Nenade, rezultati koje si dao su krajnje diskutabilni jer su eksperimenti izvođeni na krajnje drugačije načine tretiranja pčela ( potapanje pčela u rastvor i prskanje pčela na saću, tj ramovima) od onih koji se primenjuju kod nas (nakapavanje i sublimacija)..
inače ceo rad se može pročitati na
https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00892065/document
Hmmm, dobro je da si dao link ka celom dokumentu, kad ja već nisam...
Naime, ja jesam dao link prema tabeli vezanoj za potapanje pčela. Dalje u tekstu se vidi i drugi način tretiranja - "spraying". I rezultati vezani za prskanje, rekao bih, uopšte se bitno ne razlikuju od onih sa potapanjem. Naročito ne po koncentraciji za maksimalnu smrtnost varoe i minimalno uginuće pčela.
A pominje se i nakapavanje, te njegove dobre osobine ( brzina u radu i neremećenje klubeta ), kao i loše ( nenakapljavanje svih pčela, samo jedan tretman )
Sinišin zaključak ( valjda zato što je stručan ) mi izgleda sasvim ispravan. šećer je taj, koji doprinosi većoj smrtnosti pčela u oba načina tretiranja. U tekstu vele zbog dužeg zadržavanja na telu pčela. Ako još ima i lizanja slatko - kiselog sirupa, onda se i preživelima vek skraćuje.
Autori navode da su u nekim drugim eksperimentima prikazane tolerancije pčela i na veće koncentracije ( do 4,6 % ), ali uvek možemo postaviti pitanje - čemu, ako već i 0,5 % "skida" varou u izuzetno visokom procentu.
I šta još izgleda važno? Ljudi su sprejisali pčele po nekoliko puta i nisu ih pobili. Hajde nek se neko odvaži da koncentracijom OK od 3,5% u šećernom sirupu zalije pčele dvaput u roku od nedelju dana.
A kolega Ivan je samo uduplirao dozu i
evo ja istretirah pčele, zbog neznanja, i losih saveta, sad sam pcelar sa deset praznih kosnica.
I nema veze sa vremenom. Autori obezbedjuju da u vreme tretmana nema legla. I jasno kažu da bi u centralnoj Evropi period tretiranja mogao biti novembar ili decembar.