Autor Tema: Oksalna kiselina  (Pročitano 174078 puta)

0 Članovi i 3 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #240 poslato: Decembar 16, 2016, 18:48:53 »
kolko se može pročitati u radu gospode Kalle Toomemaa, Ants-Johannes Martin, Ingrid H. Williams najbolji rezultati se postižu slabijim koncentracijama oksalne kiseline u vodenom rastvoru (bez šećera).


 "Spraying once or twice with 0.5% OA in aqueous solution in September 2005 showed equally high efficacy of mite control and little toxicity to bees. We conclude that a single spray of this concentration is sufficient to achieve adequate Varroa control."


"a concentration of 0.4–0.5% in aqueous solution at a dose of ca 25 mL per comb should be used. With the 0.5% solution, we must accept some death of bees, although this is small and may be acceptable. Spraying later, in autumn, when there is less brood in the hive, can increase its effectiveness. The treatment effect can also be increased by spraying bees on combs from different directions, i.e. wetting them as much as possible with an OA solution."


Na osnovu ovoga, smatram da u videu sa linka pokazani postupak jeste dobar ali teba raditi sa manjim koncentracijama kiseline i bez šećera. E sad koliko se vremena izgubi na pčelinjaku od 200 košnica ne znam, ali mislim da zbog niske cene tretmana, odsustva rezidua, bezopasnosti za pčelara treba probati ovaj način pa zaključiti sam...


Vezano za zabrinutost za zdravlje pčelara... Najnormalinije je da se pri radu sa bilo kakvim opasnim materijama koriste lična zaštitna sredstva. Za zaštitu od štetnog dejstva kapljica ovako slabog rastvora dovoljna bi bila papirna maska da spreči prodor kapljica u usta i nos, zaštitna naočare i gumene rukavice a za zaštitu prilikom rada sa isparivačem (para čiste, nerazređene kiseline) potrebno je koristiti mnogo ozbiljnije maske koje prijanjaju na lice i štite oči sa filterom od aktivnog uglja....




Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #241 poslato: Decembar 16, 2016, 20:47:21 »
Borise, ne razumem ovaj članak pa pretpostavljam da se radi o prskanju fajtalicom po ramovima i pčelama. Ako je tako onda po mom mišljenju ima logike. Oksalna deluje kontaktom tako što pravi štete varoi tako što joj oštećuje neke delove tela. Rastvor bez šećera može da taj efekat na ta način. Ako bi bilo nakapavanjem onda bi bio važan šećer da održi vlažnost i produži period delovanja. Osim doga šećer u rastvoru pojačava delovanje jer će pčele bolje da raznose rastvor i varoa sa rastvorom dodje ukontak u većem obimu.
Što se otrovnosti tiče tu je najotrovniji postupak sublimacije gde može da se desi da čovek udisanjem odmah padne mrtav. Što se tiče rastvora nije velika otvrovnost kao kiselina u kristalu. Rastvor ukoliko bi bio unet u organizam delovao bi loše na rad bubrega ali mislim da nema prevelike bojazni da se stavlja maska i slično, mada svaka opreznost nije na odmet.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #242 poslato: Decembar 16, 2016, 21:38:27 »
ево гоогле превод



" прскањем једном или двапут са 0,5% ОА у воденом раствору у септембру 2005. показао једнако високу ефикасност контроле гриње и мало токсичности на пчеле. Закључујемо да један спреј ове концентрације је довољан да постигне адекватну  контролу варое. "


"Концентрација 0,4-0,5% у воденом раствору у дози од око 25 мл треба користити  по саћу. Са концентрациом 0.5%, морамо прихватити неку смртност пчела, иако је мала и може бити прихватљива. Прскањем касније у јесен, када има мање легла у кошници, може да повећа своју ефикасност. efekat третмана може бити повећан прскањем пчела на саћу из различитих праваца, односно да их квашење што је више могуће са раствором ОА.


Ако неком треба могу да направим видео упутство за коришћенје гоогле преводиоца...

Na mreži Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #243 poslato: Decembar 16, 2016, 21:48:34 »
Evo još malo o oksalnoj..


OKSALNA KISELINA NAJVEĆE ZLO ZA PČELE I PČELARA
Nema komentara » Datum objave: 22.01.2014 u 17:58 - postavio Josip Kriz
Kategorija: Uncategorized
ŠTETNI EFEKTI OKSALNE KISELINE
Oksalna kiselina je aktivni sastojak sredstava koja se koriste za suzbijanje varoe i pčele je dobro tolerišu. Ipak, sve do nedavno na prste jedne ruke mogla su da se nabroje istraživanja koja su ispitivala subletalne (štetne efekte, ali koje ne dovode do smrti) efekte akaricida na pčele. O negativnim efektima oksalne kiseline na razvoj legla 3-4 meseca nakon aplikacije pisano je još pre 15 godina. Prihvaćeno je i stanovište da dugoročno posmatrano oksalna kiselina šteti zdravlju tretirane zajednice, ali da ne dovodi do učestalije smrtnosti.
Mnogobrojna istraživanja koja su se bavila pesticidima pokazala su na koji način subletalne doze određenih hemijskih sastojaka utiču na pčele. Između ostalog, može doći do promene u podeli rada u košnici, održavanju higijene u košnici, kao i do izraženijeg bištenja kod pčela. Neka istraživanja pokazala su da tretman pesticidima dovodi do pojačane motoričke aktivnosti i poremećaja pamćenja, kao i do skraćenja njihovog života. Efekti akaricida na dužinu života do sada su ispitivani samo u slučaju Apistana i mravlje kiseline, i nije utvrđena nikakva razlika u dužini života između tretiranih i netretiranih pčela. Efekti oksalne kiseline na dužinu života pčela do sada nisu bili opisani ni u jednom istraživanju. Nedavno je sprovedeno prvo takvo istraživanje, čiji su ciljevi formulisani kroz sledeća pitanja:
1. Da li oksalna kiselina utiče na ponašanje pčela povezano sa njihovom starošću ili na intenzitet ponašanja radilica u košnici?
2. Da li tretman oksalnom kiselinom skraćuje životni vek pčela?
ŠTA GOVORE REZULTATI
Kada je reč o ponašanju, primećeno je da se svi modeli ponašanja povezani sa starošću pčela javljaju prirodnim redosledom. Drugim rečima, i tretirane i netretirane pčele obavljale su poslove sledećim redom. Prvo su bile negovateljice, zatim su se bavile prihvatanjem i preradom polena i meda, a u isto vreme i patroliranjem. Kod tretiranih pčela primećeno je učestalije bištenje, da su manje aktivne, kao i da se slabije posvećuju negovanju legla. Kada je reč o ostalim parametrima za testiranje ponašanja, nije bilo značajnije razlike između tretiranih i netretiranih pčela, uključujući tu i razmenu hrane (trofilaktički kontakt), higijenu u košnici, prihvatanje i preradu meda, patroliranje i početak obavljanja izletničkih poslova. Zbog toga što su se pčele tretirane oksalnom kiselinom pojačano bištile, povređujući pritom često abdomen svojim zadnjim nogicama, 24 časa nakon tretmana izvršena je kontrola da li kod mladih novoizvedenih pčela ima rezidua kiseline. Pod mikroskopom su uočeni kristali u predelu abdomena i zadnjih nogu tretiranih pčela, dok u kontrolnoj netretiranoj grupi nije bilo kristala. Zbog toga autori istraživanja pretpostavljaju, da su ovi kristali najverovatnije ostaci okslane kiseline. Pored toga, statističkom analizom dve grupe utvrđeno je da pčele koje su bile tretirane oksalnom kiselinom žive u proseku tri dana kraće od netretiranih pčela.
OBJAŠNJENJE
Tretman 3,5% procentnim rastvorom oksalne kiseline, koji odgovara dozi od 175 μg po pčeli, ima subletalne efekte na pčele. Šteta koju proizvodi tretman oksalnom kiselinom ogleda se u skraćenju života tretiranih pčela, smanjenju njihove aktivnosti, kao i u slabijem obavljanju negovateljskih poslova od strane mladih pčela. Kada je reč o smanjenju aktivnosti, slični efekti tretmana oksalnom kiselinom opisani su i u nekim ranijim istraživanjima, a poznato je da pčele na sličan način reaguju na tretman mravljom kiselinom.
Do intenzivnijeg samo-bištenja tretiranih radilica dolazi zbog toga što se na telu radilica zadržavaju rezidue oksalne kiseline, i to u obliku kristala u predelu abdomena i zadnjih nogu. Naime, kada se osuši, oksalna kiselina formira kristale čiji su ostaci uočeni na navedenim delovima tela tretiranih pčela. Osim toga, od ranije je poznato i da oksalna kiselina može da bude uzrok oštećenja organa za varenje pčela, o čemu postoje referentna naučna istraživanja.
U pčelarskoj praksi, oksalna kiselina primenjuje se tokom novembra i decembra kada u zajednici nema legla i kada je aktivnost pčela svedena na minimum. Zbog toga što se rezidue oksalne kiseline zadržavaju tokom dužeg vremena, može se očekivati da se u zajednici nađu i u proleće. Kako smatraju autori, subletalni efekti oksalne kiseline na ponašanje i dužinu života jedinki pčela, koji su dokumentovani njihovim istraživanjem, mogu se očekivati i na nivou zajednice. Ipak, oni zaključuju da (uprkos nalazima o njenom štetnom dejstvu) prednosti oksalne kiseline kao sredstva za suzbijanje varoe nadmašuju moguće negativne posledice koje njena primena može ostaviti na pčelinje zajednice i da bi ona trebala da ostane jedan oglavnih varoacida.
Izvor:Schneider S., Eisenhardt D., Rademacher E. (2012) Sublethal  effects of oxalic acid on Apis mellifera(Hymenoptera: Apidae): changes in behaviour and longevity, Apidologie (vol.43), pp. 218-225
OBJAVLJENO U ČASOPISU „PČELARSKI ŽURNAL“ BR. 22
-------------------------------------------------------------------------------------...

Ово је мало превише оштар наслов за оксалну киселину...

Мислим да је и закључак могао бити мало слободнији...

Поздрав драгим пријатељима...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #244 poslato: Decembar 16, 2016, 22:01:03 »
ево гоогле превод



" прскањем једном или двапут са 0,5% ОА у воденом раствору у септембру 2005. показао једнако високу ефикасност контроле гриње и мало токсичности на пчеле. Закључујемо да један спреј ове концентрације је довољан да постигне адекватну  контролу варое. "


"Концентрација 0,4-0,5% у воденом раствору у дози од око 25 мл треба користити  по саћу. Са концентрациом 0.5%, морамо прихватити неку смртност пчела, иако је мала и може бити прихватљива. Прскањем касније у јесен, када има мање легла у кошници, може да повећа своју ефикасност. efekat третмана може бити повећан прскањем пчела на саћу из различитих праваца, односно да их квашење што је више могуће са раствором ОА.


Ако неком треба могу да направим видео упутство за коришћенје гоогле преводиоца...

Sad je sve jasno ako se radi prskanjem ne treba secer. Ako se radi nakapavanjem treba šećer. Kod prskanja matica se zatvara u kavez i privremeno se sklanja da se po njoj ne prska.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #245 poslato: Decembar 16, 2016, 22:37:06 »
Citat
Na osnovu ovoga, smatram da u videu sa linka pokazani postupak jeste dobar ali teba raditi sa manjim koncentracijama kiseline i bez šećera. E sad koliko se vremena izgubi na pčelinjaku od 200 košnica ne znam, ali mislim da zbog niske cene tretmana, odsustva rezidua, bezopasnosti za pčelara treba probati ovaj način pa zaključiti sam...
Drago mi je da se slažemo. Mada, u tekstu kažu da je "sprejiranje" najprikladnije za "hobi pčelarenje". Verujem da do 10 košnica to ne bi bio težak posao.
Šećer pomaže da se OK duže zadržava na pčelama i tako efikasnije ubija i njih i varou. Definitivno da ga pčele ližu, a videli smo da pčelinja creva baš nisu oduševljena organskim kiselinama.
Dobra strana prskanja niskim koncentracijama, bez šećera, je što se isto društvo može tretirati u više navrata, na svakih npr. 6 dana.

Za profesionalu - ostaje amitraz i oksalna 3,5 do 4%.  :'(


Van mreže Pejcic Vladimir

  • Gost
  • *
  • Poruke: 2
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zitoradja
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #246 poslato: Decembar 16, 2016, 22:44:21 »
 Sa padom koncentracije Ok pada i njena efikasnost na varou  na pcelama.Istrazivanja kazu da ako naprskamo  1,6% Ok efikasnost ce biti 67% to na zajednicama koje nemaju leglo.Preporucene doze su 2% rastvor Ok metodom prskanja kada efikasnost ide na preko 90%.Primena bilo koje metode Ok kada u kosnici ima legla pada na 30-40%.
 Nigde nisam pronasao da se matica pri tretmanu prskanjem pre istog sklanja iz kosnice ili gresim?

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #247 poslato: Decembar 16, 2016, 22:49:20 »
Sa padom koncentracije Ok pada i njena efikasnost na varou  na pcelama.Istrazivanja kazu da ako naprskamo  1,6% Ok efikasnost ce biti 67% to na zajednicama koje nemaju leglo.Preporucene doze su 2% rastvor Ok metodom prskanja kada efikasnost ide na preko 90%.Primena bilo koje metode Ok kada u kosnici ima legla pada na 30-40%.
 Nigde nisam pronasao da se matica pri tretmanu prskanjem pre istog sklanja iz kosnice ili gresim?
Ili se preporučuje višekratno tretiranje rastvorom blažim od 0,5%...
Rastvor 2% je već poprilično latentan za pčele.

Ako ovi eksperimenti sa nakapavanjem Brstivarom budu pozitivni, za mene će i tih 0,5% OK biti previše...

Na mreži Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #248 poslato: Decembar 16, 2016, 22:57:39 »
Ја сам једне године (пре 4-5 година)  истретирао један ред кошница са оксалном киселином а други не.

Третиране пчеле су слабије отхрањивале легло и спорије се развијале у пролеће и већ у марту имао сам око 1-1,5 рамова пчела мање код третираних заједница.
Током априла разлика је била већ око 3 рама пчела а крајем маја разика у снази заједница била је око 5-6 рамова пчела и 3-4 рама легла  или количина пчела и легла која одговара величини једног просечног роја који се продаје на рамовима са леглом.

Тада сам рекао да свака заједница третирана током новембра и децембра оксалном киселином у зимском клубету до пролећа буде оштећена за вредност једног роја или око 35 евра.

На сто заједница то је само 3.500 евра...

Уколико би се такав ефекат постигао неким другим препаратом који не ствара штету развоју пчелињих заједница имали би право решење.

Има ли негде неких практичних упоредних резултата наведених од стране пчелара о штетном дејству оксалне киселине на развој пчелињих заједница?

Поздрав драгим пријатељима...

Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #249 poslato: Decembar 16, 2016, 23:03:12 »
Nemam uporednih rezultata, ali imam snimak "dan posle OK":
https://www.youtube.com/watch?v=DyLVPo6Vqt0

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #250 poslato: Decembar 16, 2016, 23:58:32 »

Šećer pomaže da se OK duže zadržava na pčelama i tako efikasnije ubija i njih i varou. Definitivno da ga pčele ližu, a videli smo da pčelinja creva baš nisu oduševljena organskim kiselinama.
Dobra strana prskanja niskim koncentracijama, bez šećera, je što se isto društvo može tretirati u više navrata, na svakih npr. 6 dana.
Za profesionalu - ostaje amitraz i oksalna 3,5 do 4%.  :'(

Zašto bi dodavao šećer u otopinu i tako povećavao smrtnost pčela?
Zašto bi prskao više puta kad su ljudi zaključili da je jednom dovoljno?
Zašto amitraz kad njegova upotreba u pčelarstvu u EU nije dozvoljena?


@Miljko
Odakle to da se matica zatvara da se po njoj ne prska?


@Vojo
tačno je da postoje zapažanja da tretman nakapavanjem utiče na prolećni razvoj, ali se traži način da se taj problem prevaziđe, bilo promenom koncentracije šećera bilo promenom koncentracije kiseline, a evo sad i načinom tretiranja (prskanje umesto nakapavanja)

Na mreži Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #251 poslato: Decembar 17, 2016, 00:06:13 »
Драги мој пријатељу Борисе,
Можда ово може да замени употребу оксалне киселине...  Следе снимци...
---------------------------------------------------------------------------------....

Ево један словеначки снимак о употреби Брстивара димним топом током августа...

Два дана након третмана.. Мислим да је ово закаснео третман и да је требало током јуна и јула извршити овакво третирање



Затим снимак о штетности Брстивара на људски организам, шалим се наравно ово је снимак како пијем Брстивар пре употребе..



И затим снимак рада са Брстиваром током лета код мог пријатеља Дамира



 и на крају резултати рада са Брстиваром пола сата након третмана Брстиваром, снимано пре неколико година...




Поздрав драгим пријатељима....

Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže sasa zivic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 125
  • Pol: Muškarac
  • 338 Nmv
  • Lokacija pčelinjaka: zaječar 43°51′24.73N 22°21′23.27E
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #252 poslato: Decembar 17, 2016, 08:55:10 »
Do ove godine sam koristio uobičajan rastvor 600+600+35. Iako sam radio špricom nisam uvek bio precizan pa mi se dešavalo da deo rastvora prosipam po satonošama. Isti nisam brisao jer sam smatrao da će ga pčele polizati. Nedeljama posle tretmana su ostale te barice da ne kažem da su ostajale do samog proleća netaknute.
Ove godine sam primenio rastvor od 1 l vode i 40 gr OK. Nisam koristio špric nego onaj aplikator sa flašom i špricom na poklopcu flaše. Opet nisam bio precizan ali sada više nego prošlog puta kada sam koristio običan špric. Nisam imao nikakvu krpu da bi obrisao barice. Sutradan, 24 sati posle aplikacije sam ponovo otišao pčelinjak u nameri da obrišem barice i imam šta da vidim.  Barica nema!?
Ovde čitam brojne tvrdnje raznoraznih stručnjaka i raznoraznih poznavaoca svega pa mi se pomalo i gadi. I Nanneti i Hegediš stoje iza svojih istražovanja a dijametralno su suprotna.
Ovo moje "istraživanje" ne znam šta govori niti ja zaključujem bilo šta ali se to desilo pa neka zaključuje ko šta hoće...ima mnogo takvih koji zaključuju, donose mišljenja, daju preporuke toliko autoritativno da su gotovo u formi uputstva da ne kažem naredbi. Inače divim se ljudima koji imaju smelosti da se na takav način izražavaju...divim se...
Pozzz
Bolje živeti čitav život kao milijunaš nego li sedam dana u bijedi

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #253 poslato: Decembar 17, 2016, 11:50:08 »
Sale, druže, nemoj da se jediš...
Prošlu subotu, 10.12.2016. slušali smo prof. Nanetija u Novom Sadu. I on je pominjao rastvore slabije koncentracije i njihovu efikasnost, kao i primenu prskanjem. Na kraju se ipak založio za rastvor VODA 1L + ŠEĆER 1kg + 100 g Oksalne nakapavanjem. I to nakapavanjem popreko po satonošama, a ne uzdužno, po ulicama, kako mi to radimo. Doza identična ovim našim.

Meni se se nisu dopale dve stvari:
1. Ubedjivao nas je da paradajz i još neke voćke i povrćke sadrže OK i da ona nije opasna po ljudski organizam, a da pri tom nije dao podatke, koliki je procenat OK u tom zelju i
2. U levom, donjem uglu platna i ekrana, na koje je išao grafički deo predavanja, nalazi se logo neke firme ( pretpostavljam da ne proizvode sok od gloginja ).

Ne kažem da je tačno u ovom slučaju, ali nažalost, izgleda da je nauka i to ne samo "pčelarska" odavno u službi kapitala. E zato se Naneti, Hegediš i ko zna ko još, razlikuju u svojim stavovima.
Ako si zainteresovan, daj mi na PP svoj mail, da ti pošaljem naučne radove naših ( i ex YU ) eminentnih stručnjaka, kako dokazuju da su pogače tih i tih proizvodjača bolje za zimsku ishranu pčela nego med...

Ko zna, možda će se pokazati da će neka nenaučna "alternativa" biti rešenje za budućnost. Mnogi su zapadni naučnici radili na leku protiv AIDS, ali je samo Todoksin Dr sci. prim. ( stomatolog ) Todora Jovanovića izlečio Medžik Džonsona...

Ćutimo ( a u stvari pričamo ), pratimo, snimamo i zalivamo oksalnom....

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Oksalna kiselina
« Odgovor #254 poslato: Decembar 17, 2016, 12:22:56 »
Citat
Zašto bi dodavao šećer u otopinu i tako povećavao smrtnost pčela?
Pa baš zato, šećer dodaješ u rastvor da ih bolje kokaš...
Mislim, pčele.
Citat
Zašto bi prskao više puta kad su ljudi zaključili da je jednom dovoljno?
Ne videh taj zaključak. Naprotiv, rezultati su uglavnom za višekratno tretiranje, kao ovaj:
"in colonies which were first OA-treated on 15 September,
October and November treatments resulted in
98.19% (1.76) mite mortality. Figure 4 shows the
cumulative efficacy of OA treatments."
Kod primene "na naš način" kažu: jedan tretman na jednu generaciju pčela, a najviše tri puta
jednu maticu. Ovde je štos da možeš da ih špricaš rastvorima ispod 0,5% kolko ti duša želi
i slobodno vreme dozvoljava. Pa prvi put skineš 97%, a drugi put 97% od onih 3% što je preostalo.  :) ;D

Citat
Zašto amitraz kad njegova upotreba u pčelarstvu u EU nije dozvoljena?
Kako zašto? Prvo, mi nismo u EU. Drugo, ako je zabranjen, kako se u toj istoj EU proizvodi ( Mađarska)?
A treće, svi veliki srpski pčelari ( i lokalni ) i predavači tuku Amitrazom sve u 16...
Samo mi, sitna boranija se, kao fol, bavimo ekologijom.
Kažem "kao fol" jer ne znamo šta je u Herba strip-u ( ekološki preparat ), a i te sve kiselinčuge meni ni
ne mirišu na ekologiju...