Nisam apriori ni protiv jedne košnice, ni za bilo koju košnicu jer mislim da nepostoje loše košnice ( osim onih koje su ograničene kapacitetom ) već postoje loši pčelari. Izbor košnice je individualna stvar pčelara i zavisi od mnogo faktora: da li fizički može da diže teško ili da radi ramom, da li ima dovoljno vremena za rad kod pčele, da li seli ili ne, da li je početnik ili ima pčelarska znanja, koji je cilj, i kakve paše ima ali ne treba ceniti na bazi zadnjih par godina jer biće godina kada će biti ogromne količine meda i moramo biti spremni da iskoristimo nešto što čekamo po nekoliko godina. Ako tad nemamo dovoljno ramova, nastavaka i praznih košnica sposobnih da to prihvate, uzalud čekanje jakih paša jer što prodje više se ne vraća.
Ako razmotrimo stanje istraživanja raznih instituta u svetu gde su objavljena meranja tipa: težina jednodnevnih larvi, količina mleči, sastav vode u organizmu pčela, sastav suve materije u organizmu pčela i da ne dužim radi se o merama u miligramima, onda je potpuno jasno da je bilo lako u određenoj paši i na određenom mestu izmeriti unos za nekoliko dana po pojedinim tipovima košnica DB, LR, AŽ, pološka, RV, Farar i slično i utvrditi gde je najveći unos. Na bazi tih merenja bi bio izveštaj u kojoj košnici pčele daju najviše meda. Nepostoji podatak da je to neko merio. Kad su već sve i svašta merili zašto nisu i to a ako jesu zašto nije objavljeno? Odgovor bi mogao biti sledeći: Verovatno su dobijeni rezultati koji nisu zasluživali objavljivanje zato što se radi o istim unosima kao i unosima koji se menjaju i u jednom i u drugom pravcu u zavisnosti od paše. Što znači na jednoj ( tihoj paši ) jedne su dale bolje rezultate a na drugoj ( jačij paši ) su druge dale bolje rezultate.... Drugo veoma važno što med donose pčele a ne košnice. Košnice su alat za rad i o tome ću kasnije a sad o prinosima. Ranije sam pisao generalno na prinos utiče: paša, vreme, prostorna košnica, znanje pčelara.... a sad o konkretnoj paši.
Ako razmatramo faktore koji utiču na prinos u određenoj paši, onda možemo reći da su to: broj pčela, količina legla, prostor u košnici, izgrađenost saća, prisustvo matice, prisustvo trutova i drugo. Prinos meda direktno zavisi od broja pčela. Ovo zbog toga što veći broj pčela u društvu odradi više posla: više donese nektara, brže preradi doneti nektar, brže skladišti, više izgradi saća a i kvalitet pčela je u takvom društvu bolji. Iz tog razloga u periodu priprema pčela za pašu preduzimaju se radovi na povećanju količine legla i to onog legla iz kojeg će u vreme paše biti pčele. Za tihu pašu važnije su izletnice dok za jaku pašu teret pada na kućnim pčelama. Što se tiče legla u paši, prinos meda je obrnuto proporcionalan količini legla. Što je legla više to je prinos manji. Ovo je zbog zauzetosti pčela na negovanju (grejanju i hranjenju) legla, kao i trošenju hrane za to leglo. Ako je legla manje, deo kućnih pčela je oslobođen poslova oko legla i direktno se uključuje u poslove prijema, prerade i skladištenja meda ili na njegovom sakupljanju i donošenju iz prirode. Da bi u paši došlo do smanjenja legla, matici se pred pašu ograničava prostor za polaganje jaja postavljanjem matične rešetke. Znači za pašu treba ograničiti ali ne i ukloniti maticu. Prisustvo matice u društvu je važno zbog radnog raspoloženja. Ako u društvu nema matice onda opada radno raspolaganje i mi pčelari ovu pojavu koristimo kako bi brzo i lako bez otvaranja košnice otkrili u kojoj košnici nema matice. Količina izgraćenog saća u medištu je takođe važna za prinos meda. Ako je količina izgrađenog saća veća onda pčele bez problema lakše i brže deponuju doneti nektar i samim tim imaju više vremena i veće mogućnosti za novi unos. Izgradnja saća u paši znatno ometa pčele u skladištenju donetog nektara. Osim toga da bi pžele lučile vosak neophodna je potrošnja određene količine meda što takođe utiče na smanjeni prinos. Prostor u košnici omogućava pčelama smeštaj nektara, njegovu preradu u med i njegovo skladištenje. Pčelama uvek treba više prostora za skladištenje nektara od prostora za med koji se očekuje da će biti isceđen. Ne smemo zakasniti sa proširenjem prostora u košnici, jer pčele će donositi nektar samo ako imaju mesto gde će ga lagerovati. I prisustvo trutova u određenoj meri doprinosi boljem prinosu meda. Istraživanja su pokazala da se ne treba boriti protiv potrebe pčela za negovanjem trutova, jer prisustvo određenog broja doprinosi boljem radnom raspoloženju pa samim tim i većem prinosu.
U zavisnosti od toga šta je naš cilj mi možemo upravljati količinom pčela i količinom legla, raznim stimulacijama, proširivanjima kao i ograničenjima raznim rešetkama i kavezima. Ako posle paše ( recimo bagremove ) imamo drugu pašu ili prodajemo rojeve ili razrojavamo mi nećemo vršiti ograničenja, a ako nemamo drugu pašu i nećemo razrojavati mi ćemo ograničiti maticu u polaganju jaja da u paši ima manje legla a posle paše manje gladnih usta koja će pojesti zalihe. Znači izbor tehnologije zavisi od mnogo faktora.
Kad je košnica i ram u pitanju možemo reći da je suština: Za dobro zimovanje pčela potrebna je medna kapa sa što većom količinom meda, odnosno sa što je moguće debljim mednim vencima. U paši, za razliku od zime potrebno je da bude što je moguće tanji medni venac, odnosno što veći broj ramova na kojima nema mednog venca. Košnice koje imaju duboke ramove dobre su za formiranje zimske medne kape ali imaju problema u paši i izazivaju pojačano rojenje pčela. Košnice koje imaju plitak ram dobre su za pašu zbog velikih mogućnosti manipulacijom nastavcima pa samim tim i mednom kapom, dok su loši za formiranje debele zimske medne kape. Ako pak u paši imamo unos od recimo 20 kg a pčelarimo košnicama sa velikim ramovima veći deo tog unosa biće oko legla i manji deo u medišnim ramovima, dok ako pčelarimo sa košnicama sa manjim ramovima manji deo od 20kg biće oko legla a veći u medišnim ramovima. Ako imamo pašu sa jakim dnevnim unosuma košnice sa većim ramovima biće kasnije blokirane nemamo potrebu za čestim dodavanjem nastavaka. Kod ceđenja sa većim ramovima manji je posao jer se operacije, otklapanja i cedjenja vrše na manjem broju ramova za isti iznos meda... Kod seljenja što je uža košnica više stane u kamion... Znači postoji veliki broj faktora koji utiče da se pčelar opredeli kojom će alatkom raditi odnosno kojom će košnicom pčelariti ali nikako nije razlog veći prinos meda i da to zavisi od košnice.