Autor Tema: proizvodnja maticne mleci  (Pročitano 55461 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #30 poslato: Maj 22, 2013, 10:19:37 »
i jos pitanje kako si napravio izolator od maticne resetke, jeli ima neki drveni okvir u koji ona upada ili si je nekako samu presavio? pozdrav i hvala na pojasnjenjima,

Pregradna rešetka ima ovir. Ne pravim uške (slične kao na običnom ramu), koje se naslanjaju na zid košnice. Ram je običan, četvrtasti, a umesto te uške - oslonca, stavim dve drvene “kockice” odgovarajuće visine. Tako da se ram može pokretati. Kada ga pomerim u stranu, lakše vadim ramove iz izolatora i smanjujem mogućnost da oštetim maticu. Bilo bi dobro da i ona rešetka na ramovima izolatora ima ram, ali nisam to uradio i ostalo je tako. Na slici se vidi da su to rešetke koje nisu dobre. Rađene su punkt-aparatom i lako se odvali žica sa rešetke, tako da matica može izaći iz izolatora. Kada se koriste drugačije učvršćene rešetke, ne mora biti rama na poklopnoj rešetki.

kolika kolicina po turnusu mlijeca je zadovoljavajuca, da bi hajmo rec bilo rentabilno, napminjem sad na mojim ramovima se nalazi po 60 maticnjaka, tj tri letvice  sa po dvadeset pocetaka.

Ovde nemam precizan odgovor. Sa svakom količinom mleča sam zadovoljan. Mleč mi dođe, na neki način, kao sporedni proizvod. Volim da radi neke sigurnosti ostavim kod kuće jedan broj rojeva. Njih ne selim. S obzirom da ih moram povremeno hraniti, red je da to plate (što kažu ameri: nema besplatnog ručka :D). Inače ja ne stavljam toliko matičnjaka ni kada radim samo mleč. To je kod nas 24-28, na dve letvice. Po jednom matičnjaku je neki minimum oko 300 mladih pčela, sposobnih da luče mleč (koliko se sećam podatka iz literature). Bolje je da je da ima više mladih pčela. I o ovome se mora voditi računa. Ne bi bilo dobro praviti poređenje sa odgojem rojevih matičnjaka i njihovim brojem. Ne zaboravimo da se mleč može prouzvoditi i u periodu kada pčele prirodno ne teže baš rojevom nagonu. Zato idem sa manje matičnjaka. Može i veliki broj matičnjaka, ali bi trebalo previše raditi oko odgajivačkih društava. Ja ne radim na taj način.

Tako da, uporedo sa razvojem tih rojeva dobijam i mleč. Bilo je godina kada izvadimo i do tri kg mleča.

Cilj mi je da imam i dobre matičnjake i u izolatoru uvek. Pa ako je potrebno produžiti proizvodnju matica, a da se održi kvalitet, ne mogu (i neću) da stavim više matičnjaka na odgoj. I iz izolatora i to od oko 20 matičnjaka se moglo dobiti oko 15-20 grama mleča.

Ima pčelara koji traže matičnjake i kasnije, u toku godine, tako da ne želim nikakav rizik da matičnjaci ne budu dobri (matičnjaci koji su bili namenjeni proizvodnji mleča moraju dati i dobru maticu, ako se ostave u košnici).



Što se tiče kapi razređenog mleča, koja se stavlja u matičnu ćeliju, to olakšava i rad oko presađivanja. Daleko je lakše skinuti larvicu sa igle kada ima tog razređenog mleča.

Još jedna stvar mi je tu bitna (iako je to sporedno i naizgled nevažno), a to je i dobijanje i očuvanje velikog broja dobro obrađenih čaura. S obzirom na zauzetost drugim poslovima, može se desiti da pčele unište veći broj čaura ponekada. Meni i to puno znači. Pitanje je šta i kako radiš. Kao što sam naveo, meni je sve to važno.



PS
Ova fotografija ti je verovatno poznata (postavljao sam je i ranije na forum). Ali sada je postavljam da pogledaš datum - 27 jul. Tada su mi mi društva na suncokretu i radim mleč samo sa izolatorima. Ovo su matičnjaci iz izolatora.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #31 poslato: Maj 22, 2013, 14:53:44 »
uh koje fotografije, taj maticnjak jedan dodje ko ampula puna mlijeci, svaka cast... mozes li jos jednom ponovit postupak razredjivanja mlijeci i stavljanja u spricu, ja sam pokusao ali bilo je previse vodenasto, koliki omjer ide, plus brzo potrosih spricu od deset miligrama a nisam napunio ni 15 maticnjaka..pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #32 poslato: Maj 24, 2013, 09:12:51 »
Ne mogu ti tačno reći koja je razmera vode u odnosu na mleč, jer nikada nisam to merio. To se radi „odokativno“. Vodu u kapima dodaješ postupno dok se ne dobije takva gustina rastvora, da može skliznuti kao kap na dno ćelije. Ne bi trebalo da bude previše vode. Hajde da kažem da je to oko 25% vode u odnosu na mleč. Možda i 30%. Ako se desi da previše razrediš, a nemaš mleča da dodaš, kap koja se ostavlja u ćeliji teba da je što manja. Ali mora biti toliko velika da može proći vrh igle kroz nju, da bi larva spala sa igle.

Napisao sam da sam ja to radio špricem i to ne znači da je to bolje. Kažem da je to malo neugodnije zboj jakog pritiska koji se mora ostvariti oprezno da ne ide puno rastvora mleča u čauru. Pritiskom na klip šprica se mora ostvariti kap na izlazu, koja se odmerenim dodirom spušta na dno ćelije. „Odmereni dodir „ znači da se ne sme „udariti“ izlazom šprica u dno ćelije, jer se kap razlije po dnu. Samo se kap mleča „nasloni“ na ćeliju i ona tada ima oblik kao na skici A. Kada govorimo o špricu, logično je da se za tako gust rastvor ne koristi igla i da je špric srednje veličine zbog šireg izlaza koji formira kap povoljne veličine.

Ako se „udari“ izlazom šprica dobije se razlivena masa po dnu ćelije i mora se ponoviti spuštanje kapi. Tako da se dobija razlivenost kao na skici B. Sa manjom količinom, nego što se vidi na toj skici. Ja sam skicu tako napravio da se vidi šta se dobije sa velikom potrošnjom i nepravilnim unošenjem mleča.

Skica C je primer koji je napravio moj brat, kada je „sve pripremio“ za presađivanje i čekao samo da dođem da presadim larvice. Rekao sam mu da to stavi u košnice i da pčele očiste i uradimo kako je pravilno. Nije pristao i prijem je bio nula.

I kada se radi sa spravicom od drveta (koju možemo nazvati takođe nekom vrstom „igle“) i čiji sam oblik skicirao u ranijoj poruci i sa njom se razređeni mleč nanosi dodirom kapi mleča na dno ćelije, a ne udarom vrha igle o dno ćelije, čime se razliva mleč.


Da dodam da je najbolje kada se larvica (a time i kap mleča) postavi na sredinu ćelije. Takođe, treba se potruditi da i larva prilikom skidanja sa igle „ne beži“ i bude što više u sredini ćelije.

Kada se koriste vrlo male larvice stare samo dva-tri sata, koje inače mi koristimo (da ne govorim o mlađim), dešava se da povremeno mleč na igli zasuši i da larvica teško spada. Treba imati posudu sa vodom u kojoj se povremeno spira igla. Ne treba neko naročito ispiranje, već se samo oštrim  i kratkim potezima par puta igla „provuče“ kroz vodu. Ne treba, naravno brisati iglu ili razmišljati o nečem sličnom. Ovo se brzo (i vremenom, refleksno) radi.

Pravilo o nekih 60 sati do vađenja mleča je diskutabilno. Zavisi od starosti larvice koja se koristi. Matičnjaci na slici su u postupku vađenja mleča sa vremenom dužim od 70 sati. Na internetu možeš naći "brdo" slika gde su larve veće od ovih na slikama u mojoj prethodnoj poruci (a time i starije), i vreme vađenja tog mleča možda jeste nakon, oko 60 sati. Ali ga ima daleko manje nego u matičnjacima sa slike.

PS Izvini što kasnim sa odgovorom. Tek sada u pauzi za doručak sam našao vremena.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #33 poslato: Maj 25, 2013, 23:37:21 »
evo danas sam iz sprice stavio po kap nerazredjenog mlijeca u caure i presadio larvice, sutra cemo vidjeti rezultate.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #34 poslato: Maj 26, 2013, 00:07:15 »
evo danas sam iz sprice stavio po kap nerazredjenog mlijeca u caure i presadio larvice, sutra cemo vidjeti rezultate.


Keno, imam utisak da ti je neko rekao da razređen mleč ne koristiš nikako i da to umanjuje prijem larvica ili si pogrešno napisao. Nerazređen mleč otežava presađivanje. Ako presađivač nije dobro uvežban i sporije radi, pre se „zasušuju“ larvice kada ima manje tečnosti.

Mislim da to ima u literaturi, da je sveštenik i poznati i priznati pčelar-naučnik brat Adam (Brother Adam Kerle) ispitivao otpornost larvica. Možda je to radio neko drugi, ali to sada nije važno. Uglavnom, zaključak je da je najveći problem zasušivanje larvica (možda nisam upotrebio dobar izraz, ali mislim da se razumemo).

I kada staviš čist mleč (što je teže uraditi i raditi - mislim presađivati), kako se može znati da taj mleč odgovara starosti larvice. Obično to tvrde razni stručnjaci: da mleč treba da odgovara starosti larvice. Ne znam kako bi mi mogli da prikupimo mleč za presađivanje larvica starih dva-tri sata. Bilo koji mleč da staviš, posmatraj šta rade pčele. Očiste sve i počnu da hrane larvicu novim mlečom. Što manje mleča ima, pre će to počistiti i krenuti da hrane larvice odgovarajućim mlečom. Zato treba uvežbati da kap bude pravilnog oblika i što manja, ali da omogući lako skidanje larvice sa igle. To ne znači da treba da bude baš premala. Što bi rekli treba da je optimalna :D. To ćeš odrediti vremenom.

Kvalitet mleča u presađivanju na mleč može biti od drugorazrednog značaja. Presađivao sam i sa mlečom starim dve godine, koji se „zaturio“ negde u frižideru (mislim, nije se zaturio, već je tako stajao bez veze i sami ne znamo zašto). Promenio je boju i postao malo žućkast. Kada se proba, i dalje ima ukus mleča. Znaš šta se dešavalo sa larvicama. Ništa epohalno i nenormalno. Opet pčele sve počiste i nastave da luče novi mleč. Svakako da ti ovo ne preporučujem. Inače taj mleč je bio kod nas i toliko je stajao u frižideru, jer i nije bio naš, a vlasnik se nije izjasnio da ga bacimo ili koristimo dok je još valjao. Mene je zanimalo koliko je tačna tvrdnja raznih stručnjaka da mora "takav i takav" mleč ili larvice ne' da jedu i odbijaju da rastu :D. To sam proverio pre nekih 25 godinica. Mleč je inače bio iz Poljske, verovao ili ne.

Što se tiče šprica, ne moraš ga koristiti, jer sam već rekao da je to malo teža varijanta. Meni je bilo mrsko da radim sa onim drvcetom, kako ja kažem „iglom“ za mleč i da nabadam tamo-amo. Ja ne presađujem godinama. Nedavno sam presadio jednu turu i nisam koristio špric. I ništa mi nije falilo. Svakako, ti odredi šta ti je lakše.

Ovo ti pišem, jer si već u nekoj od prethodnih poruka napisao da si uradio prema mojim savetima i preporukama, a uradio si sasvim drugačije. Naravno, meni ne smeta, ali sam sebi komplikuješ posao.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #35 poslato: Maj 26, 2013, 00:43:22 »
ma ne ne
 ja apsolutno zelim da radim sa tvojim preporukama, jer nisam nikad pisao i pricao sa vecim poznavaocem pcela od tebe, mozda su ti moja itanja malo cudna i neobicna, ali u mojoj porodici nikad niko nije pcelario pa je za mene sve ovo novo, mada su rezultati dobri. mlijec nisam razredjivao jer sam se dvaput zeznuom tj kad sam ubacio mlijec nakapao sam valjda previse vode i sva je kroz dno sprice izasla tako da nisam znao sta sam dobio. tj sve je teklo kroz otvor. inace najveci mi je problem taj prijem larvica, radio sam matice novozelandskom metodomi uvijek bi mi skoro primile sve larvice, medjutim ovde mi u prisustvu matice od ponudjenih 50 maticnjaka prihvate nekad deset nekad 15 sto je jako malo, pa uporno pokusavam to popravit. i mislim da nece ici dok ne savladam ovo sa mlijeci razredjivanjem. danas sam i primjetio da je jedno drustvo gdje sam mlijec vadio ostalo bez matice. pa cu morati da intervenisem, i to zamjenim, mada mi je u danasnjoj turi valjda sto je bez matice upravo to drustvo dalo najvise primljenih maticnjaka, ovo drugo sto koristim, imalo je maticu, ali sam nasao dole kod njega tri ili 4 maticnjaka, rekao bih da nije u rojevom po ponasanju pcela i kolicini maticnjaka, ali vidjet cu sta mi je ciniti sa njim, inace drustva su kao sto si mi rekao sasvim normalna ni prejaka ni slaba, bas za mlijec, i prilikom presadjivanja napunim im pola litra sirupa, i tako svaki dan. pozzz

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #36 poslato: Maj 26, 2013, 00:53:53 »
Da napišem i ja moje zapažanje ili bolje rečeno neko isprobavanje nečega. Prvo da napomenem da mleč i matice radim samo za svoje potrebe, tako da nemam toliko znanja i prakse kao Šole. Pošto radim sa Jenterom, presađivanje larvica mi je najmanji problem. Problem mi je što to moram raditi u kolima jer pretežno je loše vreme kada moram presaditi larvice. Razmišljao sam ovako: kada se skupljaju jaja za inkubator za izleganje pilića, jaja mogu biti stara par dana a pilići prvog dana su jako osetljivi. Došao sam do zaključka da je jaje verovatno otpornije na promenu temperature i vlažnosti vazduha a pošto radim sa Jenterom imam mogućnost presaditi jaje a ne larvicu, što sam i učinio i to napolju na poklopcu košnice a ne u kolima. Tako presađena jaja stavio sam u starter i prijem je bio isti kao i kada sam presađivao larvice. Matice koje sam dobio od takvog presađivanja, nisam primetio da su bile lošijeg kvaliteta od matica dobijenih presađivanjem larvica. Molio bi Šoleta za komentar povodom ovog mog postupka ako ga mogu tako nazvati a možda je i čista glupost.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #37 poslato: Maj 26, 2013, 21:25:24 »
ma ne ne
 ja apsolutno zelim da radim sa tvojim preporukama, jer nisam nikad pisao i pricao sa vecim poznavaocem pcela od tebe, mozda su ti moja itanja malo cudna i neobicna, ali u mojoj porodici nikad niko nije pcelario pa je za mene sve ovo novo, mada su rezultati dobri. mlijec nisam razredjivao jer sam se dvaput zeznuom tj kad sam ubacio mlijec nakapao sam valjda previse vode i sva je kroz dno sprice izasla tako da nisam znao sta sam dobio. tj sve je teklo kroz otvor. inace najveci mi je problem taj prijem larvica, radio sam matice novozelandskom metodomi uvijek bi mi skoro primile sve larvice, medjutim ovde mi u prisustvu matice od ponudjenih 50 maticnjaka prihvate nekad deset nekad 15 sto je jako malo, pa uporno pokusavam to popravit. i mislim da nece ici dok ne savladam ovo sa mlijeci razredjivanjem. danas sam i primjetio da je jedno drustvo gdje sam mlijec vadio ostalo bez matice. pa cu morati da intervenisem, i to zamjenim, mada mi je u danasnjoj turi valjda sto je bez matice upravo to drustvo dalo najvise primljenih maticnjaka, ovo drugo sto koristim, imalo je maticu, ali sam nasao dole kod njega tri ili 4 maticnjaka, rekao bih da nije u rojevom po ponasanju pcela i kolicini maticnjaka, ali vidjet cu sta mi je ciniti sa njim, inace drustva su kao sto si mi rekao sasvim normalna ni prejaka ni slaba, bas za mlijec, i prilikom presadjivanja napunim im pola litra sirupa, i tako svaki dan. pozzz


Ne mislim da moraš raditi po mojim preporukama. I ja sam odstupio od preporuka mojih učitelja kada sam zaključio da može bolje. A drugo, upravo zbog toga da ne praviš greške i otežavaš sebi, pokušavam da te usmerim kako mislim da je najbolje. Što se tiče pitanja, nisu ni čudna ni neobična. Slobodni pitaj i napiši šta misliš, rasparavićemo sve kako dolikuje i potruditi se da nađemo najbolje rešenje. Nisam ja ništa zamerio ako razgovaraš sa nekim i on ti prenosi svoja zapažanja. Ne mislim da će time srozati moju „veličinu“ kao nekog „stručnjaka“. Ne snatram sebe nekakvim stručnjakom. Nakon par godina pčelarenja dobar pčelar (koji malo i gleda van kanti za med – hoću reći, vodi računa i o tome da je pčela živo biće) može zaključiti da je osnova i tajna u  „ekonomskoj snazi“ pčelara. Mnoge stvari zamislimo, ali nemamo kintu da sve to ostvarimo.

Ali da ostavimo to po strani. Nije ti samo problem u tome kakav je mleč. U idealnim uslovima možeš kako hoćeš. Često nema tih idealnih uslova. Zato vodiš računa da ne pogrešiš u nekom od niza poslova i sitnica.

Kada naiđe ovakvo prohladno vreme, tada se vodi računa o svakoj sitnici. A mogu se dobiti dobri matičnjaci, u praktično svim uslovima.

Jedna od stvari o kojoj moraš voditi računa je da se ne ponašaju sva društva isto.


Ako radiš sa starterom poneke stvari su manje bitne, ali meni lično je održavanje startera naporno. Zamisli 5 meseci drndanja sa starterom: presipaj i dosipaj pčelu i ostalo. Zato je lakše koristiti sasvim normalna društva.

Jedna iz mnoštva tih sitnica, koje sam naveo je izgled obrađenih čaura, ali i odnos pčela prema njima. Taj odnos pčela prema čaurama zavisi od snage i raspoloženja društva. Neka društva mogu dobro odgajati matičnjake, ali relativno brzo počinju sa razgradnjom čaura. Pčele obrade čaure, čekaju neko vreme da ih matica zanese i kada ih ne zanese (a naravno, to se neće desiti jer je ispod rešetke – a i da je u tom nastavku nebi ih zanela), lagano ih razgrađuju.

Na fotografijama imaš niz čaura u postupku obrade i izgled kako izgleda razgradnja. Prva levo je u početnoj obradi, a druga je povoljno obrađena. Pčele svode „sirovu“ čauru do izgleda koji odgovara za zaleganje (posmatra sa s leva na desno). To je pravilan kružni otvor. Kako nema „legla“ u njoj, neka društva započinju razgradnju i to prvo proširivanjem tog otvora ili „pomeranjem“ otvora bočno u odnosu na prvobitni položaj. Na kraju ostaje samo jedno ispupčenje voska, jer otvor gotovo da nestaje. Takve čaure ja nazivam „ajkulicama“, jer pomalo podsećaju na glavu ajkule. Njih pčele slabije prihvataju (uglavnom ne prihvataju larvice koje se presade u ovakve čaure i zato ih odbacujemo). Ovo se dešava pri dužem stajanju čaura u košnici, a pri slabljenju paše ili u samoj obnovi i oporavku društva. Zato nije nevažno da čaure pri obradi ne stoje predugo. To je bitno i zbog toga, što bi dosta snažnija društva i u dostignutom stupnju oporavljenosti i obnove započela gradnju saća i uništila prilično čaura (ili sve njih). Društva koja dobro obrađuju „sirove“ čaure i potom im duže zadržavaju normalan oblik bolje prihvataju matičnjake na odgoj.

U drugom nizu su dobro obrađene čaure koje su odlične. Potiču iz različitih faza i situacija. Prva levo je nastala kao posledica primljene, a zatim odstranjene larvice. Društvo je dobro raspoloženo da odgaja matičnjake i ne uništava ovakvu čauru. Još jedan razlog što je ne uništava je sam oblik čaure, koji je takav jer je iz nje već vaćen mleč i pčele su je učinile „prirodnijom“ svojom dodatnom nadogradnjom voskom. Poslednja čaura u tom nizu je nastala višestrukim vađenjem mleča i ima idealan oblik, koji pčele neće dugo da unište ili pokvare im oblik. Jasno je da se do idealnih čaura stiže vaćenjem mleča. Takve čaure sačuvam za najteže uslove odgoja matičnjaka. Sa ovakvim čaurama je najbolji prijem. To je jedna od caka dobijanja dobrih matica i u nepovoljnim uslovima. A to je najteže: odgajati dobre matice (ili matičnjake) u dužem periodu i bez prekida, bez obzira na vremenske uslove. Tako da sam kvalitet mleča za presađivanje, kao što rekoh nije osnovni činilac. Čak i ne utiče mnogo, koliko se to misli (ili tvrdi).

Što se tiče drvenih osnova, nisu nešto „reprezentativne“, jer je puno pravilnih „otišlo“ sa matičnjacima koji se prodaju, a ove je Biljana sam iseče od komada letvica običnim nožem. Ona ne čeka da se neko prenemaže i uradi to kako treba (mislim ne čeka da se ja „smilujem“ i uradim to). Bitno je da vrše funkciju. Imam sreće da ima dobru i vrednu ženu, koja mora povremeno i da improvizuje.

Ako otvor čaure nije sveden na promer približan radiličkoj ćeliji (preveliki je i navodi pčele da je radilička larva u trutovskoj ćeliji), mogu prihvatiti larvice i potom ih odstraniti (ovo se može videti na slici gde su upoređena dve čaure – loša i dobra). Opet, kažem to zavisi od uslova u košnici i van nje.

Na fotografijama Dobro obradjene caure za maticnjake SL 2 i SL 3, može se videti koliko prirodno izgleda dobro obrađena čaura spolja i unutra. Nema tu idealno glatkih površina i pčele su je učinile „prirodnom“ stalnom nadogradnjom vrlo sitnih komadića voska, ali i propolisa i to je vrlo bitno prilikom prijema. Jasno je da ovakva čaura može da se dobije samo višestrukim vađenjem mleča.

Iako je poruka preduga, ovo nije sve o čaurama, ali je sasvim dovoljno. Ako bi se moglo nazvati „tajnom“ o kojoj nisam primetio da je pisano, glavna „caka“ za dobijanje dobrih matičnih ćelija i siguran prijem larvica (a time i boljih matica ili mleča) je u višestrukom vađenju mleča i time stalnoj obradi čaura i dovođenju do prirodnog oblika.

O ovome što Jano radi, u narednoj poruci, ova je već preduga, ali sam se trudio da objasnim važnost prirodnijeg oblika matične ćelije u veštačkom odgoju matica (ili matičnjaka).
 
PS
I naravno, tu je čika Boža Petrović, legenda i velemajstor pčelarstva.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #38 poslato: Maj 26, 2013, 22:05:36 »
a vidis sole ja sam mislio nakon nekoliko vadjenja mlijeci da se cahure mjenjaju, i idu na petapanje a lijepe nove. reci mi kad povadis mlijec da li odmah presadjujes novu turu larvica na suho, ili opet nakapavas po kap razredjenog mlijeca'

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #39 poslato: Maj 26, 2013, 23:56:55 »
Čaure koje se koriste za matičnjake koji su namenjeni proizvodnji matica nam više nisu od koristi.  Ove od mleča se koriste više puta. Što ih više koristiš, bolji je prijem naredne ture. Koliko dugo se mogu koristiti ne mogu reći.

Kada povadimo mleč (pišem u množini, da uzdignem sebe :D – ne vadim ja mleč, to radi ova moja ekipa), presađujemo u vreme koje određuje izolator. Ako nema larvica, a dešava se da ih ne bude ako nemam dovoljno izolatora, da stavljam ramove na zanošenje u različito vreme tada saćekamo do predveče. Moram staviti čaure u košnicu da ih obrade. Mleč uvek vadimo pre podne, a presađujemo predveče.

Kada ima larvica starih par sati na raspolaganju presađuje se odmah. Stavi se kap mleča koja je toliko velika da omogući lako skidanje larvice sa igle. Skidati larvicu bez te kapi je teže.



Inače, kupio sam ono kinesko pero odavno, ali sam samo kratko probao da radim sa njim i pravo da ti kažem i ne sećam se koliko je bilo efikasno. Praktično ga nisam koristio. Možda bi trebalo (a možda i ne :)).


PS

Zaboravio sam i nešto u vezi onih izlivenih čaura na slici. Slike su prošlogodišnje i plaćali smo jednoj ženi da lije čaure. Kvalitet livenja nije prvoklasan. To su osrednje dobro izlivene čaure.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #40 poslato: Maj 27, 2013, 23:04:21 »
sole pokusao sam danas opet da pomjesam mlijec i vodu, medjutim vrlo tesko se sjedine tj ispocetka ide kao fino, onda kao da nestane vode, i opet ide gusta smjesa mlijeca, kako da sjedinim ovo, da bude to to, radio sam u maloj sprici. pimjetio sam da u ovoj tvojoj metodi je bolja stvar nego nerazredjen mlijec jer ovo ne susi cini mi se dok se mlijec sasusi brzo.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #41 poslato: Maj 28, 2013, 10:06:43 »
Ne može da bude „raslojen“ rastvor u tolikoj meri da prvo oslobodi tečnost. Dodaješ vode, kap po kap i mućkaš bočicu. Sve dok ne dobiješ ravnomeran rastvor. Tako spremljen rastvor držiš u hladnjaku. Pre upotrebe se opet blago promućka, da ne stvara previše mehurića. Naravno da ne možeš dobiti idealan rastvor i uvek ima malih grudvica u rastvoru, ali su one vrlo sitne. Ako dolazi do taloženja gušće mase, opet se blago promućka tokom presađivanja. Ali, ne može se desiti da prvo izađe tečniji deo, a potom gušći. Onda nisi napravio dobar rastvor i nisi promućkao. Samo prvi put, kada se pravi rastvor, oštrije se mućka bočica i tada bude mehurića. Kasnije, kada imaš spreman rastvor, dovoljno je da se blago promućka i ne stvarju se mehurići. Rastvor ne moraš praviti za svako presađivanje. Može stajati više dana u hladnjaku. Pred presađivanje se bočica stavi u mlaku vodu i zagreje. Par puta se mlaka voda zameni drugom, jer se ohladi, što je i normalno.

Već sam ti pisao da ne moraš korisiti taj špric. Zašto insistiraš na tome. Probaj napraviti drvenu „iglu“ za nanošenje mleča u čauru. To nije teško. Ja ih i ne pravim godinama, jer to Biljana sama uradi. Povremeno se odbacuju one koje se duže vreme koriste i potrebno je praviti nove. Pre presađivanja se drži kratko vreme u vodi, da ne upija mleč. Ovo nema neke važnosti, osim higijenske - zbog kasnijeg ispiranja. Kada se završi opere se vodom i na kraju alkoholom i gotovo. Neko veče sam pogledao baš od kojeg drveta ih je izradila. Ništa naročito - štapić od sladoleda! Opere se dobro i oblikuje onaj vrh, da ne bude uzak (da nema oblik čačkalice, odnosno da ne bude oštar vrh, jer tada kap sklizne pre no što stigneš do čaure. Ako si napravio promer vrha takav da nanosiš nedovoljno mleča, dodaš još jenu kap.

Ako ne zaboravim, fotografisaću danas kolika kap treba da bude na dnu čaure.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #42 poslato: Maj 28, 2013, 23:16:29 »
evo danas sam upotrebio mlijec u rastvoru, nekim drvenim stapicem sam nakapao po kap u celiju, pa cemo vidjet ujutro, kakva je situacija. mnogo sporije susi i lakse se skida larva a ostalo cemo vidjet, inace u rastvoru kad se promucka ima kao neke pjene, po slobodnom vidjenju cini se da je mao vodenasto, kao sampon nekako, mozda bih trebao dodat jos mlijeca, vidjet cu ...

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #43 poslato: Maj 29, 2013, 21:54:05 »
Kolega Kenane, daću ti jedan savet a mislim da će se i kolega Šole s tim složiti jer veoma poštujem njegovo mišljenje i dosta stvari sam saznao čitajući njegove poruke. Kolega Šole svaka čast a ona dva matičnjaka na slici gde se larvice kupaju kao u Jakuziju, ne mogu a da ih ne pogledam kad god sam na forumu. Da se vratim na temu. Što se tiče stavljanje mleči u čaure, ja sam to dok nisam imao Jenter, radio ovako: posle svih predhodnih radnji oko priprema čaura, uzeo sam onu veliku drvenu čačkalicu što se koristi za, ja mislim ražnjiće i oštar deo udario o sto kao da zabadaš i on se malo zatup, posle kad umočiš vrh te čačkalice u mleč, ostane na vrhu kap koju staviš u čauru. Nadam se da sam bar malo pomogo. Pozdrav

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #44 poslato: Maj 30, 2013, 17:30:33 »
Kolega Kenane, daću ti jedan savet a mislim da će se i kolega Šole s tim složiti jer veoma poštujem njegovo mišljenje i dosta stvari sam saznao čitajući njegove poruke. Kolega Šole svaka čast a ona dva matičnjaka na slici gde se larvice kupaju kao u Jakuziju, ne mogu a da ih ne pogledam kad god sam na forumu. Da se vratim na temu. Što se tiče stavljanje mleči u čaure, ja sam to dok nisam imao Jenter, radio ovako: posle svih predhodnih radnji oko priprema čaura, uzeo sam onu veliku drvenu čačkalicu što se koristi za, ja mislim ražnjiće i oštar deo udario o sto kao da zabadaš i on se malo zatup, posle kad umočiš vrh te čačkalice u mleč, ostane na vrhu kap koju staviš u čauru. Nadam se da sam bar malo pomogo. Pozdrav

kolega probat cu sa tim stapicem, evo danas sam pregledao kakva je situacija sa presadjenim larvama, od pedeset presadjenih u 5 kosnica situacija je sljedeca, u dvije kosnice nisu primile ni jednu larvu, u jednoj primljeno 12 u jednoj 35 u jednoj 23, idemo dalje pa cemo da vidimo, sta se desava.. pozdrav!