Bojane, i nemoj im ti doći glave, ali nemoj ni ne uraditi ono što je potrebno.
Kažeš:
Danas sam dodao nastavak i prevješao leglo pri čemu sam onako u žurbi bacio pogled i na taj okvir sa matičnjakom i matica ga je već zalegla ali čini mi se da je matičnjak manji nego je bio što će reći kao da ga ruše.
Dobro. Problem je što ti stara matica nije obilježena. Neko i ne bilježi, nego potkraćuje krila.
Hajmo računati. Recimo da ti je tom matičnjaku danas starost dva dana. Pošto za maticu treba 16 dana, mlada bi se mogla izleći oko 07. 07., spariti i pronijeti oko 12. 07., a ja bih sve provjerio 17. 07. i tad reagovao po potrebi.
Ako je matičnjak uredan, a stara matica fino nosi, ja bih pomoću tog matičnjaka formirao novo društvo. Poslije 5-6 dana provjerio bih staro društvo da vidim kako nese stara matica i jesu li opet povukle matičnjake , i tu bi bila odgonetka.
Govrim šta bih ja uradio, ali ti moraš znati da sezona izmiče pa ti ostavi tako kako i jeste (ili već kao ti hoćeš). Ja znam da ti želiš zazimiti više društava i to je i prirodna i normalna želja, samo je treba kanalisati. Najbolje je da staro društvo ne čačkaš, a da , ako ikako možeš, kupiš neko društvance (razvijen roj) pa da na njemu čačkaš. No, imaj na umu računanje i to nikad ne propuštaj. Npr. da sad formiraš novo društvo sa sparenom maticom, prve mlade pčele dobio bi tek oko 15. 07., a da formiraš s matičnjakom, eto te skoro u avgustu, a on je skoro pa zazimljavanje. Zato, uvijek unaprijed računaj, a da bi znao računati - knjigu preda se i ne odustaj. Kad te i iz sna probude, moraš rafalno znati odgovoriti tačno na pitanja tipa:
1. Koliko pčela ima očiju, nogu...?
2. Koliko traje stadij od jajeta do odrasle jedinke: matice, pčele i truta?
3. Zašto vršimo zamjenu mjesta društvima?
4. Zašto vršimo razna spajanja zajednica?
5. Kad pčele poklapaju koje leglo?
6. Razlika između polena i perge?
7. Mliječ/mliječi?, itd, itd.
Ovo sam ti nabacao zbrda-zdola, a ti sam sebe propituj. Jer, nad otvorenom košnicom instinktivno reaguješ, a ne da staneš i pitaš se šta sad. Po meni, kvalitet pčelara je sposobnost snalaženja u svakoj mogućoj problematičnoj situaciji. Možda ti ova moja pisanija
sada izgleda kao beskrajna hodžina teravija, ali ćeš s vremenom shvatiti da ima toga puno više, da je pčelarstvo fakultet fakulteta, a ja želim da postigneš maksimum i ne samo ti, nego svako ko se upusti u pčelarske vode. Nisu lahke te vode, nikako nisu, ali nisu ni nesavladive ako plivač trenira i ima bar trun tvrdoglavosti. Sretno!
Pozdrav, svako dobro!