Autor Tema: Smederevo grade od davnina...  (Pročitano 128162 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #30 poslato: April 03, 2017, 13:25:50 »
Osvajanja

Sam položaj i namena grada u dramatičnim godinama XV veka, odredili su njegovu burnu istoriju. Tvrđava je sagrađena na istorijskoj vetrometini, pa je bilo normalno očekivati ratne vihorove oko njenih stamenih zidina.

√ Turska invazija

Već devet godina po zidanju grada, napao ga je sultan Murat II i zauzeo (1439. godine). Zatim ga je po sporazumu sa Mađarima, vratio Despotu Đurđu 1444. godine, no ne za dugo jer ga je već 1453. godine, a zatim i 1456. godine opsedao i tukao topovima Muratov naslednik Mehmed II. Te godine je umro i stari despot i posle toga Turci (1459. god.) osvajaju grad. Time nestaje i samostalne srednjevekovne srpske države, no Srbi uz Mađare nastavljaju dalju borbu iz Ugarske i napadaju grad (bezuspešno) još i 1476. i 1501. godine.

Od Turaka grad preuzimaju Austrijanci u poznatim ratovima u XVII i XVIII veku, kada su i Beograd i Smederevo povremeno bili zauzimani (1688, 1707. i najzad još i 1789. godine) i ponovo padali u turske ruke, bilo borbama bilo ugovorima o miru.

√ Prvi srpski ustanak

Novembra 1805. godine Karađorđe je oslobodio Smederevo i smederevski dizdar Muharem Guša predao je Karađorđu ključeve drevnog zdanja pod krošnjama stoletnog duda.

Smederevo je ponovo postalo važan politički i kulturni centar. Iz manastira Bogovanje Karađorđe je premestio najvišu narodnu ustanovu Sinod, koji je promenio ime u Praviteljstvujušči sovjet serbski. Prvi predsednik Sovjeta je bio umni prota Mateja Nenadović, a u Smederevu Mladen Milovanović. Sovjet je delovao u Smederevu do oslobođenja Beograda 1807. godine. Jedna od prvih odluka ustaničke skupštine, održane u Smederevu bila je da se izdvoji 50 hiljada dukata za popravku Tvrđave oštećene u borbi. Iz Smedereva se Karađorđe i Sovjet obraćaju crnogorskom vladiki Petru Petroviću Njegošu za pomoć i sklapanje bratskog saveza. Pomoć je tražena i od austrijskog cara Franje I i od Srba u Trstu i Zemunu. Iz ovog grada je potekla inicijativa Sovjeta da se povedu direktni pregovori sa Portom radi zaključenja mira, poznatog u istoriji kao Ickov mir. Smederevo je u to vreme posetio sremskokarlovački profesor bogoslovije Lukijan Mušicki, a septembra 1806. godine svoje sposobnosti stavlja na raspolaganje ustanicima prvi srpski prosvetitelj, jedan od najvećih umova srpske književnosti 18. veka, Dositej Obradović. Nesrećne 1813. godine, posle sloma Karađorđevog ustanka, mnoge smederevske porodice su našle utočište preko Dunava.

√ Predaja gradova

Još snažniji teror i želja za slobodom izazvali su II srpski ustanak sa Milošem Obrenovićem na celu. Na vest o ustanku Turci su sve Smederevce zatvorili u Tvrđavu kao taoce tri meseca, ali su stanovnici sela prišli ustanicima i nastavili borbu. Kada su se prilike normalizovale Smederevo je počelo da se razvija kao značajno trgovinsko mesto. Turska posada ostala je u Tvrđavi sve do 1867. godine kada je sultan Abdul Azis konačno predao sve gradove knezu Mihailu Obrenoviću.

Dugo je, zatim, grad služio kao vojno slagalište i kasarna srpske vojske, dok najzad nije, posle prvog svetskog rata, 1918. godine potpuno napušten.


Izuzetno malo podataka na internetu o oslobađanju Smedereva od strane Karađorđa...

http://static.panoramio.com/photos/large/53655484.jpg
Smederevo grade od davnina...
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #31 poslato: April 19, 2017, 15:15:08 »
Prenosim tekstove novinara Nebojše Jankovića o Smederevu:

SMEDEREVO U POVELJI VIZANTIJSKOG CARA VASILIJA II U XI VEKU

Poreklo i značenje reči Smederevo istraživali su mnogi srpski i strani akademici, doktori nauka i istoričari. Jedan od najpoznatijih
u ovoj oblasti je i Smederevac dr Leontije Pavlović (umro 1997), koji je u svojoj knjizi "Istorija Smedereva u reči i slici" ostavio
naučnog traga o ovoj temi.

U uvodu treba istaći da su u vreme Rimske imperija, u smederevskom kraju, postojala dva naselja Vincea (danas Ćirilovac)
i Mons Aureus (Zlatno brdo), kao i da je ovaj kraj bio centar za gajenje vinove loze u vreme cara Marka Valerija Proba (vladao od
276. do 282. godine). Takođe, osam kilometara severoistočno od Smedereva, na ušću Velike Morave u Dunav, nalazilo se utvrđenje Tvrđava-Kulič podignuto još u antičko doba.

Naziv naselja Smederevo prvi put se pominje u povelji vizantijskog cara Vasilija II Bugaroubice (vladao je od
976. do 1025. godine) u delu koji govori o Braničevskoj eparhiji. Prvi pisani pomen o Smederevu nalazi se i u
povelji kneza Lazara iz 1381. godine, kojom je knez Lazar ovo, tada malo naselje, poklonio manastiru Ravanici.
S obzirom na to da se grad Smederevo nalazi na Carigradskom drumu imao je tokom istorije različit značaj, ali
tek u XV veku, u doba Đurđa Brankovića, dobija veliki značaj.

Smederevo od Sfenteromon ili Svetog Andreja

Akademik Stojan Novaković (1842-1915) među prvima pokušava da rasvetli poreklo i značenje reči Smederevo.
Na osnovu vizantijske povelje tvrdi da ta reč nije slovenskog porekla. Pošao je od pretpostavke da je u blizini
Smedereva postojao rimski grad Mons Aureus (danas je to Orešac) koga su Vizantinci zvali Sfenteromon i
da je od ovih reči – dodavanjem i premetanjem slogova nastalo ime – Smederevo. Ovo tumačenje usvojili su
istoričari dr Vasilije Marković (1882-1920) i Konstantin Jozef Jireček (1854-1918), Čeh po nacionalnosti.
Primedbu na Novakovićev stav imao je akademik i istoričar Mihailo Dinić (1899-1970) koji je najveći deo
svog naučnog rada posvetio istraživanju srpske srednjovekovne prošlosti. Po njemu, nije isključeno da je naziv
Smederevo došao od ličnih imena Sveti Andreja i od Sanctus Demetrius. Svoju pretpostavku Dinić povezuje
sa stavom italijanskog istoričara iz XV veka Antonija Bonfi nija, inače živeo je na dvoru ugarskog kralja Matije
Korvina, koji u svojoj knjizi "Ugarska istorija" piše da je ime Smederevo postalo od reči Sveti Andreja. Raznim
promenama, mešanjem vizantijskih i slovenskih uticaja postala je reč Smederevo. S druge strane, hrvatski
lingvista Petar Skok (1881-1956) mišljenja je da je Smederevo dobilo ime od reči Sveti Dimitrije.

"Semender" - krajnja vrata

Postoji i stav, uzimajući nekadašnje guste šume u okolini Smedereva, da je naziv ovog grada postao od reči
"smet’’ i "drvo"’. Nije bez osnova ni pretpostavka da je naziv potekao od imena neke ličnosti koja se mogla zvati
Smender (srednjovekovno muško ime).
Dr Leontije Pavlović, u već spomenutoj knjizi, smatrao je da poreklo ovog imena treba tražiti u slovenskim
jezicima. On navodi da je ovaj naziv nastao iz jednog vojnog izraza koji je napravljen od slovenske reči "vsje" i
grčkog izraza "medomai-medereo", što bi trebalo da znači "brinuti se" ili "čuvati", odnosno "upravljati".

Zanimljivo je i da se ime Smederevo pominje i u "Letopisu" popa Dukljanina iz XII veka. Zatim, u Iranu
postoji mesto Smederevo i zbog toga neki tvrde da je poreklo imena iz persijskog jezika. I dalje, prezime
Smederovič (ime jednog hrišćanskog propovednika iz 1770. godine) zabeležio je u svom rečniku Đuro Daničić
(1825-1882), što su neki možda iskoristili kao polaznu osnovu za naziv Smederevo.

Više istoričara je mišljenja da je ovaj naziv morao imati korene u iranskim, odnosno hazarskim toponimima.
U prevodu sa iranskog "Semender" znači "krajnja vrata". Naziv je sastavljen od persijskih reči "Semen" u
značenju kraj ali i suva zemlja i reči "der" u značenju vrata. Hazarski “Semender” se nalazio na jugozapadnoj
obali Kaspijskog mora i bio je bedem odbrane od neprijatelja, slično današnjem Smederevu. Njega je razorio
ruski knez Svjatoslav (913-914) a krajem X veka i čitavo hazarsko carstvo zauvek nestaje. Mnogi stanovnici
“Semendra”, bežeći pred najezdom osvajača, uputili su se u naše krajeve nazivajući svoja nova naselja imenima
ranijih staništa.

Nebojša Janković
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #32 poslato: Maj 23, 2017, 13:22:56 »
Nastavak....

PRESTONICA SRBIJE JE U SAMANDRIJI


Posle pominjanja Smedereva u povelji vizantijskog cara Vasilija II, prvi pisani pomen o našem gradu nalazi se u povelji kneza Lazara iz 1381. godine, kojom je tada malo naselje Smederevo poklonio manastiru Ravanici (manastir je udaljen oko 110 kilometra jugoistočno od Smedereva). Tek u XV veku Smederevo dobija značajno mesto u istoriji Srbije. Pretpostavlja se da je ime Smederevo nastalo još ranije, ali za period od XI do XIII veka ne postoje pisani dokazi. Oko 1390. godine naš grad pominje i osmanlijski istoričar Ašik paša Zada.

Po Nedimu Filipoviću (''Nekolike bilješke oko Smedereva'', 1970, Beograd), Ašik paša Zada je napisao: ''Devojka Olivera je rekla: Udeli mom bratu, a tvom robu iz Smedereva...'' Zatim, po nekim dokumentima iz Dubrovačkog arhiva, u doba despota Stefana Lazarevića, Smederevo se pominje 1408. godine kad je izvesnom Bogoju Marojeviću iz Šumeta (Šumet je naseljeno mesto i u sastavu je grada Dubrovnika) predat testament Dubrovčanina Marina Butrovića.

''Budovat Smedero''

O tome kako je i koji narod izgovarao reč Smederevo, i kako su se hronološki upotrebljavali oblici reči Smederevo, može se napisati priličan naučni rad. Prema Pavelu J. Šafariku (1795-1861), češkom istoričaru i lingvisti, u avgustu 1435. godine Smederevo se zvalo Semendrum.

Kao Senderovia i Zendrow pominje se 1440. godine, kao i na dokumentima izdatim u Smederevu 17. septembra 1445. godine. Zatim, u avgustu 1452. pominje se kao Smedreno, a dve godine kasnije kao Smedreo. Italijanski kartograf iz Venecije, fra Mauro (1385-1459) na svojoj mapi 1458. godine Smederevo je upisao kao Sinedereo, a već 1463, u istim naučnim krugovima, zapisano je Smedreo.

Među prve slovenske toponime (imena mesta) koji se javljaju na svetskim kartama nekadašnjih jugoslovenskih republika,
spada i Smederevo. Tako na primer, na jednoj karti sveta, gore navedenog fra Maura, koja je isporučena portugalskom kralju
Alfonsu V prvih meseci 1459, zabeležena su deformisana imena (pisana italijanskom grafi jom) srpskih naseljenih mesta:
Sinedereo – Smederevo, Stalaci – Stalać, Stipi – Štip i tako dalje. Ta prva karta ima sadržajno bogatu i raznovrsnu toponomastičku građu.

Konstantin Mihailović – Janičar (1435-1501), autor spisa ''Janičarske uspomene'', 1490. godine, na poljskom jeziku zapisao je ime Smederevo ovako:''Budovat Smederow'', već tri godine kasnije sreće se ime Smederevo.
Takođe, u to vreme nalazimo i na oblik Sendero i Smedro, a kasnije, 1506. godine, i Samandria. Zatim, u Dubrovačkoj arhivi 1535. zapisano je Samandria. Isti oblik reči upotrebio je i italijanski istraživač i putopisac Marko Antonio Pigafeta (1491-1531), 1567. godine.

Smederevo – Sinderoniense, Smidreno, Smedreno, Sphenderonia i Zendreu

Kroz arhivska dokumenta raznih fondova Dubrovačkog arhiva, u XV veku Smederevo je zabeleženo kao: Smidreno ili Smedreno.
Evo još jednog primera, Antun Vrančić (1504-1573), hrvatski diplomata, crkveni prelat i putopisac, 1553. je zapisao da je iz Grocke doputovao u Samandriu, a odavde u Klenovac. Jednom rečju, zabeleška imena zavisila je od pisara i njegovog načina pisanja, kao i od toga kako je on čuo da tu reč drugi izgovaraju.

O tome kako je koji narod izgovarao reč Smederevo postoji beleška u odeljku: ''Historia genealogica dei Despoti di Servia e di Rascia'', na strani 306 (ova knjiga se nalazi u franjevačkom samostanu u Dubrovniku). U njoj piše da je prestonica Srbije bila u ''Samandriji ili Smederevi, ili kako Grci kažu, Sphenderonia, ili Mađari – Zendreu''.

''Njegov vladar nema titulu cara ili kralja, nego despota...''. Zatim navodi:''...Latinski rečeno, Sinderoniense ili Smederevo prozvano je po svetom Andreji, kao što kaže Johanes Leunklavije (1541-1594), nemački istoričar".
Turci su ime Smederevo izgovarali Semendria, Semendrie, Semendire ili Semender. O mađarskom i turskom beleženju imena Smederevo nalaze se podaci na jednoj austrijskoj geografsko-istorijskoj karti iz 1688. godine.
Tu je navedeno ovih devet imena za Smederevo: Semendrie, Spenderoben, Senderevie, Simedro, Senderin,
Semender (turski), Zendreu i Sendrew (stari mađarski pravopis) i Saint Andre.

Nebojša Janković
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #33 poslato: Februar 23, 2018, 14:46:08 »
Danas sam nizom srećnih okolnosti saznao da su prostore oko Smedereva bili naseljeni i u vreme ranog neolita. Zainteresovao me je jedan tekst iz elektronske štampe i pominjanje lokaliteta Saraorci-Jezava. Kontaktirao sam višeg kustosa u Narodnom muzeju Andreja Starovića pa mi je poslao zanimljiv odgovor:

''...za interesovanju za arheologiju i Saraorce. U pitanju su zapravo 2 susedna arheološka lokaliteta, oba na reci Jezavi (Saraorci-Jezava i Saraorci-Majdan), koja je još 1957. godine iskopavao akademik prof. Milutin Garašanin (Arheološki institut u Beogradu). Osnovni razlog i povod za ova iskopavanja su bili brojni otkriveni površinski nalazi koji potiču iz mlađeg gvozdenog doba (okvirno vreme od 4. do 1. veka pre nove ere, koje na našim prostorima obeležavaju Kelti). Na oba ova lokaliteta prof. Garašanin je otkrio ostatke naselja i grobova (pa čak i jedan konjski grob!), a na njegovo iznenađenje, u dubljim slojevima je pronašao i ostatke iz vremena ranog neolita (tzv. starčevačka kultura, od cca. 6000 do 5300 godina stare ere), pa i jedan neporemećeni dečji grob (devojčica), koji je bio i predmet posebne studije koju smo mi obavili za potrebe genetskih analiza - poreklo, kretanje stanovništva itd.''

Evo teksta:
https://www.b92.net/zivot/nauka.php?yyyy=2018&mm=02&dd=22&nav_id=1361800

Link ka naučnom radu u kojem su učestvovali i naši stručnjaci:
https://www.biorxiv.org/content/biorxiv/early/2017/05/21/135616.full.pdf


Laički i tendenciozno ću samo napisati da kad se zbroje ove 2018 godina posle nove ere i doda 5-6 iljada od stare ere ispada da je tačno da smo izračunali da je ovo 7527. godina od postanka sveta.
Uz naravno podsećanje da tadašnji stanovnci nisu obraćali pažnju na naciju i računanje vremena ili su pak bili zaokupljeni lovom i preživljavanjem i nadiranjem grupacija koje su poznavale obrađivanje zemlje.

Ili je sve to ipak zapisano u runama i vedama? A kasnije u raznim žitijima.
Čak mislim i da se to čuva u crkvenom skrivenom blagu zajedno sa moštima svetih otaca čekajući neke bolje okolnosti.
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #34 poslato: Maj 21, 2019, 18:43:04 »
Кажу да је благо испод дуге и мислим да су у праву.




А ову фотку постављам и овде.
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #35 poslato: Maj 25, 2019, 16:58:08 »
Како ред и пчеларски обичај налаже да један рој добијеш, један купиш а један украдеш тако је наш драги Бог и уредио. Добио сам два роја од Горана Раковца на којим му се још једном захваљујем које сам сместио у ЕВ кошнице. Од њега сам купио један рој који сам сместио у РВ кошницу. Тако да је дошао ред да украдем један рој. Сваки дан када сам долазио на колибу обилазио сам комшијине кошнице онако из даљине, кроз воће и џанарику. Тако сам и овог дана урадио. Али шта год да сам гледао нисам ништа видео. Комшија ми је пре пар дана показао дрво на које се закачио рој који је скинуо и који је сместио у ЛР кошницу. Синоћ размишљам и кажем себи ако се сутра изроји нека његова кошница има да га зовем нећу да узимам сам. Мада ми је сто пута рекао да у том случају само уђем и узмем слободно (и док још нисам имао пчеле). Онда је дошао комшија и показао да му се опет нека кошница изројила. Рој је отишао на исто место, на оно исто дрво. И тако каже он да нема више амбалаже а ја предложим да му тај рој украдем. И он наравно пристане.

Донесем РВ наставак са сатним основама и испод залепим неки импровизовани оквир са мрежом који има и излаз-лето а које сам направио злу нетребало и то за пар минута посла. Почнем да стресам пчеле са дрвета, са стабла, али пчела никако да се преда и да уђе у наставак. Добрих два сата сам се поштено мучио и четкао пчеле али су доста тешко улазиле. Кад ми је понестало стрпљења онда сам их помало попрскао са воденим раствором мешавине нозевоја и матичњака. Онда су почеле више да улазе у наставак али је отпора и даље било. Очигледно су осећале мирис на стаблу који је оставио прошли рој али изгледа да ни матица није ушла у наставак.
Остало је неких стотинак пчела и комшија је упалио димилицу па их отерао са стабла. Померио сам наставак са пчелама неких метар од стабла и наставак покрио крпом а оставио сам непокривен само један део где сам извукао један рам.
И онда се опет десило чудо. (За мене јесте.)
До саме ивице крпе слети матица. Онда крене ка ивици и погледа унутра. Онда полети опет и после десетак секунди слети опет на ивицу крпе. Онда се само полако спусти унутра. Оно десетак пчела што је било на стаблу и у ваздуху само лагано уђоше у наставак.
Тачно је опасница чекала да види да ли ће ваљда да се пчелама свиди унутра... нисам сигуран шта се у ствари десило...

На брзину сам изрезао један квадрат лесонита и поставио наставак на њега. Понео наставак али не на капију него кроз коровљак и шипражје. Кажем комшији како да крадем а да идем на капију... Каже ништа не брини пошто сам саучесник нећу да кажем газди...  :D

Однео наставак до кошница и скинуо хранилицу са РВ кошнице где сам данас додао други наставак иако можда мало прерано. Поставио лесонит даску па оквир са мрежом који има излаз и поставио хранилицу и кров. Сипао у хранилицу два деци сирупа и затворио.

Сад комшија и ја пијемо узо и мислимо на Грчку.

Ево пар фотографија....





Иначе мислим да сам продужио живот менискусима најмање десет година...  ;)
« Poslednja izmena: Decembar 17, 2019, 16:30:06 od strane Global Administrator 1 »
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #36 poslato: Maj 25, 2019, 17:35:21 »
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #37 poslato: Maj 26, 2019, 19:51:20 »
Изгледа да је моја или једна од мојих опасница или натерана да одлети у провод или је натерана да оде из кошнице....

https://streamable.com/3qjxg
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #38 poslato: Jun 02, 2019, 21:21:15 »
Рој који је у суботу (25.05.) смештен у РВ наставак са десет сатних основа изградио је осам рамова саћа. У толико улица су се пчеле и рашириле. У ћелијама смештен сируп који сам им давао свакодневно. Пчеле спорадично уносе полен у кошницу. Нема јаја ни легла. Нисам видео матицу. Пчеле не лепезају крилима као када нема матице. Понашају се као у другим кошницама. Могуће је да је данас отишла на спаривање јер је данас први сунчан дан од суботе. Могуће је и да су је пчеле сакриле. А могуће је и да су је прошле недеље избациле.
Размишљам да сачекам још два или три дана (или први сунчани после тога) па ако нема легла да додам један рам са јајима из друге кошнице, да извуку матичњаке. Или да сачекам још мало. Пре свега контактираћу Горана Раковца за инструкције. 
Искрено, почињем да бринем за моју опасницу  ;).
У околини пчелињака има доста птица пчеларица. Налазио сам измет у којим су били остаци пчела у близини кошница и у дворишту колибе. Зато ће пчелице морати да се потруде да пронађу полен и нектар и да 'претекну'.
Данас око колибе све зуји и бруји од пчела. Пчеле на багремцу скупљају полен, пчеле на купини, пчеле на дивљој жалфији, пчеле на разнорзним цветићима, само је мало сунца потребно. Први пут је процветао неки грмић који се мучио годинама да опстане на оскудној земљи у делу где је претежно насипан песак дунавац. Кад оно, гле великог изненађења, процветали орлови нокти.
 
Нека нам живот буде сладак као мед!

Na mreži Nebojša Pešić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 307
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kačarevo
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #39 poslato: Jun 02, 2019, 23:13:30 »
    Колега ту је сигурно, буди стрпљив. Тако је било и код мене када сам сместио један рој у Еко воја наставак 08.05. Пчеле су 5, 6 дана биле узнемирене као да нема матице. Па онда кише, јако захлађење. Пар пута сам тражио матицу и не видех је. Онда тек после 15 дана приметим на 2 рама младо легло и матицу како споро вијуга по раму.
      Поздрав и медно.



Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #40 poslato: Jun 03, 2019, 07:39:49 »
Небојша, хвала за савет. Мени који сам тек загребао пчеларско знање веома значи савет и подршка. Хвала још једаном.
Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #41 poslato: Jun 03, 2019, 08:51:08 »



Браво Зоране.
 Свакога дана у сваком погледу а посебно у пчеларству све више напредујеш. Сада си видео колику снагу има природни рој и како брзо гради сатне основе. За матицу се не брину ту је она негде и прорадиће ускоро. По слици и понашању пчела бих рекао да си ухватио рој " другак ". У њему вероватно има више младих неоплођених матица. Ове године мало спорије стартују али кренуће не брини.

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #42 poslato: Jun 03, 2019, 09:43:44 »
Хвала Горане.

Учим, размишљам и покушавам да се угледам на тебе. Памтим твоје савете. Хвала ти на свему јер си веома заслужан за све ово што се дешава, за овај нови поглед и интересовање у мом животу.

Два друштва у ЕВ које си ми поклонио сам проширио и додао четврти наставак. У њима је огроман број пчела, просто се уплашим кад их прегледам. Имају стално и отвореног и затвореног легла. Још увек изграђују саће. Има и неких залиха хране. Додавао сам им пар пута по пола литра сирупа када је било кишно време по цео дан а ноћу хладно али су вероватно нешто и донеле. Било је пар дана мање-више сунчаних када је кретао багремац.
Прилично су мирне. Дозвољавају и трпе све моје грешке. Узнемире се када петљам са рамовима у којима има хране (меда) и када сам близу рама са матицом. (Ако сам то исправно протумачио.) ''Бране се'' само ако неку случајно притиснем када подижем рам или кад га спуштам у наставак па се нађе испод сатоноше. Још увек не користим димилицу.

Нека нам живот буде сладак као мед!

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #43 poslato: Jun 03, 2019, 12:09:48 »



              Драго ми је да Еко воје које си прве узео напредују тако добро. Присети се да сам ти том приликом рекао да ћеш из њих врцати мед ове године. Време је да почнеш да се и за то спремаш.
              Ако се добро сећам ЕВ си узео половином априла. Спаковали смо их одмах у два ЕВ наставка са по 12. тамних рамова док је пчела било на по 6.рамова. Ако је ово што сам написао тачно значи да су за месец и по дана изградиле свака по 18 ЕВ рамова. Добро да боље не може бити.
              Е сад мало о меду који треба да изврцаш.
              Пошто си додао и четврти наставак настави да радиш као и до сада док и њега не изграде. Након тога нема више прихрањивања. Онда ћеш пронаћи матицу и са рамом на коме се налази ставити у пети наставак. Поред ње још пар рамова најмлађег легла. У средину легла сатна основа. Не бој се изградиће је за једну ноћ. Кошница ти је сада пуна младих пчела и оне треба да се ослободе воска који луче. Са обе стране легла још по једна  сатна основа. Даље лево и десно по рам са храном. Ту смо већ дошли до 8 - 9 рамова. Немој да стављаш свих 10 нека остане на 9 рамова. Овако спакован наставак на подњачу. То ти је плодиште и на њега матичну решетку.
               У наставке изнад подели старо легло. Иди редом по 4 рама старог легла у средину у други  па трећи наставак. Ако има и за четврти и ту стави остатак легла. Са стране рамови са храном. У сваком од ових наставака у центар легла по једна сатна основа. Верујем да ће ту до четвртог наставка да завршиш са стављањем легла. У задњи пети наставак стави изграђене рамове са што мање хране. У свим наставцима по 9 рамова немој стављати десети има разлога али да не одуговлачим.
               Када ово урадиш престани са прихраном. Време је да мало успоре потроше ту храну коју сада имају и која је измешана са сирупом а да почну да доносе чист мед. Твоја локација је добра и веруј ми да ћеш имати бар два ЕВ наставка меда.
               Еко воја кошница јесте захтевна али зна да буде и захвална. Ненадмашна је у тихој паши а баш то те чека. Поздрав и до скорог виђења.

Van mreže Zoran Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 389
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Смедерево ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​​​ ​​​​ Мoравиште ​​ ​​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​​ ЕВ и РВ кошнице
Odg: Smederevo grade od davnina...
« Odgovor #44 poslato: Jun 05, 2019, 17:01:01 »
05. јун 1941

https://web.facebook.com/zoranjagger/videos/493784854027995/

SMEDEREVO, 5. jun 2019 – Smederevo danas obeležava godišnjicu stradanja 5. juna. Te 1941. godine grad je zadesila najveća tragedija u njegovoj dugoj istoriji, kada je u 14 časova i 14 minuta eksplodiralo skladište municije u Tvrđavi.
Smederevci to uglavnom znaju, ali da se podsetimo; te 1941. 5 jun je bio četvrtak, pijačni dan. Radnici su završili prvu smenu, seljaci se vraćali s pijace, đaci dolazili u škole da podignu svedočanstva. U Smederevu su bili i članovi ansambla Novosadskog pozorišta. Voz, koji je trebalo da krene u 14 časova i 12 minuta prema Velikoj Plani, zbog gužve je kasnio par minuta.
Nakon okupаcije Srbije, u аprilu 1941. godine, Nemci su odlučili dа u Smederevu sklаdište oružje i municiju koju su oduzeli od jugoslovenskih vojnikа ili zаtekli u mаgаcinimа Jugoslovenske vojske nа području Srbije. Položаj smederevskog grаdа zа to je bio ideаlаn. Nаlаzio se pored železničke stаnice i nа obаli Dunаvа. Pored buradi sa barutom, tu je lagerovana i puščаnа municijа, аvionske bombe, grаnаte, pаrаn, puške, mitrаljezi, topovi, zаprežnа vozilа, a bilo je tu i više od hiljadu burаdi sa po 200 litаrа benzinа.

Uzrok eksplozije ostao je nerаsvetljen. Po jednoj verziji u pitanju je bio nesrećni slučаj, nemar, pominje se opušak zarobljenika, drugoj je to vrućina, odnosno sunce koje je izazvalo zapaljenje, a po trećoj komunistička diverzija. Ta je novija, poslednjih godina sve više pominjana, po kojoj je Mustаfа Golubić, obаveštаjаc sovjetskog NKVD-а, bio umešаn. Nаvodno je viđen u Smederevu togа dаnа, a uhаpšen dva dаnа kasnije.
Kako bilo, Smederevo je 5. junа 1941. godine zаdesilа nаjvećа trаgedijа u njegovoj istoriji. Poginulo je mnogo, spominje se brojka od čak dve i po hiljade ljudi iz Smederevа i okoline, što je, verovatno, preuveličavanje jer je Smederevo u to vreme imalo 11.000 stanovnika. U nemačkom izveštaju od 10. juna naveden je tačan broj žrtava – Nemaca 6, nestalih 9, ranjenih oko 100,  teže oko 30, srpskih civilnih žrtava oko 500, do ovog datuma sahranjeno je njih 346, a ranjenih Srba je, po Nemcima, bilo oko 1,100. Knjige umrlih sačuvane su u celosti i na osnovu njih je 1969. napisan pomenik. Komisija o istraživanju žrtava rata je pre petnaestak godina proverila knjige i došla do gotovo identičnih podataka, prema kojima je u eksploziji municije u Smederevskoj tvrđavi stradalo je oko 750 ljudi, od toga oko 570 na železničkoj stanici, mahom u kompoziciji voza i oko 180 u ostalom delu grada. Ipak, to je broj identikovanih žrtаvа, аli tаčаn podatak nikad denitivno nije utvrđen, pošto se ne znа ko se iz drugih mestа zatekao u Smederevu ili putovаo železnicom, navodi istoričar Slaviša Perić. Kako bilo, tragedija je bila ogromna.

Od siline eksplozije veliki broj zgrаdа i kuća u Smederevu je bilo srušeno ili oštećeno. Nedićeva vlada obrazovala je Komisiju za obnovu koja je ogromnim naporima postupno, do 1943. godine, obnovila grad, uz masovan rad dobrovoljaca iz cele Srbije. Navodno je, po nekim izvorima, u obnovu uloženo oko milion maraka, za ono vreme ogroman iznos. Tako je, ispostavilo se, Smederevo bilo valjda jedini grad koji je u Srbiji  izgrađen u toku rata.

http://www.podunavlje.info/dir/2019/06/05/godisnjica-petojunske-tragedije/?fbclid=IwAR2HkMhKGSCTydMY6NXNzl-EKnZ0QF3tR0oxQmy3053VTfGn2A12vXF3yJ4
Нека нам живот буде сладак као мед!