Autor Tema: proizvodnja maticne mleci  (Pročitano 55437 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dušan Sušić

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 62
  • Pol: Muškarac
proizvodnja maticne mleci
« poslato: Februar 14, 2011, 21:22:18 »
Bilo bi lepo da nam iskusniji pcelari prenesu svoje znanje i iskustvo u proizvodnji maticne mleci.
Nesto kao uputstvo za pocetnike.
45°10′52″N 15°28′19″E

Van mreže Zvonko Babić

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 27
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #1 poslato: Februar 14, 2011, 23:11:37 »
Bilo bi lepo da nam iskusniji pcelari prenesu svoje znanje i iskustvo u proizvodnji maticne mleci.
Nesto kao uputstvo za pocetnike.

Preporučujem pčelarsku literaturu koja uz ostalo obrađuje i proizvodnju matične mliječi, a nakon savladavanja teoretskog dijela pokušati praktično. Uz potrebnu motivaciju i upornost pozitivni rezultati neće izostati. 

Van mreže Djordjevic Predrag

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 67
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #2 poslato: Februar 17, 2011, 19:23:42 »
Sto se tice literature ja sam pribavio knjige Slavomira Popovica o uzgoju matica i o proizvodnji maticne mleci. Mislim da je autor to lepo i razumljivo objasnio. Meni je ta literatura puno pomogla, zato ti preporucujem da ih pribavis, ali ako neko ima neki bolji izvor znanja voleo bih da procitam. Uvek ima nesto izmedju redova... :)

Van mreže Milan Miladinovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 26
  • Pol: Muškarac
  • skype ::: milan007miladinovic
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #3 poslato: Februar 17, 2011, 19:36:39 »
Pozdravljam temu,ja od ove godine planiram da se pozabavim proizvodnjom m.m ,tako da je svaki savet dobrodošao.pozzzz

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #4 poslato: Avgust 25, 2011, 16:19:22 »
Proizvodnja matične mleči je jednostavan posao, samo traži više prisustva na pčelinjaku. U određenom vremenskom intervalu se društvo presloži, tj. podigne se mlado leglo gore. Pored presađivanja larvica potrebna je kontrola prijema. Odgajanje matičnjaka za matice ili proizvodnju matične mleči je u prisustvu matice, tako da nema većih problema po društvo. Naprotiv, dobije se nešto jača košnica. Ako se mleč proizvodi u periodu između bagrema i suncokreta, moguće je vrlo lako udvojiti društva (formirati dvomatična). Preduslov za proizvodnju mleča je dobara polenska paša. Ovih dana, iako je suša ima biljaka kojima odgovara visika temperatura i ima i previše polena, što izgleda malo neverovatno. Npr. u mom dvorištu (30 ari) gde je pčelinjak jedva da se vidi poneki cvetić. Prošle godine, zahvaljujući onim kišama bilo je kao u raju. Samo što je onda bio problem pokositi travu, jer je stalno napredovala.
Na slici rama sa polenom, prikazan je jedan od tri tamnija rama, kojima je presečeno leglu u plodištu jer je imalo puno svetlog saća i pčele su smanjile leglo. Dva rama, takođe puna polena imaju nešto legla, a ovaj matica još nije zalegla. U plodištu ima još ramo va sa polenom, koji su ostali na svom mestu. Tako da je, što se tiče polena stanje više nego dobro.

Na slikama je situacija sa matičnjacima posle 15 sati po presađivanju larvica. Broj ponuđenih matičnjaka na odgoj je 24, kao i kada proizvodim matice. Ponekad bude 2-4 više, ali je to retko.


« Poslednja izmena: Avgust 25, 2011, 16:25:26 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #5 poslato: Oktobar 20, 2011, 01:14:22 »
Ovdje bi mogao biti lijep izlaz, što se tiče finansija. Gospodski posao, a nije nešto ni previše zahtjevan kad se, naravno, prođu prve muke i steknu saznanja i sigurnost. Radio sam to, negdje sam slike već postavio. Naučio i oba sina da to rade, starijem je uvijek bio veći prijem od moga. Imao sam i Jenter i Nicot, i prodao. Ostali su mi okvirovi na kojima sam sve sam napravio za DB i LR. Koristio sam rojni sanduk (starter) i bio prezadovoljan. Puno lakše, nego proizvodnja matica jer te ne bacaju u brige: vlaga, temperatura, promjene vremena i sl. Deset g = 20-25 evra/eura. Nije loše, osim besparica i sirotinja.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Sinisa Mirovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 438
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #6 poslato: Decembar 03, 2011, 21:38:29 »
http://www.mlec.hotbox.ru/

pogledajte nije nikakav bauk,oni koji pisu knjige su u vecini slucajeva resavska skola iz prakse slabo znaju to mi je pricao i cika Stevo Galic nas najstariji pcelar koji proizvodi mlec

Van mreže Nenad Nessa Markovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 105
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kumodraz
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #7 poslato: Februar 03, 2012, 21:53:45 »
Postovane kolege, zanima me proces kad kako i u koja drustva se ubacuju ramovi za mm da li se ta drustva obezmatice ili ne i da li ta drustva ucestvuju u pasi, i jos mnogo detalja o kojima treba voditi racuna a mi pocetnici ih ne znamo pozdrav

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #8 poslato: Oktobar 21, 2012, 21:44:16 »
Nenade,
Nisam vidio ovaj post, a da jesam, rekao bih koju. Sad me zanima jesi li pokušao i, ako jesi, kako je prošlo?

Za tebe i ostale koji imaju slične želje, jedna preporuka: u knjizi Veroljuba Umeljića "U svetu pčela" imaš besprijekorno objašnjeno i slikama u boji potkrijepljeno sve.

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Jasmin Ucambarlic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 88
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: BUGOJNO
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #9 poslato: Februar 24, 2013, 22:36:13 »
Volio bih kada bi se malo obnovila ova tema.Molio bih nekog ko vec to radi duze vremena da malo objasni njegov nacin proizvodnje maticne mleci.Kolega Sosicu vi bi mogli ako vam nije tesko malo objasnit pripremu i ostale postupke u proizvodnji jer vidim da to radite vrlo profes.Ove godine cu pokusat i sa proiz. mm nesto mi je i Esad govori njegov način a volio bih i od vas da to vidim poz.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #10 poslato: Februar 24, 2013, 22:58:51 »
Može, nema problema. Samo za sada bih mogao koristiti neke fotografije iz arhive a pitanje je hoću li imati novih. Fotoaparat mi je u delovima, a ne daje mi se lova za novi.

U svakom slučaju, kako kažeš, oživećemo malo ovu temu. Ako zaboravim da pišem u ovoj temi, podseti me slobodno (postajem zaboravan, a i vreme mi je - ima i tema o tome :D :D :D).

Za pošetak, moraš imati iglu za presađivanje i malo vežbati ovih dana pokrete vađenja larvice na nekom ramu sa saćem. Potrebno je da se ruka opusti i oslobodi grča. Toga ne sme biti pri presađivanju. Igla mora biti lako pokretljiva između kažiprsta i palca. Po dnu ćelije mora lako i "meko" klizati u svim pravcima.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jasmin Ucambarlic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 88
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: BUGOJNO
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #11 poslato: Februar 25, 2013, 14:13:38 »
Ok Sole ovih dana idem u jedan trgovacki centar po osnovni pribor vidio sam i plasticne pocetke moguli oni posluzit posto nemam voska od poklopaca citao sam da je on najboli kod prijema poz.

Van mreže goran pesevski

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 16
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #12 poslato: Februar 26, 2013, 21:51:17 »
 Kolega Jasmine, slobodno ti kupi stotinjak plasticnih pocetaka to je bar jeftino.  Pcelinja zajednica skoro isto prihvata larve u plasticnim i vostanim pocecima  u rojevom periodu godine i ako postoji dobar unos polena i nektara iz prirode. Tako to funkcionise kod mene. Izvan rojevog perioda vosak je daleko bolja opcija. U osnovni pribor OBAVEZNO stavi notes i plajvaz.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #13 poslato: Februar 26, 2013, 22:15:27 »
Osnovno u šta morate biti sigurni je da ima dovoljno polenske paše i da se društva dovedu u predrojevno stanje (ne u rojevi nagon, jer to otežava prijem i odgajanje matičnjaka. To je najsloženiji posao (dugotrajno održavanje društava u tom stanju).

Prvo što se mora pripremiti su društva za odgoj matičnjaka i izolatori. Ukupna tehnika je ista kao kod odgoja matica, samo što se može dopustiti neko manje odstupanje u ujednačenosti (starosti) larvica. Preporučljivo je da se koristi isti uzrast larvica, a to su larvice starosti oko 6-10 sati (može i mlađe i to zavisi od veštine i mogućnosti pčelara da ih uoči).


Društva se vrlo jednostavno pripremaju i to ne odstupa previše od pripreme društava za bilo koju pašu. U prvom LR nastavku se zadržava matica i oko polovine (ili manje legla,) i to uglavnom starije leglo. Zatim se postavlja matična rešetka. Na matičnoj rešetki je potrebno leto, čiji se otvor može podešavati p oveličini, sa visinom kroz koju trutovi prolaze bez smetnje. U drugom nastavku je najveći deo mladog legla (nikako vrlo veliki broj ramova sa leglom, tako da i život matice bude ugrožen – maksimalno 2/3 legla, zavisno od razdoblja u kojem se radi). Na nastavak bi najbolje bilo staviti Milerovu hranilicu pune veličine (površina „poda“ hranilice je preko celog nastavka i to bez mreže i bilo kakve prepreke – polaz za pčele je duži ili kraći prorez oko 10 mm). Uloga ove hranilice je višestruka: koristi se za prihranjivanje, zatim kao poklopna daska i kao razdvojni deo između nastavka sa viškom hrane (tu se odlaže jedan umeren broj punih ramova). Ne bih da ulazim u diskusiju o prisustvu matice u društvu koje ima namenu u dugotrajnijoj proizvodnji mm. Obično bezvezne rasprave počinju oko toga. Pitanje je šta pčelar želi: da to uradi u dva tri ponavljanja ili u dužem roku.


Pri odabiru društava za proizvodnju mm, ne dolaze u obzir ekstremi. To su nenormalno jaka društva u odnosu na ostala. Vrlo često se kod takvih društava radi o tihoj smeni matice (i ja to nazivam najboljom tihom smenom, jer se društvo razvije do najjače snage).

Dobro je imati spremne zajednice, koje su zdrave, ali slabije od ostalih na pčelinjaku. Kada društva koja su duže bila u odgoju matičnjaka dostignu snagu koju ne možete obuzdavati bez posledica, koriste se društva koja tek dostižu potrebnu snagu. (To pripada onoj „filozofiji“ kada kažem da je svako zdravo društvo upotrebljivo, bez obzira na snagu).

Procena početka odgoja matičnjaka (da ne naglašavam uvek – za mm ili za matice, jer je to isti način rada), je prisustvo većeg broja „zvončića“ – matičnih početaka. Tada nam pčele „kažu“ da se približavaju snazi pčela koje se spremaju za rojenje.

Društva ne smeju ući u rojevi nagon, tako da matica zaleže „svoje“ matičnjake, a zapusti „vaše“.

Lakše je (mada to izgleda protivrečno) dugotrajno proizvoditi mm nakon razdoblja jakokog nagona pčela za razmnožavanjem (rojenjem).

Proizvodnju mleča je lakše održavati stalnom u razdoblju van obilnih paša, kao što je npr. bagremova paša.

Može se za proizvodnju matičnog mleča koristiti i izolator, ali uglavnom, kraće vreme od obišnog društva.

„Osvežavanje“ legla (da to tako nazovem) u drugom nastavku ne mora biti učestalo kao kod odgajanja matičnjaka za matice, pod uslovom da je društvo dovoljno jako. Tako da se sme malo zakasniti sa podizanjem (prevešavanjem) mladog legla iz plodišta. Ovo svakako zavisi i od vrste paše i drugih uslova (npr. mogućnosti da matica naglo zanese veće površine – što se često dešava i zanese svoje matičnjake).

Ako društvo uđe u jak rojevi nagon (možemo već reći da je to rojeva groznica), odmah se prestaje sa odgojem bilo kakvih matičnjaka i može se čak desiti da se društvo mora privremeno podeliti (s tim da se nakon nekog vremena može ponovo osposobiti za odgoj matičnjaka, ali ne uvek).


Polumedišta su mi se pokazala praktičnijim (ili kombinacija jednog LR nastavka sa polumedištem) od dva LR nastavka. Mada, i tu nema pravila. Sve zavisi u kojem vremenskom razdoblju se radi. U svakom slučaju, može se relativno lako držati društvo u stanju povoljnom za proizvodnju mleča.

Izvinjavam sem jer sada nisam u rapoloženju da potražim neke fotografije. Ako ste zadovoljni napisanim, nastavićemo.


PS (Za kolegu Jasmina): Plastične matične čaure ne koristim. Mislim da one upravljaju našim poslom, a ne mi njima. To nikako ne znači da neću u neko skorije vreme i to pokušati.
« Poslednja izmena: Februar 26, 2013, 22:26:12 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jasmin Ucambarlic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 88
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: BUGOJNO
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #14 poslato: Februar 27, 2013, 13:15:50 »
Zadnjih dvadesetak dana vecinom kad sjednem za komp.trazim i citam iskustva mnogi pčelara o ovoj proiz.Neko vako neko nako ali večina ovako kao ti kol. Sole bez puno komplikacija vrlo jednostavno.U jedno prilogu se navodi da se umjesto citave mr stavi kao poklopna daska sa malim letom a na njoj u centru otvor 10x5 i tu se stavi mr jedino bi to bila veza pl i medist.Dole je matica sa starim leglom gore mlado leglo i vadjenje mladog legla gora a staro dole svakih 7 dana.