Autor Tema: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА  (Pročitano 13215 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #15 poslato: Decembar 24, 2016, 20:47:08 »
"Koji su to akaricidi i pesticidi dozvoljeni u pčelarskoj proizvodnji? "

Akaricidi su podvrsta pesticida pa ih ne treba razdvajati u rečenici...
U pčelarskoj proizvodnji kao registrovani veterinarski lekovi u Srbiji su
1.  Chekmite+ (kumafos)
2. Apilife Var (Timol,ulje eukaliptusa,kamfor, levomentol)
3. Apiguard (TIMOL)
4. Varotom (FUMAGILIN)
5. Furmitom (mravlja kiselina)
...
I Amitraz je na spisku veterinarskih lekova, pod nazivom Tactic kao emulzija za kupku za životinje i pod nazivom Preventic kao ogrlica.

Ako neki nisam naveo to je zato što se pretraga vrši po generičkim nazivima lekova pa sam neki preskočio zbog neznanja...

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #16 poslato: Decembar 24, 2016, 22:08:34 »
Citat
Akaricidi su podvrsta pesticida pa ih ne treba razdvajati u rečenici...
Drugim rečima - pesticid je širi pojam. Pročitao sam da si aktivno zagovarao učešće članova ovog foruma u donošenju akta DPP. Da li si to stavio kao primedbu? Ja sam samo citirao DPP.

Citat
Koji su to akaricidi i pesticidi dozvoljeni u pčelarskoj proizvodnji?
Citat
I Amitraz je na spisku veterinarskih lekova, pod nazivom Tactic kao emulzija za kupku za životinje i pod nazivom Preventic kao ogrlica.
Da li ovo znači da pčele možemo kupati u Amitrazu i kačiti im ogrlice, natopljene njime ?  :D
I da možemo slobodno lizati dlaku kerova sa tactic ogrlicom, jer je ista dozvoljena?

Oko ovih ostalih, neki su prirodni, a za neke si i sam dao odgovor na ovom forumu: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1373.0

Lično, smatram izuzetnom brukom i sramotom tekovine kraja XX i početka XXI veka, gde se nauka i naučnici, za šaku $ stavlja u potpunu funkciju kapitala. I ne samo kod nas, već i naučnici iz bogatijih društava. I iskreno se nadam da će doći do nekog otrežnjenja i da će takve prodane duše biti procesuirane i završiti na robiji, zbog protežiranja sredstava, koja mogu ugrožavati ljudsko zdravlje i život.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #17 poslato: Decembar 24, 2016, 23:00:17 »
Potkrala mi se greška na koju me je upozorio kolega Žarko Đorđević, pa se ispravljam..


4. Varotom (FLUVALINAT, ne Fumagilin)


Da zagovarao sam potrebu aktivnijeg učešća u izradi propisa DPP, a razloge sam naveo u tim porukama, čak sam učestvovao i na jednom savetovanju gde sam ukazao na deo besmislenih propisa...


Da li sam "to" naveo??


Nisam najbolje razumeo ovo pitanje..


Samo sam naveo ono što sam našao u bazi Agencije za lekove i medicinska sredstva. Ko će i kako da ih koristi u to ne ulazim...To što postoje u bazi znači da je njihov sastav poznat i utvrđen, da postoje uputstva za njihovu bezbednu upotrebu (korist veća od štete, da se tako izrazim)...Činjenica da se razni preparati zloupotrebljavaju u druge svrhe osim propisanih, samo govore o ljudima koji ih koriste..
Epizoda koju sam imao oko kumafosa me naterala da se dobro zamislim oko toga ko me i kako uči i zapravo me naterala da mnogo više čitam...Ja sam se opredelio šta ću koristiti, a koliko vidim i drugi su...


Prodane duše?
Čovek nekako mora da zaradi za život, a nauka je UVEK bila u službi kapitala, i tako će i ostati jer je kapital financira. Što se tiče robije, jel beše neki Verner fon Braun osuđen? Naravno...

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #18 poslato: Decembar 24, 2016, 23:48:32 »
Citat
Akaricidi su podvrsta pesticida pa ih ne treba razdvajati u rečenici
Pitanje se odnosilo na to da li si ovo naglasio ( naveo ) prilikom osmišljavanja DPP.
Citat iz DPP:
Citat
У току пчеларске производње долази до нагомилавања штетних остатака
средстава за заштиту пчела (акарициди), тешких метала и пестицида,

Citat
To što postoje u bazi znači da je njihov sastav poznat i utvrđen, da postoje uputstva za njihovu bezbednu upotrebu
Nema bezbedne upotrebe AKARICIDA i PESTICIDA  :) ;), koji ostaju nataloženi u vosku, bez obzira što imaju uputstva i poznat sastav.

To što se nalaze na listi dozvoljenih sredstava kod nas ( i još ponegde ), dok su u mnogim zemljama blacklisted, samo ukazuje da su komercijalisti proizvodjača neodoljivi. Da li se neko založio za njihovo odobrenje, ostvarivši materijalnu, ili kakvu drugu korist, mi ne možemo znati, ali možemo izraziti sumnju. Bolje tajno, nego javno, hahahaha. 

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #19 poslato: Decembar 26, 2016, 15:03:30 »



                На теми " Књиге о пчеларству " Админ је поставио скраћену верзију брошуре о РВ кошници аутора нашег колеге са овог форума Драгана Ђорђевића. Био сам слободан да предговор пренесем и цитирам овде на овој теми јер се са њом савршено уклапа.
                Надам се да колега Ђорђевић неће имати ништа против јер овај мој гест само афирмативно говори о његовом раду и ставовима при издавању поменуте брошуре. Поздрав .




U savremenom pcelarenju sve je manje mesta za neodgovorne
i nesavesne osobe koje svojim direktnim ili indirektnim
delovanjem uticu negativno na svest ostalih pcelara, nagoneci
ih u zablude i stranputice. Najpodložnije su osobe, nazovimo ih
pcelarima pocetnicima, u koje i sebe svrstavam, koje se tek
upuštaju u vode pcelarstva i druženje sa tako vrednim malim
bicima, insektima, sa kraljevskim velicanstvima, PCELAMA.
Pre nego što pristupite daljem citanju, mogu vam
napisati da na svetu postoje dve vrste pcelara: pcelari koji žive
od i žive za pcelarstvo i pcele i ,,pcelari'' koji žive od drugih
pcelara. Ova druga skupina je u mnogome opasna po dobrobit
pcelarstva. Vrlo cesto svojim savetima, nikada proverenim
tehnikama i kojekakvim nagaPanjima ne samo da zbunjuju
pcelare vec ih odvlace u pogrešnom smeru. Na taj nacin
sprecavaju razvoj pcelarstva, a sve u cilju ostvarivanja licnih
interesa, u glavnom ekonomske prirode, a vrlo cesto iz sasvim,
za mene nerazumljivih potreba, za dokazivanjem velicine,
pameti ili šta ti ja znam što realno ne poseduju.
Pravi pcelar je skroman i razuman covek. Covek koji je
iskren i prema sebi i prema drugima. Osoba koja zna koliko ne
zna, a to malo iskustva i znanja nesebicno deli sa drugim
ljudima. Pcelar je odgovoran kako prema svojim pcelama tako i
prema tuPim. Pravi pcelar je covek koji uvek i na prvom mestu
treba da gaji ljubav prema tim velicanstvaenim insektima i da
prepozna njihovu neophodnost i nezamenljivu ulogu, da im se
divi, nego li da oseca ljubav prema novcu i prihodu koji im
otima.

Van mreže zoran drpljanin

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1042
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kula-planinarski dom
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #20 poslato: Decembar 26, 2016, 15:35:14 »
Od kako sam poceo da se zanimam za pcelarstvo, a od ove godine i cuvam pcele, kazem cuvam zato sto treba puno vremena i ucenja da bi sebe nazvao pcelarom, vidim dosta studija i prica o napredku Srbskog pcelarstva.... Nazalost taj napredak, koliko ja vidim je podredjen svima, sem istinskim pcelarima.... Pcelar u njihovim vizijama je samo obican kupac, koji placa njihove vizije napredka koji se na mnogim predavanjima, sajmovima i sl. promovisu kroz pogace, satne osnove sa ko zna kakvim primesama, sredstvima za zastitu od varoe, Bajer nas prvo preplavi pesticidima o onda placa predavace. Plasticne kosnice guraju kao revoluciju u pcelarstvu.... Ima pravi pcelar koristi, kroz med , rojeve itd....  Ali cena koju placa kupac ( PCELAR) se savrseno u klapa u njihov profit, tih postenih koji brinu o napredku naseg pcelarstva...

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #21 poslato: Decembar 26, 2016, 17:52:02 »
Колико времена је потребно да би неко постао добар пчелар је, искључиво индивидуална категорија.
Човек нема на својим рукама, два иста прста, сваки прст је различит. Откуд онда могу бити два иста човека?
Ту причу о "пуно времена", измишљају "пчеларски филозофи", да би плашили "малу децу".
Када човек слуша поједине "пчеларске мудре главе", помисли да је много теже постати "пчелар", него пилот, инжињер, хирург, итд. То је обична будалаштина. Неко ће постати добар пчелар за годину-две-три,четири, неко неће за цео свој век. То важи за све активности у човековом животу, па важи и за нас мудријаше пчеларе. Посебно за нас који живимо и радимо у 21. веку.

Треба бити опрезан са тим нашим "пчеларским напретком". Сваки напредак има своју цену, па и пчеларски, а цену у пчеларском напретку плаћају пчелари. Докле год постоје пљувачке пчеларске приче, ту никаквог напретка нема, нити може бити. Ту се само ради о профиту и парама. Све остале приче су тешка глупост.

Када видите да наши пчелари почну да причају са уважавањем туђих мишљења и ставова, и када буду почели да поштују један другог, када без својих сујета почну да пореде различите начине рада, у жељи да разумеју свог саговорника, са жељом да нешто науче, а не да га попљују, знајте да смо на путу нашег свеукупног напретка.

А докле год се пчелари деле на подобне и неподобне, писмене и неписмене, докле год саботирају и пљују једни друге, знајте сигурно да је то чврст пут наше пчеларске стрампутице, ма како се звао онај ко вас убеђује у супротно. 

Van mreže Перић Предраг

  • Gost
  • *
  • Poruke: 3
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Коцељева
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #22 poslato: Decembar 26, 2016, 20:53:25 »
Када човек слуша поједине "пчеларске мудре главе", помисли да је много теже постати "пчелар", него пилот, инжињер, хирург, итд. То је обична будалаштина. Неко ће постати добар пчелар за годину-две-три,четири, неко неће за цео свој век. То важи за све активности у човековом животу, па важи и за нас мудријаше пчеларе. Посебно за нас који живимо и радимо у 21. веку.
 

Таблицу множења дјеца уче у трећем разреду. Мањи број је зна и у првом. Такође, мањи број дјеце таблицу множења научи тек у вишим разредима основне школе. Да ли од ових последњих можемо очекивати да постану добри математичари.
« Poslednja izmena: Decembar 26, 2016, 20:56:51 od strane Moderator 4 »

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #23 poslato: Januar 14, 2017, 11:16:11 »
Evo kako razmišlja prosečan pčelar u Srbiji ( forum SPOS ):
Lepo pise u pcelaru za septembar 2004 god da tretirane zajednice zaostaju u prolecnom razvoju za 1000 do 2000 pcela kao i u leglu ali da se do kraja aprila izjednace sa kontrolnim zajednicama( podaci instituta iz Berna),sve lepo prezentovano za nas pcelare,tacka.

Šta nije napisano u Pčelaru, to se nije ni dogodilo...
Takvo nam je i pčelarstvo.

Van mreže milosav moretic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 139
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: selo Jelenac (opstina Topola)
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #24 poslato: April 23, 2017, 17:52:21 »
 Kada sam naisao na ovu temu bio sam odusevljen pogledima i pojmanjem ljudi o pcelarstvo u nadi da cu je jos iscitavati, no saceka me upozorenje da "u ovoj temi nije pisano...". Voleo bih da znam sta je bilo ali ne bih voleo da mi odgovorite pitanjem.
 Pozdrav iz Sumadije 

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #25 poslato: Februar 26, 2018, 09:22:39 »
           
              Преузето из данашње штампе :


                 MASOVNO uginuće pčela poslednjih godina uznemirilo je i zabrinulo svetske i domaće stručnjake, jer je time dovedeno u opasnost više od 20.000 biljnih vrsta, čiji su glavni oprašivači upravo pčele. U strahu da se ne ostvari teza Alberta Ajnštajna da ukoliko bi pčele izumrle, čovečanstvu bi ostalo još svega četiri godine života, širom sveta se organizuju akcije za povećanje broja uzgajivača ovih korisnih insekata.
                 Profesor dr Mića Mladenović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu navodi da su poslednjih godina uginuća pčela u svetu, pa i kod nas mnogo veća nego ranije. Tako se u Srbiji, u zavisnosti od lokaliteta i biljnog pokrivača, gubici kreću od 20 do 37 odsto na godišnjem nivou, dok su se, recimo, u Americi gubici kretali i do 65,8 procenata, a do pre desetak godina je bilo uobičajeno oko 14,5 odsto.
                 NjEGOV kolega, profesor Univerziteta dr Svetomir Stamenković, koji je ujedno i predsednik Udruženja pčelara "Čačak", navodi da su pčele glavni oprašivači i one povećavaju prinos ratarskih kultura od 20 do 40 procenata, a kod voćaka i do 80 odsto, najviše kod maline - 82 procenta.
                Ne bih se složio sa Ajnštajnom da bi čovečanstvo nestalo za četiri godine, ali za desetak, dvadeset bi se to sigurno dogodilo, pošto bi ljudi umirali od gladi, odnosno ne bi imalo hrane - kazao nam je dr Stamenković. - Na celoj zemaljskoj kugli primećeno je izumiranje pčela. Zato u Americi, recimo, voćari pčelarima plaćaju 87 dolara po pčelinjem društvu, samo da bi im pčele oprašile voćarsku vrstu. Tako za jednu sezonu tamošnji pčelari imaju i po osam selidbi, to jest pčele oprašuju osam kultura, i na tome imaju veliku zaradu. To kod nas još nije zaživelo, kod nas je potpuno drugačija slika, i mi molimo voćare samo da nam sačuvaju pčele. Molimo ih da ne tretiraju voće u vreme cvetanja, posebno ne preko danа.

             PODACI IZ SVETA

            PODACI svetskih organizacija kazuju da su se na Tajlandu poslednje četiri godine gubici pčela kretali od 10 do 50 procenata, u Čileu oko 38, u Kanadi oko 60, u Ugandi oko 36. Na osnovu genotipskog testa, u Evropi se uginuće kretalo od sedam do 43, tj. prosečno 22,8 procenta.PROFESOR Stamenković ističe da je vrednost jednog pčelinjeg društva mnogo veća nego što je njegovog proizvoda - meda. Švajcarski, nemački i holandski stručnjaci izračunali su da je vrednost društva 1.070 evra, od čega na med ide samo 100 evra, dok ostatak od 970 evra ide na oprašivačku funkciju pčela.
                 
Stručnjaci navode da su glavni uzroci izumiranja pčela razne bolesti, štetočine, ali i trovanje pesticidima.
Uzročnici su najčešće varoa, koja sama nanosi štetu sišući krv pčelama, ali i neadekvatni i neregistrovani lekovi. Još veći je problem što ona nanosi štetu pčelama i kao vektor virusa, odnosno što na pčele prenosi desetak veoma opasnih virusa koji ubijaju pčele i njihovo leglo - rekao nam je dr Mladenović. - Od oko dvadesetak uzroka, tu su još i GMO biljke, pesticidi od kojih su najopasniji imidaklopridi, kojima se tretiraju semena suncokreta, uljane repice, soje i kukuruza. Do nestajanja pčela, međutim, dovodi i jednolična ishrana, nedostatak vode, kratak period zimovanja, nedostatak polena i globalno zagrevanje sa povećanom emisijom ugljen-dioksida i metana, nekontrolisana i nestručna primena insekticida...

                PČELAR iz Dragačeva Milovan Lukić, koji na svom imanju ima više od 50 košnica, kaže da je njemu, ali i njegovim kolegama lane uginulo više društava, a pojedincima se čak prepolovio broj košnica. On za sve krivi nesavesne voćare, koji tretiraju voće usred cvetanja, i to tokom dana, kada su pčele najaktivnije. Prskaju kad stignu, i po danu, i po vetru, ne mareći što će pesticidi doći i do košnica. Da znaju, kao što ne znaju, da im od pčela umnogome zavisi rod, ne bi to činili. Treba da se radi na edukaciji voćara, da im se jasno prezentuje značaj ovih insekata - zaključio je Lukić.
                 Dr Mladenović apeluje da pčelari, kojima se desi trovanje ili nestajanje pčela, a to se dešava najčešće posle izimljavanja u februaru, martu ili aprilu, uzorkuju mrtve pčele i pošalju na dijagnostikovanje nekoj akreditovanoj laboratoriji za bolesti pčela, nekom veterinarskom fakultetu ili institutu.
                U SRBIJI ima oko 980.000 pčelinjih zajednica, od toga, recimo, samo u čačanskom kraju oko 12.000. To je, po oceni stručnjaka, mali broj s obzirom na to da je ovaj kraj poznat po voćarstvu i da ima sve uslove za razvoj pčelarstva.

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #26 poslato: Januar 29, 2021, 08:29:58 »



На јављање на овој , помало заборављеној теми , ме је подстакло јучерашње писање Воје Брстине на теми о зимским губитцима 2020/21 године. Конкретно , ради се о његовој задњој реченици и потреби да сви пчелари на одређеном подручју синхронизовано , у истом временском периоду и са истим средствима третирају своје пчелињаке и да је то најефикаснији начин борбе против варое. О једном таквом , нажалост неуспешном , покушају желим да пишем на овом месту. Успут ово је леп пример правог пута којим треба да иде пчеларство али и пример скретања са тог пута на странпутицу.


Елем , ради се о следећем.


Пре десетак године у време највећег бума пчеларења у Србији Општина Велика Плана је донела одлуку да субвенционише из сопствених средстава пчеларе на свом подрзчју. У буџету је определила значајна средства и у договору са локалним удружењем пчелара израдила програм субвенционисања куповине пакетних ројева и производње нових кошница. Чим сам за ово чуо помислио сам да је ово прави пут , учланио се у ово друштво и уредно годинама плаћао чланарину. Ја лично субвенције никада нисам тражио ни користио нити на било који начин учествовао у раду овог друштва из својих принципијелних разлога али сам на неки начин желео да подржим ову акцију те сам се стога и учланио у ово друштво. Акција је дала резултате и велики број млађих људи је запчеларио тако да је Велика Плана сада након Каменова вероватно подручје са највећим бројем кошница.


Овај програм се без промена спроводи ево већ десетак година и нажалост са правог пута који сам напред описао је почео да скреће на странпутицу. Већ након неколико година је примећено да пакетне ројеве почињу да купују једни те исти људи што је довело до сумње да их не купују за своје потребе већ за даљу трговину. Странпутица. Доношење сваке године по пар хиљада матица са ројевима од једног те истог добављача такође је почело да узима свој данак. На терену није било свеже крви а квалитет ројева је бивао све лошији. Још једна странпутица.


На ову појаву је указао један број претежно млађих пчелара и тражио измену програма. Како то код нас обично бива када нису наишли на разумевање формирали су ново пчеларско удружење. Ово ми личи и на прави пут и странпутицу. Нисам довољно упућен у сва неслагања унутар пчелара које су до овог довеле па се не опредељујем ни за пут ни за странпутицу.


Наставиће се ...



Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #27 poslato: Januar 29, 2021, 08:49:52 »



Ново пчеларско удржење је обухватило 30 - так претежно млађих пчелара са новим и свежим идејама.


Прошле 2020. године су Општини Велика Плана поднели пројекат " Здавстевена заштита пчела применом савремених лекова на бази органских киселина и етеричних уља биљака ". Идеја је била да се одрже предавања која ће промовисати природна средства за борбу против варое , да се та средства купе преко новоформираног друштва и да се третмани кошница свих чланова врше синхронизовано. Пројекат је требало да се реализује у периоду 01.07.2020. године до 15.12.2020.године. Износ тражених средстава је 600.000,00 динара а укупна вредност пројекта 650.000,00 динара. Поново прави пут.


Пројекат је , као што и претпостављате , глатко одбијен од стране Општине. Разлози политички а не пчеларски. Тако се вратисмо на странпутицу.


П.С.


Иако из новооснованог удружења познајем само двојицу чланова решио сам да се сутра при обиласку пчелињака видим са овим људима и учланим у ово друштво. На овај начин ћу им дати бар моралну подршку чланством и плаћањем чланарине. Мени ће остати задовољство да сам у друштву коректних људи који мисле својом главом.



Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #28 poslato: Januar 29, 2021, 14:04:26 »
…Пре десетак године у време највећег бума пчеларења у Србији Општина Велика Плана је донела одлуку да субвенционише из сопствених средстава пчеларе на свом подрзчју. У буџету је определила значајна средства и у договору са локалним удружењем пчелара израдила програм субвенционисања куповине пакетних ројева и производње нових кошница…

Овај програм се без промена спроводи ево већ десетак година и нажалост са правог пута који сам напред описао је почео да скреће на странпутицу. Већ након неколико година је примећено да пакетне ројеве почињу да купују једни те исти људи што је довело до сумње да их не купују за своје потребе већ за даљу трговину. Странпутица. Доношење сваке године по пар хиљада матица са ројевима од једног те истог добављача такође је почело да узима свој данак. На терену није било свеже крви а квалитет ројева је бивао све лошији. Још једна странпутица.

На ову појаву је указао један број претежно млађих пчелара и тражио измену програма. Како то код нас обично бива када нису наишли на разумевање формирали су ново пчеларско удружење. Ово ми личи и на прави пут и странпутицу. Нисам довољно упућен у сва неслагања унутар пчелара које су до овог довеле па се не опредељујем ни за пут ни за странпутицу.


Изгледа да су ти "једни те исти" људи део „шеме“. Тако се изгледа злоупотребљавају субвенције које даје држава. Колико сам тупав :) не бих могао да осмислим како би се спроводила „шема“ јер се не бавим таквим стварима (имам једну ману: волим мирно да спавам).

Колико се сећам један познаник ми је рекао да је купио субвенционисане матице 2010-те године. Набавка је од једне „реномиране“ фирме. Услов је међутим, био да купе и ројеве уз матице?!? „Реномирана“ фирма се иначе не бави прометом ројева (колико ми је познато, мада не искључујем могућност да су на папири и за то регистровани) и поставља се питање зашто и ројеве?

Али фора у „шеми“ је била да купац у стварности не преузме ројеве него само потпише да је купио ројеве (и да сам сноси доказивање где су ако дође некаква контрола). Наравно, човек сам направи ројеве и ту убаци матице.

Претпоставимо да су пакетни ројеви јако ефикасни у овој работи јер им намена може бити појачавање производних друштава, па тако лако нестану са бројног стања при могућој контроли (иако никада нису ни дошли на пчелињак).

Да би било све чисто један број ројева се неким купцима вероватно испоручи.

Када се муља (а у овој држави се углавном муља), онда добри пројекти падну у воду. Тако да сумњам да ће то ново друштво успети у некој намери. Или ће „успети“ да се то после врти по медијима и народу баци прашина у очи, онда је могућ успех ако руководство новог удружења ступи у шему (па је опет потребно ново удружење :) ) или неће успети уопште и биће оно старо: џаба сте кречили.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: ПУТЕВИ И СТРАНПУТИЦЕ СРПСКОГ ПЧЕЛАРСТВА
« Odgovor #29 poslato: Februar 03, 2021, 10:06:49 »



Да ли је прави пут или странпутица отварање погона " Наш мед " у Рачи ? ? ?