ŠEĆRNI SIRUP SA KVACEM Sirup od šećera i kvasca u odnosu 1:1 sa vodom za 10 zajednica i jednokratno davanje kod prehrane,priprema se na sledeći način: Pripremiti treba 3 l.vode za izradu sirupa od koje se najpre odliju 2 čaše u posebnu posudu.U preostalu vodu treba sipati 3 kg.šećera u kristalu.Šećer se otapa u vrućoj vodi.Ranije odlivenoj vodi dodaje se 400 gr.razdrobljenog kvasca.Pekarski kvasac se meša i iprilikom mešanja dodaje se 2-3 kašike šećera.Mešavinu trba ostaviti 5-10 minuta da se kvasac podigne.U vrući sirup tada ulijemo već jako fermentsanu mešavinu kvasca i šećera,mešajući drvenom varjačom uz lagano podgrejavanje ali ne do vrenja.Nakon hlađenja na temperaturu 37-40*C. sirup se sipa u hranilice u količini od 300 gr.da bi ga pčele uzimale toplog. Iako temperatura ubija kvaščeve gljivice,sirup nije trajan i može da fermentiše posle 4-5 dana.Zbog toga se preporučuje njegova priprema samo za jednokratnu upotrbu.Nakon što pčele odnesu sirup treba pripremiti sledeću porciju.Svaka zajednica treba ukupno dobiti 300 gr. pekarskog kvasca i 2 kg.šećera. Kada se u proleće pojavi paša na ogrozdu i ribizli podražajno prehranjivanje treba prekinuti.Jesenje podražajno prehranjivanje primenjuje se zavisno od lokalnih klimatskih prilika od 10.08-10.09.a nakon dovršenog podražajnog prehranjivanja započinje prehrana radi popune zimskih zaliha i to sa samim šećernim sirupom u većim količinama 2-3 l.pripremljen u odnosu 2kg.šećera i 1 l.vode Zajednice koje su prehranjivane na ovaj način imale su za 25% jače legla od neprehranjivanih. Franciszek Dajbrowski Pszezelarstwo 3-10/06/08
Spravljanje sirupa,ma koliko na prvi pogled izgledalo jednostavno,ipak nije prosto "MUĆKANJE"šećera i vode.Nije redak slučaj da početnik očekuje jednu količinu sirupa a dobije drugu.Evo tablice tih odnosa:
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 1:1 3:2 2:1 šećerna sadrži daje sadrži daje sadrži daje otopina šećera prerađene šećera prerađene šećera prerađene litara kg hrane kg hrane kg hrane kg kg kg
Probaću da pronađem i gde sam pročitao (radi se o ispitivanjima na nekom od ruskih pčelarskih instituta) da pčele znatno bolje zimuju na medu, koji su napravile od šećernog sirupa ( na vreme dodatog), nego čak i na nektarskom. Razlog za to je što se u debelom crevu pčele od takvog meda stvara znatno manje nesvarljivih materija, pa je i vreme do pročisnog leta produženo. Takođe se preporučuje da je za zimske rezerve hrane pčelama potrebno davati sirup 3:2 (u korist šećera) jer se za njegovu preradu u med pčele najmanje "troše". Prehranu je potrebno uraditi već u avgustu u velikim porcijama.
Sigurno nije, jer svi bi onda kupovali kilu secera koja je jeftinija od kile meda (bilo kojeg).. i time hranili pčele da dobiju med.. i na taj način dobiven "med" ne može nikad imati one lijekovite sastojke kao med dobiven sakupljanjem nektara raznog bilja.. i zbog razlike u tim sastojcima razultat prerade secernog sirupa ne mozemo zvati medom.
Pošto je sad već (može biti da je kasno u nekim predelima) na izmaku sezona za prihranu pčela šećernim sirupom, želim napomenuti da kad govorimo o PRIHRANI ŠEĆERNIM SIRUPOM ne mislimo na proizvodnji fasifikovanog meda! Bar, ja se tome nadam! Šećerni sirup je veoma korisno, ali samo u potrebnim količinama, a savestan pčelar, koji ima imalo obzira prema potrošaču, nikad neće proizvoditi "nazovimed"-a!
Za pčelare koji su ove godine imali slabu pašu pa posle ovogodišnje velike suše ostali sa malim količinama hrane u košnicama a svoje pčele nisu doseljavali na suncokret, sada bi bilo pravo vreme da obezbede dovoljne količine šećera za kasniju pripremu lekovitog sirupa i dopunu zimnice.
Obično tokom avgusta šećer poskupi pa bi bilo korisno što pre obezbediti šećer po još uvek nižim cenama.
Pozdrav svima, na pcelinja drustva RV, formirana ove godine pre oko dva meseca, na dva nastavka, i koje su izgradile oko 15 satne osnove sa hranom od 8 do 10 kg. davao sam sirup 1sx1v svako drugo vece, kada sam pre 20-tak dana dobio na poklon jos jedni pcelinju zajednicu RV (malo slabiju), te sam od tada, zbog toga sto nema pase, sva tri drustva prehranjivao svaki dan sirupom 1vx2s. Interesuje me dali je za prezimljavanje i prolecni razvoj bilo stetno ili korisno prehranjivanje i dali da nastavim prehranjivanje.
Pozdrav svima, na pcelinja drustva RV, formirana ove godine pre oko dva meseca, na dva nastavka, i koje su izgradile oko 15 satne osnove sa hranom od 8 do 10 kg. davao sam sirup 1sx1v svako drugo vece, kada sam pre 20-tak dana dobio na poklon jos jedni pcelinju zajednicu RV (malo slabiju), te sam od tada, zbog toga sto nema pase, sva tri drustva prehranjivao svaki dan sirupom 1vx2s. Interesuje me dali je za prezimljavanje i prolecni razvoj bilo stetno ili korisno prehranjivanje i dali da nastavim prehranjivanje.
Poydrav, hvala...
Kolega Predraže, slobodno nastavite sa prihranjivanjem. Niste nam naveli sa kojom dozom-količinom sirupa ste ih prihranjivali.
Možda bi bilo dobro da pravite malo ređi sirup u ovo doba godine. Mislim da bi koncentracija od 3:2 šećer:voda u ovo doba godine bila najprihvatljivija za pčelinje zajednice. A posle desetog do petnaestog septembra nešto malo gušći sirup 5:3 (šećer5 : voda3).
Koncentracija 2:1 koju pominjete može se koristiti kao poslednja (krajem septembra ili početkom oktobra dok još ima unosa polenovog praha ) i samo onda kada je u pitanju veći nedostatak hrane koji se dodaje u kraćem vremenskom periodu.
Predraze da biste nadomestili dovoljnu kolicinu hrane u ovom periodu potrebno je da stavite dve hranilice ili jednu od 2.5l i sipate u njusirup u srazmeri 3-2 u korist secera.U ovom periodu se jos uvek izvode zimske dugozivece pcele koje se izrabljuju preradjivanjem sirupa ali to je cena koju morate platiti. Prolecni razvoj na secernom sirupu zargonski receno i na medu nikada ne moze biti isti.Pceli je za prolecni razvoj najbitniji polen jer ako uporedimo dve kosnioce podjednakog kvaliteta,iste kolicine hrana izrazene u kg,istog kvaliteta matice i broja izimelih pcela ONDA u prolecnom delu razvoja drustvo zazimilo na medu daleko se brze razvija. Postoji jos nesto kad kosnica valja onda sve ide olako i nema preteranog penzenja i titranja kad ne valja mozes da radis sta oces . Najbolja potvrda ove teze je da se na pcelinjaku od 100 kosnica u istim uslovima i rezimu ishrane i nege uvek desi da dvotrecinski deo bude uspesan u razvoju a ona jedna trecina kilavi,mrljavi i stize tek za suncokret. Da podsetim nevezano za ovu temu mi se zavaravamo da sve znamo,dok postoji ljudi i ovog naseg bavljenja pcelarstvom dolazice nova znanja,nova saznanja, stare prevazidjene stvari ce se odbacivati a novo i naprednije prihvatati.
Pozdrav svima, na pcelinja drustva RV, formirana ove godine pre oko dva meseca, na dva nastavka, i koje su izgradile oko 15 satne osnove sa hranom od 8 do 10 kg. davao sam sirup 1sx1v svako drugo vece, kada sam pre 20-tak dana dobio na poklon jos jedni pcelinju zajednicu RV (malo slabiju), te sam od tada, zbog toga sto nema pase, sva tri drustva prehranjivao svaki dan sirupom 1vx2s. Interesuje me dali je za prezimljavanje i prolecni razvoj bilo stetno ili korisno prehranjivanje i dali da nastavim prehranjivanje.
Poydrav, hvala...
Jos jednom hvala na odgovoru, ali hteo sam jos nesta da upitam iskusnije. Kao sto sam juce gore naveo vec dva meseca prehranjujem pcele sirupom, dali je bolje da i dalje prehranjujem sirupom kako ste mi savetovali, ili je bolje da u zajednice stavim obogacenu pogacu. Moj komsija (mentor) koji ima oko 60 pcelinjih zajednica me savetuje da stavim pogace, koje mi je kupio, a i sam ce da zajednicama postavi pogace. Postujem vas jucerasnji odgovor (savet), ali me komsija stavlja u nedoumici sta dalje da radim. Takodje da napomenem da sam danas merio pcelinje zajednice (na dva nastavka)i tezina istih je oko 27 kilograma bez krova, ako uzmemo u obzir da je ista, ali prazna, kosnica sa ramovima i osnovama, tezine oko 14 kg. mislim da ima dovoljno hrane u zajednici. Ipak ocekujem odgovor od iskusnijih.
Zaboravio sam da napisem da sam sirup 3secer x 2voda, posto imam hranilice od 1 l, sipao svakom drustvu po punu hranilicu svako vece, dali je to dovoljno ili nesta treba menjati.
U potpunosti delim Savino mišljenje. Kolega Predraže mislim da bi bilo korisno da nastavite tim tempom još jednu nedelju dana a da za drugu polovinu septembra kad se značajnije smanji količina legla u košnicama, pčelama date još po 3 litre malo gušćeg sirupa sa Nozevojom. Tada bi najkorisnija koncentracija bila 5:3 (šećer:voda).
Preporučio bih Vam da zbog pravilnog rasporeda hrane i stvaranju mednog puta od strane pčela u RV košnicama upotrebu pogača zaboravite.
Hvala, kupljene pogace naravno mogu da sacuvam, a naknadno ako budu potrebne (ako ponestane hrane), uz predhodnu konsultaciju sa vama i iskusnijim pcelarima, mogu da postavim pcelinjim zajednicama, ako nije potrebno mogu i da vratim.
Naravno i vama srecno i uspesno zimovanje. Pozdrav iz Preseva.
Kolega Predraže, ako ste već kupili pogače ne morate da ih vraćate. Želeo sam da kažem da se sa RV košnicama može pčelariti i bez pogača. Lično ne volim zimi da otvaram košnice niti da spremam pogače i da ih dajem pčelama jer mislim da pčele ne treba u zimskom periodu opterećivati preradom pogača. Takođe mislim da se dodavanjem pogača malo ranije pokreće leglo i da se u nedostatku unosa svežeg polenovog praha othranjuje nekvalitetno leglo. Ukoliko se u košnici nađe medljika onda je upotreba pogača svakako opravdana. Milsim i da dodavanje pogača u drugoj polovini februara ako naiđe malo toplog vremena može biti od koristi, mada lično zbog promenljivih vremenskih prilika u ovom periodu ne volim da rizikujem.
Za spravljanje određene količine sirupa, a u razmeri (šećer:voda) koja se želi, nadam sa da će nekome koristiti sledeća tabela. Potrebno ju je preuzeti iz priloga (Сируп.xls), u žuto polje ukucati željenu količinu sirupa i dobićete vrednosti količine šećera i vode za najčešće korišćene razmere. U tabeli su već prikazani izračunati rezultati od 1 do 10 l sirupa. Za korišćenje tabele za proračun, potrebno je imati instaliran Microsoft Excel. Tabelu sam preuzeo, preveo i prilagodio našim uslovima sa http://www.pchelovod.info/index.php?showtopic=10173&st=30 Veliki pozdrav
Моника, прво требате установити коликим резервама хране друштва располажу. Недостајућу количину најбоље би било дати у што краћем временском интервалу; дакле пар вечери узастопно (у зависности од врсте хранилице). Табела коју је поставио г. Лазовић је одлична за прерачунавање и нема потребе лупати главу.
Ja recimo dajem pune hranilice one plastične. 3kg šećera i 2 l vode tačno za 5 hranilica. Posle tri dana napravim pauzu od dva dana pa pogledam i cenim koliko bi još trebalo. Ja sam skoro pa završio za ovu godinu. Moje IB košnice su sa punim nastavkom hrane tj oko 14 do 15kg što je sasvim dovoljno za zimu. Još par društava dva dana i to je to.
Poštovane kolege,niko ne navodi zašto daje pčelama sirup. Ako je zbog dopunjavanja zaliha hrane, bolje ostavite prilikom vrcanja,više meda pče lama a ako zbog stimulacije matice, ja to rešavam ovako. Iznad svakog društva imam roj sa mladom maticom i krajem septembra izvršim spajanje, tako da i bez stimulativnog prihranjivanja dobijem dovoljno zimskih pčela. Pozdrav
Radi se o popuni zimskih rezervi. Ja sam imao samo vrcanje posle bagrema. Sva društva sam razrojio zbog umnozavanja. Od polovine jula do kraja avgusta je bio bespašni period bez kapi kiše. U takvim uslovima rojevi ne mogu obezbediti dobre zimske zalihe. U toj situaciji dopuna sirupom 3:2 je neminovna.
Za rojeve je ok ali treba ih praviti krajem maja a kada matica prenese treba dodati dva do tri rama legla koje je pred izleganje ili gde izlaze mlade pčele, podrazumeva se da ima dovoljan broj pčela. Takve rojeve ostavim da se same pripreme za zimu a ako se ne proširuje prostor u košnici i ne uposle mlade pčele, može doći čak i do rojenja. Dosta zavisi i od godine.
Po mom mišlljenju, neophodna je prihrana šećernim sirupom, čak i ako smo ostavili dovoljne rezerve hrane, ako se stvore uslovi za unos medljike. Obzirom da je i ove godine u pojedinim regionima bilo uslova za medljiku, svakako bih savetovao prihranu sirupom. Jaka i duga zima, sa medljikom u košnicama, je siguran recept za ozbiljan zimski gubitak pčelinjih društava...
Желио бих чути мишљење искусних колега, а и оних мање искусних наравно :) , колико је са аспекта могућег изазивања грабежи у овом временском периоду безбједна прихрана друштава великим порцијама сирупа?! Када кажем велике порције мислим у мом случају на постављање веће пластичне посуде на сатоноше плодишта у празном наставку. У пластичну посуду иде пловак од стиропра и 4-5 литара сирупа. Ово из разлога јер нисам у могућности сваки дан ићи до пчелињака а потребно је попунити резерве. Прошле године покушао сам са пластичним флашама за воду од 5 литара и бушењем једне до двије рупице промјера 1,5 мм на принципу усисавања и вакума. Овај начин ми се показао јако опасан и несврсисходан јер сам у скоро 50% случајева имао цурење сирупа на подњаче и истицање напоље. Када се вакум након неких пола сата стабилизује двије рупице су недовољне и пчеле дневно не могу однијети више од 200 мл сирупа па је прихрањивање подстицајно а не допунско. Срећом да је при руци било доста воде па сам све што је изашло могао опрати и на срећу није дошло до грабежи.
Моје је искуство такво да ми се чини да ако на пчелињаку немамо гладних друштава,или у окружењу,а имамо добре матице нема шансе да дође до грабежи. Сируп сипам кад код могу ујутру,ал не плашим се и да га сипам и око поднева. Више пута ми се деси и да прелијем хранилицу тако да сируп капље из кошнице, и никад нисам имао грабеж.Можда округла лета томе доприносе једним делом. поззз
To sa okruglim letima jeste povoljnost i slaže se sa onim što i ja preporučujem, a to je da se ne udaljava gnezdo previše od leta (podbacivanjem nastavaka, npr.) u razdoblju i uslovima kada je moguća grabež.
Može se sipati sirup i preko dana, ali je to po vremenskim prilikama i razdoblju koje je slično ovom sada vrlo loš izbor – nikada se ne zna kada može nastupiti grabež. Postoje neka pravila koja nisu izmišljena i praksa ih je dokazala. Ali, ako do sada nisi imao nikakvih problema, radiš i dalje kako si i do sada radio.
Желио бих чути мишљење искусних колега, а и оних мање искусних наравно :) , колико је са аспекта могућег изазивања грабежи у овом временском периоду безбједна прихрана друштава великим порцијама сирупа?! Када кажем велике порције мислим у мом случају на постављање веће пластичне посуде на сатоноше плодишта у празном наставку. У пластичну посуду иде пловак од стиропра и 4-5 литара сирупа. Ово из разлога јер нисам у могућности сваки дан ићи до пчелињака а потребно је попунити резерве. Прошле године покушао сам са пластичним флашама за воду од 5 литара и бушењем једне до двије рупице промјера 1,5 мм на принципу усисавања и вакума. Овај начин ми се показао јако опасан и несврсисходан јер сам у скоро 50% случајева имао цурење сирупа на подњаче и истицање напоље. Када се вакум након неких пола сата стабилизује двије рупице су недовољне и пчеле дневно не могу однијети више од 200 мл сирупа па је прихрањивање подстицајно а не допунско. Срећом да је при руци било доста воде па сам све што је изашло могао опрати и на срећу није дошло до грабежи.
Curenje na podnjače bi se moglo izbeći postavljanjem boca na neke posude ili platoe koji imaju obod. Tada može i neka rupica više, da se poveća dotok sirupa. Svakako da bi povećan broj rupica zahtevao jače društvo (ili bilo kakvo drugo, koje je voljno da odnosi sirup). Naravno, o isticanje sirupa ne treba da bude baš preterano. Sticanim iskustvom se mogu dobiti rezultati koji su najpovoljniji (koliko otvora, kojeg promera, kolika boca itd).
Mislim da bi ovo tada bio skoro idealan način prihranjivanja sirupom.
Желио бих чути мишљење искусних колега, а и оних мање искусних наравно :) , колико је са аспекта могућег изазивања грабежи у овом временском периоду безбједна прихрана друштава великим порцијама сирупа?! Када кажем велике порције мислим у мом случају на постављање веће пластичне посуде на сатоноше плодишта у празном наставку. У пластичну посуду иде пловак од стиропра и 4-5 литара сирупа. Ово из разлога јер нисам у могућности сваки дан ићи до пчелињака а потребно је попунити резерве. Прошле године покушао сам са пластичним флашама за воду од 5 литара и бушењем једне до двије рупице промјера 1,5 мм на принципу усисавања и вакума. Овај начин ми се показао јако опасан и несврсисходан јер сам у скоро 50% случајева имао цурење сирупа на подњаче и истицање напоље. Када се вакум након неких пола сата стабилизује двије рупице су недовољне и пчеле дневно не могу однијети више од 200 мл сирупа па је прихрањивање подстицајно а не допунско. Срећом да је при руци било доста воде па сам све што је изашло могао опрати и на срећу није дошло до грабежи.
Ево и мог одговора колега Радоје (и опрости за кашњење, ових дана сам био мало више заузет)...
Нисам никада додавао сируп на овај начин управо због неконтролисаног цурења и потрошнје сирупа али и поседовања одговарајућих хранилица у РВ кошницама чија је максимална запремина до 2 литра сирупа. Мислим да је врло опасно у овом периоду имати цурење сирупа кроз лето кошнице у дужем периоду. У суштини само доста слабије и болесне заједнице могу бити предмет грабежи и већ мноштво година нисам видео грабеж на пчелињаку и ако ми се често деси да ми неке хранилице процуре. Хранилице са лесонитом које сам израђивао пре десетак и више година још увек користим али мало мало па неку пчеле прогризу и скоро сав или сав сируп процури по пчелама и исцури на подњачу. Поред свега тога никада се не појави грабеж. Буде мало чупања на лету али до страдања стотина пчела (а камо ли хиљада што је уобичајено код грабежи) није долазило код мене на пчелињаку нити је виђено сигурно више од 15 година..
Предлог колеге Шолета да се постави нека посуда испод флаше са сирупом у овом случају је свакако право решење..
Vršio sam intenzivnu prihranu sirupom u flašama Koka Kole zapremine 2 lit.Pri vrhu flaša izbušio sam ekserom tri rupice prečnika 2 mm.Sirup sam sipao u količini neposredno do ispod rupa(1,8 l.).Flaše sam stavljao tako što ih držeći horizontalno par santimetara iznad satonoša sa rupicama orenutim na gore naglo okrenem na dole i spustim preko satonoša.Flaše pri okretanju ne stiskam kako ne bi dodatno razlio sirup. Na ovaj način razlije se sirup u neznatnoj količini preko satonoša i između njih,ali nakon par sekundi prestaje njegovo izlivanje.Drugog dana sklanjam flaše iz kojih je sirup maksimalno odnet.U flašama ostane ukupno sirupa za oko jednu rakijsku čašicu.
Желио бих чути мишљење искусних колега, а и оних мање искусних наравно :) , колико је са аспекта могућег изазивања грабежи у овом временском периоду безбједна прихрана друштава великим порцијама сирупа?! Када кажем велике порције мислим у мом случају на постављање веће пластичне посуде на сатоноше плодишта у празном наставку. У пластичну посуду иде пловак од стиропра и 4-5 литара сирупа. Ово из разлога јер нисам у могућности сваки дан ићи до пчелињака а потребно је попунити резерве. Прошле године покушао сам са пластичним флашама за воду од 5 литара и бушењем једне до двије рупице промјера 1,5 мм на принципу усисавања и вакума. Овај начин ми се показао јако опасан и несврсисходан јер сам у скоро 50% случајева имао цурење сирупа на подњаче и истицање напоље. Када се вакум након неких пола сата стабилизује двије рупице су недовољне и пчеле дневно не могу однијети више од 200 мл сирупа па је прихрањивање подстицајно а не допунско. Срећом да је при руци било доста воде па сам све што је изашло могао опрати и на срећу није дошло до грабежи.
Ovako izgledaju moje hranilice za RV (iste su i za LR i DB-10, naravno malo drugačijih dimenzija). U prvu može stati 3 litra sirupa, a u ovu drugu nešto manje (oko 2,5, mada ja ne sipam više od 2 litra). Ako posude nisu šuplje i nema pukotina na njima, i ako se prilikom sipanja sirupa ne prospe isti po drugim delovima košnice, onda nema opasnosti od grabeži. Prihranu vršim kasno uveče kad u sirupu imam KAS, a kad ga nemam onda može i ujutru. Pozdrav
Boce jesu povoljnost za prihranjivanje, ali ipak treba svako ko ima više iskustva da napomene onima koji se tek dvoume oko vrste dopune zimnice i prihrane na moguće posledice.
Ovaj vid prihrane ima i svoje prednosti i ograničenja. I kada se prihranjuje čistim medom, u jednom momentu pčele prekinu odnošenje meda (ili jako uspore odnošenje). Sa medom je nešto manji problem, jer će duže ostati ispravan u hranilici (neće doći do vrenja). Sirup je kvarljiviji. Ako je neko društvo popunilo prostor, prestaće da odnosi sirup. Tako da u početku odnose, a kasnije usporavaju i prekidaju odnošenje. I o ovome treba voditi računa.
Prihranjvanje većim količinama sirupa u balonima po ovom pitanju može biti samo problematičnije. Zato treba jasno reći kada se može prihranjivati sa više sirupa a kada smnjivati. Pustite reklamne filmove radi lične promocije nekoga ko to u praksi, u stvari i ne primenjuje. Logično je da su početkom prihrnjivanja obroci veći (može i više boca), a kasnije se to smanjuje. Balon od 5 l uvek može biti problematičniji od boca.
Curenje se može javiti nenadano i zato sam i predložio da se boce postave na podobne posude ili nešto slično, što može primiti određenu količinu sirupa kod mogućeg isticanja. Ne treba se uzdati u snagu društva pri odnošenju sirupa, već u opštu bezbednost (da i u slabijim društvima ne bude nevolja). Uvek je moguća pojava (mislim da je kapilarnost u pitanju) curenja ako bi pčele npr. dogradile nešto saća blizu otvora i vosak“ naslonile“ na otvor. Ili čak i to da neka pčela ostnane duže priljubljena na otvor (zbog pritiska ostalih pčel koje hoće da dođu do sirupa) i pojavi se curenje. Može se desiti i da se u brzini otvor nasloni na satonošu (ili foliju i drugi materijal na koji se boca postavlja i to izazove curenje.
Prihranjivanje sirupom u bocama u suštini smanjuje opasnost od grabeži i primena i transport su olakšani, samo treba da bude bezbedno u svakom pogledu.
Jedna praktična sitnica je sipanje sirupa i transport. Otvori se jednostavno zatvore lepljivom trakom. Ne znam da li je neko ovo pisao, ali da podsetimo ponovo, ako jeste.
Prihranjivanje sirupom u flašama smatram dobrom metodom, ja na košnicu stavljam PVC foliju sa prorezom da pčele mogu gore do sirupa, postavim jedno prazno EV telo i unutar njega na foliju flašu (ili više komada) sa sirupom, obično bušim tri rupe prečnika 2 mm u trougao na međusobnom rastojanju od oko 1 cm najviše, na mestu gde flaša počinje da se sužava prema vrhu a kombinacijom broja flaša i broja probušenih rupa se može uticati na količinu dnevno odnešenog sirupa. Prilikom postavljanja flaša, iscuri malo sirupa ali se on zadržava na foliji i služi kao mamac da što pre privuče pčele, ako to uopšte ima uticaja, kao ono kad sipate u hranilicu pa pospete malo kroz mrežu po pčelama. Nadalje curenja nema. Ja koristim flaše od švepsa zato što su ravne (nema onog sužavanja pa proširivanja kao kod flaša od kokakole) pa može sav sirup da se iskoristi a i zbog toga što su malo čvršće, a rupe bušim tako da kad se flaša položi horizontalno, rupe budu na visini oko pola centimetra ili malo više od folije, da bi pčele mogle da se podvuku pod flašu. Ne mogu postaviti fotografije, imam problem sa kompjuterom, ali mislim da je sve jasno. Radoje, mislim da si pogrešio što si koristio te velike balone od 6 litara, a ne više komada ovih flaša od 1,5 do 2 litra, jer je problem u tim balonima, nisu dovoljno čvrsti za ovaj posao. Ja sam iste balone koristio za pojilice, ima kod nas plastičnih pojilica koje u sebi imaju navoj takav da se u njih uvrnu baloni od šest litara i preokrenu, pa služe kao pojilo za pčele, međutim mnogi baloni ne mogu da istrpe tu težinu pa se iskrive ili deformišu kad deo vode pčele potroše, jedva sam uspeo da nađem neke četvrtaste balone, sad ne znam od koje vode, koji su od čvršće plastike ili im je zid deblji, i sa njima nije bilo problema.
gledao sam neki ruski snimak gde je sirup sipan u kese za zamrzivac i tako preko satonosa u jednom polunastavku,par rupica iglom i to je to..cini mi se vrlo jednostavno nisam pokusao..
Kolega Dejane:Postuoak ima smisla kod slabih zajednica,lakše uzmu hranu po malu na duže staze. Ako trebaš nešto intenzivnije za slabije zajednice možeš sirup naliti pomoču metlice direktno u seče i staviti do legla.Ako možda nemaš hranilice to je odlično rješenje.
gledao sam neki ruski snimak gde je sirup sipan u kese za zamrzivac i tako preko satonosa u jednom polunastavku,par rupica iglom i to je to..cini mi se vrlo jednostavno nisam pokusao..
Upravo tako. Samo se rupe prave ekserom i nalaze se sa gornje strane , kada se kesa postavi na satonoše. Nikako ne može doći do curenja po satonošama kao kod boca i balona. Kese su naravno "labavije" napunjene a rupe se buše na vazdušnom mehuru kad se kesa postavi na satonoše. Brojem i veličinom rupa diktirate da li je stimulativna prihrana ili za dopunu zimnice
Прихрана помоћу пластичне кутије и стиропором као пловком, великим порцијама, показала се код мене као једна добра могућност. "Кутија" је иначе намјенска посуда од провидне прехрамбене пластике за чување замрзнутих намирница капацитета 10 л и јако лако се чисти. Да би се смањио ризик од евентуалне грабежи овај начин сам примијенио на неколико јачих друштава као пробу. Једну "дозу" чинило је 3 кг шећера и 2 л воде + 200 мл јаког чаја од мајкине душице. Провјером након 24 сата сав сируп је однесен до посљедње капи. Лоша околност је што пчеле чим однесу сируп почињу да грицкају стиропор па треба бити брз. Хвала свима на коментарима. Ево једна фотографија.
Колега Радоје, Мислим да је ово одлично решење за допуну зимнице. Већ неко време меркам сличне посуде, а проблем са грицкањем стиропора, планирао сам да решим алу фолијом (кухињском). Ако се имају слободни наставци, ово је по мени идеално решење. Следеће зазимљавање и давање сирупа пчелама, планирам да радим на овај начин.
Moze se umesto stiropora napraviti resetka od letvica 20 x 2 - 3 mm ( duzina i sirina zavisi od posude). Sastavlja se lako heftalicom a na uglovima se postave eksercici koji dole vire nekoliko mm da pcele mogu da ociste sirup i ispod plovka
Добра страна оваквих посуда је што су много јефтиније од класичних хранилица. Када нам нису потребне за ову намјену можемо их користити и за друге потребе, могуће је чувати и мед у саћу јер имају поклопце који дихтују.
То да се стиропор омота АЛ-фолијом чини се као одлично рјешење. Треба бирати што тањи због тежине, и одстојања од сирупа, овај је 1 цм. Иначе пчеле се без проблема подвуку испод управо због тога што је лаган и покупе сав сируп до задње капи па посуда буде сува као барут и нема шансе да се нахватају плијесни. И решетка од летвица свакако може проћи. За постављање оваквих посуда идеални су наставци ЕВ, ДБ медишта и ЛР полунаставци да би у случају непланираног захлађења празан простор био што мањи.
Negde sam na forumu napisao o ovoj hranilici koju svako može napraviti sa malo ili ni malo alata. Vrlo je jevtina, a moše se regulisati kapacitet određivanjem visine posude koju ostavite nakon rezanja. Moja je visine oko 5 cm i ima zapreminu nešti višu od 2 l. Poklopac nije neophodan, a poklapanje samog kanala za pristup pčela hrani sam uradio sa komadom plastike odrezanog od boce za mineralnu vodu i zaheftao za obod od letvica. Bitno je samo da širinu kanala u koji dolaze pčele i sirup, ne bude šira od 15 mm, i tako će se obezbediti da se pčele ne utapaju u sirup. Hranilica se može skinuti i naravno oprati. Ako se pak skine poklopac kanala, obezbediće se pristup pčelama u posudu ako je u njoj recimo kristal šećer, pogača ili nešto drugo.
Eto vam i još jedne ideje: staklenu teglu od 2,5 L napunite sirupom i zatvorite metalnim poklopcom. Na poklopcu probušite 2 rupe od 2 mm, okrenete naopako i stavite u prazni nastavak.Odličan način prihrane za slabe zajednice, a ni jakim ne smeta.
U radionici Medena u Vladimircima sam video klasične plastične hranilice od tri litra. Jedna košta manje od dva pakla cigareta. Može trajati ko zna koliko godina.
U radionici Medena u Vladimircima sam video klasične plastične hranilice od tri litra. Jedna košta manje od dva pakla cigareta. Može trajati ko zna koliko godina. Davljenje pčela u sirupu, curenje i sl problemi su isključeni.
Живојине пријатељу, Одлично и врло јефтино решење си приказао. Мислим да сада колеге имају реално добар избор могућности за одличне хранилице. Они који имају времена и могућности правиће их сами, а они други могу купити нека готова решења. Ко се како одлучи и снађе. У сваком случају, проблеми са хранилицама и прихраном пчела, полако могу да оду у историју ;D
Мирославе, вјерујем да говориш о Ролопластовој хранилици са слике. Сигурно да јесте добра али је и то некада недовољан капацитет. Коме је пчелињак далеко и са њом ће се находати код допуњавања зимнице. Код мене кошта око 6,5 евра. То је превише. Прије неког времена контактирао сам Крагујевац, одговорили су ми да је цијена 396 дин.
Evo jedno razmišljanje da podjelim sa kolegama; Smatram da je dosta bitno prihraniti sad dok je lijepo vrijeme tokom ovog 10. mjeseca 1 do 2 puta jer tu zadnju prihranu meču upravo tamo gdje izlazi zadnje leglo. To u zimi prvo i troše. Med od šečernog sirupa idealan je za tu svrhu. Ako se prerano prihranjuje, tu hranu razmeču koje kuda po košnici pa pčelama nemora značiti ništa, ako su se uzimile na drugim okvirima. pozdrav kolegama
Ako društvo nema hrane, dodao bih malo sirupa, iako su još uvek medišta. Koji odnos vode i šećera staviti da ne bi ubacile u medište i da li će nositi sirup pravo u plodište?
IMHI Hemijskog fakulteta u Beogradu. Vijest je iz 2012. godine. Da li neko ima informaciju o nabavljivosti ovog enzima, jer navodno je bolji od dosadasnjih?
Kakva su vasa razmisljanja po pitanju njegovog koristenja pri dobijanju inverta?
Nažalost, izgleda da je ceo projekat otišao ad acta... Šte ćemo - Srbistan... :( https://zvujcic60.wordpress.com/2013/05/19/invertaza-u-proiizvodnji-invertnog-sirupa/
Za spravljanje određene količine sirupa, a u razmeri (šećer:voda) koja se želi, nadam sa da će nekome koristiti sledeća tabela. Potrebno ju je preuzeti iz priloga (Сируп.xls), u žuto polje ukucati željenu količinu sirupa i dobićete vrednosti količine šećera i vode za najčešće korišćene razmere. U tabeli su već prikazani izračunati rezultati od 1 do 10 l sirupa. Za korišćenje tabele za proračun, potrebno je imati instaliran Microsoft Excel. Tabelu sam preuzeo, preveo i prilagodio našim uslovima sa http://www.pchelovod.info/index.php?showtopic=10173&st=30 Veliki pozdrav
Odlična tabela za početnike... Takodje, ispravite me ako grešim, najbolji način prihranjivanja podrazumeva mlak sirup u predvečerje. A razmera šećera prema vodi se povećava kako se bliži period jesen/zima.
Naslov: Odg: Šećerni sirup
Poruka od: Milan D. SaricApril 12, 2021, 21:44:34
Остало ми нешто сирупа 1:1 са нозевојем, колико дуго може стајати (а да остане употребљив) и да ли је потребно држати га у фрижидеру или на собној температури?
Остало ми нешто сирупа 1:1 са нозевојем, колико дуго може стајати (а да остане употребљив) и да ли је потребно држати га у фрижидеру или на собној температури?
Може два три дана ако је у затвореној боци и ако је у хладовини, да се не греје. Када би био у фриидеру онда би вероватно могао и доста дуже да се чува. Поздра свима...
Naslov: Odg: Šećerni sirup
Poruka od: Milan D. SaricSeptembar 01, 2023, 16:02:12
Коначно падоше ноћне температуре испод 20° па сутра крећем са допуном хране за зиму. За ту сврху сируп се највише прави у односу 3:2 (за шећер), али пошто планирам прихрану неких пет пута на три, четири дана - да ли да кренем са односом 1:1, па постепено да појачавам сваки наредни пут - 1:1, 4:3, 3:2, 5:3, 2:1?