Autor Tema: od čega zavisi prinos meda  (Pročitano 14359 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
od čega zavisi prinos meda
« poslato: Novembar 13, 2016, 19:36:10 »
Na prinos med utiču redom sledeći faktori: 1. Paša, 2. Vremenske prilike ( klima je širi pojam ) 3. Jačina društva 4. Veličina košnice 5. Znanje pčelara.
            Paša kao izvor nektara, odnosno njena izdašnost, direkntno utiče na prinos meda po košnici. Evo nekoliko primera. Nekada smo na selu imali tikve skoro u svakoj njivi sa kukuruzom. Naši stari su tikvama hranili svinje i iz njiva vukli velike količine tikava. Tada su naše pčele imale mogućnost da zimnicu spreme samo od tikava, sa pojavom herbicida i intenzivnim gajenjem kukuruza nestale su tikve a za pčele i veliki izvor nektara. Livadska paša kao paša nekada je bila pomagana od strane stoke koja ej djubrila zemljište a stočari nisu dozvoljavali da se divne livade pretvore u šikare i žbunje. Sa nestankom stoke, livade se pretvaraju u šipražje koje u početku ima visoke trave, zatim žbunje i na kraju po pčele beskorisno šipažje. Sledeći primer imamo kod postavljanja pčelinjaka. Ako na nekom mestu gde objektivno imamo paše za 20 do 30 društava a mi postavimo 50 ili još gore sto onda je jasno da prinosi po košnici moraju biti mnogo manji i nemogu se uporedjivati sa drugim pčelarima koji imaju znatno manji broj u odnosu na istu pašu na jednom mestu.
            Svakako odmah iza paše su vremenski uslovi. Oni ne mogu biti ispred paše ali ni paša ne vredi bez dobrih vremenskih uslova, pre svega temperatura. Kada sam počinjao da pčelarem i prva godina (1988.) kada sam trebao da vadim bagremov med desilo se da je bagrem cvetao 13 dana i da je kiša padala 13 dana. Drugi primer kada sam pre par godina bio na Pale u junu mesecu i iz autobusa posmatram bagrem koji se rascvetao izmedju Sokoca i Pala a pčelari mi kažu da u košnici nema meda. Tačno je da se radi o velikoj nadmorskoj visini ali razlog medenja je temperatura koja na velikoj nadmorskoj visini ne raste visoko naročito ne noću. Za dobro medenje bagrema važne su tople noći.
            Sledeći faktor je jako društvo. Na dobroj paši i slaba društva donesu nešto meda ali ta količina je sigurno skromna, zato o velikim količinama treba govoriti samo ako se ima veliki broj jakih društava. Ali kad se društva spremaju za pašu opet treba voditi računa i o rojenju da se ne desi da društva postignu maksimum i padnu u rojno stanje pred pašu. Matica, količina i kvalitet zimnice, saće, umešnost pčelara, njegova vrednoća odnosno rad utiču svi zajedo na jačinu društva kao jedan faktor od koga zavisi prinos u paši.
           Za pašu je važna i košnica koja se mora blagovremeno proširiti i koja mora imati mogućnosti da se proširuje prema izdašnosti paše. Možemo mi imati dobru pašu, lepo vreme, jaka društva, dobrog pčelara po znanju i vrednoći ali ako imamo trmku, daščaru, ograničenu košnicu koju nemožemo proširivati ili mali broj nastavaka ( predlažem standard za DB 3 polunastavka ) mi nemožemo maksimalno iskoristiti dobre paše koje se povremeno jave. Ako ne iskoristimo pašu kad ima onda dyabe očajavati kad nema.
              Znanje pčelara kao sposobnost da svojim radom utiče da društva budu jaka, da maksimum dostignu u paši, da se ne roje... je izuzetno važan faktor koji utiče na prinose ali se opet nemogu uporedjivati prinosi pčelara koji ima vrhunsko znanje i izuzetnu vrednoću u radu sa pčelarom koji ima skromno znanje odnosno držao se samo jednog pravila  „ pčela nesme biti gladna i boslena“ ali zato ima više paša ( recimo selio ) i imao odlične vremenske uslove, odnosno savremene košnice.
               Imajući sve ovo u vidu jasno je da na  prinose utiče veliki broj faktora i da je smešno izvoditi zaključke da sam ja radio „to i to“  i imao sam mnogo meda. Zato kod savke tvrdnje da je neko zbog „toga i toga“ izvadio ogromne količine meda uvek se treba pitati u odnosu na druge pčelare, kakvu je pašu imao jer nemože niko prinos uporedjivati samo na bazi jednog faktora.

Van mreže Бранко Гојковић

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 18
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Boleč
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #1 poslato: Novembar 13, 2016, 21:10:58 »
Поштовани
Тек сам почео да се бавим пчеларством тако да немам баш пуно искуства.
На плацу у Болечу имамо тренутно 10 кошница. Планирам да на пролеће поставим још 5 РВ кошница.
Како могу да проценим колико кошница могу да имам на једном месту ?
Плац је окренут према плантажама воћа ПКБ и у околини нема баш неких ливада.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #2 poslato: Novembar 14, 2016, 07:34:41 »
Поштовани
Тек сам почео да се бавим пчеларством тако да немам баш пуно искуства.
На плацу у Болечу имамо тренутно 10 кошница. Планирам да на пролеће поставим још 5 РВ кошница.
Како могу да проценим колико кошница могу да имам на једном месту ?
Плац је окренут према плантажама воћа ПКБ и у околини нема баш неких ливада.

Najvažnije je šta ima u krugu od 3 km. Ako ima raznovrsno bilje u proleće ranu pašu vrbu voće i slično pa bagrem a posle se mora seliti ili hraniti što je ekonomski neopravdano. Na jednom mestu ne bi trebalo držati više od 20 do 30 društava ako je slaba paša.

Van mreže Dragan Lojković

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 18
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ivanjica, Brezova 850 nmv, Čepovo 1000 nmv
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #3 poslato: Novembar 14, 2016, 12:20:10 »
Što se mog mišljenja tiče, vi ste Miljko jedan od najboljih predavača kod nas.Predavanja su vam izuzetno konkretna i koncizna.Ne tvrdim da više znate od drugih, nego to što znate jako dobro prenosite.Što se teme tiče ja bih dodao par stvari.Mislim da su vremenski uslovi na našem podneblju ipak na prvom mestu.Retko će se desiti negde da baš ne medi ništa ukoliko su vremenski uslovi idealni(temperatura, vlažnost, raspored padavina..)u suprotnom može se desiti da pčele ne mogu ni da izađu van košnica.Što se tiče bagrema na planini..on medi.Moji pčelinjaci su na 1000 mnv i nisam seleći pčelar.Retke su godine kad sa bagrema ne bude baš ništa, mada je to naravno uvek mnogo manje nego što je to slučaj na npr. na 200mnv.Teško je reći koliko medi zato što on kod nas stiže negde od 25.5 pa do 5.6. tj u vreme kad cvetaju maline.Verujem da na njegovo medenje na planini utiče još nešto osim toplotei vlažnosti.Često se dešava da na planini junske noći budu tople(i preko 15c) a dnevna temperatura od 25-30c, bude dosta vlage, bagrema povijenog od cveta na sve strane i opet unos od 2-3kg(sa kojim smo inače prezadovoljni)

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #4 poslato: Novembar 14, 2016, 18:17:30 »
...
1. Ako na nekom mestu gde objektivno imamo paše za 20 do 30 društava a mi postavimo 50 ili još gore sto onda je jasno da prinosi po košnici moraju biti mnogo manji i nemogu se uporedjivati sa drugim pčelarima koji imaju znatno manji broj u odnosu na istu pašu na jednom mestu.
           
2. Sledeći faktor je jako društvo. Na dobroj paši i slaba društva donesu nešto meda ali ta količina je sigurno skromna, zato o velikim količinama treba govoriti samo ako se ima veliki broj jakih društava. Ali kad se društva spremaju za pašu opet treba voditi računa i o rojenju da se ne desi da društva postignu maksimum i padnu u rojno stanje pred pašu. Matica, količina i kvalitet zimnice, saće, umešnost pčelara, njegova vrednoća odnosno rad utiču svi zajedo na jačinu društva kao jedan faktor od koga zavisi prinos u paši.
           
3. Za pašu je važna i košnica koja se mora blagovremeno proširiti i koja mora imati mogućnosti da se proširuje prema izdašnosti paše. Možemo mi imati dobru pašu, lepo vreme, jaka društva, dobrog pčelara po znanju i vrednoći ali ako imamo trmku, daščaru, ograničenu košnicu koju nemožemo proširivati ili mali broj nastavaka ( predlažem standard za DB 3 polunastavka ) mi nemožemo maksimalno iskoristiti dobre paše koje se povremeno jave. Ako ne iskoristimo pašu kad ima onda dyabe očajavati kad nema.
             
4. Znanje pčelara kao sposobnost da svojim radom utiče da društva budu jaka, da maksimum dostignu u paši, da se ne roje... je izuzetno važan faktor koji utiče na prinose ...
Колега Миљко,

1. Ваша констатација је тачна, али условно. Свакако није исто да ли сте поставили 30 дб 12, 30 дб 10, 30 лр, или рецимо 30 полошки са класичиним дб рамом, а са ограниченом матицом, или рецимо 30 алпских, 30 бн, 30 фарар 8-9, или рецимо 30 рв кошница. Све су ово кошнице и свих има по 30 комада, али се драстично разликује утицај сваке од ових кошница на природно окружење, односно драстично се разликује резултат који ће те кошнице постићи на једном те истом терену.
Наравно да се технологијама рада свака кошница може прилагодити природним условима, али и то има своје границе. На пример, на једном те истом терену можемо држати 30 дб 12 кошница, и на том истом терену можемо држати +/- 60 рв кошница. Захват у природи које ће имати пчеле из оних 30 дб 12 кошница је исти, као пчеле из оних 60 рв кошница. Једино шта ту није исто је, резултат та два пчелињака.
Наравно да се сличан однос може постићи и са другим кошницама, ја причам о рв зато што са њом радим, а свакако ми је познат однос и за друге кошнице, и технологије рада.
Исти или врло сличан однос је могуће постићи са класичном полошком, где је матица ограничена на 6-7 дб рамова.

2. Јако друштво ... да наравно.
Да ли би сте били љубазни, да дефинишете термин јако друштво, у кошници по вашем избору?
Снаћи ћемо се ми почетници већ некако у јакој и доброј паши, на крају крајева сви причају и уче нас како да искористимо јаку пашу, што је наравно добро. Међутим, тих јаких паша је врло мало у нашем пчеларском стажу.
Већина паша је просечна, слаба и лоша. Будите љубазни па нам помозите и научите нас да пчеларимо у тим условима, који су убедљиво већински у нашем пчеларском стажу.
Научите нас како да прилагодимо своје кошнице просечним, тихим, слабим и лошим пашама. То ми почетници нигде немамо да прочитамо. Ту нам треба више помоћи него око јаких паша.

3. И на ову вашу констатацију, односи се моја молба под бројем 2.

4. Знање пчелара је изузетно важно, и наравно да утиче на остварене приносе. Пошто пчелари углавном имају просечне и слабе паше за своје пчеле, заиста је врло битно да нам ви искуснији пчелари пренесете ваше богато знање, како да и у тим лошим и неповољним условима, примењујући адекватне технологије рада са нашим кошницама, остваримо што боље резултате.

Поздрав


 

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #5 poslato: Novembar 14, 2016, 20:07:51 »
Što se mog mišljenja tiče, vi ste Miljko jedan od najboljih predavača kod nas.Predavanja su vam izuzetno konkretna i koncizna.Ne tvrdim da više znate od drugih, nego to što znate jako dobro prenosite.Što se teme tiče ja bih dodao par stvari.Mislim da su vremenski uslovi na našem podneblju ipak na prvom mestu.Retko će se desiti negde da baš ne medi ništa ukoliko su vremenski uslovi idealni(temperatura, vlažnost, raspored padavina..)u suprotnom može se desiti da pčele ne mogu ni da izađu van košnica.Što se tiče bagrema na planini..on medi.Moji pčelinjaci su na 1000 mnv i nisam seleći pčelar.Retke su godine kad sa bagrema ne bude baš ništa, mada je to naravno uvek mnogo manje nego što je to slučaj na npr. na 200mnv.Teško je reći koliko medi zato što on kod nas stiže negde od 25.5 pa do 5.6. tj u vreme kad cvetaju maline.Verujem da na njegovo medenje na planini utiče još nešto osim toplotei vlažnosti.Često se dešava da na planini junske noći budu tople(i preko 15c) a dnevna temperatura od 25-30c, bude dosta vlage, bagrema povijenog od cveta na sve strane i opet unos od 2-3kg(sa kojim smo inače prezadovoljni)

Hvala na pohvalama za predavanja i moj komentar bi mogao biti da je možda to razlog što ću u nedelju držati 500. predavanje. Šte se pak paše i vremena tiče mora imati paša i to dobra paša. Nema u Ivanjici suncokretovog meda jer nema suncokretove paše bez obzira na vreme i to važi za svaku pašu. To znači da moramo pčele seliti gde ima paše, smanjiti broj društava na paši kako bi imalo nektara za manji broj i izvršiti sejanje i sadnju medonosnog bilja. Kad sve to imamo onda je važno vreme, pa ostalo. Hvala još jednom.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #6 poslato: Novembar 14, 2016, 20:08:51 »
...
1. Ako na nekom mestu gde objektivno imamo paše za 20 do 30 društava a mi postavimo 50 ili još gore sto onda je jasno da prinosi po košnici moraju biti mnogo manji i nemogu se uporedjivati sa drugim pčelarima koji imaju znatno manji broj u odnosu na istu pašu na jednom mestu.
           
2. Sledeći faktor je jako društvo. Na dobroj paši i slaba društva donesu nešto meda ali ta količina je sigurno skromna, zato o velikim količinama treba govoriti samo ako se ima veliki broj jakih društava. Ali kad se društva spremaju za pašu opet treba voditi računa i o rojenju da se ne desi da društva postignu maksimum i padnu u rojno stanje pred pašu. Matica, količina i kvalitet zimnice, saće, umešnost pčelara, njegova vrednoća odnosno rad utiču svi zajedo na jačinu društva kao jedan faktor od koga zavisi prinos u paši.
           
3. Za pašu je važna i košnica koja se mora blagovremeno proširiti i koja mora imati mogućnosti da se proširuje prema izdašnosti paše. Možemo mi imati dobru pašu, lepo vreme, jaka društva, dobrog pčelara po znanju i vrednoći ali ako imamo trmku, daščaru, ograničenu košnicu koju nemožemo proširivati ili mali broj nastavaka ( predlažem standard za DB 3 polunastavka ) mi nemožemo maksimalno iskoristiti dobre paše koje se povremeno jave. Ako ne iskoristimo pašu kad ima onda dyabe očajavati kad nema.
             
4. Znanje pčelara kao sposobnost da svojim radom utiče da društva budu jaka, da maksimum dostignu u paši, da se ne roje... je izuzetno važan faktor koji utiče na prinose ...
Колега Миљко,

1. Ваша констатација је тачна, али условно. Свакако није исто да ли сте поставили 30 дб 12, 30 дб 10, 30 лр, или рецимо 30 полошки са класичиним дб рамом, а са ограниченом матицом, или рецимо 30 алпских, 30 бн, 30 фарар 8-9, или рецимо 30 рв кошница. Све су ово кошнице и свих има по 30 комада, али се драстично разликује утицај сваке од ових кошница на природно окружење, односно драстично се разликује резултат који ће те кошнице постићи на једном те истом терену.
Наравно да се технологијама рада свака кошница може прилагодити природним условима, али и то има своје границе. На пример, на једном те истом терену можемо држати 30 дб 12 кошница, и на том истом терену можемо држати +/- 60 рв кошница. Захват у природи које ће имати пчеле из оних 30 дб 12 кошница је исти, као пчеле из оних 60 рв кошница. Једино шта ту није исто је, резултат та два пчелињака.
Наравно да се сличан однос може постићи и са другим кошницама, ја причам о рв зато што са њом радим, а свакако ми је познат однос и за друге кошнице, и технологије рада.
Исти или врло сличан однос је могуће постићи са класичном полошком, где је матица ограничена на 6-7 дб рамова.

2. Јако друштво ... да наравно.
Да ли би сте били љубазни, да дефинишете термин јако друштво, у кошници по вашем избору?
Снаћи ћемо се ми почетници већ некако у јакој и доброј паши, на крају крајева сви причају и уче нас како да искористимо јаку пашу, што је наравно добро. Међутим, тих јаких паша је врло мало у нашем пчеларском стажу.
Већина паша је просечна, слаба и лоша. Будите љубазни па нам помозите и научите нас да пчеларимо у тим условима, који су убедљиво већински у нашем пчеларском стажу.
Научите нас како да прилагодимо своје кошнице просечним, тихим, слабим и лошим пашама. То ми почетници нигде немамо да прочитамо. Ту нам треба више помоћи него око јаких паша.

3. И на ову вашу констатацију, односи се моја молба под бројем 2.

4. Знање пчелара је изузетно важно, и наравно да утиче на остварене приносе. Пошто пчелари углавном имају просечне и слабе паше за своје пчеле, заиста је врло битно да нам ви искуснији пчелари пренесете ваше богато знање, како да и у тим лошим и неповољним условима, примењујући адекватне технологије рада са нашим кошницама, остваримо што боље резултате.

Поздрав


 

Za jaku pašu treba uvek biti spreman jer kad se pojavi brzo prodje i ako nisi spreman godinama ćeš ponovo da čekaš.
Nekad je paša suncokreta bila takva da je porodica Bugarski prešla sa pološka na LR jer nije mogla da stigne da cedi med jer su pčele bile mnogo brže i donosile više nego što su oni cedili, pa su računali sa LR da mogu dodavati nastavke dok god ima meda.

Po meni paša je ta  od koje zavisi prinos. Ako nemamo pašu moramo seliti gde ima paše, smanjiti broj društava na jednom mestu, poboljšavati pašu sejanjemi, sadjenjem …. Što se tiče vrste košnica ja ne pravim razliku izmedju pojedinih košnica jer je košnica alatka kojom se radi a društva bi trebalo da budu ista bez obzira na košnicu i zato ne razumem drugi deo oko broja vrste košnice.
Drugo svi mi težimo da nam društva u paši budu što jača. Jača društva će biti ako imamo neka znanja i ako radimo kod pčela tako da ona budu jaka u paši. To se nemože konkretno učiti, pisati ili pričati. To podrazumeva sveopšte znanje o pčelarstvu od zazimljavanja preko zimovanja prolećnog razvoja do pripreme i radova u paši. Znači sve što znamo o pčelama. Kako je meni govorio jedan od učitelja pokjni Žika Đurić iz Kruševca: „mnogo je onih koji su izvadili dosta meda, nisu puno znali o pčelama a li su se uvek držali pravila da pčela nesme biti gladna i bolesna. Dok je mnogo i onih koji mnogo znaju o pčelama ali se nisu uvek držali tog pravila i mnogo lošije prošli.“ Što se tiče jakog društva i to je teško definicijom izraziti jer osim broja pčela važno je i struktura pčela. Za jaku pašu bitno je više kućnih pčela a za slabu pašu bitno je više izletnica, pa pripreme prema tome i treba raditi. Drugo za određenu pašu je važno ograničenje legla ali to utiče na neku sledeću pašu. Dobićemo više u jednoj paši ako više ograničimo legla ali posle paše imaćemo slabija društva. Ako pak zaista želimo da brojčano izrazimo jačinu ja koristim termin da pčele imaju na osam ( a ne punih osam ) ramova legla na 20 dana pred pašu. Često je to manje ali su ramovi sa mnogo većom površinom....

Još samo nešto oko znanja. Pčelarstvo je početak u jdnoj tačci i kraj u beskonačnosti. Znači ako hoćemo da pčelarimo onda moramo voditi računa „da pčele ne smeju biti gladne i bolesne“ a ako hoćemo da znamo pčelarstvo prvo moramo dobro naučiti anatomiju i biologiju pčela, gde je najvažnije koje žlezde pčele imaju i zašto one služe i kako pčeli koriste pa šta je dobro u skladu stim raditi kod njih a šta ne itd. Što znači čitati, slušati diskutovati.... i nikad nisi siguran da znaš, odnosno sve što više znaš sve više vidiš koliko neznaš.

Van mreže Igor Perić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 81
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonija, 250 mNDM
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #7 poslato: Novembar 14, 2016, 20:20:41 »
nadodao bi kod jačine društva kao bitnog čimbenika, odnos pčela prema leglu, odnosno količina i struktura legla i pčela u košnici ...

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #8 poslato: Novembar 14, 2016, 20:35:49 »
nadodao bi kod jačine društva kao bitnog čimbenika, odnos pčela prema leglu, odnosno količina i struktura legla i pčela u košnici ...
To je teško ili nemoguće brojčano reći. Dadaću ipak nešto rečima:
           Ako razmatramo faktore koji utiču na prinos u određenoj paši, onda možemo reći da su to: broj pčela, količina legla, prostor u košnici, izgrađenost saća, prisustvo matice, prisustvo trutova i drugo. Prinos meda direktno zavisi od broja pčela. Ovo zbog toga što veći broj pčela u društvu odradi više posla: više donese nektara, brže preradi doneti nektar, brže skladišti, više izgradi saća a i kvalitet pčela je u takvom društvu bolji. Iz tog razloga u periodu priprema pčela za pašu preduzimaju se radovi na povećanju količine legla i to onog legla iz kojeg će u vreme paše biti pčele. Što se tiče legla u paši, prinos meda je obrnuto proporcionalan količini legla. Što je legla više to je prinos manji. Ovo je zbog zauzetosti pčela na negovanju (grejanju i hranjenju) legla, kao i trošenju hrane za to leglo. Ako je legla manje, deo kućnih pčela je oslobođen poslova oko  legla i direktno se uključuje u poslove prijema, prerade i skladištenja meda ili na njegovom sakupljanju i donošenju iz prirode. Da bi u paši došlo do smanjenja legla, matici se pred pašu ograničava prostor za polaganje jaja postavljanjem matične rešetke. Znači za pašu treba ograničiti ali ne i ukloniti maticu. Prisustvo matice u društvu je važno zbog radnog raspoloženja. Ako u društvu nema matice onda opada radno raspolaganje i mi pčelari ovu pojavu koristimo kako bi brzo i lako bez otvaranja košnice otkrili u kojoj košnici nema matice. Količina izgraćenog saća u medištu je takođe važna za prinos meda. Ako je količina izgrađenog saća veća onda pčele bez problema lakše i brže deponuju doneti nektar i samim tim imaju više vremena i veće mogućnosti za novi unos. Izgradnja saća u paši znatno ometa pčele u skladištenju donetog nektara. Osim toga da bi pžele lučile vosak neophodna je potrošnja određene količine meda što takođe utiče na smanjeni prinos. Prostor u košnici omogućava pčelama smeštaj nektara, njegovu preradu u med i njegovo skladištenje. Pčelama uvek treba više prostora za skladištenje nektara od prostora za med koji se očekuje da će biti isceđen. Ne smemo zakasniti sa proširenjem prostora u košnici, jer pčele će donositi nektar samo ako imaju mesto gde će ga lagerovati. I prisustvo trutova u određenoj meri doprinosi boljem prinosu meda. Istraživanja su pokazala da se ne treba boriti protiv potrebe pčela za negovanjem trutova, jer prisustvo određenog broja doprinosi boljem radnom raspoloženju pa samim tim i većem prinosu.

Van mreže Igor Perić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 81
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonija, 250 mNDM
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #9 poslato: Novembar 14, 2016, 20:45:07 »
slažem se sa svime.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #10 poslato: Novembar 14, 2016, 22:52:52 »
Usudiću se da i ja iznesem svoje mišljenje. Svi smo majstori kad je rodna godina. Ne postavlja se pitanje dali treba već kako imati jaka društva u datom momentu. Ima raznih  načina a ja mislim da je najlakše i najsigurnije imati pomoćna ili dvomatična društva. Dvomatično pčelarenje nije baš lako primenljivo i traži znanje i veštinu ako se radi sa nastavljačama. Akobse  radi pološkom onda je to prihvatljivo i za početnike. Nema te tehnike kojaože po pitanju prolećnog razvoja parirati dvomatičnim društvima. Veoma lako ćemo dobiti 8 do 10 db ramova zatvorenog legla na 15 dana pred bagrem. Ti ramovi obično budu zaleženi dve trećine ili 5.5 do 6 hiljada ćelija. Dolazimo da broja od 50 do 60 hiljada koje će se izleći do bagrema plus pčele od ranije koje su doživele bagrem. Uz ograničavanje matica na po 5 ramova na 15 dana pred bagrem a početkom cvetanja bagrema i izolacijom matica ppomoću žičane mreže imamo mega društvo u medištu od 18 db ramova koje je oslobođeno negovanja legla. Ako se prihvati Fararova tvrdnja da dvomatično ili usvojena društva donesu 30% više meda nego što bidonela dva društva onda nema razloga da loše godine pretvorimo u manje loše a prosečne u dobre. Primer od ove godine koju sa prevom zovemo katastrofalna je prinos od 27 kg nekog meda mešavine bagrema i neznam čega.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #11 poslato: Novembar 14, 2016, 23:04:56 »
... Što se tiče vrste košnica ja ne pravim razliku izmedju pojedinih košnica jer je košnica alatka kojom se radi a društva bi trebalo da budu ista bez obzira na košnicu ...

Да је кошница алатка којом се ради, ту наравно делим ваше мишљење. Што се тиче вашег мишљења око прављења разлике између кошница, разумем ваш став и поштујем ваше мишљење.
Пошто је кошница само алат којим радимо, алат као и сваки алат, има своју сврху и намену. Није сваки алат подесан за сваки посао. Да бих био јаснији, даћу један прост пример.

Ја могу возити обичан ауто, а могу возити и зглобни аутобус. И једно и друго су превозна средства, алат који користим да се возим. Пошто је зглобни аутобус доста већи, ја могу одабрати да се возим у њему, а што и не би? Па са тим зглобним аутобусом могу превозити људе, и зарадити озбиљне новце. То је бољи превоз у сваком смислу. Мада ме зеза што ретко где могу да га паркирам, његово одржавање ми је много скупо, његова регистрација је много скупа, његова потрошња је многоструко већа од оног обичног аута, али нема везе. Битно је да ја имам могућност да возим много путника. Нема везе што ми се не исплати, што много троши, што једноставно нема резона да ја возим зглобни аутобус. То је само алат којим радим, и који ми отвара многе могућности.

А могу да се возим и у обичном ауту. Истина у обичном ауту нећу моћи да превезем одједном много људи као у зглобном аутобусу, али сам добро извагао да ли ја уопште имам економску рачуницу да поседујем онај зглобни аутобус. Дошао сам до закључка, да се мени зглобни аутобус не исплати. Ипак је обичан ауто примеренији алат за мене и средину у којој живим и радим.

Верујем да је ово мишљење већине наших људи, када је тема превоза у питању, и алат за ту намену.
Зашто наши људи исти аршин немају када је пчеларство у питању, није ми познато. Или можда и јесте ...
Зглобни аутобуси се много више рекламирају, а реклама је чудо. Реклама продаје сваки алат, па и пчеларски.

Поздрав и хвала на одговору.


Van mreže Kristian Njari

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 28
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mokrin
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #12 poslato: Novembar 14, 2016, 23:21:46 »
Kolega Dragane,

lepo si ovo sročio. Svidelo mi se poređenje. I ja sam izabrao auto.

Svako dobro!

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #13 poslato: Novembar 15, 2016, 07:30:17 »
... Što se tiče vrste košnica ja ne pravim razliku izmedju pojedinih košnica jer je košnica alatka kojom se radi a društva bi trebalo da budu ista bez obzira na košnicu ...

Да је кошница алатка којом се ради, ту наравно делим ваше мишљење. Што се тиче вашег мишљења око прављења разлике између кошница, разумем ваш став и поштујем ваше мишљење.
Пошто је кошница само алат којим радимо, алат као и сваки алат, има своју сврху и намену. Није сваки алат подесан за сваки посао. Да бих био јаснији, даћу један прост пример.

Ја могу возити обичан ауто, а могу возити и зглобни аутобус. И једно и друго су превозна средства, алат који користим да се возим. Пошто је зглобни аутобус доста већи, ја могу одабрати да се возим у њему, а што и не би? Па са тим зглобним аутобусом могу превозити људе, и зарадити озбиљне новце. То је бољи превоз у сваком смислу. Мада ме зеза што ретко где могу да га паркирам, његово одржавање ми је много скупо, његова регистрација је много скупа, његова потрошња је многоструко већа од оног обичног аута, али нема везе. Битно је да ја имам могућност да возим много путника. Нема везе што ми се не исплати, што много троши, што једноставно нема резона да ја возим зглобни аутобус. То је само алат којим радим, и који ми отвара многе могућности.

А могу да се возим и у обичном ауту. Истина у обичном ауту нећу моћи да превезем одједном много људи као у зглобном аутобусу, али сам добро извагао да ли ја уопште имам економску рачуницу да поседујем онај зглобни аутобус. Дошао сам до закључка, да се мени зглобни аутобус не исплати. Ипак је обичан ауто примеренији алат за мене и средину у којој живим и радим.

Верујем да је ово мишљење већине наших људи, када је тема превоза у питању, и алат за ту намену.
Зашто наши људи исти аршин немају када је пчеларство у питању, није ми познато. Или можда и јесте ...
Зглобни аутобуси се много више рекламирају, а реклама је чудо. Реклама продаје сваки алат, па и пчеларски.

Поздрав и хвала на одговору.



Slažem se u potpunosti. Ja nisam nikad sporio da pčelar treba da izabere košnice koje odgovaraju njegovim uslovima pčelarenja.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #14 poslato: Novembar 15, 2016, 07:33:25 »
Usudiću se da i ja iznesem svoje mišljenje. Svi smo majstori kad je rodna godina. Ne postavlja se pitanje dali treba već kako imati jaka društva u datom momentu. Ima raznih  načina a ja mislim da je najlakše i najsigurnije imati pomoćna ili dvomatična društva. Dvomatično pčelarenje nije baš lako primenljivo i traži znanje i veštinu ako se radi sa nastavljačama. Akobse  radi pološkom onda je to prihvatljivo i za početnike. Nema te tehnike kojaože po pitanju prolećnog razvoja parirati dvomatičnim društvima. Veoma lako ćemo dobiti 8 do 10 db ramova zatvorenog legla na 15 dana pred bagrem. Ti ramovi obično budu zaleženi dve trećine ili 5.5 do 6 hiljada ćelija. Dolazimo da broja od 50 do 60 hiljada koje će se izleći do bagrema plus pčele od ranije koje su doživele bagrem. Uz ograničavanje matica na po 5 ramova na 15 dana pred bagrem a početkom cvetanja bagrema i izolacijom matica ppomoću žičane mreže imamo mega društvo u medištu od 18 db ramova koje je oslobođeno negovanja legla. Ako se prihvati Fararova tvrdnja da dvomatično ili usvojena društva donesu 30% više meda nego što bidonela dva društva onda nema razloga da loše godine pretvorimo u manje loše a prosečne u dobre. Primer od ove godine koju sa prevom zovemo katastrofalna je prinos od 27 kg nekog meda mešavine bagrema i neznam čega.

Sve je u redu. Ograničenje ćemo izvesti u zavisnosti šta posle bagrema. Ako selimo na drugi bagrem i dalje ( ili prodajemo paketne rojeve ) onda manje ili nema ograničenja. Ako  pčelarimo stacionarno pa nema druge paše i ne prodajemo rojeve onda veća ograničenja ali preduzeti mere protiv rojenja.