Autor Tema: od čega zavisi prinos meda  (Pročitano 14356 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #15 poslato: Novembar 15, 2016, 10:51:47 »
Pčelarim pološkom po sistemu Belčića. Jedno zapažanjeu periodu od četri sezone. Dvomatična pološka mi nikada nije ušla u rojevi nagon. Verovatno feromoni dve matice imaju uticaja da ne dođe do rojenja.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #16 poslato: Novembar 15, 2016, 12:28:18 »
Pčelarim pološkom po sistemu Belčića. Jedno zapažanjeu periodu od četri sezone. Dvomatična pološka mi nikada nije ušla u rojevi nagon. Verovatno feromoni dve matice imaju uticaja da ne dođe do rojenja.
Belčić je to i smislio da pomiri suprotnost što jače društvo a da ne dođe do rojenja. Ako se sve ispoštuje i ne bi trebalo da se roje.

Van mreže Saša Đorđević

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 20
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Bela Palanka
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #17 poslato: Novembar 15, 2016, 14:14:16 »
Gospodine Sljivicu sta mislite o metodi Zorana Sevica i Dj. Zecevica koji oduzimaju svo leglo pcelinjim drustvima na pocetku bagremove pase i formiraju startere a zatim od startera rojeve,
 tvrde da takva drustva donesu vise meda i ne ulaze u rojevi nagon.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #18 poslato: Novembar 15, 2016, 15:17:49 »
Gospodine Sljivicu sta mislite o metodi Zorana Sevica i Dj. Zecevica koji oduzimaju svo leglo pcelinjim drustvima na pocetku bagremove pase i formiraju startere a zatim od startera rojeve,
 tvrde da takva drustva donesu vise meda i ne ulaze u rojevi nagon.

Znam za tehnologiju Zorana Sevića ali prvi put čujem da je to i tehnologija DJ.Zečevića. Tu tehnologiju je razradio Vlado Hunjadi iz Petrovaradina a Zorana Sevića je modifikovana u odnosu na njegove uslove. Mislim da je odlična ali ko to može da odradi jer je veliki posao u odredjenom trenutku i malo je problematično ako ne bude paše mora se biti obazriv i pčele hraniti. Ipak u suštini je odlična metoda ali traži stalne paše.Da bi ostali shvatili o čemu se radi daću jedan pasos iz moje brošure “Uticaj uslova na tehnologiju pčelarenja” gde u najkraćem objašnjava pčelarenje Vlade Hunjadija. 
Vlado Hunjadi, pčelar iz Petrovaradina
           Uslovi: Veliki broj košnica podeljen na osnovne i pomoćne, seljenje na jake paše i cilj pčelarenja je med. U ovoj tehnologiji dominira želja za korišćenjem radnog raspoloženja pčela a koji je inače prisutan kod roja.
           Suština tehnologije da se društva, osnovna i pomoćna, razvijaju do 20 dana pred bagremovu pašu kao normalna samostalna društva. Na 20 dana pred pašu iz pomoćnih društava se leglom pojačavaju osnovna društva kako bi imala oko 70 dm kvadratnih legla koja će u paši da daju masu mladih pčela. Prvog dana paše iz osnovnih društava u pomoćna (,,akumulatore,,) sklanja leglo sa pčelama na njima kako bi smanjio količinu legla na samo dva okvira. Na mesto izvađenih okvira postavlja satne osnove i situacija u košnici je sledeća: mnogo pčela, malo legla i pčele su doživele ,,rojenje,,. Sada društvo ima radno raspoloženje roja i ono radi boreći se za opstanak. Matematički to izgleda ovako: 
           U košnici 20 dana pred bagremovu pašu ima oko 30.000. pčela
           Za 20 dana izumre oko 50% - 15.000. ostalo 15.000.
           Za 20 dana izleglo se 70 dm kvadratnih legla +56.000. daje 71.000.
           U pomoćna društva se premešta  6 okvira x 2.500 =15.000. U osnovnom ostaje    56.000.
           Od 15.000. pčela oko 25% , se vrati u osnovna društva  + 4.000. Što daje 60.000.
           Znači broj pčela prvog dana bagremove paše je 60.000 pčela što se smatra optimalnim, a količina legla je smanjena na dva rama otvorenog legla. Zaključak da je njegovo pčelarenje u skladu sa težnjom da u paši bude optimum pčela, minimum legla i društvo u stanju doživljenog rojenja.
           Ovde se treba razmotriti i uticaj ove tehnologije na stanje varoe. Povlačenjem šest ramova sa leglom iz osnovnog  društva u pomoćno sklonili smi i značajnu količinu varoe. Ostatak varoe dok traje paša neće bitno nanositi štete u osnovnom društvu.  Pomoćno društvo se obezmatičuje i dodaju mu se zreli matičnjaci (Hunjadi radi nešto drugačije), a kada mlade matice pronesu u pomoćnim društvima će biti minimum legla. To je pogodan trenutak da se jednim tretiranjem očisti varoa.

Van mreže Saša Đorđević

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 20
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Bela Palanka
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #19 poslato: Novembar 15, 2016, 20:28:46 »
Hvala lepo gospodine Sljivicu na komentaru.
Gospodin Zecevic je na svom forumu imao on-line predavanje o nacinima razrojavanja pre pase,za vreme pase i posle pase a da se ne umanji prinos meda i tu je izneo da sa jednim delom pcelinjaka radi kao i gospodin V.Hjunjadi ali sa kosnicama DB i izneo nacin rada korak po korak kao i gospodin Sevic sa lr kosnicama.
Meni se taj nacin rada dopao ali ove godine nisam mogao da probam jer je bagrem potpuno izmrzo, nadam se da cu uspeti sledece godine.

Van mreže Igor Perić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 81
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonija, 250 mNDM
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #20 poslato: Novembar 16, 2016, 07:39:46 »
metoda hunjadija je po meni odlična samo je pitanje pčela primateljica nektara kojih nema u osnovnoj košnici za paše bagrema, što vi mislite o tome...?

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #21 poslato: Novembar 16, 2016, 08:04:31 »
metoda hunjadija je po meni odlična samo je pitanje pčela primateljica nektara kojih nema u osnovnoj košnici za paše bagrema, što vi mislite o tome...?

Kod Hunjadija medju pčelama preovladjuju mlade pčele a one su primateljice. Pošto teret u jakoj paši pada na primateljicama to i jeste cilj da ih ima što više. Primateljice sum lade pčele i one se dobijaju iz zatvorenog legla izleženog poslednjih 20 dana. Iz dog razloga se na 20 dana pred očekivanu pašu dodaje leglo ( ramovi sa velikim površinama legla) kako bi u košnici bilo mnogo legla koje će se do bagrema izleći i u u bagremu ( paši ) učestvovati kao kućne pčele primateljice.


Van mreže Igor Perić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 81
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonija, 250 mNDM
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #22 poslato: Novembar 16, 2016, 09:22:23 »
nešto razmišljam ako se vade okviri sa leglom a ostavljaju samo dva naprimjer, većina te mlade pčele koje nisu izletnice ostaju na prenijetim ramovima u akumulatorima, vraća se starija pčela u košnicu.... točna je vaša konstatacija do bagrema ali kad izvadimo leglo situacija se mijenja drastično u tom pogledu...

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #23 poslato: Novembar 16, 2016, 09:48:39 »
nešto razmišljam ako se vade okviri sa leglom a ostavljaju samo dva naprimjer, većina te mlade pčele koje nisu izletnice ostaju na prenijetim ramovima u akumulatorima, vraća se starija pčela u košnicu.... točna je vaša konstatacija do bagrema ali kad izvadimo leglo situacija se mijenja drastično u tom pogledu...

Ceo postupak je opisan pre dvadesetak godina u jednoj brošuri od 20 tak strana. Da bi sve do detalja bilo objašnjeno treba napisati 20 tak strana. Ja sam to u nekoliko rečenica i normalno da treba detalji a oni su u sledećem:  Kad se ram premešta ( vraća u takozvani akomulator) ne vraćaju se sve pčele koje su na njemu već se on tresne tako da na njemu ostane jedan deo pčela. Ramovi sa medom koji se prebacaju u akumulator prebacaju se bez pčela ( sa vrlo malo pčela). To znači da će na dan početka paše u košnici pre vraćanja ramova da bude ( gledaj brojeve ) 71000 a posle vraćanja ramova sledeći dan 60000. Znači mi smo prebacili u akomulatore a to su pomoćna društva 11000.  Suština je u brojevima i treba dobro pogledati.

Van mreže Igor Perić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 81
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonija, 250 mNDM
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #24 poslato: Novembar 16, 2016, 09:52:05 »
e pa taj dio mi nedostaje, volio bih vidjeti tu cijelu brošuru ako ima negdje. Ova verzija što kruži po internetu je vjerujem skraćena, u njoj nedostaje taj bitan dio. I ja sam mislio da se najvjerojatnije otresa dio pčela sa ramova koji ostaju u glavnoj košnici.

Van mreže Nebojša Pešić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 307
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kačarevo
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #25 poslato: Novembar 16, 2016, 19:45:49 »
Pitanje za Šljivić Miljka. Ako primenjujemo Sevićevu metodu, kada postavljamo matičnu rešetku u proizvodno društvo. Da li pre paše ili uoči, odnosno prilikom vađenja ramova i formiranja akumulatora (jer se tada košnica već otvara, ali je obimniji posao tada tražiti maticu). Unapred hvala.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #26 poslato: Novembar 16, 2016, 20:53:04 »
Pitanje za Šljivić Miljka. Ako primenjujemo Sevićevu metodu, kada postavljamo matičnu rešetku u proizvodno društvo. Da li pre paše ili uoči, odnosno prilikom vađenja ramova i formiranja akumulatora (jer se tada košnica već otvara, ali je obimniji posao tada tražiti maticu). Unapred hvala.
Po sistemu Zorana Sevića matična rešetka se dodaje prvog dana paše tj kad se vade ramovi i prave akomulatori. Kod dvojnih društava se prilikom zamene mesta dvojnih društava a to je početkom prolećnog razvoja umesto Snelgerove daske dodaje matična rešetka. kasnije se matična rešetka zadržava kad se vade ramovi za formiranje akomulatora odnosno rojeva.

Van mreže damirgajic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 8
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Beograd
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #27 poslato: Januar 06, 2017, 12:52:46 »
Odlicna tema. Gospodine Miljko molim Vas za komentar:

Cini mi se da nije bas obradjena jacina pcelinjeg drustva kao faktor prinosa i to u smislu:

- Polenov prah (mada neki kazu perga, ali nema perge ako nema polenovog praha). Raznovrsan polenov prah sa svim aminokiselinama utice na razvoj maticne mleci, nabreklosti zlezda. Ukoliko iz prirode postoji nedostatak polenovog praha pčele ulaze u rojevo stanje(npr. posle bagrema). U slucaju hronicnog nedostatka polenovog praha na odredjenom podrucju pcele napustaju staniste i odlaze na novu lokaciju.

- Zapremina kosnice (nebitna je vrsta kosnice LR,FR,Poloska, bugarka, DB..). Ukoliko je kosnica mala (npr.oplodnjak) matica sa pcelama napusta staniste i prelazi na novo staniste jer u datoj zapremini ne moze da se roji ili pripremi za zimu. Prelaskom u vecu zapreminu stanista moguca su dva slucaja. Da je ta nova zapremina dovoljna da udje u rojevi nagon ali da je zapremina nedovoljna da u stanistu nastani dodatna matica sa pcelama. U tom slucaju se pustaju rojevi. Drugi slucaj da je zapremina tolika (razdaljina pustanja feromona izmedju dve matice u zapremini) da se nova/nove matice nastanjuju u istoj zapremini.

- CO2 (Najvise zanemareni faktor razvoja drustva). Pored toga sto jaca celijske membrane utice i na brze sazrevanje meda u kosnici i zastiti od odredjenih napasnika

- "Dobri" mikroorganizmi (bakterije, virusi, kvasci i plesni), koji uticu na sazrevanje perge i meda kao i na suzbijanje nezeljenih mikroorganizama.

Smatram da premestanje ramova sa leglom iz jedne u drugu kosnicu moze dovesti do sirenja njezeljenih bolesti kod pcela; zato mi se nesvidja metoda rada sa pomocnim zajednicama. Po meni pcelinje drustvo ce uvek teziti da se roji ili da se razvije u stadijum da dodje u rojevo stanje.

Vise sam zastupnik ideje da je razvoj pcelinjeg drustva kao kad se vozi auto. Okolnosti na putu su tu jedino od vozaca zavisi kada saltuje, dodaje gas ili koci.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #28 poslato: Januar 08, 2017, 13:40:05 »
Malo kasnim ali pokušaću da odgovorim Damiru Gajiću iz predhodnog posta
                   Jačina društva kao faktor ne znači ništa ako pre toga nema paše ili ima paše a loši vremenski uslovi. Znači faktor jačina društva dolazi do izražaja na treće mesto. Ovo se razmatra da ne bi došlo do pogrešnog zaključivanja kao što neki pčelari kaži "ja sam radio tako i tako i imao sam više meda od pčelara koji je radio drugačije". taj zaključak je neispravan jer pre tog zaključka se razmatra paša koji su pčelari imali kao i vremenske prilike pa teko onda jačina društva. na jačinu društva za pašu paku utiče mnoštvo faktora koji su u drugoj ravni za uporedjivanje.
                   Što se tiče cvetnog praha i njegvog nedostatka to se prvrnstveno odražava na razvoj pčelinjeg društva, ono se sporije ili slabije razvija. Rojenje izaziva višak mladih pčela a ne nedostatak cvetnog praha. U slučaju hroničnog nedostatka cvetnog praha društva bi oslabele i verovatno stradala ali takva drastična situacija nikada nije bila u Srbiji i na Balkanu.
                   Košnica kao faktor je važna u jakim pašama. Ako se desi jaka paša kao što se dešavaju na oko desetak godina sa rekordnim unosom, onda ograničene košnice budu napunjene i nedostaje mesta za novi unos. Kod DB, LR; Farar; RV i slične nastavljače dodaju se nastavci i nema problema. Kod AŽ, Pološke i sličnih ograničenih košnica nema mogućnosti proširenja pa paša prodje u nepovrat i ponovo treba čekati više godina.
                   CO2 nije faktor razvoja društva. CO2 je za čoveka, životinje pa i pčele odnosno sve one koji dišu otrovna materija. Mnogi su se ovih dana pekući prasiće otrovali ugljen dioksidom i ugljen monoksidom ( CO2 i CO ). Pčelama je i tokom leta i tokom zime potreban kiseonik pa pčele zato svoje klube formiraju bliže letu. CO2 ima uticaj u zimskom periodu na pčelinje klube tako što u njemu pravi blagu anesteziju ( možda ispravnije umirenje ) pčela i tako smanjuje njihovu aktivnost na minimum. U aktivnom periodu pčele ga odstranjuju ventilacijom.
                    Kao i u čovekovom organizmu odnosno organima za varenje tako i kod pčele postoje korisni mikrorganizmi. Kod pčela oni imaju zadatak da utiču na očuvanje perge preko mlečne kiseline itd. I kod čoveka i kod pčele se zato savetuje izbegavanje antibiotika koji ubijaju te korisne mikroorganizme. Kod čoveka kad mora antibiotik obavezno se savetuje i probiotik koj nadoknadjuje mikroorganizme. Kod pčela je slično u digestivnom taktu ali kod perge a nema direktan uticaj na razvoj društva.
                     Najbolje je ako je godina sa pašom takva da  obezbedi dovoljno meda i da nema potreba za premeštanjem ramova iz jedne košnice u drugu. Ako je pak situacija da možemo da problem nekih košnica sa hranom rešimo ramovima sa hranom iz drugih košnica onda moramo biti sigurni da je društvo zdravo.

Van mreže Igor Perić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 81
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonija, 250 mNDM
Odg: od čega zavisi prinos meda
« Odgovor #29 poslato: Januar 09, 2017, 07:57:09 »
Što se tiče až košnice, ograničenost je samo u teoriji, stvarnost je sasvim nešto drugo. Uglavnom kod mene pčelari sa až košnicama vrcaju više meda od ostalih. U medište až staje minimum 30 kg meda, a takve paše su kod nas jednom u deset godina, a i da je bude, ide se na podvrcavanje itd...