PERGA
Perga je produkt koji pčele propremaju od cvetnog praha i meda uz dodatak sekreta svojih žlezda. Cvetni prah (polen), koji pčele donesu u košnicu, skladište u ćelije saća. Potom, druge pčele ovaj odloženi polen pažljivo mešaju mandibulama, dodajući mu sekret svojih žlezda; posle ovoga one ga sabijaju.
Pod dejstvom fermenata meda, sekreta pčelinjih žlezda i celog niza mikroorganizama, dolazi do mlečno-kisele fermentacije i polen se pretvara u pergu. Mlečno-kisela fermentacija perge traje 15 dana. Za vreme previranja u pergi se nagomilava značajna količina (do 3,2%) mlečne kiseline; ona zajedno sa jedinjenjima, koja imaju antibiotička svojstva, obezbeđuje konzervaciju perge.
Perga je u ćelijama saća mikrobiološki sterilna i sadrži samo neke oblike kvasca. Iako je u plenu izdvojeno 148 oblika kvasca, koji su sintetizovani u vitamine i koji obogaćuju pergu nekim belančevinama, lipidima i fermentima, prilikom visoke koncentracije mlečne kiseline prekida se razvoj ovih kvasaca.
Pčele nikada do vrha ne pune ćelije pergom. Ona popunjava zapreminu ćelije sa 57% (140-180 mg). Potpuno popunjeni sat pergom teži 1,4-1,6 kg. Gornji sloj perge, koji je namenjen dužem čuvanju, pčele zalivaju medom, a u vreme glavne paše dodaju mu još meda i zapečaćuju ga. Tako se dobija medno-pergni sat u kome se perga veoma dobro čuva...
Prof.dr N. I. Krivcov, prof. dr V. I. Lebedev Tehnologija proizvodnje pčelinjih proizvoda