Košnice Voja

Ostale teme na forumu => Pitajte pčelari početnici => Temu započeo: Dragan Šošić Septembar 09, 2011, 01:12:13

Naslov: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 09, 2011, 01:12:13
Igra mladih pčela često zbunjuje pčelare početnike. Za razliku od proleća, kada pčele vrše orijentacione letove masovno na celom pčelinjaku, jer je to i signal pojave nove paše u ovom periodu, krajem leta može da se dešava na pojedinačnim košnicama ili na nekoliko njih. Naizgled uznemiren let sličan napadu tuđice i u različitom vremenu tokom dana, podseća na grabež. Posmatranjem pčela na letu i oko košnice se mogu utvrditi razlike i biti spokojan, jer je ovo uobičajena pojava.
 -Let se uglavnom dešava u visini leta. Kada je grabež u pitanju, mogu se videti pčele oko svih spojeva nastavaka na nastavak ili zbega gde pčele spolja primaju signale iz napadnute košnice i teže da tuda uđe unutra.
-Mogu se videti i pčele koje nose nešto polena i to je znak da je u košnici sve u redu i nema feromonskog signala za odbranu košnice.
-Pčele takođe padaju na tlo ispred košnice, ali nema borbe.
-Na čeonom zidu košnice se pčele kreću kao i kod pojave grabeži uz nastavak, ali se lako primeti da im stomačići nisu prepuni „ukradenog“ meda.
-Na letu nema delova voska. Ovde treba biti oprezan kod procene, jer se komadići voska na letu vide u poodmaklom stepenu grabeži, kada je najveći deo meda već opljačkan.
-Nema izrazito starih pčela, koje su uglavnom uočljive kod grabeži.
-Igra se smiruje relativno brzo, a može se i zaustaviti kratkotrajnim zatvaranjem leta. Tada deo pčela može ostati na tlu ili oko leta i biti plen osa ili stršljenova. Pčela koja mi je sletela na prst i tu se zadržala oko 2 minuta lepezajući krilima pokazuje da se i ovde radi o jasno određenoj i usmerenoj aktivnosti (usmerenoj feromonima), tako da se pri naglom prekidu igre pčela dezorijentiše i zbunjeno, ali blago pokušava da nađe leto. Ako je grabež u pitanju, pčele ne padaju ispred leta (osim onih koje se međusobno bore ili su već povređene). One koje i dalje teže da uđu u košnicu to čine silovito i često se međusobno sukobljavaju. Međutim, ne treba zatvaranjem leta prekidati igru pčela.

Dovoljno je proceniti situaciju i uživati u ovoj lepoj  i zanimljivoj pojavi.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 09, 2011, 22:35:11
Video "podloga" jučerašnjim fotografijama.

Neke pčele sleću i na delu između  nastavaka tražeći ulaz, jer su matične rešetke tek uklonjene.


Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radovic Dragan Septembar 11, 2011, 22:28:41
Ovo je odlicno
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 12, 2011, 01:50:03
Ovo je odlicno

Hvala kolega,
Nadajmo se da jeste :D. Košnica jeste baš snažna. I ceo pčelinjak je vrlo dobar po snazi. Ali po obavljenoj bliskoj orijentaciji, na letu počinje da vlada mir i doleće samo poneka pčela sa nešto polena. Neke stvari previdimo. Danas sam ubacujući ram u sunčani topionik primetio koliko se promenio nagib putanje Sunca. Do sada nisam ni gledao, nit me zanimalo.
Čak i pojavom neke snažnije paše, neće pčele "grunuti" kao u proleće. One se jednostavno, između ostalih stvari upravljaju prema Suncu. Ova igra krajem leta i početkom jeseni se ponavlja i pčele upoznaju relativno bližu okolinu, u poređenju sa poznavanjem okoline letnjih pčela sabiračica i naročito vodonoša. To lako proverite tako što jedan deo mlađih (ne previše mladih pčela) istresete ispred košnice par metara. Videćete koliko njih baulja po travi, jer jednostavno nisu dobile feromonski signal da vrše orijentacioni let.

Mora se praviti razlika u nameri koja se želi postići i fotografijama ili video materijalom. Ovo je jedna sasvim uobičajena pojava. Međutim slična pojava se tumači kao izlet pčela i to se objašnava pašom koja je u toku ili koja tek sledi. To se svesno radi samo zbog lične promocije. Na ovom linku možete pogledati takvo tendeciozno tumačenje ove pojave sa namerom da se izazove divljenje posmatrača u stilu: "kako su ti jaka društva". Međutim, pogledajte susednu košnicu i ona je sa vrlo slabim izletom. Sada pčele uopšte ne rade takvom žestinom, jer se vrlo veliki broj mladih pčela nalazi u košnici, obilno hrani polenom i sprema za zimu. To je neprimereno razmetanje jednom spontanom prirodnom i uobičajenom reakcijom pčela. (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg235434#msg235434) I pravi (ili najpribližniji) naziv ove pojave je onaj koji sam i napisao u poruci kojom sam otvorio temu.

Treba međutim biti vrlo oprezan pri ovoj suši. Lako može doći i do grabeži, ako se neoprezno nešto radi oko košnica. Prosto je bilo neverovatno da su pčele kod mene i do juče nešto nosile po ovoj suši, makar u mikrokoličinama. Ali su bile zanete unosom. Danas osim dve vrste malih količina polena prestaje interes pčela da idu za unosom, jer ga jednostavno nema. I započelo je kruženje oko dve košnice koje sam tretirao timolom. Danas sam njih tretirao i prestajem. Zato oprezno kod hranjenja i naročito hranjenja sa aromatičnim sirupima ili čak i upotrebom timola.  Za sada je najmanja reakcija na Brstivar, i istretiraću pčele Brstivarom, onako kako sam to radio: nakapavanje-pravljenje neprekidne linije na satonošama. To mi je jedini izbor, jer 2/3 pčelinjaka nisam ničim tretirao od prošle jeseni.



Nadam se da će biti i pojava koje nisu najjasnije početnicima pa i iskusnijim pčelarima, jer jednostavno o njima nisu razmišljali u smislu definisanja ponašanja, ali je praktično poznaju. Tako da bi bilo poželjno opisati ih u ovoj temi i raspravljati o njima na pravi način (nisam uspeo da nađem postoji li slična tema, pa ako postoji, neka ih urednici spoje).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: sirka pavel Septembar 12, 2011, 18:10:56

.... jer su matične rešetke tek uklonjene.


Kolega Sosicu,posto ste napomenuli da su tek skoro skinute MR.,mozeteli mi reci kada ste to uradili i cime ste se vodili tj.po cemu zakljucujete da je pravo vreme za skidanje MR.?

Puno pozdrava.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 12, 2011, 23:58:01

.... jer su matične rešetke tek uklonjene.


Kolega Sosicu,posto ste napomenuli da su tek skoro skinute MR.,mozeteli mi reci kada ste to uradili i cime ste se vodili tj.po cemu zakljucujete da je pravo vreme za skidanje MR.?

Puno pozdrava.

Momenat za skidanje matičnih rešetki ne određujem kao radnju koju radim u tačno određenom momentu. To pčelar određuje prema svojim potrebama i ne mora da se radi šablonski. Danas sam skinuo poslednjih 26 rešetki. Bilo je košnica kojima sam proizvodio mleč i kod njih sam morao ostaviti rešetke, jer je puno meda prebacivano u prvi nastavak.

Tu je bitno i kakvo je saće u plodištu. Ako je mlađe saće, leglo bude u središnjem delu rama. U gornjem delu tih ramova formiraju vence meda (SL 1, sl 2 i sl 3). Zanimljivo je kako izgleda ovakav ram kada se pogleda prema Suncu. A na detalju sa ove slike izgleda da je ram star 5 godina, a nije. Ovde gde je pčela već u plodištu formirala vence, imamo opasnost da zimi klube ostane u prvom nastavku i da pojavom legla ugine, jer će potrošiti ove venčiće.
Tako da se dobija i manje legla krajem leta i stvara preduslov da ti venci budu veći i da pčele ostanu u prvom nastavku sa klubetom i kasnije sa gnezdom (krajem zime) i to nije dobro. Tada je bolje ranije ukloniti rešetku: odmah po vrcanju suncokretovog meda. U  LR košnici se to normalno dešava.

 Kod plitkih tela, ako nema rešetke, pčele će “probijati” rezerve u medištu i nije sigurno hoće li stati ili ići i do letvice sa leglom u središnjem delu (vidi skicu). To zavisi od stanja paše. Naročito ako je unos tek toliki da stimuliše odgajanje legla, a potrošnja je veća od unosa. Ovo se može preduprediti prihranom. Ali imamo problem šta o “ekologiji” prihranjivanja Šećernim sirupom misle pojedini veliki majstori i puno pčelara je u nedoumici: prihranjivati ili ne. Naravno da treba prihranjivati ako je unos slab.

Slike SL 4-5 pokazuju šta to usmerava pčelu ka pomeranju gnezda na gore i trošenju zaliha, koje bi po pravilu trebale biti iznad legla. To su mlađi ramovi u plodištu koje puni polenom.

Na slikama (SL 6-10) u košnici sa tamnijim ramovima u centru, koji se vade u proleće i idu na pretapanje. Situacija koja se vidi na ovim slikama je takva da će društvo bezbedno prezimeti sa ogromnnim rezervama iznad jer su središnji ramovi u plodištu bez ikakvog venca  i tragova meda. Pri ovakvom rasporedu legla i hrane, ne koriste se pogače.
Gornji nastavak u proleće preuzima ulogu plodišta i tu su mlađi ramovi, a donji ide na pretapanje.
Tako da bi negde u sličnim uslovima koji vladaju tek sada trebalo ukloniti matične rešetke, ako je stanje da su tamniji ramovi u plodištu. Nakon toga i ako u nekim društvima ima malo prostora da matica zaleže u medištu, to je leglo posle kojeg sledi period mirovanja. Rezerve (medne kape) se ne troše previše.

Ako je društvo oslabilo, matična rešetka se odmah uklanja, jer je prostor iznad van mogućnosti kontrole i samo smeta. Pčele će ionako formirati vence meda odmah iznad legla na ramovima.

Na skici je ono što se obično dešava rešetke u košnici sa plitkim telima kod korišćenja matične i bez nje, u zavisnosti od uslova paše. Ako je paša solidna ili se društva prihranjuju, i stanje u košnici će biti bolje.

Naravno, moram ponoviti: o svemu odlučuje pčelar prema stanju paše, snazi društava mogućnosti da uopšte ima vremena da kasnije skida rešetke itd. i td…

Inače teško je dati tačno rešenje i dobar savet, kada nemamo uvid u stanje u nečijoj košnici i kojim sistemom pčelari (tip košnice, korišćenje polunastavaka i slično). Ako bih imao fotografije košnice, ili znao stil rada pčelara, mogao bih približno tačno reći kada skinuti MR i šta raditi.

PS Poruka je malo duža i na brzinu pisana, pa ako ima nejasnoća i nelogičnosti, upozorite me da objasnim i izmenim.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: sirka pavel Septembar 13, 2011, 09:01:26
Sta reci,moracu malo prostudirati i pogledati u kosnicama stanje malo detaljnije.

Inace,ja sam ovih dana takodje poskidao MR. onako "od oka"
Puno hvala na nesebicnosti u trudu radi objasnjenja.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Novembar 04, 2011, 22:01:13
Sukob pčela pri spajanju društava.

Bilo je reči o uspehu i neuspehu o čemu je pisao naš kolega Aca Perić (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=717.msg10917#msg10917) u temi: Mrtve pčele. Obećao sam da ću napisati šta je razlog sukoba pčela, na osnovu mojih zapažanja. (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=717.msg11068#msg11068)

Prilikom spajanja društava, najvažnije je da bude izbegnut sukob između pčela dve različito određene grupe (društva). Različita određenost dva društva se uglavnom odnosi na postojanje mirisnih materija – feromona kojima se to postiže. Treba napomenuti da feromoni određuju celovitost društva koje ima maticu. Nepotpuna društva su ona kojima nedostaje nešto što ga takvim čine: matica, leglo i sl.

Upravo dobar primer može biti nepotpuno društvo – bezmatak. Tu se očekuje velika verovatnoća uspešnosti pri spajanju. Međutim, nije uvek tako. Dešava se da veliki deo pčela strada u međusobnoj borbi. Nažalost, kao po pravilu, najviše je mlađih stradalih pčela. Isto se može desiti i kada je jednom od društava koja se spajaju uklonjena matica i prošlo je neko realno vreme koje bi obezbedilo da društvo u potpunosti „zaboravi“ miris te matice.
Prilikom direktnog spajanja i kada se uz to koriste još i neki mirisni rastvori može doći do sukoba pčela iako su imale dodir npr. preko mreže.

Moj zaključak je da do sukoba ne dolazi zbog suprotstavljenosti mirisa ili nečeg sličnog. Razlog je težnja pčela iz društva koje nema maticu da joj se što pre približe. To masovno neoprezno i neumereno kretanje veće grupe pčela, osnovno društvo kojem se pripaja pomoćno, prepoznaje kao napad. Tada, naravno dolazi do borbe. Najupornije u toj nameri i pri tom najneopreznije su mlade pčele. Zbog toga one najviše i stradaju u toj borbi. Takvo postupanje mladih pčela se može često zapaziti, kada je nastavak košnice (ili ram sa pčelom) nešto duže van košnice. Kada se npr. traži matica. Mlade pčele nedosledno reaguju i u strahu počinju da kruže po zidovima nastavka. Nedoslednost u njihovom ponašanju se ogleda u tome što se više ne ponašaju onako kako se od pčela očekuje: ili da se u grupama zadrže na ramovima ili da brane taj deo košnice. Čak i ako ima legla u tim ramovima, znaju da ga napuste i isto se ponašaju. Starije pčele su doslednije i smirenije. One će ili napasti ili ostati na ramovima, a na kraju krajeva, uzleteće i otići u košnicu i to vrlo brzo (mlađe pčele i kad nešto slično urade, padaju ispred leta i tu se grupišu). Pretpostavljam da na takvo njihovo ponašanje delom utiče  i učenje, koje nije dostiglo određeni stepen. Tako da mlade pčele sve isključivo rade po „nalogu“ društva kao celine. Kada se prekine ta veza sa gnezdom, nastaje panika.

Povoljan uspeh pri  spajanju se postiže kada su unos i vremenski uslovi dobri.

Rešenje bi bilo spajanje uglavnom izvoditi oprezno i sa odloženim dodirom pčela. Odloženi dodir pčela se ostvaruje različitim vrstama prepreka, koje dozvoljavaju pčelama relativni fizičku spojenost koja omogućava postupnu izjednačenost mirisa i time ujedinjenje dve grupe pčela koje su bile određene različitim mirisima. U tu svrhu se u praksi koriste prepreke, od novina do mreža, što zavisi od opredelenja ili planiranja pčelara. Ako se prepreke ne koriste, dobro je prskalicom nakvasiti pčele i osnovnog i pridodatog društva i na satonoše osnovnog društva na više mesta dodati po malo meda. Med u vek privlači pčele i skreće im pažnju, tako da neće naglo jurnuti prema gnezdu gde je matica.

Jedno od rešenja je i spajanje na način koji sam opisao u temi KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg11215#msg11215). Naročito je pouzdano i dobro kada su pčele već formirale klube kasno u jesen i kada je vreme hladnije. Idealno je ako sutradan nemaju uslove da izleću iz košnice, odnosno ako je hladnije.


Inače, ništa od ovoga ne garantuje siguran uspeh. Potrebno je jedinstveno delovanje više činilaca, da bi se spajanje smatralo sigurnim i bezbednim.

Jedna vrsta spajanja je ostvarivanje dvomatičnih društava. I tu važe slični principi.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 15, 2011, 13:01:05
Pri kojim temperaturama pčele vrše izlet ili pročisni let

Izlet pčela u zimskom periodu (ili tokom hladnijih dana) ne zavisi samo snage i dnevnih temperatura, kako se to pogrešno tumači. Takva kratka i jednostavna tumačenja dovode pčelare sa manje iskustva u zabludu.

Čitav niz uslova će biti razlog da pčele vrše izlet kada se to baš i ne očekuje. Pored temperature van košnice (koja jeste odlučujući, ali ne i jedini uslov), bitno je i stanje u košnici.

Postojanje legla već predstavlja sasvim drugačije uslove i to su već osobine gnezda, a ne zimskog klubeta. Pčele će tada iskoristiti prvu priliku za izlet ako se za tim ukaže potreba. Takva potreba je nedostatak vode za leglo ili potreba da za pročisnim izletom, do čega će pre doći kada se odgaja bilo koja količina legla. Povećana temperatura gnezda doprinosi izletu kod ovakvih društava.

Kvalitet hrane takođe može biti uzrok preuranjenog pročisnog izleta. Svakako će pre biti potreban pročisni izlet društvima koja zimuju na medovima sa više mineralnih materija, koje dodatno opterećuju probavni sistem. Sa prisustvom takvih medova, nije presudna snaga društva da bi pčele izvele pročisni izlet (ili jednostavni izletale iz košnice). Pčele su tada već uznemirene, temperatura klubeta se povećava i pre će izletati iz slabog društva koje nepovoljno zimuje, nego iz najjačeg, koje nema nekih problema. Čak, vrlo jako društvo sa povoljnim (ili povoljnijim) uslovima zimovanja ne mora obaviti pročisni izlet istog dana kada to rade neka slabija društva. Inače, po pravilu slabija društva nepovoljnije zimuju u sličnim uslovima, jer im je potebna veća količina meda da održe temperaturu pri jačim zahlađenjima. Time dolazi do ranijeg opterećenja probavnog sistema, a to uslovljava i raniji izlet.

Raspored rezervi hrane takođe ima veliki uticaj na moguću potrebu za pročisnim izletom.

Osunčanost košnice takođe ima uticaja. Na istom pčelinjaku, pri nekim graničnim temperaturama, a pri sunčanom danu, društva koja su na suncu mogu izletati iz bilo kojih razloga, dok ona u senci mogu da miruju.

Boja košnice takođe može uticati na izlet pčela.

Ovo su neke osnovne situacije koje mogu dovesti do izleta pčela pri graničnim temperaturama  i uslovima za izlet. Može biti i drugih razloga, kao što je fizička uznemirenost (izazvana od strane životinja) razlog „neplaniranom“ izletu itd…
Bitno je postojanje preduslova da se klube lagano raspusta i podiže temperatura i pčele pripreme za izlet. Brojnost i snaga nisu uvek presudni. Odlučuju uslovi zimovanja.

Tako da se sa velikom rezervom moraju prihvatiti „stručne“ izjave da je to +8 ?! (http://spos.info/forum/index.php?topic=1393.msg266585#msg266585) ili neki drugi "plus" (http://spos.info/forum/index.php?topic=1393.msg266962#msg266962)…ili šta je češće (http://spos.info/forum/index.php?topic=1393.msg266960#msg266960). Nije ništa „češće“, već sve ima uzrok.








Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milic Vukic Decembar 15, 2011, 20:28:58
Dragane,
savršeno viđenje šta sve opredeljuje na kojoj temperaturi će se vršiti pročisni izlet pčela.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Lazovic Zivojin Decembar 16, 2011, 10:13:09

...Kvalitet hrane takođe može biti uzrok preuranjenog pročisnog izleta. Svakako će pre biti potreban pročisni izlet društvima koja zimuju na medovima sa više mineralnih materija, koje dodatno opterećuju probavni sistem. Sa prisustvom takvih medova, nije presudna snaga društva da bi pčele izvele pročisni izlet (ili jednostavni izletale iz košnice).....

Mali prilog prethodnoj tvrdnji.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Samir Piragić Decembar 16, 2011, 21:05:44
Pri kojim temperaturama pčele vrše izlet ili pročisni let ?

Ovo sve što pročita odnosi se na razloge izleta (piknika) ili pročisnog leta.

Kod mene je šaroliko. Nailazio sam na svakojake situacije i nikad nije isto.

Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 18, 2011, 01:11:02
Dragane,
savršeno viđenje šta sve opredeljuje na kojoj temperaturi će se vršiti pročisni izlet pčela.
Pozdrav.

Nije baš savršeno, jer ima još „sitnica“ koje mogu imati uticaja na temperaturu pri kojoj se vrši izlet ili pročisni let pčela npr.: udaljenost klubeta od od leta - položaj klubeta (tip košnice )...način uzimljavanja (tehnika pčelarenja)...itd.

Pri kojim temperaturama pčele vrše izlet ili pročisni let ?

Ovo sve što pročita odnosi se na razloge izleta (piknika) ili pročisnog leta.

Kod mene je šaroliko. Nailazio sam na svakojake situacije i nikad nije isto.

Pozdrav.

Reč je o razlozima koji mogu uticati da se ne dešava baš ono što je logično i očekivano, ako se na pčelinja društva gleda jednostrano, bez obzira na bilo koji drugi uticaj koji je inače prisutan. Pčele su živa bića i naravno da je „šaroliko“, kako kažeš i o tome sam i pisao.

Pčele će izletati pri povoljnim meteorološkim uslovima. „Povoljni meteorološki“ uslovi su složeniji i ne mogu se posmatrati samo kroz jedan parametar: temperaturu. Moguće je da i pri povoljnoj temperaturi bude jakog vetra i izlet pčela ne bude srazmeran potrebama pčela, a da pri tome neka društva obavljaju pročisni let i pri tome bude gubitka pčela. Precizno odrediti temperaturu izleta pčela je pomalo neoprezno, pa i neozbiljno.

Pretpostavljam da si u obzir uzeo naslov: Pri kojim temperaturama pčele vrše izlet ili pročisni let. To je „radni“ naslov kako sačuvam poruku u arhivi kod mene, tako da unosi zabunu. Ali zaključak o temperaturama pri kojima pčele izleću iz košnice se može izvesti pažljivim čitanjem celog teksta i bio bi, kao što rekoh: pri povoljnim meteorološkim uslovima. Sve ostalo je sinergijsko dejstavo različitih uslova i stanja u košnicama i van njih. Mislim da je bi i naslov mogao ostati.



PS 
...izleta (piknika)...
Piknik mu dođe kao neka zajednička gozba?...Ne mora baš biti „piknik“. Mogu biti  i drugi razlozi.

A može se moja poruka shvatiti kao reakcija na špekulaciju u medijima (http://spos.info/forum/index.php?topic=1393.msg266585#msg266585) koja može biti i rezultat nekih merenja, ali nije baš tačna, ali se kasnije može prenositi "s kolena na koleno" i postati aksiom (http://spos.info/forum/index.php?topic=1393.msg266618#msg266618) :D u pčelarstvu.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Samir Piragić Decembar 18, 2011, 12:14:00
Sad mi je jasnije. Naslov je onako i nema veze sa tekstom.
Sve se ovo odnosi na ponašanje pčela, i u tom pravcu treba čitati i razmišljati.

Hvala na obrazloženju i pozdrav.

 
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 19, 2011, 13:10:14
Sad mi je jasnije. Naslov je onako i nema veze sa tekstom.

Naslov ima jake veze sa tekstom.

Dragane,
savršeno viđenje šta sve opredeljuje na kojoj temperaturi će se vršiti pročisni izlet pčela.
Pozdrav.



...Kvalitet hrane takođe može biti uzrok preuranjenog pročisnog izleta. Svakako će pre biti potreban pročisni izlet društvima koja zimuju na medovima sa više mineralnih materija, koje dodatno opterećuju probavni sistem. Sa prisustvom takvih medova, nije presudna snaga društva da bi pčele izvele pročisni izlet (ili jednostavni izletale iz košnice).....

Mali prilog prethodnoj tvrdnji.

I iz ove dve poruke se vidi da se kolege slažu sa stavom da se ne može posmatrati samo temperatura, kako se to nepravilno zaključuje. Ima i tabela i ona sve govori, kada je jedan od uslova koji utiču na izlet pčela u pitanju. Postoje i neki drugi uslovi koji će uticati na izlet i „korekciju“ temperature kao faktora izletanja pčela i to se u praksi dešava.
Lazo, pretpostavljam da je u poslednjoj koloni koja pokazuje uticaj medljike, greška u štampanju i da bi broj trebao biti veći (sumnjam da je 21,6 – možda 41,6).

Ali, Samire, ako te baš zanimaju temperature, one mogu biti  2-3 °C (koliko je bilo 1998, kada su pčele počele izlet i kasnije masovno posećivale pojilice po prohladnom danu) pa naviše, naravno. Temperatura od 2 °C je izmerena u „debelom ’ladu“. Sneg je bio visine oko 30 cm i naglo je otoplilo. Na suncu je bila, naravno viša temperatura. Termometar koga je Sunce direktno grejalo je tada pokazivao oko 11 °C.

I tada je bilo jasno da temperatura nije baš odredila izlet pčela, ako znamo da se pčela već usporava na 11-12 °C. Bila je presudna žeđ legla. Pojilice su bile na najosunčanijem mestu. Pčele su već bile „zagrejane“, jer je temperatura gnezda znatno viša od temperatura u klubetu, a mešao se topao i hladan vazduh. Topli, južni vetar je dunuo oko 8 sati pre podne, a jutro je bilo vedro. Tako da bi i iskusni meteorolozi imali problema da izmere stvarnu temperaturu i tačno odrede kolika je to temperatura pri kojoj pčele izleću. Ako se meri temperatura vazduha, koju sam ja izmerio na rastojanju od tla od 1,5 metara i van direktnog uticaja Sunca, to je bilo imeđu 2 i 3 °C. Pri takvoj temperaturi i oblačnom danu, sa tolikim snegom, vladao bi mir na pčelinjaku.


Inače 1998 je kod mene džana procvetal 23-24 februara. Leglo je bilo neverovatno velikih površina za to doba godine.

Zato i kažem pri povoljnim uslovima. Nekada su ti uslovi na granici preživljavanja pčela koje izleću. Jedan deo ih i strada.

Sve se ovo odnosi na ponašanje pčela, i u tom pravcu treba čitati i razmišljati.

Što se tiče temperature pri kojoj pčele izleću na pročisni let i mnogih stvari iz života pčela, ovo bi bio pravi zaključak: pčele se uvek ponašaju prema uslovima u kojima žive, a ne prema teoriji koja se ponekad prezentira.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 25, 2012, 20:56:45
Prilikom iznošenja uginulih pčela iz košnice, pčele teže da ih odnesu dalje od leta.
Jedan deo izbace i ispred same košnice. Ako ih odnose dalje, to je samo znak da je dovoljno toplo da izlet pčela bude normalan.

Uglavnom iznose one koje su na ramovima ili one koje stradale od gladi, zavučene u ćelije. Pri tome ne mogu ih sve povaditi.

To često zbunjuje pčelare sa manje iskustva i stvara strahovanje da nešto nije u redu sa društvima. To su upravo te pčele razbacane unaokolo po snegu. Takvi delimični gubici su uobičajeni.

Danas sam pročitao nešto što dodatno unosi zabunu (http://spos.info/forum/index.php?topic=16674.msg292385#msg292385). Iznesena je pretpostavka da su to pčele koje su ptice odnosile na drvo i onda su im ispadale. Nije umesno iznositi ovakve zaključke, jer osim što zbunjuju narod, smešni su.

Na slikama se vide pčele izbačene u sneg. Na slici (uvećani detalj) se vidi da su te pčele odavno mrtve. Desi se i da neka pčelu, koja iznosi uginulu, bude zakačena kukicama sa nogu uginulih pčela i padne u sneg.

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 18, 2012, 20:50:40
Pisao sam pre nekog vemena da je potrebno proveriti prisustvo matice (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg16852#msg16852). I da se ne može puzdano zaključiti posmatranjem ponašanja pčela na letu. Naravno, da to može proizvesti sumnju, ali nije pouzdano, dok se ne pogleda sumnjivo društvo. Najbolje je posmatrati leta kada skoro sva aktivnost pčela prestane krajem dana. Ono društvo koje nema maticu može biti nemirno na letu u pojedinim uslovima.

Jedan metod koji se promoviše kao provera prisustva matice u društvu je korišćenje nekih vresta brašna. Pčele u nedostatku polena hoće da to unose u košnicu. Ali to kao metod procene prisustva matice nije ni približno tačno. Između ostalog i sa gledišta orijentacije i pronalaženja paše u čemu se društva razlikuju.

Društvo koje mi je ostalo bez matice (mojom greškom i pretpostavljam prilikom skidanja onih kesa u kojima su bile medne pogače) pokazuje da se ni na letu nije ništa moglo primetiti. Pčele sasvim normalno rade. Zaključio sam da nema matice slučajno, kada sam uklanjao kesu od druge dodate medne pogače.

Čak su pčele nosile raznovrsni polen. Maticu sam našao ispred košnice.

Treba voditi računa o nekim metodama koje se promovišu, a diskutabilne su i nepouzdane. Sada to nije kritično, ali u momentu sa puno više legla i vrlo jakom smenom pčela, može doći do vrlo neugodnih posledica (najneugodnija je pojava bolesti).

Slike govore sve. Vidi se i da nema mladog legla (osim par ćelija sa starijim larvama).

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 22, 2012, 09:54:08
Uznemirenost na letu kao provera prisustva matice, takođe nije vrlo siguran metod. Ipak je najbolje izvršiti proveru unutar košnice.
Razlog “uznemirenosti” je potpuna kontrola košnice od strane pčela (oba nastavka su puna pčela). To međutim ne mora da znači da će sve biti u redu. Društva koja rano imaju nenormalno ubrzan razvoj mogu ići i na tihu smenu matice i na to treba obratiti pažnju. Naravno, moguće je da je sve u redu, ali treba pratiti.
To su one greške “stručnjaka” koji odabiraju “rodonačelnicu” od najjačih društava, a po sredi može biti u stvari neka vrsta poremećaja, a ne fantastično dobra matica.

Tako da se i ova vrlo jaka zajednica vodi u evidenciju u grupi društava koje treba povremeno kontrolisati.



Na slikama se vidi i da je to društvo zimovalo takođe sa LIMENOM “poklopnom” daskom i još i sa LR nastavkom iznad. Još jedan od pokazatelja da je nabolje za društva dobra ventilacija. Nikako ne treba uzimati u obzir uslov da je društvo dobro zimovalo zato što je vrlo jako. I u literaturi je obrađivan problem zimovanja vrlo jakih društava, kada ta snaga dovodi do suprotnih efekata i čak zastoja u razvoju.




PS
Pozdrav kolegi, nemam video. Sada se uglavnom koriste kompjuteri, a košnica koju trenutno pratim (i još puno njih), je sa pčelinjaka jednog suseda. Nemam ni pčelinjak (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg300463#msg300463). Kao što se vidi i on ima slaba društva (sve do jednog očajno)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Savo Tadić Mart 22, 2012, 10:47:47
Pozdrav Sole :) lepe slike
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Savo Tadić Mart 22, 2012, 10:48:14
jos lepsa drustva
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 22, 2012, 12:18:01
Hvala Savo. Uopšte nije poenta u tome da uslikam jaku košnicu (mnoge su jake-većina, čak tvrdim da nemam slabih društava na pčelinjaku, a ona mi u jednom momentu trebaju, što je na neki način protivrečnost).

Suština je u onom delu gde želim da približim shvatanje onom praktičnom. A to su te procene prisustva matica (o čemu je sada reč), procena eventualne mogućnosti tihe izmene i moguće greške u odabiranju "rodonačelnice", što uopšte ne priznajem i biću grub: to smatram neorostivom glupošću. A glupost bi bila odabrati ovu maticu kao "rodonačelnicu", sa tumačenjem da je dobro zimovala u relativno surovim uslovima, da je odgajila vrlo jako društvo itg. Sve matice su dobre rodonačelnice.

Inače, satna osnova nije ubačena radi proširenja prostora za leglo, niti u svrhu izmene saća. Načinom gradnje ću doneti konačan sud o tome šta je sa ovom maticom (koja je za sada dobra, ali spada u red sumnjivih).

Pozdravljam te kolega uz iskreno poštovanje za tvoj rad
Šole

PS
Govorim o stvarima koje dobro poznajem i koje su mi se više puta dešavale. Ne zbog toga da budem aktuelan i  na kraju izgubim kompas i "prekopiram" i samog sebe u svom slepilu (kao što je jedan istaknuti kolega to uradio). To je vrhunac neodgovornosti i samoživosti, ali o tome u temi Forum SPOS-a.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Savo Tadić Mart 22, 2012, 12:44:19
Sta zelis da vidis ubacivanjem SO ? moje iskustvo kod ranog ubacivanja SO da mi jedan dobar broj upropaste sa trutovskim celijama , razlog verovatno lezi u tome sto imam dosta pravilno izgradjeno sace u kosnicama i fali im trutovskog , zato sad praktikujem da prvo ubacim gradjevnjak .. sto govori i o vremenu kad ubacujem ....druga polovina aprila....dotle se trudim da ne smetam puno .
Interesuje me odgovor na pitanje ....
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 22, 2012, 18:47:36
Pčele pri gradnji saća grade i matičnjake iako nisu ni blizu rojevog nagona, ako po njihovoj "proceni" matica ne zadovoljava sve kriterijume (ne mora se raditi o količini legla). Mesto gradnje tih matičnih ćelija nije određeno i mogu biti svuda, ako je osnova u pitanju. Kada izvlače zaperak u produžetku polurama ili nešto slično, matičnjaci su po obodu u donjoj zoni, najčešće. To su momenti van rojevog nagona (u rojevom nagonu mogu biti svuda i tu pravila nema).

Ako bude više tih matičnih početaka (zvončića) biće gotovo sigurno da sa tom maticom nešto nije u redu. To ne znači da će ona smanjiti količinu legla. Naprotiv, može imati veće površine sa leglom od svih drugih društava. Naravno da to zavisi i od snage društva.

Jedna od neugodnih posledica je ta što prilikom tihe izmene u proleće, društva mogu biti u nekom stanju koje je između tihe izmene i rojevog nagona. Može se desiti da izađe sa maticom neveliki roj. Često je tiha izmena bila i uspešna, ali s obzirom da znam šta se dešava i da mi je to više puta pravilo probleme, najradije bih ovakva društva rasformirao u rojeve, bez obzira što su jaka (tim bolje, biće više rojeva) pre bagrema.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 05, 2012, 00:12:48
Negde sam pročitao pitanje jednog kolege, početnika kako razlikovati starije i mlađe poklopljeno leglo u košnici.

Fotografije koje sam napravio za drugu temu mogu odlično poslužiti da se ta razlika prikaže.

Na ramu sa leglom na slici 1 se vidi i staro i mlado leglo. Poklopci mladog, tek zatvorenog legla su od mešavine voska i propolisa (po literaturi). Na dodir su vrlo meki, jer je sloj te smese tanak. Kasnije, kada larva plete kokon, poklopac dobija na čvrstini. Pčele sa poklopca uklanjaju izvesnu količinu smeše voska i propolisa. Takođe se to dešava i sa matičnjacima. Na fotografiji se vidi da su pčele već uklonile deo voska i vidi se čaura kokona (fotografija je malo nejasna, ali nemam sada ni jedan matičnjak da napravim drugu).

Na slici 2 se vidi razlika dve poklopljene ćelije legla različite starosti. Na gornjoj, starijoj, se vidi kao da je porozna i nešto je manje ispupčena. Tu je već reč o lutki.  Ona donja je sa larvom i po tome koliko je ispupčena može se zaključiti da je relativno skoro poklopljena.

Na slici 3 je žutom bojom približno naznačena granica starijeg (gornji deo) i mlađeg (donji deo) poklopljenog legla.

Ovo bi moglo da se svrsta i u neku drugu temu, koja razmatra život pčela, ali mislim da je primereno temi ponašanje pčela, jer se može primetiti da u nekim razdobljima tokom godine, ne može da vidi prevelika razlika kod mlađeg i starijeg poklopljnog legla. Moje mišljenje je da je u pitanju nedostatak propolisa. To ne znači da ga nema u prirodi. Npr. na pupoljcima topole se može videti ogromna količina propolisa. Međutim, baš snažni instikt pčela da sakupljaju hranu dovodi do nedostatka propolisa. Pčele su manje upućene na sakupljanje propolisa. To pripada onom što sam nazvao prečim poslom pčela.

Kasnije, tokom leta i promenom ritma paše (nektarske i polenske), pčele se više posvećuju unosu propolisa. Ali to ne rade jer „predviđaju“ kakva će zima biti. To rade zato što se unos nektara svodi na minimum. Pčele unose ono čega ima.

Može se primetiti da je ovih dana bilo unosa nektara i polena, a propolisa nema. To ne znači da ga nema u košnici. Pčele ga samo rasporede na svim spojevima koji se dodiruju (između ramova ili nastavaka) ili nekim šupljinama – pukotinama na košnici kroz koje ne mogu da izađu van. Prvenstveno se trude da obezbede čvrstinu i postojanost košnice (ili staništa).
Tek tokom leta, smanjenjem ponude nektara iz prirode, traže propolis u prirodi i unose ga. Na neki način to rade priležnije, jer pčele mnoge zadatke obavljaju refleksno ili po principu dresure.

Naravno, svako može pratiti ovu pojavu i doneti zaključak koliko je moje razmišljanje i zapažanje ispravno.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Nedo Bubotic Maj 06, 2012, 22:26:35
sve postove soletove citam sa uzivanjem
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 22, 2012, 22:33:50
sve postove soletove citam sa uzivanjem
Hvala Neđo



Danas je bilo reči o ovakvom odgovoru pčela na iznenadni nestanak matice ili kada matica lagano posustaje u vršenju svojih dužnosti (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=78.msg17989#msg17989). Pre izvesnog vremena sam o tome pisao u ovoj istoj temi (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg17083#msg17083). Samo nije bilo prilike da se slika, jer je za sada sa tim društvom i tom maticom sve u redu.

 Pčele započinju matičnjake na tek izgrađenom saću i to može biti na osnovi radiličke ćelije (kada matica odjednom nestane) ili mogu biti prave matične ćelije u slučaju prisustva matice i njenog slabljenja po nekoj bitnoj činjenici za društvo.

Satna osnova je bila između dva rama sa leglom u drugom nastavku.

Kod nevolja sa maticom dolazi i do pada opšteg radnog raspoloženja društva i dolazi i do prestanka gradnje saća. To je normalno, jer pčele teže da se sačuvaju za neku bolju priliku i to im je u prirodi.

Na slikama se vidi šta se desilo sa satnom osnovom u društvo koje je sprema tihu izmenu.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 24, 2012, 10:46:05
Ovih dana može ponovo doći do rojevog nagona i kod društava koja su dobro radila na bagremu, a naročito na pčelinjacima gde je bagrem osrednje (ili slabije) medio.

Napisao bih nešto za šta mislim da spada u vrlo jasne principe i pravila i uobičajeno je ponašanje pčela. To je ulazak ili prekid rojevog nagona koji zavisi od obilnosti paše i vrste košnice. Ostalo, što je vrlo bitno (zahlađenje, nastavak paše, snaga društva i sl.) je u ovom slučaju u drugom planu, iako to deluje zbunjujuće.

Reč je o principu OBNOVE društva.

Pri obilnom unosu nektara sa bagrema pčele ulažu velike napore u njegovom unošenju i preradi. Pri tom osvajaju prostor u košnici u skladu sa količinom unosa i trajanjem paše. Kada pčelar proširi košnicu, dovoljno da pčele zaposednu i koriste sav prostor, pčele ga smatraju prostorom koji treba održavati i tako se raspoređuju. Održavanje tog prostora zahteva dovoljnu brojnost pčela. Zato pčele uništavaju rojeve matičnjake i ponovo teže da se društvo još više razvije. Ovde nije presudna brojnost pčela. Društvo  preponaje starsnu strukturu pčela i samim tim „zna“ da nedostaje mladih pčela koje rade sve „kućne“ poslove (od lučenja voska do održavanja mikroklime).
Praktično, što pčelaru treba da bude jasno je da ovakvo stanje može biti privremeno i da mu daje mogućnost da ga zadrži u radnom raspoloženju. Takođe, može biti i trajno. Sadašnji uslovi ga čine trajnijim (dugotrajnije zahlađenje sa povremenim i ograničenim izletom pčela). Npr. pčele unesu velike količine polena od bagremca i naprave privremenu blokadu. Ali izlet pčela nije celodnevni i potrošnja tog polena je uvećana. Takođe i ovako jaka društva teže da dobro razviju pojedinačne pčele i spreme ih za predstojeće izrojavanje*. To povećava potrošnju polena, smanjuje blokadu matice i leglo se proširuje, što zahteva dalji pojačani rad pčela. Kasnije, kada pčelar uzme višak meda, društvo teži da popuni zalihe i do ulaska u rojevi nagon uglavnom više ne dolazi.

(*Može se uočiti da kada greškom i slučajno pritisnete mlade pčele da im je probavni trakt pun polena. Slično kao u prolećnom periodu. I to je dobro, jer će se dobiti generacija vrlo spremnih i izdržljivih pčela. Ovo se tokom leta ne može primetiti tj. pčele troše manje polena u sopstvenoj ishrani).
Ovo je samo kratak prikaz onoga što dovodi do prekida rojevog nagona i obnove i snažnog razvoja inače vrlo brojnog društva.

Tamo gde je paša bila slabija, pčele nemaju potrebe da održavaju višak prostora i u tom delu ima pčela, ali to nije toliko puno i one tu ništa ne rade, ne ulažu neki napor i samim tim to je jedan od uslova za rojevi nagon (nezaposlenost pčela). Deo gde je uskladišten med lako održavaju. Samo što je najveći deo meda približen gnezdu (plodištu), zatvoren mednim poklopcima i tu stvara trajnu blokadu. Unos polena u ovom slučaju doprinosi toj blokadi.

Vrsta (tip) košnice ima veliku ulogu u ovome. Primer bi bio DB košnica. Trebalo bi je porediti sa košnicama čije je plodište manje, a iznad su nastavci takođe manji i pčele lako osvajaju taj prostor. U jednom momentu, kada prebace najveći (ili sav) deo meda iz plodišta u medišta, pčele ga tu prerađuju i uglavnom nerado vraćaju u plodište, gde spremaju ćelije zaleglo. Kod DB košnice je plodište preveliko i med se uskladišti na više ramova bočno. Visina rama dovodi do toga da se stvara jača medna kapa. Društvo daleko pre ulazi u rojevi nagon, jer je gnezdo pretrpano pčelama, a posla je manje. Sprečavanje rojenja ubacivanjem satnih osnova (bilo gde u košnici – ili u medišta ili u plodišta) neće baš puno doprineti odlaganju rojevog nagona jer je vreme loše, unos je slab i pčele NERADO grade saće. Naročito je to izraženo samom približavanju rojevom nagonu, kada pčele jednostavno manje rade, čuvajući snagu za život u novim uslovima roja koji odlazi.


Ovih dana, pripremajući neka društva za odgoj matičnjaka moram prilagoditi prostor tom poslu (smanjiti prostor). Nastavke sa medom prebacujem na druge košnice. Prebacujem ih tamo gde smatram da je društvo prejako u odnosu na postojeći broj nastavaka. Samo posle nekoliko minuta, pčele zaposednu te dodate nastavke i to u velikom broju. Na taj način i ta društva demotivišem da uđu u rojevi nagon, povećavajući im obim posla. To inače radim svake godine, jer nikada ne žurim sa vrcanjem meda.

Čak je moguće da neko društva kojima je oduzet med, a pre toga nisu previše radila i dodati su im prazni nastavci nastave sa rojevim nagonom. To je ono što sam definisao izrazom: pčele su „omeđile“ svoj prostor. Kako nema neke značajnije paše miruju i potom se izroje. Ovo se dešava u toku bagrema kada se zakasni sa proširenjem prostora nekim društvima koja su već u rojevom nagonu. Kod njih viška meda meda u medištima ima vrlo malo, a roj napusti košnicu iako je bagrem dobro medio. Konkretno se radi o LR košnici i imao sam takvih slučajeva. Naravno, to je greška pčelara. To je upravo to „omeđavanje“ prostora i pčele novododate nastavke ne doživljavaju kao svoje. Podsticanje pčela na rad dodavanjem satnih osnova u ovakvim slučajevima je baš veliki promašaj.


PS
Ako je napravljena loša procena i društvo je ojačalo izlaskom legla, dobro iskoristilo pašu a uđe u rojevi nagon, jednostavno stavim plodište sa dva-tri rama legla (sa kojih istresem pčele), stavim u nastavak gde je uglavnom prazno saće, a na bokove postavim one pune ramove polena i meda koji su inače bili do zidova plodišta. Plodište odnosim na novo mesto na pčelinjaku. Ono mora biti puno pčela. Jedan deo pčela se vraća u svoju košnicu na starom mestu. Mora se voditi računa da taj povratak pčela traje više dana (čak i više od sedam dana). Tako da se matičnjak ili matica u osnovno društvo koje je sada obezmatičeno dodaje nešto kasnije.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radovic Dragan Maj 28, 2012, 17:21:52
Bio sam juce u selu i obisao kosnice. Pcele na ovoj prvoj sa plavom podnjacom se drugacije ponasaju od ostalih. Nisam stigao da pregledam jer je poceo pljusak, a kasnije sam se vratio za Beograd. Pomislio sam da su mozda ostale bez matice. Inace u njoj se nalazi roj, kao i u onoj sa crvenom podnjacom. Ako neko od iskusnih moze nesto da kaze bilo bi dobro. Ja cu do petka ponovo otici pa cu pregledati i videti da li je sve u redu.



Pozdrav
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Bubo Lazarov Maj 28, 2012, 17:33:06
ja mislim da je sve u redu mislim ako posle toga je bila kisa da su se pcele vracale od pase
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 28, 2012, 22:32:43
Bio sam juce u selu i obisao kosnice. Pcele na ovoj prvoj sa plavom podnjacom se drugacije ponasaju od ostalih. Nisam stigao da pregledam jer je poceo pljusak, a kasnije sam se vratio za Beograd. Pomislio sam da su mozda ostale bez matice. Inace u njoj se nalazi roj, kao i u onoj sa crvenom podnjacom. Ako neko od iskusnih moze nesto da kaze bilo bi dobro. Ja cu do petka ponovo otici pa cu pregledati i videti da li je sve u redu.



Nailazak jakog nevremena (ili kiša) bi izazvao isto ili slično ponašanje svih košnice.
Ovih dana je bilo moguće videti kako to izgleda. Kada bi neko ko se ne bavi pčelarstvom bio na pčelinjaku, mislim da bi se uplašio. Nekoliko minuta oblak pčela pristiže velikom brzinom ka pčelinjaku i pčele pokušavaju da uđu u košnicu, obarajući jedne druge na letu i niz prednji zid košnice se valjaju žive „lopte“ pčela padajući dole nekontrolisano. Ispred nekih košnica u travi skoro oko metar u dužinu, su pčele koje su u toj pometnji popadale na tlo, kao kada se sa grane otrese roj pčela i one ulaze za mirisom matice u košnicu.

Napravio sam jedan kraći video snimak, pre dva dana. Samo je dolazak pčela već završen i to se nije moglo videti, jer nisam stigao na vreme sa fotoaparatom i nije prikazan ovaj fenomen u punom sjaju. Usledio je, zatim, jak pljusak koji je sa prekidima trajao do ponoći.


Inače, pčele prepoznaju nailazak jakog nevremena (obično gradonosnih oblaka) i vraćaju se u košnicu i neko vreme prestaju da izleću iz košnica i onda kada oblak produži dalje i ne padne kiša. Pri slaboj kiši, koja ih ne ugrožva znaju da rade preko celog dana.


Na ovom Draganovom snimku se vidi da su pčele nemirne samo na jednom letu. Na ostalima nema sličnog ponašanja i grupisanja. Verovatno je matica izašla na sparivanje ili orijentacioni let. Pri svakom izletanju matice, pčele su uznemirene i ovakvim grupisanjem na letu usmeravaju maticu ka njenoj košnici.

Kada matica nestane pri saparivanju, ovakva uznemirenost se može videti i to uglavnom traje tog dana, a potom se pčele demorališu i miruju na letu (ne očekuju više povratak matice).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Ismet Curic Maj 28, 2012, 23:55:02
     Pri slaboj kiši, koja ih ne ugrožva znaju da rade preko celog dana.
 
    Pre neki dan sam bio u pčelinjaku pri slaboj kiši i primetio sam za mene čudnu pojavu da pčele idu napolje u malom intenzitetu a bilo je i hladno oko 14 st.C. Do tog dana to nisam video i pomislio sam da idu za vodu i nije mi bilo jasno što ne uzimaju vodu s poletaljke jer je vlažna. Do tog dana sam mislio da pčele uopšte po kiši ne izlaze iz košnice a i nisam bio na pčelinjaku po lošem vremenu.


   Važi li ova Vaša rečenica za napred opisanu situaciju? Pod radom ja podrazumevam da donose nektar.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 29, 2012, 00:27:07
Ismete, ovo što te zanima je u stvari nešto što bi se moglo svrstati u „dresuru“ pčele, odnosno jasnu orijentaciju na određene radnje i određena mesta. Uzmimo za pretpostavku da mini pojilice postavimo na leta košnica. Pčele bi tu navikle da uzimaju vodu. Svakako da bi došlo do mešanja pčela iz više košnica na jednoj poletaljci – pojilici. Zato pčele retko prikupljaju vodu sa poletaljki, jer jednostavno nisu navikle.

I moje pčele su onih hladnih dana išle na pojilice, jer im je voda trebala za leglo. Svuda okolo je bilo vode, ali su pojilice bila pune pčela. Kada ima nektara i kiša nije jaka, ali pada gotovo čitavog dana, pčele donose to nektara što nađu. O tome sam pisao na SPOS forumu da se dešavalo pretprošle godine na bagremu. I ta godina nije izuzetak. To se dešava vrlo često. Ako nema nektara, pčele podmire potrebe za vodom i izlet pčela praktično prestaje (računam neki jači izlet, a ne pojedinačnih pčela). To se dešava i po sunčanom danu i velikim vrućinama, kada nema nikakve nektarne paše (podrazumevam i „voćkovac“ i medljiku). Pčele se jednostavno primire i deluje kao da ih nema u košnicama.


Davno, pre oko 25-26 godina, zapamtio sam reči profesora J. K. (stavljam inicijale jer je ovo rečeno u privatnom razgovoru) da pčele i matičnjake odgajaju po inerciji (navici). Naravno, treba obezbediti vrlo dobre uslove da oni budu kvalitetni. Mislim na matičnjake dodate na odgoj. To ne znači da nisu spremne za taj posao jer ne započinju rojeve matičnjake. Da bi došlo do rojevih matičnjaka, potrebno je još nekoliko „parametara“.

Dodao bih da je svaka aktivnost pčela rad i odgajanje legla je rad koji najviše iscrpljuje pčele (voda je neophodna leglu). Već sam pisao da pčele unose ono što im je na raspolaganju. Reči je bilo o unosu propolisa (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg17835#msg17835). Kasnije izvesne grupe pčela to rade po inerciji (kao što su npr. Grupa pčela koje se definišu kao vodonoše). Kada su hladniji dani i manje mogu izletati, praktično im je najpreča voda.

Kada ne mogu naći ništa (osim nešto polena i vode, pre podne), kasnije, u toku dana miruju. I kada nije hladno. Leti po velikim vrućinama. Time čuvaju snagu za neke bolje dane.


Redosled nekih poslova bitnih za pčelinje društvo sam definisao kao preči posao pčela. To je u stvari niz poslova od kojih će neke uraditi pre ostalih iako to nama izgleda nelogično. I to su poslovi čiji će redosled pčele izmeniti kratko vreme u toku dana, zavisno od potreba.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Ismet Curic Maj 29, 2012, 01:49:58
    Hvala na odgovoru, zadovoljan sam sa istim.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Nikolić Nemanja Maj 29, 2012, 11:20:25
Juče sam na jednoj košnici primetio veliki broj trutova na letu,izgledalo je kao da im pčele ne dozvoljavaju ulazak,i bile su malo uznemirenije od drugog društva  pored. Reč je o priroom roju koji je naseljen u petak i imao je nekoliko matica. U nedeljuuveče su prehranjene sa oko 300 ml sirupa.


 Da li postoji razlog za brigu? Ili je možda matica otišla na sparivanje?


Pozdrav iz Grkinje
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radovic Dragan Maj 31, 2012, 17:42:30
Bio sam juce u selu i obisao kosnice. Pcele na ovoj prvoj sa plavom podnjacom se drugacije ponasaju od ostalih. Nisam stigao da pregledam jer je poceo pljusak, a kasnije sam se vratio za Beograd. Pomislio sam da su mozda ostale bez matice. Inace u njoj se nalazi roj, kao i u onoj sa crvenom podnjacom. Ako neko od iskusnih moze nesto da kaze bilo bi dobro. Ja cu do petka ponovo otici pa cu pregledati i videti da li je sve u redu.



Pozdrav

Juce sam pregledao i ustanovio da nema matice.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 30, 2012, 00:26:11
Večeras sam uspeo nekako da fotografišem par  zanimljivosti pri kontroli pronošenja matice.

To se relativno često dešava, da se društvo samo „udvoji“ tj. odgaji i prihvati dve matice različite starosti. U ovom slučaju je ta starosna razlika oko 6-7 dana. Inače može se desiti da bude i do 15 pa i 20 dana. Društvo je korišćeno kao odgajivačko i dovedeno je do rojevog nagona, tako da sam morao ukloniti plodišni deo sa maticom. Ostalo je nekoliko rojevih matičnjaka, a pri tom su pčele na jednom ramu sa mladim leglom odgajile i maticu iz prisilnog matičnjaka (u gornjem nastavku).
Na jednoj od slika se vidi donja matica i njeno leglo. Prvo leglo je jako dobro hranjeno mlečom.

Ovde je zanimljivo da matica u donjem nastavku nosi nekih 5 dana, a da je gornja tek u procesu sparivanja (vidi se po „repu“ koji vuče). Sledeća zanimljivost je vreme povratka sa sparivanja. Vratila se prilično kasno. Tako da se može izvući zaključak zašto se može izgubiti jedan deo matica pri sparivanju. Ovo smo primećivali i ranije u oplodnjacima (vraćanje matice sa sparivanja u smiraj dana).






I nešto što se retko može videti: varoa na matici. Pregledom fotografija nisam mogao zaključiti da ima nešto puno varoe u ovom društvu (primetio sam samo dve). Može se reći da je ovo slučajni događaj i da je varoa na matici bila samo privremeno.

Još par slika koje pokazuju koliko je ovo društvo neverovatno mirno (čitavo proleće oko njega radim bez dimilice u svim uslovima i u bilo koje doba dana). Čitav minut sam rukom zahvatao velike grupe pčela sa ramova, a da me ni jedna nije ubola. Vrlo zanimljiva košnica, jer se može videti da ima sivih pčela i pčela sa žutim prestenvima, koje su obično malo ljuće. Ima i nekih „baš žutih“ pčela (primer na izdvojenom i uvećanom detalju)  i one su takođe mirne :D.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Lazovic Zivojin Jun 30, 2012, 14:35:23
Prelep prikaz zanimljivosti u ponašanju pčela, kako tekstom tako i fotkama.
Stvarno neverovatno mirne pčele....
Očekujem još neobičnih i lepo dokumentovanih tekstova.
Veliki pozdrav
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jul 02, 2012, 10:04:20
Pčelinja brada se uglavnom na košnicama pojavljuje kao znak smanjene mogućnosti rada usled različitih razloga. Kod košnica koje su na bliskom rastojanju (naročito ugrađenim na vozilima ili prikolicama) dolazi do mešanja pčela koje su u bradi. To je uglavnom bez nekih posledica, ali može uticati na sparivanje matica.

Bilo je rasprava o sparivanju  matica na pčelinjacima koji su ugrađeni na vozila i praktično su naslonjene jedna na drugu. Nisam ih nešto pažljivo pratio i moguće je da je neko primetio  i saopštio nešto slično o čemu pišem.

Kada se pčele različitih košnica u bradi spoje, dolazi do sjedinjavanja i navikavanja na miris i ponašaju se kao kod višematičnih društava. Međutim, pri gubitku matice u susednom društvu, jedan deo pčela će prihvatiti maticu (miris i druge znake raspoznavanja susednog društva). Kada odgaje svoju maticu, čini se da su grupe pčela koje su prihvatile miris susednih društava, u jednom momentu ispolje neprijateljstvo prema svojoj mladoj matici. I to najverovatnije pri povratku sa izleta van košnice. To mislim zato što je ta mlada matica prisutna nekoliko dana u košnici i nema neprijateljstva prema njoj.

Kada se vraća, nakon izleta, određene grupe pčela je smatraju stranom pčelom (maticom) ili napadačem na košnicu. Zbog toga je ubijaju. I nešto na šta nisam obraćao pažnju je vrlo veliko smanjenje broja pčela u košnici. Ali to nije prirodno gubljenje pčela, već prelaze u susedne košnice. Tako da povećanje broja pčela u susednim košnicama može dovesti i njih u rojevi nagon i dovesti do toga da ne budu proizvodna društva, ako se to dešava u razdoblju povoljnom za rojenje. Uglavnom se naglo povećanje broja pčela u nekim košnicama pripisuje naletu pčela, a može biti razlog i ovo o čemu je reč.

Ovo mi se verovatno događalo i ranije, ali nisam obraćao pažnju. Jedno društvo, koje je poslednje na postolju je vršilo tihu smenu matice. Pčele tog društva su bile u vrlo velikoj bradi koja je većim delom raspoređena prema susednoj košnici i to preko podnjače (donji deo brade), a veliki deo je bio na rubu plodišta i to na ivici plodišnog nastavka koja je bliža susednoj košnici. Kada sam je u subotu pripremao za preseljenje i hteo da proverim nosi li matica, iznenadio sam se koliko je malo pčela ostalo u košnici. Ostale su one najmlađe i deo starih pčela, koji je prekinuo dodir sa susednom košnicom, kada je brada nestala.

Treba obratiti pažnju na ovo. I pri proveri društava koja su imala gubitak matice pogledati kakvo je stanje i u susednim košnicama. Mogu se izrojiti ili čak i tu može doći do gubitka matice (što se retko dešava), ako se priključi i grupa pčela koja je prihvatala mladu maticu kao svoju.


Moguće je da je ovo najizraženiji razlog manjeg broja sparenih matica kod društava koja su ugrađena na vozila, pri čemu su košnice blizu jedna drugoj.

Za vešte „čitače“ stanja košnici posmatranjem leta, smanjenje brade je obično znak da je matica sparena i da je sa društvom sve u redu (to je inače normalna pojava tako i bude). Ako su npr. u procesu seobe ili zauzeti nečim drugim i ne provere šta se stvarno zbilo u košnici, izgubi se društvo, a sve pripisuje čudnim okolnostima i slučaju. Ipak, treba proveriti nosi li nova matica i šta se u košnici dešava.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Oktobar 02, 2012, 08:50:18
Pitanje za sve iskusnije kojege. Juče predveče sam primetio pravu tuču između jedne pčele koja je bila malo tamnija i manja nego ostale. Pokušavala je da uđe u košnicu ali joj ostale nisu dozvolile. Na kraju su je odvukle na zemlju ali je uspela da pobegne. O čemu se radi? Još jedno zapažanje. U jednom društvu imam nekoliko pčela koje na gornjem delu tela između glave i krila imaju žutu mrlju. Zna li neko o čemu se radi? Unapred hvala na odgovorima. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 02, 2012, 14:08:10
Pitanje za sve iskusnije kojege. Juče predveče sam primetio pravu tuču između jedne pčele koja je bila malo tamnija i manja nego ostale. Pokušavala je da uđe u košnicu ali joj ostale nisu dozvolile. Na kraju su je odvukle na zemlju ali je uspela da pobegne. O čemu se radi? Još jedno zapažanje. U jednom društvu imam nekoliko pčela koje na gornjem delu tela između glave i krila imaju žutu mrlju. Zna li neko o čemu se radi? Unapred hvala na odgovorima. Pozdrav.


Tamnija pčela može biti takva iz više razloga. Može se pojaviti poremećaj usled slabije ishrane, može biti tuđica (starija pčela) ili pčela koja je, da tako kažem „potopljena“ u neki ratvor. Takođe se može desiti da je pčela zatrovana i da je pčele više ne puštaju u košnicu.


S obzirom da se radi o jednoj pčeli, verovatno je da je „pogrešila“ i krenula u košnicu koja nije njena, ako se uzme u obzir doba dana kada se to dešavalo.

Sada je već vreme kada se pčele rano vrate u košnicu i malo je verovatno da bi predveče pokušavale da „istražuju“ mogućnost krađe tako kasno.

Obrati pažnju na tu košnicu (mada pojedinačni slučaj tuđice ništa ne znači), jer se može desiti i da tuđice ćešće pokušavaju da je napadnu. Možda nema maticu ili je slabija. Predmet napada može biti i košnica koja je jaka, ali ima legla, a gnezdo se nalazi u drugom nastavku (najčešće kod LR košnica, a može i kod drugih vrsta košnica ako se koriste dva tela).

Žuta mrlja na leđima pčela je polen koji pčele sakupljaju sa lanilista (http://www.herbateka.eu/lanilist). I dalje ga nazivam onim dečijim imenom: zevalica. Ovo je vreme kada ta biljka cveta i uvek sa nje pčele prikupe prilično polena. Nekada je taj sabijeni polen u toj količini da se pčele ne mogu provući kroz jako niska leta. Ranije sam koristio leta od 5mm, zbog rovčica i pčele nisu mogle da uđu u košnicu. Naravno, bilo je pogrešno staviti niska leta rano, dok ima polena i jače aktivnosti pčela.


PS
Nemam puno vremena da pretražujem (u firmi sam), ali mislim da na ovom forumu nema opisa ove biljke, a na SPOS forumu je kolega Sveto Stevanović napisao nešto o lanilistu, pa bi bilo dobro da i ovde u poglavlju Medonosno bilje pokrene temu ako je nema.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Oktobar 02, 2012, 15:39:54
Da budem iskren,očekivao sam odgovor baš od ovog čoveka. Šole,hvala na posvećenom vremenu. U pitanju su EV košnice i ovo se dešavalo kod jače. I ja mislim da je izolovani slučaj,ali ću ipak pratiti. Biljka koju si spomenuo je na par mesta oko košnica pa je najverovatnije da su mrlje od nje. Još jednom zahvaljujem na odgovoru koji sam sa uživanjem čitao kao i mnoge druge tvoje tekstove na forumu. Obzirom na dosta šture informacije o pčerlarenju EV košnicama svaki tvoj savet biće mi dragocen. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 02, 2012, 17:56:37
PS
Nemam puno vremena da pretražujem (u firmi sam), ali mislim da na ovom forumu nema opisa ove biljke, a na SPOS forumu je kolega Sveto Stevanović napisao nešto o lanilistu, pa bi bilo dobro da i ovde u poglavlju Medonosno bilje pokrene temu ako je nema.


Samo da ispravim... Temu o lanilistu (žutoj zevalici) na onom forumu otvorio je kolega Lazović Živojin, ali se o njoj malo pisalo. Ja još nisam fotografisao pčelu na lanilistu pa iz tog razloga ne bih da ovde postavljam novu temu. Kad to uspem onda će biti i tema. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 02, 2012, 23:17:03
Nemoj tako kolega Predraže. Ne treba nikome preterano biti naklonjen i stavljati ga u prvi plan.
Da budem iskren,očekivao sam odgovor baš od ovog čoveka. Šole,hvala na posvećenom vremenu.
Ovo me malo nasmejalo, jer mi odmah na um pade ono čuveno iz filma „Ko to tamo peva“ :D :D:


Desilo se slučajno da sam u to vreme imao malu pauzu i bio blizu kompjutera. Mislim da je puno kolega moglo da ti valjano odgovori na ovo pitanje.



U ovoj temi (http://spos.info/forum/index.php?topic=1574.msg18223#msg18223) je bilo reči (a u poslednjoj poruci sam uporedio slike tih pčela) o tamnijim pčelama, odnosno o crnim pčelama (http://spos.info/forum/index.php?topic=1574.msg32828#msg32828). Kao što vidiš, nisam ni danas dao isključiv odgovor (u stilu jedna kratka "majstorska" rečenica), jer je pčela živo biće i može biti više uzroka koji izazivaju neku pojavu i odgovor pčela na tu pojavu.



Ponovo ću postaviti slike pčela na prezrelom voću, ali ne da se vidi kolika je suša bila, nego kako se pčele ponašaju u određenim uslovima i kako u još jednom slučaju postaju „tamnije“ ili „crne“ pčele. Sve se dešava u težnji da se „preživi“ i pčele u nedostatku nektara (ili medljike) jako posećuju oštećene zrele voćke. Dok ima prostora i hrane, nema otimanja i guranja. Ali kako se smanjuje količina sokova iz voća, pčele se sve više tiskaju i zavlače u slabo dostupne delove voćke. I može se videti da su prilično nakvašene. Nije isključeno da pri čišćenju doće do uklanjanja dela dlačica i da budu nešto tamnije od ostalih.

Može se desiti i da društvo (kao viši organizam – nadorganizam) prema nekim svojim jedinkama ispoljava neprijateljstvo ako je bila na drugoj paši od one na koju su je izviđačice uputile. Ovo se tiče uopšte određivanja sporazumevanja i pripadnosti svojoj košnici (orijentacije-francuska reč orentation, pa mi nemojte zameriti što pokušavam da neke pojmove drugačije nazivam). I kako za mene postoji mišljenje da volim da filozofiram, ovo nije filozofiranje nego nešto vrlo praktične prirode. Često sam navodio da je knjiga „Praktično pčelarstvo“ Vojina Todorovića odlična knjiga. I pri tome sam mislio da sam je dobro čitao. Tek zimus u toku rasprave o utopljavanju pčelinjih društava sam pročitao nešto na šta nisam nikada obratio pažnju. A to je odeljak: Sporazumevanje i društveni život pčela (str 47 te knjige). Tu se navodi da nije specifični miris (feromon) isključivo bitan za pripadnost društvu (odnosno činilac raspoznavanja jedinki unutar društva). Pored bioaktivnih supstanci, bitna je i vrsta aktivnosti društva, a to je paša (ili neki drugi unos – polena, nektara, propolisa pa možda i vode). To se lako utvrdi po ponašanju pčela u obilju nektara i polena, kada su ravnodušne u radnjama spajanja društava, dodavanja matica i sl.

Tako da je moguće da je ta pčela koju su odbacivale i njihova pčela.

Čim nađem vremena da obradim slike, napisaću nešto i o vodi i „obeležavanju“ pojilišta od strane pčela. Letos sam primetio neke zanimljivosti i napravio niz fotografija.

PS
I u ovim porukama nisam naveo čiste informacije (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=180.msg19308#msg19308) (naučno potvrđene ili „naučno potvrđene“), kako kolega Jasmin reče (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=180.msg19354#msg19354). Naveo sam moj zaključak koji se može proveravati.

Sve što pišem se može pratiti i zvoditi neki svoj lični zaključak. Pa kada se nešto čita, svako to može shvatiti ovako ili onako, ali je najbolje posmatrati pčele i doneti razuman sud i bolje ih upoznati. Nadam se da sam pravilno usmerio nekoga da posmatra neku pojavu u pčelinjem društvu i da se prema toj posmatranoj situaciji pravilno postavi i odgovori u slučaju potrebe ili zaključi da je sve dobro i uživa u zujanju pčela. I meni se desilo da sam pre par dana posumnjao na grabež iako je bila igra mladih pčela, ali nešto drugačija od one koju sam snimio (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg9490#msg9490). Treba naravno, prvo zaključiti šta se dešava pa onda preduzeti mere ili kao što rekoh nakriviti kapu i uživati.

O Eko Voji imaš temu. Ona pripada košnicama niskih ramova i može biti vrlo dobra, naročito u ovakvim godinama. Mogu napisati zašto to mislim i sa gledišta ponašanja pčela  u takvim košnicama (naravno, lični stav i šta bih ja uradio u situaciji da ih imam – naravno da bih izvrcao med pre no što ga pčele uzalud potroše jer to ima svoje opravdanje).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Oktobar 03, 2012, 08:41:25
Kolega Dragane,nije u pitanju naklonost preme nekome već moja procena na osnovu pročitanih tekstova na forumu. I ovaj poslednji to potvrđuje. I moje je mišljenje da pčele treba pomno pratiti i što bolje razumeti, a za to su neophodni ovakvi tekstovi. Još jednom se zahvaljujem na ovom i svim budućim odgovorima koji su meni vrlo vredni,jer sam u pčelarenje ušao zbog druženja sa pčelama i dobrim ljudima,a meda neka ima dovoljno za pčele i porodicu,ja ću biti zadovoljan. Prepoznati dobrog sagovornika a to ne unaprediti bila bi velika greška. Pozdrav Vama i svim kolegama na ovom forumu.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 18, 2012, 09:17:26
Pojava koju sam uočio letos i koja po nekim pokazateljima spada u snalaženje pčela u prostoru (a možda i deo sporazumevanja pčela) se izgleda odnosi i na pojilice ili pojila uopšte. To sam već nagovestio u mojoj prethodnoj poruci.

Čim nađem vremena da obradim slike, napisaću nešto i o vodi i „obeležavanju“ pojilišta od strane pčela. Letos sam primetio neke zanimljivosti i napravio niz fotografija.

U vreme onih vrućina sam morao svakodnevno da punim pojilice i pri svakom punjenju vodom sam prao sve delove pojilica. Uvek se vidi neko sitno trunje i nisam obraćao nikakvu posebnu pažnju. Međutim, dok sam u hladu prao pojilice, uvek je vrlo brzo došlo puno pčela na delove pojilice (donju posudu-tanjir, telo pojilice ili splavove – one kašikice koje za to koristim). To je već bilo zanimljivo, pa sam napravio mali eksperiment. Napravio sam takav raspored elemenata pojilice da samo telo pojilice, puno vode bude bliže od ostalih elemenata mestu gde pojilica stoji (da bude prvo na „udaru“ ako pčele odluče da dođu ove u potrazi za vodom. Ali su one ipak „preskakale“ puno telo pojilice i sletale na ostale delove, a najviše na kašikice-splavove. Na njima je bilo najviše tragova voska i propolisa (pretpostavljam da je bilo i jednog i drugog).



Pri temperaturi od 39°C smo imali kvar na linijama vodovoda i pripremio sam zalihe vode. Oko 20 l je bilo u pojilicama koje su bile dostupne pčelama. Za dva dana koliko je ta voda stajala, ni jedna pčele tu nije sletele. Tako da se ne može govoriti o izuzetnoj potrebi za vodom i njenom brzom nalaženju,u momentu kada sam sprovodio navedeni mali eksperiment. Mislim da su pčele ipak znale ili koja je pojilica njihova ili gde već ima vode. Zato što su obeležile ta pojilišta.

Osvrnuo bih se i na poruku koju je napisao Sveto Stevanović u temi Pojilice na pčelinjaku (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=587.msg10571#msg10571):
Obezbedimo im čiste pojilice a one nađu svaku staru gumu sa ustajalom kišnicom. I dok sve ne popiju neće odustati. Ovo sam slikao u blizini mog pčelinjaka u jučerašnjem obilasku. Pozdrav.

Mogu samo reći da sam ubeđen da pčele znaju koja je njihova pojilica. Može se izvesti zaključak da je potrebno vrlo rano na pčelinjak postaviti pojilicu ili je tu jednostavno držati preko cele zime ako je moguće. Kasnije ih treba privikavati metodama koje mogu biti i rizične ili ih je vrlo teško navići.


PS
Na fotografiji gde se vide pčele koje kruže iznad košnice gde sam sam privremeno držao njihovu pojilicu su zaokružene neke pčele u letu koje se nejasno vide. Daleko više pčela kruži oko tog mesta, ali se to ne vidi najbolje na snimku. Takođe, neke vrlo brzo odlze na mesto gde je pojilica već postavljena. Ovo sam takođe posmatrao i bilo vrlo zanimljivo. Morao sam da sklonim jednu pojilicu, jer je tuda trebao proći kamion koji mi je dovozio ugalj. Pojilicu sam postavio na košnicu i zaboravio sam na nju. Stajala je tu dva dana. Pčele su se brzo navikle na novo mesto. Ali oko mesta gde je pojilica stajala nekoliko meseci nije bilo ni jedne pčele. Kada sam je vratio tamo gde treba, vrlo veliki broj pčela je takođe kružio oko krova košnice i vrlo jasno se vidi kako sa tog mesta odmah odlaze do pojilice i to brzo i pravolinijski, bez dodatnog kruženja i potrage.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Novembar 28, 2012, 18:12:07
Ovih dana nastavljam sa radovima na pčelinjaku. Ja, po procenama stručnjaka, verovatno spadam u loše pčelare koji ne obave posao na vreme :). Mada oplodnjake svake godine spajam vrlo kasno i to je za mene uobičajen posao. Treba da ih spojim još nekoliko (6do7) u narednim danima.

Ovde to nije „udarna“ tema, već je reč o ponašanju pčela, mirisima i nekim poređenjem sa ponašanjem roja i sl.

Odavno koristim izraz preči posao pčela, podrazumevajući pri tom neke, nama nelogične poslove koje pčele obavljaju pre od onih „uobičajenih“ i očekivanih. U ovo doba (kraj novembra) pčele bi trebalo da miruju. Poneka društva ipak imaju i mladog legla. Kako je vreme povremeno toplo, pčele delimično prekidaju stanje mirovanja.

Princip spajanja društava koji sam predstavio na ovom forumu se zasniva na „mirovanju“ pčela i spajanje je uvek je pouzdaniji pri hladnom vremenu. U nedelju je popodne bilo toplo i pčele, umesto da se sve uhvate u „grozdove“ na ramovima su bile i po zidovima i podnjači. To može biti i malo opasno, jer se moraju stresti ili dodati sa nastavkom preko poklopne daske, pri čemu one ipak mogu izazvati sukob. Prilazak ovih pčela gnezdu može ličiti na napad. Pčele potpunog društva (sa prisutnom maticom) obavljaju svoje dužnosti uobičajeno, tj. vrlo odlučno brane gnezdo u potpunosti, s obzirom da je preko dana (a i noću) relativno toplo.

Ponašanje pčela u odnosu na ose je takođe uobičajeno: pčele brane košnicu. Ipak na podnjači ima usitnjenih delova tela pčela. To što se na podnjači može videti je je samo ishod „čišćenja“ podnjače od strane osa. Ose su oprezni pljačkaši koji odnose delove tela pčela koje su na kraju života. Ne napadaju pčele u klubetu ako na podnjači ima uginulih pčela. One koje su to pokušale su izbačene ispred leta.



Pročitao sam i jednu zanimljivu „interpretaciju“ ponašanja pojedinih pčela pri rojenju i takođe se tiče jednog vida odbrane. Radi se o sukobu pčela u roju, odnosno o uklanjanju pčela koje se pridružuju roju, a ne pripadaju izrojenoj zajednici i sa sobom nose polen ili nektar ili ne nose ništa (jednostavno se pridruže roju u njegovoj veličanstvnenoj igri).

Kada se stresa roj koji ima oplođenu maticu (što znači jednu maticu) uglavnom sve pčele brzo uđu u košnicu u koju je roj istresen. I to se po pravilu prilično brzo dešava.

Roj u kojem su mlade matice (ima više matica) ne ulazi brzo u košnicu po istresanju, deli se na više većih ili manjih grupa i odlikuje se umerenim sukobima pčela, koje već pripadaju određenim grupama sa svojom maticom. U ovakvim slučajevima (koji nisu retki), neke grupe pčela sa svojim maticama ili ostaju na spoljnim zidovima košnice ili se vraćaju na mesto gde se roj hvatao i smirivao (na drvetu ili nekom drugom mestu). Tek kada se uhvati matica koja predvodi određenu grupu pčela i ubaci u košnicu (a ponekad se mora odstraniti od roja), pčele ulaze u košnicu ili se vraćaju odakle su izašle. Ponekad predugo ostaju zbunjene na mestu gde je ranije bilo njihovo novo društvo koje su odredile sa svojom novom maticom (ili na zidu košnice ili na grani drveta).

Kako su već prihvatile nove matice (koje inače potiču iz istog društva, mada se može pridružiti i manji ili veći sličan roj iz drugog društva), svaka grupa dobija mirisna obeležja novog društva tj. matice koju prihvati i tada dolazi do izvesnog sukoba između grupa. Sukob može trajati neko vreme dok se pčele ne „smire“ na saću i započnu gradnju saća. Često na spoljnom prednjem ili bočnom zidu košnice, u vidu brade, bude više ili manje pčela sa nekom od mladih matica. Roj sa više mladih matica može bude bez sukoba i ako više mladih matica ostane izvesno vreme u košnici. Jednom prilikom sam pratio takav roj, koji se u košnici podelio na dve skupine pčela, prema bočnim zidovima nastavka. Ponekad sam ih dnevno „pretraživao“ i više puta, nalazeći uvek dve mlade matice. Bile su zajedno sve do momenta pronošenja jedne od njih. Nakon toga je ostala samo jedna.

Pčele u roju sa više matica (iz jedne košnice ili više) ne ulaze u sukob zato što potiču ili ne, iz iste košnice. Do sukoba dolazi kada izvesne skupine pčela (veće ili manje) započnu sa određivanjem „svoje“ zajednice, odnosno kada izaberu neku od matica i to uglavnom po stresanju roja (narušavanje principa mirovanja). Do sukoba većeg obima ne dolazi, ali može deo pčela napustiti košnicu sa svojom maticom. Ako bi se posmatralo sa gledišta da pčele prihvate jednu maticu i započinju „rat“ sa pčelama druge skupine, to bi dovelo do ogromnog broja stradalih pčela. Uglavnom nije tako. Pčele ulaze u „mirovanje“ na saću i pripremi za gradnju saća. To je neko međuvreme koje im omogućava da se potvrde kao jedna zajednica. To je verovatno mehanizam opsatanka koji omogućava da se smanje gubici roja, koji nastavlja sa životom u (moguće) nepovoljnim uslovima.

Prihvatanje neke od matica se ne dešava odmah. I to nije određeno pre izlaska iz roja iz košnice. To se lako može i proveriti i dešava se i u potpunom društvu (u kojem matica već nosi).

Ono korisno što se može izvesti, ako se poznaju ovi mehanizmi je još i dodavanje-pridruživanje skinutog roja  potpunom društvu.

Kada je reč o prečim poslovima i mogućoj paraleli između ponašanja u klubetu i mogućeg spajanja sa drugom zajednicom ili grupom pčela, kasno u jesen i ponašanja pčela u roju, nema razlike: ponašanje pčela ne odudara od onog uobičajenog, primerenog godišnjem dobu. Odbrana se dešava u slučaju napada, koji nije izražen ako se pčele pridruže u određenim uslovima, tako da to ne liči na napad pridruženih pčela nekoj zajednici.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 16, 2012, 14:05:28
Vec nekoliko dna svakog jutra ispred obe kosnice nadjem po desetak mrtvih pcela. D li je ovo normlalno
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 16, 2012, 17:21:57
Ako se to dešava nekoliko dana trebao si napisati koliko je to dana. Kod mene je dnevna temperatura iznad nule samo tri dana. S tim da je u petak bilo oko 3 °C, juče 5, a danas 7 °C. Tako da sam video da su pčele juče izbacivale one koje su uginule.


Pisao sam na ovom forumu o pomoćnom društvu na malim ramčićima koje sam oživljavao i koje je imalo oko 50% gubitaka. Pčele su čistile podnjaču (izbacivale uginule pčele) i kada je već započeo hladni talas. To se dešavalo u toku onog hladnog talasa pri dnevnim temperaturama koje su bile jedva nešto iznad nule ili ispod nule.

Međutim, kada sam se pripremao da preko satonoša stavim po dva ramčića sa medom, već tada sam primetio da ispred tog nukleusa ima izbačenih pčela. I već je palo puno snega , tako da se ne može reći da su te pčele izbačene pre 25. januara, dok su i jutarnje temperature bile iznad nule. Znači da je izbacivanje uginulih pčela bilo pri dnevnoj tempraturi od najviše 1 °C.

Razlog tome je što je nukleus bio vrlo jak, ali je bio u prvom nastavku. Možda je imao i otvorenog legla, jer zatvoreno nisam video). U tom slučaju je u klubetu toplo i pčele su pokretljive.

Tako da je razlog izbacivanja uginulih pčela taj što su pčele u prvom nastavku i što su verovatno imale legla. Tada je temperatura u klubetu prilično visoka i pčele se mogu prevariti i izletati u nevreme. Još jedan razlog je i već potrošena hrana u tom prvom nastavku, što neko vreme dodatno uznemirava pčele.

Inače ne mora biti nenormalno izbacivanje pčela. Ovo i nije neko prejako zahlađenje, a juče i danas je otoplilo.

Jesi li proveravao gde se nalazi klube.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 16, 2012, 18:10:00
Desava se 6-7 dana. Dok je bio jak minus bilo ih je manje. Danas ih ima najvise. Ispred slabijeg drustva kome sam promenio mesta nastavcima pred zimu jer je bilo slabije ih ima vise. U jacem kome nisam menjao mesta nastavcima ih ima manje. Eko Voje su u pitanju zazaimljene na dva nastavka. U jacem drustvu se cuje tiho brujanje kada kucnem u kosnicu,u slabijem gotovo nista. Da li da ih otvaram jer sutra najavljuju do 8 stepeni. I na letu je bilo uginulih pcela koje sam makao grancicom. Dragane,ne zameri ako nespretno pitam,ali osim tebe i Voja nisam video mnogo dobre volje kod ostalih kolega da odgovaraju na pitanja o EV. Svaki dobronamerni savet mi je dragocen. Pozdrav i svako dobro.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 16, 2012, 18:32:33
Ako ne bude kiše, možeš ih otvarati. Ja sam do pred sumrak spajao neke oplodnjake, koje nisam ranije spojio. Ovo nije pravilo i ne treba to raditi ovako kasno. U dva sam našao maticu i posle samo 15-tak minuta pridružio pčele u pripremljno društvo. Jedan sam spojio sa obe ovogodišnje matice.

Jedan oplodnjak na LR ramovima je imao malo legla u donjem nastavku i već je izgubio malo pčele u poslednjoj ulici (do zida), jer je potrišio hranu. Drugi je imao na jednom ramu legla, površine šake u drugom nastavku. Ovo nije ništa neprirodno. U njima je vrlo rano stalo leglo i nisu ni pomišljale da obnove leglo. Kako je pred zahlađenje bilo unosa polena, a perio mirovanja je postojao, nije nenormalno da započnu odgoj legla. Takođe je zanimljivo da nisu utopljene: nemaju ni poklopnu dasku, samo zbeg.

Na tebi je da odlučiš hoćeš li ih pregledati. Meni je to normalno. Ponovo ponavljam ovo ne sme biti pravilo, ali treba znati kako se postupa u izuzetnim slučajevima. Ako rešiš, mogu ti dati poneki savet kako da to uradiš.

Nije mi jasno zašto si menjao mesta nastavcima. Ako ti nije teško, podseti me.


Inače, može se desiti da si podgao gore nastavak sa manje hrane i da su pčele potrošile hranu u nekim ulicama i tu strada deo pčele. Pčele ih iznose i to nije čišćenje podnjače. Do čišćenja podnjače može doći kod košnica koje zimuju na jednom nastavku.

Po meni bi trebalo da bolje zimuje košnica koja sada ne iznosi uginule pčele. One jednostavno miruju, i pitanje je hoće li sada (u nevreme) započeti i sa leglom. Tu je upravo presudna količina meda u ramovima, za koji puno njih smatra da je utopljavajući materijal, a zapravo nije. Med utiče na određeni gubitak toplote i time primorava pčele da miruju.

Nadam se da te nisam zbunio opširnim odgovorom. Ako nešto nije jasno, pitaj slobodno.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 16, 2012, 19:19:30
Ovako. Nastavcima sam zamenio mesta jer je drustvo bilo malo slabije i na podnjacu sam spustio nastavak koji je imo 8 skoro zatvorenih ramova sa leglom i dva nenapunjena sa skoro otvorenim medom. Ovo zato sto sam iz iskustva drugih zakljucio da ce tako pcele podizati hranu navise kad im to zatreba.Nastavak koji je dosao gore je bio pun meda sa malo legla. Obzirom na visinu EV nastavaka trebalo bi da klube zahvati oba,i da pcele do njegovog formiranja rasporede hranu. U periodu pred zazimljvanje im je isla jaca prihrana 15-20 dana sa sirupom5-3 uz dodatak 2% nozevoja i to po puna hranilica svaki dan. Inace su pregledana sa iskusnijim pcelarom pred zimu i on je bio misljenja da je sve u redu. Ovde jos niko ne pcelari sa EV i dojadili su mi komentari svih ovdasnjih pcelara sa kojima sam hteo da se posavetujem. Otvorio bih sutra u najtoplijem delu dana bas ovu slabiju pa te molim za savet na sta da obratim paznju. Javicu kako izgleda da bi me posavetovao sta da radim. Unapred hvala za odvojeno vreme i trud. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 16, 2012, 19:22:47
Ispravka.Nastavak koji je spusten na podnjacu je imao 8 ramova sa zatvorenim medom a ne leglom. Izvinjavam se.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 16, 2012, 20:14:30
To sa podbacivanjem zaliha hrane sam više puta kritikovao. To nije dobro. Može se uraditi, ali ne uvek. Ne zameram tebi i nemoj shvatiti da tebi upućujem neki strog prekor. Ali to je ono što sam zamerao „iskusnim“ pčelarima, koji takve poduhvate ne objašnjavaju dovoljno dobro. Sa moje taške gledišta, ja mogu da radim pčelama šta hoću i kada hoću. Ali ne bi trebalo savetovati drugima, naročito pčelarima koji imaju manje iskustva da rade suprotno onome što se može videti u košnici: pčele pomeraju klube na gore, za toplotom. Tako da je najbolje da je i najveći deo hrane tu.

Ti si podbacio med, zatim hranio i pčele su popunjavale saće, tako da nisu mogle odgajiti dovoljno legla. To je zato što je ram EV plitak ram. Da si ostavio u rasporedu: 1. nastavak gnezdo, 2. nastavak hrana, bilo bi daleko bolje. Kada pčele više nemaju mesta, jednostavno ne nose sirup.


Šta ti treba da uradiš:

Unesi jedan ili dva prazna rama u sobu, da bi bili malo zagrejani. Jedan ili oba ćeš staviti na krov susedne košnice (ili na neki stalak), da pčele sleću na njega. Kasnije ih lagano istresi u košnicu. Nešto pčela će uzletati, ali ne idu na leto. Ili sleću po zidu košnice , a više njih će sletati na tebe (na odelo i kapu) i tu ostati. Zato ne koristi dugačak mantil, jer će se zavlačiti ispod. Zato pčelarsku kapu operi kad završiš posao, jer će skoro svaka pčela da se „isčisti“ (ovo mi prvo pade napamet, a da ne bude neprimereno :D).

Bolje bi bilo stati ispred košnice, a ne iza jer te pčele koje uzleću, a uglavom one mlađe jednostavno ne lete prema letu, već ćeš im ti biti najjasnije obeležje i usmeravaće se ka tebi. Kada si iza košnice, sleću na zadnje zidove košnice (i susednih košnica).

Prvo pogledaj dobro ima li legla. Ako nema legla, vidi središnje ramove i koliko su pripremljeni za leglo. Pčele jako uglačaju ćeliju kada se pripremaju za odgajanje legla. Takvi ramovi mogu poslužiti ako imaju venčić meda. I to najviše dva se mogu ubaciti u medište.

Ako ti je gornji nastavak sa malo hrane, jednostavno ga podbaci kao prvi, a onaj puniji podigni gore. Kao dva srednja rama bi bilo dobro staviti dva iz, sada podbačenog nastavka koji imaju samo vence, pod uslovom da su iz TOPLOG središnjeg dela košnice (iz klubeta). Ako nema takvih, ubaci jedan i to središnji ram (onaj što je bio u središnjem delu klubeta) u nastavak sa medom. Pčele će iz susednih koji su puni prebacivati meda i napraviti sebi prostor za klube.

Ako ima legla, npr. na 1 ili 2 rama, nema potrebe da proveravaš gde je klube. Pčele će preći u drugi nastavak. ako nema legla, mora se predveče ili sutradan proveriti gde je klube. Zbog onih ramova koje pčele spremaju za leglo (koje uglačaju), može se desiti da se klube zadrži u donjem nastavku.

Pazi da ne gaziš pčele koje sleću na tlo. Ja sam po tom pitanju „sitničar“ i pokupim sve te pčele sa tla i sa zidova košnice. To su uglavnom mlade pčele, pa ima neko opravdanje za ovaj poslić. A zimi je svaka mlada pčela dragocena.

Tako da nema ništa epohalno da se piše. Pregled je isti kao i u bilo koje doba godine, samo malo teži, jer je teže izvaditi ramove koji su zalepljeni propolisom.

Nadam se da je društvo živo i da ima dovoljno pčele, da se trud isplati.



Zaboravio sam da napišem: ako istresaš slučajno neki ram sa pčelama (ali mislim da neće biti potrebe) radi to iznad košnice. U ramovima obišno bude jako razvodnjenog meda, koji može prskati po zidovima košnice. takvog meda bude i ramu koji ti izgleda skroz prazan (bude plitko na dnu ćelija). Kasnije, ako to ne spere kiša može biti opasno zbog grabeži. Mada, kada se pčele istresaju u ovo doba, koristi se prazan nastavak kada se to radi, koji se posle sklanja.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 16, 2012, 20:41:25
Da li ovo znaci da ako nema legla na mesto izvucenih sredisnjih ramova stavim one prazne zagrejane ramove nakon sto stresem pcele sa njih. Ako ima legla i dovoljno hrane u gornjem nastavku da ih ne diram. U svakom slucaju sutra je pregledam i javicu kakvo je stanje. Jos jednom se izvinjavam ako su pitanja nespretna ali bih da svedem greske na najmanju meru. Mantil ne koristim kao ni rukavice. Koristim samo kapu i hvala bogu odlicno se slazem sa pcelama. Ono sto si mi napisao za gazenje pcela  je novo za mene i to su stvari na kojima sam zahvalan. Nadam se da ce ova prepiska uciniti dobra pcelama i nama. Pozdrav do sutra.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 16, 2012, 21:39:57
Da, može se desiti da više pčela ostane na tlu. To je izraženije ako se radi kasnije tokom dana. Zato je neugodno raditi kada pada kiša.

Nisam mislio na te zagrejane ramove, već na one iz klubeta (iz košnice).


Ne moraš izvlačiti puno ramova. Ako je gornji nastavak lagan, jasno je da nema hrane. Odmah ga spustaš na mesto prvog.  Pazi se ako ima pčele koja visi sa ramova da ne padne na tlo u većem broju („otkine“ se deo pčela i napravi „malo klube“ koje visi. Zato kada razdvojiš ramove sačekaš malo da se pčela smiri i povuče na ramove. Pisao sam o tome Dragoljubu.

Priđi košnici, kucni par puta i sačekaj dvadesetak sekundi. Nema stresa, kao što tvrde. Pčela reaguje dok ne otkloni uzrok „napada“. Kako nije napadnuta, ponovo se smiruje. Onda razdvoj nastavke i opet sačekaj nekih desetak sekundi da se pčele (to se dešava kada je klube još u oba nastavka) povuku gore i ne spadaju na tlo.

Kad si podigao nastavak, već znaš koliko po težini ima hrane. Računaj da je sredina više potrošena, a to ti je glavno. Ako je lagan, spuštaš taj nastavak na podnjaču i podižeš onaj sa medom gore (kasnije). Pre toga, naravno pogledaš dole ima li legla ili odaberi ram koji ćeš podići gore (ako ima legla, leglo ide gore). U prvom, središnje ramove baci bočno, da ne formira klube u sredini. Ovo je rizično i bolje je da se istresa pčela.

Ja obišno istresam pčele i stavim samo nastavak sa medom, a sutradan lagano podbacim jedan nastavak sa ramovima na podnjaču koji je raspoređen tako da je hrana ispod klubeta a prazniji ramovi bočno. Pošto je on hladnijji, pčele uspostave klube gore.

Razmisli šta ti je lakše i tako uradi. I nemoj da se plašiš koliko dugo je košnica otvorena. Radi sasvim normalno i ne žuri. Neće pčela da dobije kijavicu kao što tvrde :D. Meni su danas oplodnjaci bili otvoreni pola sata, a nastavci razdvojeni.


Ako ima dovoljno hrane SA MEDNIM KAPAMA onda ništa ne diraš. Prati povremeno koliko imaju hrane i ako moraš stavljaš pogaču (bolje kristalisani med, ako imaš). Kasnije pčele prenose med iz donjeg nastavka i to je auto prihranjivanje (prenošenje meda iz donjeg u gornji nastavak). To je odličan način da se pčele dobro razvijaju.

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 17, 2012, 00:06:02
Šta još da se doda kad je Šole sve lepo objasnio.
Nadam se da u zajedncama nema legla i da je jedini uzrok izletanja pčela to što je nastavak sa medom spušten na podnjaču i što su pčele najverovatnije bile prisiljene da troše med da bi oslobodile dovoljan broj praznih ćelija za formiranje klubeta.
Zbog uzimanja većih količina meda verovatno su neke jedinke stvorile malo više nesvarljivih materija u crevima i bile primorane na pročisni izlet sa kojeg se zbog hladnoće nisu vratile.
U suštini nije to toliko velika i strašna greška mada je moglo bez nje. Daleko lošije bi bilo da u košnici nema meda.
Kako bih ja zazimio ovakvu zajednicu a možda ni sada nije kasno.
na podnjaču bih dodao prazan EV nastavak i u njega spustio po 2 krajnja rama iz oba nastavka to jest 4 rama koja bih ostavio u sredinu tog nastavka na podnjači to jest prvog nastavka.
Na prvi bih dodao drugi nastavak sa 8 ramova u kome je izlazilo poslednje leglo. Naravno ramove ne bih premeštao niti okretao za 180 stepeni. Po potrebi može se celo klube pomeriti za 1 ram na desni ili na levo ali uglavnom da bude na sredini nastavka a ako je već tako i samo postavljeno onda nema nikakvog diranja.
Na taj drugi nastavak postavio bih treći nastavak sa medom u kome mora da bude najmanje 6 centralnih ramova dobro napunjenih medom.
Ramovi Eko Voje visoki su samo 122 milimetra i pčelinje klube u svakom momentu zauzima najmanje 2 ukrštena nastavka a po nekad i tri nastavka. Čak i kada neka zajednica započne leglo u drugom nastavku a med u gornjem trećem nastavku, mislim da ne postoji nikakva mogućnost da se pčele odvoje od meda. ja to nikada nisam doživeo.
Raspon od rama do rama u EV košnicama je svega 8 milimetara. Satonoša kod EV ramova iznosi samo 8 milimetara a donja letvica samo 4 milimetra.
 Ukupan razmak od saća do saća između nastavaka je 20 milimetara i u uslovima ukrštanja ramova i mogućnosti izmene pčela to jest prelaska iz toplijih srednjih u hladinje krajnje ulice i obrnuto pčele ravnomerno troše hranu u svim ulicama koje zaposedaju i skoro da ne postoji mogućnost da umru od gladi dok u košnici ima imalo hrane.
Pčele u ovim košnicama zbog pravilne dužine ramova prilagođene veličini i kretanju klubeta krajinske rase pčela, hranu raspoređuju u medni put to jest u pravacu kretanja pčelinjeg klubeta i gotovo da ne mogu doći u poziciju da ne mogu ispraviti pčelareve greške.   Ćak i sa izuzetno malim količinama hrane (ispod 10 kilograma-što nikom ne preporučujem)  one normalno prezimljavaju.

Obzirom da je tema ponašanje pčela mislim da sam malo opisao ponašanje pčela u EV košnicama i da će kolegi Predragu ovo biti od koristi kao i mnogim drugim mladim pčelarima i kolegama koji počinju sa EV košnicama.
Predraže, čekamo nove informacije...

Pozdrav svima..... 
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 17, 2012, 08:47:04
Vojo,danas ih otvaram i javiću rezultate. Nadam se da neću morati da ih diram i da je u pitanju to što kažeš da zbog mraza nisu mogle da se vrate. Hrane je bilo sigurno 14-15 kg. zatvorenog meda u oba nastavka,ali sam možda pogrešio što sam im menjao mesta. U svakom slučaju javljam rezultate. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 17, 2012, 16:02:44
Šole, Vojo. Pregled urađen oko 14h. Bogu hvala sve je u redu. Gornji nastavak je pun poklopljenog meda,samo su pcele malo van centra bliže zadnjem delu košnice. Legla nema ni u prvoj ni u drugoj. Razlikuju se u tome što su kod jače pčele niže ka prvom nastavku i potrošile su krajne ramove hrane u gornjem nastavku. Kod slabije su svih 10 ramova puni. Pčele su pomalo izletale ali ne mnogo. Inače danas je mrtvih pčela ispred obe bilo mnogo manje nego ovih dana. Nisam ni jednoj odvajao nastavke obzirom da obe imaju mnogo hrane i nema legla u gornjem nastavku. Sve sam ovo slikao i pokušaću da postavim slike.Nadam se da ću uspeti u tome jer do sada nisam to radio. Hvala obojici na savetima i odvojenom vremenu. Nadam se vašim komenterima i savetima oko ovoga što sam napisao. Pozdrav i svako dobro.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 20, 2012, 10:57:18
Napisao si da ima hrane, ali treba napisati i koliko ima pčela. Kada se pregleda društvo, u jednom pregledu se mora sve videti: koliko ima pčela, koliko hrane, proceni se zdravstveno stanje, kretanje klubeta (postoji li opasnost da ostane u prvom nastavku), ima li legla i koliko je legla, procenjuje se kakvo je saće, prisustvo i svojstva matice (važi za topla razdoblja godine kada se odgaja leglo) itd.

Po ovome što si napisao stanje je dobro, ako ima dovoljno pčela. Baš bi bilo dobro videti na fotografijama. Nisi pisao, jel' bilo problema pri pregledu i kako gledaš na novo iskustvo, po pitanju mogućeg rada oko košnica u, može se reći zimskom razdoblju.



Ramovi RV su plitki i ne bi trebalo biti opasnosti da klube ostane u prvom nastavku. Mada je i to moguće i zavisi od snage (koliko ima ulica pčela). Ako nekim slučajem matica počne da nosi nisko na ramu (jer u gornjem delu rama ima trutovskih ćelija), pčele po prirodnom osećaju štite leglo kada naglo zahladi sa jakim udarima vetra. Toplotni centar je nisko. Pčele u bočnim ulicama nemaju nikakav dodir sa gornjim nastavkom. Srednje ulice su prilično popunjene pčelama, ali se klube spušta do podnjače i u tom prostoru bude puno pčela koje štite od ulaza hladnog vazduha. Oformi se gusta i zbijena „kora“ u tom cilju. Tako da bi se pri daljem zahlađenju, kao što je bilo prošle godine, moglo izgubiti društvo. Pčele bi mogle izgubiti vezu sa gornjim nastavkom (zavisi od toga koliko je hladno).

Reč je o izuzetnoj, ali mogućoj situaciji. Zato sam i ranije pisao da središnji ramovi ne smeju imati puno trutovskih ćelija u gornjem delu rama. Naravno da je to manje izraženo kod plitkih ramova, ali je moguće. Kod visokih ramova, takođe je loše imati trutovske ćelije u ramovima gde će se odgajati rano leglo (u središtu gnezda). Tada su unosi nektara nesigurni (uvek može zahladiti) i veći je utrošak hrane ako se odgaja trutovsko leglo. I to nije dobro. A pčele će ga odgajati, sasvim sigurno i pre vremena. Ove godine su se neke kolege hvalile kako je društvo „puno jako“ jer oko 20. marta ima puno zatvorenog trutovskog legla. A na to ogajanje trutovskog legla su pčele bile primorane i to nije odraz snage društva. Pripremio sam tada fotografije i nisam pisao o tome, jer bi se o tome malo diskutovalo i razmišljalo, ali ću na vreme ove zime pokušati da objasnim zašto pčele to rede (odgajaju rano trutovsko leglo).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 20, 2012, 11:30:25
Što se tiče rada oko košnice u ovim vremenskim uslovima nisam primetio da pčelama smeta.Temperatura je bila oko 8 stepeni i izletale su i vraćale normalno. Nije bilo masovnog izleta i pročišćavanja. Mislim da pregled po ovakvom vremenu u nekom kraćem trajanju može da bude koristan i normalno odrađen kao i svaki drugi. 
Što se tiče odgovora na tvoja pitanja iz uvoda reći ću ti ono što sam ja video. To je naravno relativno jer je ovo prvi moj ozbiljniji pregled samostalno. Mislim da pčela i hrane ima dovoljno,a što se tiče procene ostalih stvari za koje si me pitao iskreno još nemam toliko znanja. Mogu da zamolim ovdašnjeg starijeg kolegu da mi pomogne kod sledećeg pregleda i da ti onda odgovorim na sve ,ili da budemo na vezi dok radim oko njih,mada ne bih želeo da ti smetam u toku radnog vremena. Izvinjavam se što fotografije nisu još postavljene,potrudiću se da to bude što pre. Hvala ti na odgovoru i nadam se da nisi zamerio što te nisam zvao dok sam ih pregledao. Nekako mi se činilo da bi to bilo neumesno jer bi trajalo malo duže. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 23, 2012, 21:05:01
Predraže, molim te da ne shvatiš moje pisanje kao prekor jer nisi „sve video“. Napisao sam tako, jer nisi naveo drugu bitnu činjenicu, a to je koliko ima pčela. Ja sam onako, načelno napisao šta teba videti prilikom pregleda, s namerom da ubuduće pri jednom pregledu zaključiš sve o stanju društva. Upravo zbog toga što se pregled može obavljati u težim uslovima (hladnoća, mogućnost grabeži itd).

Zašto ovo pišem i objašnjavam svoju nameru: jedan „kolega“ iz Kanade mi je nedolično zamerio što ja ne prenosim znanje, nego ga namećem.

Moja namera je bila jasna. Napisao sam šta treba gledati, da znaš za ubuduće. Naravno, ja nisam shvatio da si ti povređen mojim pisanjem i da si to shvatio kao moju nadmenost.

Otvoriću temu u ovom poglavlju za početnike, šta ( i kako) treba zaključiti iz pregleda košnice (bilo da je detaljan ili brz pregled).

Nadam se da imaš jedno novo vredno iskustvo i da pčele nisu doživele „stres“ od kojeg ne mogu da se oporave. Kažem zato, što preovladava mišljenje da košnicama ne treba prilaziti do proleće i da im treba mir. Samo to može ponekad biti „apsolutni mir“ (mislim gubitak društva), ako se nešto ne preduzme.


Smo hoću da obrazložim svoju dobru nameru, bez ikakvog nametanja nečega i mislim da se razumemo.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 24, 2012, 10:03:28
Šole razumemo se odlično. Drago mi je da si ovo napisao jer ne namećeš ti meni ništa,već ja imam privilegiju da naučim nešto od pametnog čoveka koji shvata da je znanje  za deljenje a ne za čuvanje. Moja je greška što nisam uradio kompletan pregled onako kako si mi rekao,pa nisam ni mogao da dam kompletnu sliku stanja u društvima. Za sredu najvljuju 15 stepeni pa ću tad uraditi popravni. Bićemo na vezi sve vreme pa se nadam da će sve doći na svoje mesto. Razlog više što ću ih ponovo pregledati je i to što sam juče na ulazu u košnicu primetio malo oceđenog meda iz gornjih delova košnice. To mi je čudno s obzirom na temperature. Šta misliš o tome? Pozdrav i čujemo se.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 24, 2012, 11:34:59
Može se pojaviti i nešto, kako kažeš oceđenog meda. Uglavnom se pojavi voda, koja se naizgled više kondezuje, kada su temperature više. Pri jako hladnom vremenu, se ne može videti kondezacija, jer kondezat zamrzne. Kada otopli, i taj led se topi. Zidovi košnice mogu biti zasićeni i ne primaju veće vlage u sebe. Vodena para se inače i dalje stvara usled životnih radnji pčela.

Ako su dani bez vetra, košnica sa manjim mogućnostima da se provetrava (sužena leta), i temperaturna razlika unutrašnosti košnice i spoljnjeg vazduha je manja, time je i slabija razmena gasova koja se dešava između unutrašnjosti košnice i okoline (difuzija).
 Zidovi košnice provode deo vlage, ako nisu zaštićeni bojama ili postupkom, takvim da to onemogući.

Pojava manje količine jako razređenog meda se može desiti. Med je hidroskopan i upija vlagu. U jednom momentu, neke ćelije se „prepune“ i mogu kapi sladunjave tečnosti pasti i na podnjaču. Ako je jesenas na pčelinjaku vladala grabež, ona se može nastaviti, a ovaj „med“ na podnjači je samo dodatni podsticaj. Pisao sam da pčele nisu naviknute da koriste vodu sa podnjače, ali će pokupiti ovu slatku tečnost.

Takođe, kod društava kod kojih je klube nešto niže, kondezacija je izraženija u gornjem delu košnice (manje ili nikako iznad klubeta, gde je toplije). To se sliva delom na podnjaču. Visoko postavljeno klube pomera topli pojas na gore i potiskuje vlažan vazduh ka letu. Veća je mogućnost da vlažan vazduh pre napusti košnicu i bude manje kondezata unutar košnice.



Može se desiti da već ima legla u košnici. Tada je veća proizvodnja vode (metabolička voda). Ja sam juče pri spajanju oplodnjaka u jednom video na dva rama zatvoreno leglo. Ostalih 4 koje sam gledao nema leglo, ali glačaju ćelije i može ga biti.
U tom slučaju visoko postavljenog gnezda, kada ima legla, pčele prikupljaju kondezovanu vodu. Negde sam pročitao (ne u literaturi, nego na forumu) da ro ne rade. Ali ja sam video nešto sasvim drugo, ranije kada smo koristili najlonske folije. Folija vrlo brzo „zamagli“ kada se postavi na košnicu jakog društva i vide se stotine rilica koje skidaju tu vlagu.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 24, 2012, 11:39:56
Ovo je i ličilo na sladunjavu tečnost kao razređeni med. Grabeži nije bilo jesenas. Ako sam dobro shvatio pčele bi trebale da same saniraju ovaj problem. Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 24, 2012, 11:53:47
To ne mogu reći sa potpunom sigurnošću. Ako su žive trebalo bi da bude tako i ako se nešto nenormalno nije desilo u košnici (zato ne smem da tvrdim da će rešiti). Moraćeš da posmatraš izlaze li pčele, ima li nekog mogućeg napada i slično. I pratiš, nestaje li taj sladunjavi kondezat.


Ja podnjače nit’ čistim nekim grančicama nit’ brišem u ovo doba godine (osim ako sam nešto) radio i pri tome „išao do podnjače“. Ali ako se vidi da je leto „zagušeno“ uginulim pčelama, izbacim samo te pčele sa leta.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 24, 2012, 11:59:51
Ok. Hvala.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 26, 2012, 08:04:27
Jutros sam na letu slabijeg društva ponovo našao desetak mrtvih pčela. Danas ih otvaram ponovo i radim detaljni pregled. Šole, ako nije problem da te zovem kad počnem? Pozdrav.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 26, 2012, 09:32:28
Ne mora značiti da se nešto nenormalno dešava u košnici kada naknadno izbacuju uginule pčele. Nešto pčela ostane u ćelijama i one su jednostavno stradale od gladi. Treba vremena da ih pčele izvuku odatle, ali i mora biti toplije vreme, jer su te pčele uglavnom na obodu klubeta. Mogu biti i nešto dalje, kada se klube pomeri pri otopljavanju (npr. u LR košnici je klube bilo u prvom nastavku i pređe u gornji). Kod košnica sa plitkim ramovima se može slično desiti. Kada naglo i jako zahladi, pčele se povlače ka donjem delu, ali je i klube više postavljeno u širinu (spljošteno klube). To je, na neki nači uobičajen oblik ranog klubeta. Jednostavno nema dobro oblikovanog ležišta za klube (ramovi su puni meda). Kasnije, potrošnjom meda, stvara se prazan prostor na ramovima i klube poprima pravilniji kružni oblik (uslovno rečeno kružni, jer je uvek blago elipsastog oblika). Tada su ulice duže (sa više pčela), hrana pristupačnija i manje je pčela koje stradaju usled nedostatka hrane.

Nekada se desi da ne izbace pčele iz saća na vreme. U početku je to lakše, ali kasnije kada mikroorganizmi postaju aktivniji, telo uginulih pčela se nadima i teže ga pčele izvlače iz ćelija. Može se desiti da deo saća pčele izgrizu i ponovo izgrade saće ili čak i da propolišu takav deo rama. Tome doprinose plesni koje „vezuju“ telo uginulih pčela za zid ćelija. Plasni su slabo aktivne pri hladnom vremenu. I celo klube uginulih pčela može ostati dugo a da se pčele mogu lako istresti iz ramova (ćelije ramova su pune uginulih pčela). Kasnije, kada je vreme povoljno za razvoj plesni, to je nemoguće i neopravdano. Dolazi i do truljenja voska.

Predraže, zovi onako kako smo se dogovorili.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Petrović Predrag Decembar 26, 2012, 09:44:37
OK.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Januar 15, 2013, 00:17:24
Ovih zimskih dana se vode rasprave o tome zašto su pčele već izašle na satonoše, treba li pomoći pčelama koje su, sticajem okolnosti lošije zazimljene, određuju se paušalni datumi kada matica „sigurno“ započne sa leglom, itd.



Neću ništa pisati o obilju podataka koji su objavljeni ranije. Samo ću dati svoje viđenje nekih, naizgled čudnih pojava i ponašanja pčela u ovom razdoblju.

Živost pčela u zimskom klubetu nije uobičajena tokom zimskih dana. Postoje izuzeci i oni se dešavaju kada se pojave talasi otopljenja, tokom zime. Osunčanost košnica, svakako ima veliku ulogu. Nakon određenog vremena bez legla, sasvim je moguće da se može pojaviti leglo u košnici. I to je ipak prirodno. Nema tu nekog datuma koji će to odrediti. Pojavom (ili pripremom) legla, podiže se temperetura u klubetu i ono dobija neke odlike gnezda, ali će ponovnim zahlađenjem imati i odlike klubeta: pčele su u stanju mirovanja sa usporenim kretanjem jedinki i izraženo nižom temperaturom kore klubeta-gnezda.

Stanja kada su pčele živahne tokom hladnih dana su odraz uticaja pčelara na stanje u košnici, odnosno promene uslova koji vladaju u košnici. Nepotrebno dodavanje šećerne pogače je štetna radnja u tom smislu, kako sa stanovišta složenosti tog vida hrane, tako i po pitanju promene stanja u košnici. Drugi vid nepotrebnog zimskog „prihranjivanja“ (nepotrebnoh ako pčelinje društvo već ima dovoljno hrane) je postavljanje rama na satonoše kao nekog vida premoštavanja. Nejasno je šta se premoštava, ako u ramovima ima dovoljno hrane. Ali se može načiniti šteta društvu.

Govori se o toplotnim gubicima tokom zime. Toplotne gubitke ne treba posmatarati kao štetnu pojavu tokom zime. Neuporediva je razlika izmešu toplotnih gubitaka zimskog klubeta i toplotnih gubitaka koje gnezdo trpi tokom burnog prolećnog razvoja. Toplotni gubici kao fizička pojava nemaju značaj za pčelinje klube baš u tom čisto fizičkom smislu. U temi utopljavanje pčelinjih društava na forumu SPOS-a sam imao neke primedbe na pisanje pojedinaca. Nažalost, ni pisci knjiga nisu pokazali veliko poznavanje te materije. Pčele koriste postojanje tih toplotnih gubitaka. Pri tome ramovi puni meda nisu toplotni izolator, već se to tako kaže. Ramovi puni meda odnose toplotu pčelinjem klubetu, manje ili više i to zavisi od stanja samog saća u kojem sa taj med nalazi. Odvođenje toplote iz klubeta primorava pčele da se više zbiju tokom hladnog razdoblja, a primorava ih da duže miruju. Tim zbijanjem se menja i način hranjenja, a time i količina utrošene hrane. Takvo svođenje živahnosti (aktivnosti) pčela omogućava da se dugotrajni period može preživeti bez izletanja van košnice. Med prividno zadržava onoliko toplote koliko dobija. Kažem prividno, jer nema zadržavanja toplote u prirodi i postoji samo prenošenje toplote. To zadržavanje toplote (tromost materijala u prenošenju toplote) omogućava da pčele mogu pri pojavi otopljenja da se kreću po košnici. Tada prikupe prve količine kondezovane vode sa ramova. Mogu i da se prebace na susedne, bočne ramove sa hranom. Ovo nije pravilo. Prebacivanje klubeta se dešava ako su ramovi potpuno prazni i nije bilo nikakvih uslova za pripremu legla. Ako je toga bilo, klube ostaje na ispražnjenim ramovima i strada. Ovo je lako predvideti: posmatraju se vremenski uslovi i zaključuje se mogućnost pripreme ćelija za leglo glačanjem (poliranjem).

Stvaranjem temperaturne razlike između središta i kore klubeta se doprinosi i prikupljanju nekih količina vode, koja je uvek potrebna pčelama. Jedan naš poznati pčelar (pisao za Pčelar i bio na naslovnoj strani) je jednom prilikom napisao da u ćelijama koje zaposedaju pčele i koje su „prazne“ nema meda, odnosno da su potpuno prazne. Nema meda u onom obliku koji je uskladišten u ćelijama, ali ima meda rastvorenog u vodi (koji je sličan nektaru). Taj med je nepravilno raspoređen po ćelijama na jednom čirem prostoru. Ovo je slično unošenju nektara tokom sakupljačkog razdoblja: neprerađeni med je raštrkan po ćelijama, a prerađeni pravilno složen u venac oko legla. I tada ovaj nektar ima određenu regulacionu ulogu (regulacija parametara potrebnih pčelama i leglu – tempereture i vlažnosti vazduha).

Odvođenjem toplote se odvodi najveći deo vlage koja je štetna i kondezuje se dalje od klubeta. Pčele one količine vode koja im je potrebna prikupljaju sa meda koji je u zadnjem delu ramova i relativno im je blizu. Moje mišljenje je i da se deo vlage kondezuje i na samom telu pčela. To su male količine, ali stalnost tog postupka omogućava da se prikupi dovoljno potrebne vode. U prirodi se to mođe videti i na otvorenom prostoru npr. ako se pogleda kako izgleda biljka muhar i koliko ima sitnih kapljica koje se kondezuju na cvasti ove biljke (inače ona oštećuje krila pčela upravo u postupku prikupljanja vode i to nije neka „misterija“ oštećenih krila niti bolest; slične biljke utiču i na stradnje puno pčela – npr divlje proso).


Postavljanje rama sa medom tamo gde to nije potrebno, dovodi do pojave toplotne oblasti na vrhu klubeta, iznad satonoša. Kada se postavi ram neposredno na satonoše, postoji i veči prazan prostor iznad. Pčele uvek teže da prvo zauzmu prazan prostor u pripremi prezimljavanja. To je upravo iz razloga potrebe za zbijanjem klubeta tokom jakih hladnoća. Ovo ne mogu uraditi na ramovima sa medom i pokušavaju da rasklone višak meda sa jednog dela prostora, ako je to potrebno. Ovo se najbolje vidi kada se rano uklone neki ramovi u košnici i pčele masovno zaposedaju prazan prostor. Postavljeni ram ima ovde dvostruku ulogu: oko njega ima praznog prostora i zadržava se toplota u delu ispražnjenih ćelija. Kako su ćelije okrenute na dole, zadržava se više toplote. Više toplote udaljava kondezaciju vode od klubeta. Na položenim ramovima se često mogu videti pčele i na gornjoj površini rama. Ta površina je zagrejana toplim vazduhom iz donjih ćelija. Time se oblast kondezacije vode još udaljava od klubeta. Pčele mogu biti živahne (aktivnije) i pri vrlo hladnom vremenu usled nedostatka vode. Ako iznad rama sa medom postoji poklopna daska koja dobro zatvara svako strujanje vazduha, efekat se pojačava. (Inače, kada stavljam ramove sa medom na satonoše, imam samo zbeg sa mrežom i krov koji ne naleže baš idealno).

 Drugi oblik prihranjivanja je korišćenje mrežastih vrećica i u tu svrhu se koriste ženske najlon-čarape. Ovo nije loše rešenje, ali treba izbegavati da se u tu svrhu koristi neki oblik drvenog prstena koji stvara veći prazan prostor. Zato je bolje da se kristalisan med stavi u obične najlonske vrećice koje se koriste za zamrzivače i da se raspeglana vrećica pritisne poklopnom daskom koja ima otvore. Otvori poklopne daske se mogu zatvoriti kada krene burniji razvoj legla, a ne tokom zimskog mirovanja.




Zaključak je da pčele moraju imati što je više moguć period mirivanja. Mirovanje nije uvek ono što se smatra, da se košnica ne sme ni pipnuti. To je pre svega mirovanje bez legla ila sa što manje legla, na čiju pojavu ne utiče pčelar.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 18, 2013, 20:38:41
Rano trutovsko leglo nije pokazatelj snage pčela, već greška pčelara.

Prošle godine (2012.), nakon onog dugotrajnog hladnog talasa, mogla su se pročitati mišljenja uvaženih kolega koja na neki direktan ili skriveni način povezuju prisustvo ranog trutovskog legla u košnici i snagu društva. Uglavnom smatraju da su im društva neverovatno jaka na osnovu ovog pokazatelja.

Pčele normalno prvo teže da se razviju, pa tek onda razmnožavaju.
Rano trutovsko leglo može biti samo odraz nekog poremećaja (tiče se matice) u pčelinjem društvu ili lošeg saća. Prvo je nemoguće preduprediti i predvideti. Drugo je propust pčelara.

Takođe se može zapaziti i sklonost i prirodna osobina pčela da štede raspoloživa sredstva, energiju (pa i toplotu). Vođena je javna rasprava (koja je protumačena kao upad!?) po ovom pitanju. Priličan broj iskusnih pčelara je pokazao da ne poznaje ovu materiju dovoljno.

Po pravilu klube dobrog društva prvo utroši med do satonoše na prednjm delu rama. To je samo jedan od pokazatelja da pčele ne zimuju u nekakvim anaerobnim uslovima i da teže da su bliže letu (koliko je to moguće) zbog potreba za kiseonikom, odnosno regulacijom parametara u klubetu. Kao zaliha ostaje med u uglu pozadi. Ako to nije slučaj i postoji medni venac, pčele ne započinju prvo leglo tik uz med, već na određenoj udaljenosti. To jasno pokazuje da med odnosi toplotu gnezdu. Pčele refleksno ostavljaju međuprostor do venca meda, koji će kasnije popuniti polenom. Polen slabo provodi toplotu i smanjuje gubitke. To omogućava većem broju pčela da napustaju košnicu u potrazi za hranom i pri tom društvo može da održava parametre gnezda.


Kasnije, obimnijim unosom polena i povećanjem površina sa leglom, gnezdo se širi na dole, ka letu. Time se zadovoljavaju potrebe sve većeg legla za svežim vazduhom. Jačanjem društva i trošenjem polena iznad legla, stvara se prostor za zalihe meda.
Ovo se uglavnom dešava u nastavljači tipa LR.


Može se primetiti i da pčele „tvrdoglavo“ ostavljaju prazne površine u ramovima na kojima je leglo iako postoji mogućnost prenošenja meda i popunjavanja ovoih praznih ćelija. To rade upravo zbog potrebe za očuvanjem toplote i izgrađenog načina zaštite gnezda (to nam takođe i same pčele „saopštavaju“ da je tečna hrana „korisnik“ toplote nauštrb legla – odnosi više toplote od gnezda). Tek pojavom obilnije nektarske paše, popunjava se ovaj prostor. Ali, tada je i društvo više razvijeno i lakše održava potrebno stanje u košnici. Postojanje trutovskih ćelija u delu rama do satonoše doprinosi tome da pčele neće ni polenom das popune ove ćelije. Kada se već ustali obilniji unos polene, pčele oko legla skladište polen. Kako u trutovske ćelije nerado skladište i med (izuzetak su burne paše), ove ćelije su „višak“ koji se mora dovesti u red. Kako je gornji deo košnice topliji, pčele u težnji da ovladaju i održavaju taj prostor, pripreme te trutovske ćelije i tu se nađe rano i nepotrebno trutovsko leglo. Na prvi pogled deluje protivrečno to što sam napisao da pčele ostavljaju saće iznad legla praznijim, a kasnije ga popune nepotrebnim leglom. Ali, radi se o prirodno logičnoj „operaciji“ popunjavanja ćelija iznad legla polenom koji je izolator i to omogućava da više pčela može da se posveti unosu hrane, a ne grejanju legla. To je jednostavno način da se popune prazne ćelije u odgovarajućem momentu (i uslovima) sa ciljem da se sačuvaju povoljni uslovi u košnici. Trutovsko leglo je samo pokušaj pčela da urede prostor. Time se nepotrebno rasipa snaga pčela na nepotreban posao.





Posledice mogu biti pogrešna procena snage društva a time i prerano sečenje legla, kada su još moguća jaka i dugotrajna zahlađenja. Druga posledica je procena da se mogu rano odgajiti matice. Obično se netačno tumači da se radi o malom broju matica i da je dovoljno trutova. Ovo je naravno loš posao.
Zatim, može se smatrati da je društvo vrlo jako i oduzimati mu se legla za „ujednačavanje“ društava. Zaboravlja se na uobičajenu smenu generacija. Tako se dobiju dva društva koja nisu u punoj sabiračkoja snazi: ovo koje se oslabi i ono koje se „pojača“.
Takođe se troši više hrane na odgoj tih trutova. Ne treba zaboraviti ni mogućnost pojave krečnog legla. Ono se prvo pojavi na trutovskom leglu.


Na slikama (SL 1-SL 3) vidi se količina legla u gornjem nastavku (polumedištu) i donjem, LR nastavku. Tek kada su pčele tokom razvoja „naišle“ na trutovske ćelije, u njima je zapošeto odgajanje legla. To jasno govori da će ranog trutovskog legla biti ako se ono nađe „na putu širenja“ gnezda (SL 3). Na ramovima na kojima nema trutovskih ćelija, društvo će razvijati radiličko leglo. Kada su dostigle stupanj razvoja, započinju odgajanje trutovskog legla, ili kada su na to primorane postojanjem trutovskih ćelija na ramovima bliskim središtu gnezda. Na slici (SL 4) se vidi koliko je pogrešno imati trutovske ćelije u središtu legla. Vidi se da je trutovsko leglo van „pojasa“ polena i da je uvek izloženo nepovoljnom stanju u slučaju zahlađenja.


Povoljnije je kada ima samo radiličkog legla dobro pokrivenog pčelama (SL 5-6 i SL 7-8). Slično kao na slikama 1-3, gde se vidi koliko u košnici ima pčela i to je pokazatelj snage društva, a ne prisustvo ranog trutovskog legla.


Na slikama (SL 9-11) su pogrešna tumačenja kolega i procene snage društva na osnovu prisustva trutovskog legla. Po površinama (ili starosti) radiličkog legla se može zaključiti da u tom razdoblju nema govora o tome da se radi o vrlo jakom društvu. Ima još vremena da se to društvo razvije (ili „upropasti“ oduzimanjem legla i sličnim stvarima).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 02, 2013, 22:18:15
Ovih dana se u košnicama gotovo i ne može naći zatvoreno leglo (ili ima jako malo). To uopšte ne mora biti znak da tokom zime nije bilo legla. Zaključak je jasan i tu nema nikakve filozofije i nelogičnosti. Pogledom na ramove se može videti koliko je perge utrošeno (ima je vrlo malo). Sada se uglavnom može videti da ima legla i to jaja ili sitnih larvica. Razlog tome je što su pčele imale prilike da unesu nešto malo polena, poslednjih dana.

Koliko su pčele „iscrpljene“ ili neiscrpljene odgojem zimskog legla u uslovima ove tople zime, povoljne za prezimljavanje,  suvišno je govoriti. Mislim na leglo čijem postojanju i širenju nije uticao pčelar preteranim utopljavanjem. Pčele nisu iscrpljene i delimično je obnovljen deo zimske pčele mladim pčelama (što bi ja ono rek’o mladim naraštajem ;),  a može i novom generacijom – lat. generatio).

Ali kako se dešavaju klimatske promene, to utiče i na poremećaje u odgoju legla. Šalim se, ne utiče ništa i sve je u skladu sa uslovima.

O gubitku pčela izletnica, koje se može videti ispred leta, pisao sam više puta (pčele sa polenom ostaju ispred košnice u travi ili na nastavku, pa i na letu košnice). Razlog je prohladno vreme, dugotrajni boravak pčela u potrazi za polenom i položaj košnice (leto nije osunčano). Ovo se može lako proveriti: uzmite pčele koje su u travi , zagrejte ih i videćete kako lako uzlete.
Naslov: Ponašanje pčela
Poruka od: Рајко Борић Mart 05, 2013, 15:32:19
Друштво из једне РВ кошнице почело је да се чудно понаша последња три дана: излећу од 10 ујутру до 4 поподне у великом броју, 100 и више пчела су стално напољу, по цео дан лете око предње стране кошнице као муве без главе. Понека доноси полен, не иду на појило. Нису агресивне, заобилазе ме кад се приближим. Првог дана сам се обрадовао што су активне на 8-9 степени сунчаног времена, сад сам мало забринут да им нешта фали.

Пчеле излећу и из осталих кошница али у мањем броју и као да знају шта раде, тј. већина одлети негде послом.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 05, 2013, 21:40:16
Rajko, može biti više uzroka. Društvo može biti jako i da se tako ponaša tj. da je jedini uzrok puno pčela i da nema nikakvog nedostatka.

Prošle godine sam pisao u ovoj poruci i bio je sličan slučaj (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg17079#msg17079). Vidi se koliko je društvo jako (ima dosta pčela u oba nastavka i dovoljno hrane). Matica je nosila. Sa društvom je sve bilo u redu, donela je dosta meda u bagremovoj paši, ali je iz nje iznenada izašao roj (roj je srednje veličine). O tome da roj može izaći sa maticom tokom tihe smene matice sam pisao na SPOS forumu. I upravo se to desilo. I u roju je matica dobro nosila, a na kraju je ipak izvršena tiha smena.Tako da i to može biti uzrok.

A može biti da nema matice uopšte i pčele su odgajile drugu, koja pokušava da se spari. Pogledaj ima li trutovskog legla u toj košnici (da bi bio siguran šta se sa njom dešava ionako je moraš otvarati).
Naslov: Ponašanje pčela
Poruka od: Рајко Борић Mart 06, 2013, 11:58:32
Хвала ти. Био ми је данас у посети искусни пчелар, мислио сам да отворимо али је јак ветар па нисмо. Каже да је могуће све што си написао (у овом и ранијем тексту) али да је највероватније да се само играју младе пчеле којих је видео доста. Блага зима.

Да их подсетим на појилицу (хигијенску, наопако окачене тегле) ставио сам на сваку по кап ппасте за привлачење ројева "Le charme des abeilles"; без успеха за сада.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Nikola Vucinac Mart 06, 2013, 15:29:05

Да их подсетим на појилицу (хигијенску, наопако окачене тегле) ставио сам на сваку по кап ппасте за привлачење ројева "Le charme des abeilles"; без успеха за сада.


Mani se hemije, namaži malo medom teglu i pčele će naučiti gde je pojilica. 8)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Рајко Борић Mart 07, 2013, 00:05:55
namaži malo medom teglu i pčele će naučiti gde je pojilica.
То јесте најбоље, можда ћу морати да отворим кошницу да узмем мало њиховог меда.
Из тегли не смем, помешао сам мед а у два друштва је било проблема са ноземом.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Miroslav Jovanović Mart 07, 2013, 07:02:49
Može i blago zašećerena voda.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić April 21, 2013, 11:14:53
Ponegde ima izraženije agresivnosti pčela. Na mom pčelinjaku pčele nisu razdražljive. Ima izuzetaka (i to par košnica), ali samo kada radim u sam smiraj dana.

Tokom voćne paše, pčele mogu biti razdražljive i ljute, ali uglavnom kod promenljivog vremena i varljivog unosa (kada postoji nejednakost u dnevnim unosima).

Poznato je da su pčele na paši uljane repice ljute. Moja iskustva su takva. Takođe, dešava se da nekada i na lipi budu vrlo ljute. Međutim, koliko se sećam, bilo je i na paši repice kao da su na bagremu, odnosno da se moglo raditi oko košnica bez problema. Moja pretpostavka je da se radi o uticaju hemije. Prevelika (i nekada nekontrolisana) upotreba hemijskih sredstava izgleda da utiče na ponašanje pčela. Nema znakova trovanja, ali pčele na prisustvo hemikalija odgovaraju ljutito, a ponekada i vrlo žestoko. Poznato je da se repica tretira i insekticidim i to u vreme blisko cvetanju. Karenca nije onakva kakva se navodi (poneki kažu i dva tri dana). Raniji zastupnik firme BASF mi je rekao da je to obična glupost. Karenca je daleko duža i on kaže da je to 30-40 dana. Samo što se cvet otvori i pčele ne taže ništa na na poleđini cveta, gde se hemikalija zadržava.

Voće se tretira i u cvetu, pa iako „nema“ insekticida, hemikalije svakako utiču na pčele (nema je sa navodnicima, jer poneko „bućne“ i malo insekticida za svaki slučaj – kao i pčelari koji tretiraju košnice u nevreme takođe za svaki slučaj).

Pisao sam o tome da sam negde našao podatak da lipa u određenim uslovima luči nekakve alkaloide i da to utiče i na povremeni gubitak pčela na lipovoj paši. Zato sam i naveo lipu.

Tako da mislim da hemikalije (nekada i kao prirodna izlučevina biljaka) utiču na ponašanje pčela u ovom smislu. Ne znam postoje li neka ispitivanja koja su se bavila ovim pitanjem, ali je zanimljivo da sa različitih područja stižu i različiti izveštaji: negde su pčele mirne, a ponegde se ne može prići košnici.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Радоје Киперовић April 21, 2013, 14:41:44
Ово што написа Драган је заиста за размишљање. Јуче током додавања СО, пчеле јако раздражљиве. И то не само јуче, тако је код мене од када је кренула џанарика а тренутно је трешња у пуном цвјетању. 2/3 друштава показује изразиту агресивност и пчеле буквално кидишу на нож. Синтетске хемикалије и прскање воћа у мом случају морам искључити јер се на ширем подручју углавном налазе само екстензивни воћњаци који се хемијски третирају на нивоу статистичке грешке. Вријеме изразито лијепо, кошнице отварам прије подне, унос нектара добар...зашто су агресивне? Одговор заиста може бити  и у неким хемикалијама које неке биљке природно луче.


  Karenca nije onakva kakva se navodi (poneki kažu i dva tri dana). Raniji zastupnik firme BASF mi je rekao da je to obična glupost. Karenca je daleko duža i on kaže da je to 30-40 dana.


До каренце се долази тестирањем на глодарима па се прерачунавање нивоа  резидуа  које имају негативан утицај на човјека, рачуна према просјечној тежини особе (80 кг). Постоје а.м. које заиста имају каренцу која је само 3 или 4 дана али исто тако постоје и оне друге код којих је каренца 60 или чак 90 дана. За неке се чак и не зна колика је тачно па у декларацијама стоји ОВП (обезбијеђено временом примјене). ОВП углавном важи за хербициде- нпр.ако се прска кукуруз, рачуна се да је зрно безбједно за употребу. Треба знати да се ни једна синтетска  хемикалија не распада потпуно по истицању периода каренце. То значи да токсично дејство, у зависности од осјетљивости појединих животињских врста-у овом случају пчела, може бити присутно и по истеку каренце. То не морају бити симптоми акутног тровања или они који се могу лако доказати, али они свакако постоје. Битније би било обратити пажњу на појам који се у техничким декларацијама пестицида води под шифром ДТ50. Ради се о периоду полураспада активне материје. ДТ50 је различита за услове земљишта, воде и слободне површине изложене сунчевом зрачењу. Ако је каренца за неко средство нпр.7 дана, вријеме полураспада (ДТ50) зна бити и три пута дуже. Пошто се каренца, између осталог, израчунава и према ЛД50 (доза која убија 50% неке популације) јасно је да негативно дејство пестицида на одређени проценат популације траје и послије престанка каренце.

Често говорим и пишем воћарима да је воће скоро потпуно бесмислено прскати у вријеме цвјетања. И овдје то желим нагласити и подвући. Ради се о непознавању животних циклуса штеточина и патогена па рјешење буде прскање од ока. Употреба фунгицида у времену цвјетања једино је неопходна код вишње и шљиве сорте Стенли, које су изразито осјетљиве на Monilia laxa и Monilia fructigena, и то када се смјењују периоди топлог времена са честом кишом. Чачанске селекције шљиве су добрим дијелом отпорне на монилију-сушење цвјетова и гранчица као и трулеж плодова. Употреба инсектицида у вријеме цвјетања је још бесмисленија јер различите врсте воћних осица које изазивају црвљивост плода сада тек излазе из земље а са полагањем јаја почињу у фази прецвјетавања воћа (отпадања цвјетних латица). Значи, никакав хемијски третман није потребан док минимум 99% цвјетних латица не буде на земљи.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Miroslav Jovanović April 21, 2013, 20:37:20
Kod mene nema hemije tj tretiranja voća al su pčele ipak nešto agresivnije nego inače.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: sirka pavel April 21, 2013, 21:04:19
I kod mene sam primetio da su pčele dosta agresivne. Neznam dali to mogu pripisati intenzivnoj prolećnoj setvi raznih kultura,pri čemu se unose u zemljište razni herbicidi i samo seme je tretirano.Mislim da sa pojačanom temperaturom dolazi do isparenja i da u vazduhu ima zagađenje koje verovatno na neki način utiče na pčele(verovatno i na nas :(),ili je nešto drugo u pitanju.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: drazen.kasapovic April 21, 2013, 21:12:22
Код мене су мирне ,чак је мирна и она једна која је ко ђаво љута.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Jano Supek April 21, 2013, 22:01:38
Kod mene su mešano. Preko dana ponekad poblesave a ponekad su potpuno mirne. Primetio sam da kada dolazim na pčelinjak a pošto moram preseći putanju izletnica i tada ako počnu da mi obleću oko glave 2 ili 3 pčele, one idu zamnom svuda gde i ja a kada otvorim košnicu ja mislim da baš te pčele uznemire one u košnici i tako kod svakd košnice. Na kraju ima ih toliko da se ne može raditi. Onda napravim pauzu i kad se smire nastavljam sa radom. Primetio sam da kidišu na mobilni kada me neko zove a ja hoću da se javim, dok prošle godine nisu se tako ponašale na mobilni. Juče su bile mirne a danas kao da nisam bio na istom pčelinjaku. Došao kum da me vidi, dao sam mu šešir a on krenuo da upali cigaru i odma dobi vakcinu u ruku. Čini mi se da pčele ove godine lete dupetom napred i sa isukanom žaokom. Pozdrav
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Igor Perić April 21, 2013, 22:24:23
Kod mene ubiše...

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Jano Supek April 21, 2013, 22:46:21
Ja mislim da agresivnos povećava i divlja repica koja sada cveta a primetio sam da dosta od nje donose polen.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić April 21, 2013, 23:48:46
Nisam siguran koliko baš repica utiče da pčele budu ljute. Jako je moguće da je zbog hemije repica "na lošem glasu" u vezi ponašanja pčela. Mislim na tu samoniklu repicu. Repica stabilno medi ako vreme nije sa prejakim vetrom. Takođe medi i na nižim temperaturama. Podrazumeva se da treba da bude na terenu pogodnom za repicu, a ne na nekom brdu u neodgovarajućim uslovima.


Radoje, ja ne gledam pčele pre 12 sati (tada mi počinje radno vreme, ali traje do samog mraka (tada se poneka stvarno nljuti). U bagremu i suncokretu može (oni krenu od ranog jutra sa medenjem, ako je vreme pogodno). I ritam medenja biljaka utiče na agresivnost. Pre podne više nose polena, kada cveta voće. Kasnije se smire i to se vidi po pojačanom unosu nektara. Ne treba baš poraniti sa radom oko pčela uvek.

Inače, kod mene ima mnogo mrtve koprive. Kada rade na njoj, to je mir i tišina. Voće osciluje sa medenjem i to između ostalog ljuti pčele.

Promene ritma medenja pčele odmah osete.

Kada je reč o prskanju, Pavel je u pravu. Ne treba zaboraviti i prskanje u baštama (npr luk, mada ne znam čemu to).

Mrtava kopriva je u šumi. Tamo ne prska niko ništa.

Što se tiče pčela koje lete unaokolo, e tu se vidi da vazduh baš nije čist. Kada radim oko košnice, gasi mi se dimilica, koliko su mirne. Ali neke pčele lete okolo i napadaju dalje od košnica. Protivrečno, ali je tako. Da ne napominjem da ja moram da detaljno pregledam košnice koje koristim u odgoju matičnjaka. Najčešće to radim predveče, kada bi pčele trebalo da su najljuće i iako moram naći maticu u onoj gužvi u plodištu, nema ni naznaka žestine pčela. Ali one ne preleću preko „zatrovane teritorije“ već su u košnici, koja ima svoj mir i miris. Takođe, već nekoliko dan je predveče toliko mirno i nema daška vetra, da donese miris neke hemikalija.

Svakako, ja i kažem da je ovo moja teorija (u koju sam u velikoj meri siguran, a uz to sam i "čuveni teoretičar"  :D :D koji i nema košnice, kako kažu neki "majstori"), ali treba pratiti na više terena i pažljivo posmatrati koliko je ovo tačno.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 04, 2013, 01:23:32
Jednom prilikom u raspravi o maticama na forumu SPOS-a, o jednoj pojavi u pčelinjem društvu napisao sam: suprostavljanje matice težnjama društva. Reč je o jakom rojenju 2004. naravno, rojila su se snažna društva. Ko je imao slabiće, bolje je prošao po ovom pitanju. Ni jedan roj nije izašao sa starom maticom ( možda jedan-dva od sto). Imao sam i društava gde sam maticu podigao iznad rešetke i leto okrenuo tako da matica ne može izaći. Roj bi izašao, a matice nigde nije bilo. Da ne govorim o tome da sam jedne večeri, po završetku posla u sam sumrak čuo u jednoj košnici „razgovor“ mladih matica. Praktično po mraku sam stavio rešetku na podnjaču košnice. Za nekoliko dana sam hteo da otvorim prolaz zbog trutova. I neverovatno društvo se izrojilo!


Ponašanje matica u nekim slučajevima nije u skladu sa uobičajenim ponašanjem pčelinjeg društva. Ako dođe do poremećaja matice, društvo to obično reši smenom matice. Naglašavam reč društvo. To je delovanje celokupne zajednice u skladu sa težnjama društva za razvojem razmožavanjem (rojenjem) ili uopšte preživljavanjem. Ponekada društvo nije jedinstveno.

Dešava se da se deo društva ne ponaša kako je to uobičajeno. Npr. u određenim uslovima društvo koje ide na tihu smenu matice se delimično izroji. Grupa pčela krene za maticom i izađe manji rojčić. Takođe, deo društva se odvaja pristupanjem matici iznad neprohodne mreže između dva društva. Itd. Itd.

Neka neusaglašena delovanja pčelinje zajednice mogu biti sa vrlo malo štete, neka mogu biti korisna, a neka mogu dovesti do stalnog i dugotrajnog slabljenja i propasti društva. Gubljenje jednog društva ne mora biti nevolja nekome ko ih ima stotinu, ali je moguće da se pojavi grabež, koja se može (a ne mora) proširiti po celom pčelinjaku.

Pojava matice trutuše se dešava na pčelinjaku. Obično vrlo rano proveravam kako matica nosi. Zato dugo godina sklanjam po jedan ram iz košnica. Time dobijam mgućnost da vrlo brzo, samo jednim potezom pčelarskog noža razdvojim ramove i vidim ima li ravnomerno zatvorenog radiličkog legla.

Košnica koju sam fotografisao je bila jako zazimljeno društvo. Bilo je sve u redu i kada je počela da izgrađuje zaperke, spremao sam se da ubacim satnu osnovu. Pogledao sam leglo i nije bilo radiličkih ćelija. Ima nekoliko matičnjaka, ali ih matica nagrize kada budu zatvoreni. I imao sam sreću da je fotografišem i kako sasvim uobičajeno zanosi ćelije. Po ramovima se kreće odlučno i vrlo lepo izgleda.

Ovde imamo baš taj poremećaj u društvu, koji sam nazvao suprostavljanje matice težnjama društva. U ovom slučaju matica ne dozvoljava smenu rušenjem matičnjaka, a pčele ne mogu da prepoznaju poremećaj jer im nije uočljiv po kretanju matice, postojanju oštećenja matice koje pčele verovatno raspoznaju u sporazumevanju između jedinki društva (uključujući i maticu), postojanju i nedostatku legla, nedostatku mirisa matice itd. Kod težih nedostataka, pčele uklone maticu i pre no što se izleže nova matica iz matičnjaka.

Na fotografijama se vidi nekoliko matičnjaka za tihu smenu matice, koji se nalaze samo na ovom ramu. Jedini zatvoreni matičnjak je oštećen. Društva sa ovakvom maticom ne mogu dugo da preživljavaju i ovde je slučaj u vreme proleća, kada je broj pčela još bio veliki. Takođe, tu je još prisutno više dugovečnih zimskih pčela. ostale, novoizležene jedinke potiču od krupnijih jaja (što je uobičajeno tokom proleća), hranjene su raznovrsnim polenom i društvo nije životno ugroženo. Tokom leta se brzo primeti slabljenje ovakvih zajednica, jer se navedeni uslovi menjaju.

Kada društvo ima maticu koja slabo nosi, a zanosi radiličko leglo dolazi do stalnog slabljenja. I ovakve matice nemaju nikakav poremećaj koji pčele mogu prepoznati i zato opstaju, sve do propasti društva. Ova društva mogu ući i u zimu, prezimiti i tokom proleća zameniti maticu ili propasti. Maticu je potrebno zameniti.



U slučaju društva koje sam fotografisao, sklonio sam maticu sa rama, pustio drugu i to teško oštećenu (baš u jadnom stanju: oštećene dve nogice i krilo – blatobran nije :D) i pčele su je prihvatile. Nekoliko dana sam viljuškom za otklapanje meda uništavao trutovsko leglo i ona je dobro nosila. Ovoh dana ću je zameniti mladom ovogodišnjom maticom. Pčele su je istog momenta prihvatile baš zato što su neodlučno * išle na tihu izmenu matice. O principu tihe smene (i prijema matice po tom principu) sam malo filozofirao u okviru ove teme (na forumu gde se smatra da filozofiram) (http://spos.info/forum/index.php?topic=10284.msg129795#msg129795), a principe sam nabrojao u ovoj poruci (http://spos.info/forum/index.php?topic=10284.msg130894#msg130894). Možda su principi i moje filozofiranje smešni, ali matica je primljena i to matica u vrlo lošem stanju.



* Napisao sam neodlučno iako to deluje neuverljivo i proizvoljno, a može se zaključiti da su pčele stvarno neodlučno išle na tihu smenu matice. U momentu kada sam fotografisao, pčele ovog društva su još bile snažne i nisu osećale nikakve posledice (već sam delimično objasnio zašto je to tako). Jedino što su mogle da uoče je nedostatak radiličkog legla. Sve ostalo je bilo povoljno: brojnost i starosna struktura povoljni, dovoljno hrane itd. Moj zaključak je da one ovo mogu da uoče je na osnovu ponašanje pčela po samom izimljavanju, kada matica ne može da nosi usled nekog unutrašnjeg poremećaja. Pčele nakon nekog vremena (više dana nepostojanja legla, a možda i ceo mesec) počinju da bruje kao bezmatak, iako je matica prisutna. Kao i kod npr. rojenja, tako da može delovati više uslova ili samo jedan, da dođe do rojevog nagona. Ali ako je prisutan samo jedan uslov, rojevi nagon može spontano prestati.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 05, 2013, 00:31:09
Fotografije matice kojom sam zamenio maticu trutušu, koja nije dozvoljavala tihu smenu. Zamenu sam izvršio 13. aprila uklanjanjem bele matice sa ram i puštanjem žute među pčele. Evo samo par fotografija, kakva je ta matica. Sutra ću postaviti niz fotografija njenog legla.

I napravio sam grešku. Nisu oštećene dve nogice nego tri: jedna zadnja, jedna srednja i jedna prednja. I oba leva krila. A nosi bez problema. Nju je oštetilo društvo koje je vršilo kasnu tihu smenu matice. Obe matice su bile prisutne jesenas (i matica majka i matica kćer). Tokom zime su obe nestale. Dodao sam jednu belu, ali su je ubile i to sam video tokom jednog zimskog „blic“ pregleda. Pčele su bile strahovito ljute. Tako da su i ovu žutu maticu teško oštetile.

Inače, može se pročitati da je kasno dodavanje matice rizično (jesenje ili čak zimsko dodavanje matice bezmatku). Znamo ko to piše i s obzirom da čovek nema pojma, to se ne računa. U jesen, krajem keseni ili zimi se vrlo lako dodaju matice. Naročito zimi. Ali društvo koje je odgajilo maticu tihe smene je bilo ljuto, jer ta matica nije bila dobra (iako je fizički sjajno izgledala i u početku nosila radiličko leglo). Pisao sam o agresivnosti društava koja prepoznaju neki nedostatak matice, pri čemu ta matica održava izuzetno jako društvo. U ovom slučaju su bile agresivne, jer obe matice nisu bile dobre.

Na fotografijama se vidi kakvu su štetu napravile matici. I pored toga, ona izuzetno nosi i pčele ne pokazuju nameru da je menjaju.

Što se tiče kasne zamene matice, na petoj fotografiji je „posledica“ vrlo kasne zamene koju sam vršio 21. novembra. Kavez je stavljen u plodište i na tom mestu sam izvadio jedan ram. Smatrao sam da će to čak i „pomoći“ društvu da pređe u drugi nastavak, jer će tu biti okupljeno jako puno pčela. prešle su, ali sam ja zaboravio da pribeležim i tako je ostalo do proleća. Sav prostor na mestu nedostajućeg rama je bio trutovski građevnjak. Deo je bio „zakačen“ za kavez. Kako god bilo, kasna zamena matice kavezom je uspešno obavljena. Inače, kada su pčele u klubetu, matica se jednostavno pusti na klube i bide primljena bez problema.


PS
Dodao sam naknadno dve fotografije na kojima se mogu uporediti matice. Ona koja je "loša" besprekorno izgleda (matica B), a ona oštećena koja dobro obavlja svoje funkcije je stvarno jadna po izgledu (matica A). I pčele nemaju nameru da je menjaju.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 20, 2013, 01:00:47
Samo par fotografija matice koja je ušla na leto košnice koja već ima matice. Pčele su je oštetile i zatim prihvatile.

Bela matica potiče iz susedne košnice, sa čijeg rama je pri pregledu sišla na tlo i potom ušla u susednu košnicu.

Društvo koje je pri tome ostalo bez matice je takođe dobilo maticu (crvenu), takođe  „na leto“. Držao sam kavez oko pola sata na letu, jer sam radio oko tri košnice. Po ponašanju pčela na kavezu sam zaključio da bi je mogle primiti i pustio je na leto da uđe u košnicu. Vrlo zanimljivo je da je to društvo imalo zatvorene matičnjake u odgoju i kako je bilo dva dana bez matice, na ramovima je bilo baš puno prisilnih matičnjaka. Obično to otežava prijem novododatih matica.


Košnice koja je nenadano dobila i drugu maticu sam udvojio preko rešetke. Nisam ima vremena za formiranje novog roja po metodu o kojem sam pisao.

Ovo mi se i ranije događalo i bilo je i vrlo „teških“ slučajeva, kada sam u besu prevrnuo košnicu. Nastavci tog društva su bili u onim četvororamnim košnicama (koje koristim za male oplodnjake). Treći nastavak je odleteo par metara dalje. Kada se deo pčele prikupio, samo sam ih nastavke na njihovo mesto, na podnjaču (ona nije umala da leti :D :D). Puno pčela je ostalo u travi. S obzirom da je već padao mrak, pčele su ulazile u nekoliko susednih košnica. U jednu od njih je ušla matica i pčele su ubile svoju maticu, a ovu, koja je ušla na leto prihvatile iako je bila godinu dana starija.

Često se dešava da pčele prihvate maticu koja uđe na leto. Naravno, ne treba primenjivati „nasilne“ metode, koje ponekad ničim izazvan ja primenjujem (mislim na batinanje košnice – tako me Bilja ponekada zeza, kada dođem ljut od pčela: pita jesi li izudarao neku...).


Po onome što smo danas videli, ritam zanošenja žute matice je vrlo brz. Odnos u snesenim jajima je 5:1 za žutu maticu. U nekim momentima me začudila brzina zanošenja: samo par sekundi i prelazila je u drugu ćeliju i ponovo zanosila. Tako zanese nekoliko jaja i potom napravi pauzu.

U jednom momentu, susrele su se nakratko, i žuta matica je u deliću sekunde napala belu i još brže se udaljila od nje. Pisao sam odavno da matice ne kidišu jedna na drugu po svaku cenu. Ovo nismo mogli da fotografišemo, jer je bilo neočekivano, vrlo kratko je trajalo i nije se ponavljalo pri narednim bliskim susretima. Pčele u blizini su bile neutralne pri ovom kratkom  i bezopasnom „sukobu“. O uvođenju druge matice u duštvo koje već ima maticu, principu tihe izmene sam pisao. Ovo se dešava u uslovima kada društvo već vrši tihu smenu, ili pri razvoju i obnovi društva, što često navodim. Naravno, ima i drugih situacija kada se to dešava. Sada su društva u periodu obnove duštva i pored velike količine pčela u njima. Prevešavao sam par košnica (od kojih jedna nije prevešana od 30. aprila. I pored puno polena od bagremca, kojima se smanjuje prostor za leglo nema govora o rojevom nagonu.

Košnicu, koja je sada dvomatična ću ponovo udvojiti nakon vrcanja meda, jer ću belu maticu iskoristiti za roja na način koji sam opisivao ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=59.msg242#msg242).


PS
Kolega Boris je možda imao sličan slučaj, ali za sada nemamo vesti o tome šta se desilo sa maticom van košnice (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1408.msg24450#msg24450). Moguće je da se nešto slično desilo.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 12, 2013, 22:54:50
Desava se da pri presađivanju jako sitnih larvica bude ubačeno više od jedne larvice. Vrlo sitne larvice se ponekad slabije vide u matičnjaku i u žurbi se ne vrši temeljita provera i ubaci druga larvica. Pre nekih dvadesetak dana sam ja presađivao (posle dužeg vremena) i u jednu čauru sam ubacio tri larvice. Fotografisao sam mobilnim telefonom i slike su mutne, tako da ih neću postaviti.





Na fotografijama su posledice presađivanja dve larvice. Pisao sam ranije da mi se ovo dešavalo i da je jedna larvica odrasla kao matica, a druga kao pčela. Isto se može videti i na priloženim fotografijama. U oba slučaja sam napravio propust i nisam ostavio pčelu u matičnjak i vratio u inkubator, da vidim kakva će biti izležena pčela (ili šta li je već).

Pre desetak dana smo imali slučaj da je druga larvica odgajena kao nešto sitnija matica, ali nije preživela. I matica je kao i u ovom slučaju rasla naopako okrenuta (okrenuta na gore). Onu prethodnu smo normalno dodali u oplodnjak i hoću da je testiram u košnici, ako se normalno spari.

Mislim da na sličan način neka društva ne dozvoljavaju da se izlegu normalne matice, tako što izdužuju matičnjake i udaljavaju ih od hrane. Dobije se vrlo sitna „matica“ odnosno nešto između matice i pčele.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 13, 2013, 13:58:32
Pre nekoliko godina, na forumu SPOS-a, u temi Mamci za rojeve, postavio sam fotografije neobičnog mesta koje pčele povremeno nastanjuju. Kažem, povremeno, jer uglavnom ne prežive zimu, ali svake godine tu dolazi roj. Samo 2009. godine sam zaključio da su i u tim izuzetno surovim uslovima preživele zimu, jer je godina bila povoljna što se tiče paše.

Snimio sam i video zapis mobilnim telefonom, ali je kvalitet vrlo loš. Jedino što bi bilo zanimljivo ako bih postavio taj snimak je zaglušujuća buka ogromnog motora (oko 2 MW), koji je u neposrednoj blizini.

I pored metalne „košnice“, stalne promaje, zaglušujuće buke sa vibracijama, pčele svake godine nastane ovu „košnicu“. Ona ima dva leta, jedno nasuprot drugome. Ima promaje, hladna je i zimi je u senci. I u tim uslovima, društvo snabdeveno hranom može preživeti zimu. Ovo nam govori o nizu stvari: o potrebi za utopljavanjem ili npr. do toga koliko su pčele slabo „inteligentne“ kada nastanjuju ovakva mesta (šalim se ovo za „inteligenciju“:  pčele nisu više ili manje inteligentne - one su uglavnom isto inteligentne, ako se uopšte za pčele može reći da poseduju ovu osobinu).

Ove godine je roj „kasnio“ sa dolaskom oko 25 dana.  Mogu se na ulazu videti i pčele koj nose polen. Roj je došao 20. maja, a fotografije su nastale sutradan.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Nikolić Nemanja Jun 22, 2013, 13:16:59
Prosle subote sam formirao 2 roja i ubacio im sparenu maticu u kavez,sa po 3 rama sa leglom,2 medom i po jedan polenom i satnom osnovom.
U jedan nukleus sam ubacio pun ram sa polenom,dok u drugi ram sa vrlo malo polena (namerno) i posmatrao do jutros ponosanje.
Nukleus sa vise polena je ostao bez izletnica,i do utorka gotovo da ni jedna pcela nije izlazila iz kosnice,dok u ovom drugom sa vrlo malo polena mislim da se jedan broj izletnica nije vratio maticnoj zajednici jer je postojala aktivnost pcela i pretezno su unosile polen.

Voleo bih da Sole napise nesto o ovoj pojavi i  prozivam ga da to i ucini kad bude imao vremena.


Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 24, 2013, 23:14:05
Ne verujem da se to desilo samo zbog nedostatka (ili prisustva) polena. Sa kojeg mesta u košnici si uzeo ram sa polenom? Dobrim delom leta pčele polen skladište uglavnom na bočnim ramovima. Može se desiti da bude na svim ramovima u košnici ako je jaka polenska paša (npr. kada su uslovi takvi da bagremac slabije medi i daje puno polena). U jednom momentu pčele će mlad ram (sa kojeg je izležena jedna ili dve generacije) popunjavati polenom iako je usred gnezda.

Ako uzmeš ram sa bokova gnezda, gde se nalazi više starijih pčela, one će se sigurno u najvećem broju vratiti u staru košnicu. Na mlađem ramu, koji je iz središta gnezda ima više mladih pčela i zadržaće se u većem broju u novom roju.

Takođe, zavisi i kakvo je leglo u rojevima. Ako je više zatvorenog legla, pčele se brže vraćaju i osipaju iz roja, kada „zaključe“ da je leglo bezbedno. Ako je leglo mlađe, primorane su da se brinu o njemu i veća je mogućnost da protokom vremena ostanu u roju (i prilično starijih pčela).

Ali, bilo šta da je u pitanju, nisam za to da se formira roj na pčelinjaku, naročito sa maticom u kavezu. I kada se formira sa njihovom maticom, potrebno je odvojiti više pčela. Najsigurnije je kada se roj skloni na oko 3-4 kilometra od pčelinjaka (pravolinijsko rastojanje roja od pčelinjaka).


Ako se već mora raditi na pčelinjaku, odabrani ramovi se podignu u drugi nastavak (kod nastavljača) i tako se u roj uzme više mladih pčela, koje ipak omogućavaju da se više pčela zadrži u roju. Ili se ramovi sa leglom i pčelom uzimaju iz sredine gnezda (npr. kod DB košnice).

Kada je pojačana paša, veće je osipanje pčela iz roja. Pčele se sasvim drugačije ponašaju u takvim uslovima. Mislim da po izlasku iz roja, za pašom jednostavno „zaborave“ na svoje obaveze prema leglu i uopšte prema tom novom društvu i žure da se vrate što pre sa tovarom nektara i tako se vraćaju u osnovno društvo iz kojeg potiču (kod vrlo obilnog lučenja nektara). Slično je i sa naletom pčela kada se pčelinjak preseljava, a paša je već počela. Malo vremna se provodi u proučavanju prostora i u žurbi da se odloži nektar u košnicu dolazi do zaletanja u druge košnice.

Iako deluje protivrečno, mislim da će se više pčela svih starosnih dobi zadržati u odvojenom roju u nepovoljnijim uslovima (prohladno vreme), kada su pče prinuđene da se više brinu o novom društvu (zagrevanje gnezda, povremena približavanje tuđica letu u tim uslovima, donošenje vode i sl.).

Da ne zaboravim da opet naglasim: nisam za zadržavanje odvajanog roja na pčelinjaku, već za njegovo udaljavanje sa pčelinjaka.
Naslov: Ponašanje pčela
Poruka od: Рајко Борић Jun 25, 2013, 16:34:14
Пчеле су јуче, можда због наглог захлађења, избациле неколико ларви на лето. Затворио сам, после тога, горње лето и није се поновило.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Boris Salaj Jun 29, 2013, 12:07:33
Promatranjem leta na mojim košnicama došao sam do zaključka da je moguće da imam dve matice manjka. Za jednu (prvu na snimku,krajnju levu od snimanih, sa ožiljcima od pada sa prikolice mi je jasno da je bez matice jer sam je skupio sa puta) ali mi je ponašanje pčela na drugoj (na istom postolju) još sumnjivije. Nisam želeo da otvaram i pregledam jer je oblačno, relativno hladno vreme i dosta im je stresa još od nesrećnog transporta...


Kod svih ostalih košnica se vidi radno raspoloženje, unos polena je kao kod one dve na postolju desno od problematičnih ako ne i bolji a ove dve me baš sekiraju
Pitanje za stručnjake glasi


Nabaviti nove matice ili spojiti društva i kad?
Znam da ću teško kupiti matice sad a ne znam da li je kasno da društva spajam kad bude toplije vreme od ponedeljka recimo...
Prvo što mi je palo na pamet je bilo da zamenim ramove pa sam iz jedne košnice ubacio jedan ram sa jednodnevnim leglom u
ovu što sam skupio sa puta, a ram sa starim zatvorenim leglom iz ove skupljene stavio na mesto uzetog jednodnevnog legla (to sam uradio juče) a danas mi je jasno da nema vremena da si one sad odgaje maticu, suncokret već otvara...


Snimak će uslediti čim ga uploadujem na youtube...
Pozdrav


http://www.youtube.com/watch?v=DrLt-5kjWPE (http://www.youtube.com/watch?v=DrLt-5kjWPE&feature=youtu.be)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jul 01, 2013, 11:01:40
Borise, nisam puno u toku (selio sam pčele) i mislim da moraš utvrditi pregledom. Pažljivo izvadi jedan ram i vidi šta se dešava. Ne boj se "stresa" i potresa. Pčele su to već prevazišle. Ako su sve rojevi, suzi svima leta za početak, dok ne ojačaju.

Kratko sam pogledao snimak i mislim da je sve u redu. Šetanje pčela po poletaljci ne mora da bude neki znak za uzbunu. Rojevi ne obiluju viškovima pčela, kao društva sa viškom pčela, čije pčele odmah masovno odleću za pašom. Roj mora da brine o leglu i zato može biti tog "šetanja" po poletaljci. Različiti ponašanje pčela na poletaljci rojeva može biti usled postojanja različitih uzrasta lagla. Nešto lakše se pčele brinu o poklopljenom leglu i mogu imati malo više izletnica. Ne brojno, ali imaju nešto više pčela lišenih obaveza oko brige o leglu (od grejanja do ishrane i održavanja). Ne zaboravi da je još prohladno i da je to dodatni razlog da pčele budu sprečene da masovnije odleću u polje (opet kažem to se odnosi na rojeve).

Ako nema matice i ne nabaviš maticu, spoj taj roj. Naravno da je to na neki način "gubitak" ali je to prividni gubitak. Imaćeš jedan (ili dva-tri) nešto jača od ostalih.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Boris Salaj Jul 01, 2013, 20:50:59
Danas je rešena dilema sa snimka (košnica krajnja leva sa snimka). Sigurno nema maticu jer nema mladog nepoklopljenog legla, matica nije uočena detaljnim pregledom (sve ramove sam prebacivao u drugi prazan nastavak, posle toga pregledao zidove nastavka u kome su bile, podnjaču i hranilicu i nisam je našao, a na ramu sa jednodnevnim leglom kojeg sam ubacio u petak 28.6 (izvadio sam ram poklopljenog legla iz nje a iz druge košnice izvadio nepoklopljeno jednodnevno i zamenio im mesta bez pčela na njima, naravno) pronašao sam 2 zatvorena i još dva izvučena matičnjaka. Također sam primetio da se radno raspoloženje te košnice vratilo i da nema više onakvog ponašanja kao sa snimka. Novu maticu treba da dobijem sutra popodne tako da mislim da je problem rešen...
Inače na svim košnicama su mi leta smanjena ali se to možda ne vidi na snimku (možda je sunđer malo dublje, a danas sam ionako označavao košnice pa ako i nije bilo smanjeno sada sigurno jeste...
Ima li nekog saveta za dodavanje matice?
Planiram da je dodam u kavezu sa bombonom, tačno u sredinu legla i dan kasnije pregledam kako su je primili i ako bude sve u redu da porušim matičnjake (ipak su prisilni...)
Pozdrav svima!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Никола Маодуш Jul 02, 2013, 22:55:55
Борисе,
Ево да напишем док неко озбиљнији не одговори. :)
Наш породични пријатељ, пчелар ми је давао кратке савете за почетак и говорио како губитак матице није страшна ствар.
Према његовим саветима матицу у кавезу додајеш друштву које се обилно прихрани како би се повећала шанса да матица буде примљена.
С обзиром да ти матицу немаш неколико дана вероватно ће је лако прихватити.
Било би добро кавез да намажеш шећерним сирупом или медом.
Човек ретко додаје матице у кавезу али каже да му се овај метод показао одлично.
Сретно друже.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Nikolić Nemanja Jul 06, 2013, 22:33:47
Ne verujem da se to desilo samo zbog nedostatka (ili prisustva) polena. Sa kojeg mesta u košnici si uzeo ram sa polenom? Dobrim delom leta pčele polen skladište uglavnom na bočnim ramovima. Može se desiti da bude na svim ramovima u košnici ako je jaka polenska paša (npr. kada su uslovi takvi da bagremac slabije medi i daje puno polena). U jednom momentu pčele će mlad ram (sa kojeg je izležena jedna ili dve generacije) popunjavati polenom iako je usred gnezda.

Ako uzmeš ram sa bokova gnezda, gde se nalazi više starijih pčela, one će se sigurno u najvećem broju vratiti u staru košnicu. Na mlađem ramu, koji je iz središta gnezda ima više mladih pčela i zadržaće se u većem broju u novom roju.







Hvala Sole na odgovoru. Morao sam na istom pcelinjaku da formiram rojeve posto jos nemam adekvatnu lokaciju na dovoljnoj udaljenosti. Evo kako sam formirao rojeve:

U kosnici u kojoj nije bilo aktivnosti sam prebacio 1.(polen) 3.4.6. (leglo) i zalezeni ram sa medom i stresao pcele sa 5.i 10. rama.
U kosnici u kojoj je bilo aktivnosti bilo je vise otvorenog legla nego u prvoj a ramove sam uzimao sa 4.5.6. (leglo). 9.(polen) i stresao pcele sa 1.i 10. i nezalezeni ram sa medom.Satnu osnove sam ubacio izmedju polena i legla u oba roja.
 Redosled ramova koje sam prebacivao iz maticnih kosnica je sa leva na desno.
Polako ucim,ova situacija mi je samo govorila da se aktivnost nije prekidala zbog nedostatka polena,sad vidim da ima uticaja i odnos legla(otvorenog i zatvorenog),mesto odakle se uzimaju ramovi i stresaju pcele.
Jos jednom hvala.
Pozdrav iz Grkinje
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jul 28, 2013, 23:32:51
Lažne matice znaju biti jako „neugodne“. Formirao sam rane rojeve i nisam imao vremena da ih sve pregledam.

24. juna prilikom pregleda jednog odeljka u roju je nađeno četiri rama legla i zaležena je cela površina, na sva četiri rama, kao da je matica zanosila. Sva četiri rama su sklonjena i spojena su oba odeljka. Pre spajanja sam dodao 4 rama zatvorenog legla. Matica u drugom odeljku je odlično nosila. Spajanje je izvršeno 25. juna. Matica je pronela nakon 5 dana (verovatno i pre tog vremena, jer je bilo prilično jaja na ramu - ali pouzdano mogu reći da je to 5 dana nakon spajanja).

Kasnijom proverom je utvrđeno da je najveća površina sa novim leglom ponovo sa trutovskim ćelijama. Nekoliko dana smo čistili to leglo i pratili šta se dešava. Bilo je i pravilno položenih jaja i zaključujemo da je matica postala trutuša i menjamo je.

Druga matica je od početka u izolatoru i lako se može pratiti šta se dešava (prva je bila u izolatoru samo par dana pre zamene).

Međutim i leglo nove matice je „trutovsko“. Svo leglo iz ramova je oprano. Kada se pojavilo leglo van izolatora, bilo je jasno da lažna matice nose uporedo sa maticom. Danas sam očistio leglo sa još dva rama i pojavljuju se prve čelije poklopljenog, radiličkog  legla. Lažne matice su bile aktivne oko 20 dana u prisustvu normalne oplođene matice.

Često uporedo nošenje lažnih matica u prisustvu oplođene matice i ne primetimo, jer su pčele na paši ili se smatra da matica „nešto nije u redu“. Da bi se utvrdilo pravo stanje, potrebno je praćenje postojanja lažnih matica mnogo više dana nego što se to obično smatra. U slučaju dugotrajnijeg prisustva lažnih matica, može se desiti da dobra matica doživi poremećaj jer je pčele u dužem periodu ne hrane ili da pčelar zameni sasvim dobru i kvalitetnu maticu, kao „lošu“ po nekom svom zaključku.

Sumnjao sam ranije na ovako nešto, ali nisam bio siguran i nisam imao vremena da pratim ovu pojavu. Ranije sam pisao na forumu da sam imao slučajeva da društvo sa lažnim maticama prihvati maticu, ali da lažne matice nastavljaju da nose. U jednom slučaju, poremaćaj je bio toliko jak, da pčele nisu hranile maticu. To je bilo 1996. godine, kada sam bio na bagremu u Kamenici kod Valjeva. Društvo iz koga je izvrcano oko 70 kg meda je ostalo bez matice i svedeno na dva polumedišta i kao roj seljeno na suncokret. Oba polumedišta su bila sa prilično unesenog meda, ali je leglo bilo samo trutovsko. Ostalo je pčela za možda par ulica. Nađena je matica obeležena plavom bojom i po veličini matice se moglo zapaziti da je pčele uopšte ne hrane.


Ako budete u sličnoj situaciji da možete vršiti proveru „sumnjive“ matice dodate u društvo gde su bile aktivne lažne matice, potrebno je računati da treba više vremena da prestane aktivnost lažnih matica i da je relativno brz prestanak aktivnosti lažnih matica kada se društvu doda pod znakom pitanja. Nažalost, nisam imao vremena da proverim još jednu zanimljivost. Gotovo potpuno sam siguran da bi postojanje matičnjaka u nekoj meri „ublažilo“ aktivnost lažnih matica. Ovo kažem na osnovu nekih „prisećanja“ i podsećanja iz arhive. Obično su društva sa lažnim maticama imala male površine legla i to na samo dva tri rama. I uvek su takva društva imala matičnjake koji su, takođe započeti na leglu lažnih matica. U slučaju koji sam pažljivo pratio poslednjih mesec dana (i malo više), reš je o društvu koje u „neposrednom susedstvu“ ima oplođenu, dobru maticu. Deli ih  lesonitna pregrada. Moguće je (i verovatno je) da su pčele na neki način dobijale informaciju o prisustvu matice i da zato nije započet nijedan matičnjak. Ali, dugotrajnije odsustvo legla je dovelo do poremećaja i pojave lažnih matica.


Dešava se da pčelari upute zamerke na poneku maticu i uvek izlazimo u susret i dobiju drugu maticu. Stvar je poverenja i naše odluke da dajemo maticu i slučaju reklamacije nakon godinu dana. Obično tražim da mi donesu „neispravnu“ maticu na proveru, ali to se nikada ne dešava. Pravdaju se strahom da ne smeju da „uhvate“ maticu ili je društvo jednostavno rasformirano i matica više ne postoji. Kako često insistiram da se matice ne dodaju društvima koja su predugo bez matica, pčelari to uporno rade. Po nekom „osećaju“, uvek sam savetovao da se društvu koje je duže bez matice doda mlado leglo (nepoklopljeno leglo svih uzrasta), jer i sam tako radim. Međutim, postoji „verovanje“ da pčele obavezno ubijaju maticu ako se doda mlado leglo.

Potvrda dugotrajnije aktivnosti lažnih matica u prisustvu oplođene i proverene matice je nov momenat koji je bitan u samom ponašanju pčela, ali mom ličnom odnosu prema „reklamacijama“.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 23, 2013, 23:41:04
1) Odbrana od osa i brade na letu

Odbrana košnice može biti sa vrlo uznemirenim stražaricama na letu, koje presreću svaku pčelu ili drugog insekta koji slučajno ili namerno proleti pored leta košnice. Drugi vid odbrane je potpuno zatvaranje leta u vidu brade*. Pčele se grupišu na letu i relativno su mirne. Ovo se moglo pratiti poslednjih, gotovo mesec dana u uslovima vrlo slabe paše (ili u vreme zahlađenja u područjima gde ima paše). Ovo bi bio još jedan preči posao pčela, kako sam odredio, naizgled sporedne radnje pčela (sporedne prema očekivanju pčelara, pčelama je to u tim momentima osnovno).

Stalno prisustvo pčela u bradi u smislu neprestane i celodnevne odbrane se dešava zbog prenamnoženosti osa i stalnog pokušaja da ugrabe neku pčelu ili uđu u košnicu.

Ovakva odbrambena brada je uglavnom slabo pokretljiva. Pčele miruju i uznemirenost nastaje onda kada dođe do borbe sa osom. Vrlo je zanimljivo videti skupinu od stotinak pčela, koja visi na „niti“ koju čini niz pojedinačno spojenih pčela, sa skupinom pčela u odbrambenoj bradi, koja i dalje miruje na letu. Pčele koje su na kraju te žive „niti“ su već na tlu, a postoji veza sa odbrambenim klubetom, jer se napadi osa iznova ponavljaju. Ta im je sigurnost za brži povratak na leto.




Ose su neverovatno agresivne i napad ose se dešava i na način „presretanja“ i otimanja plena. Na dve fotografije od 2009. godine je munjeviti napad ose na pčelu koja je iznosila oštećenu lutku pčele. Imao sam sreće da ovo fotografišem. Osa je snžnim udarom odbacila pčelu (strelica pokazuje odbačenu pčelu, koja je uspela da uzleti). Namera ose je bila vrlo jasna: nije napadala pčelu, već se usmerila na tovar koji pčela nosi. Kao da prepoznaje gde je slabija odbrana.


Zbog „smanjenja brada“ ne treba podbacivati nastavke. Nije brojnost pčela u pitanju. Možete samo oslabiti odbranu i čak izgubiti neka društva.



2) Način skladištenja perge, koji je obično manje primetan pčelaru

Pčele prave takav raspored perge u medu, da pri potrošnji meda ostaje dovoljno praznih ćelija koje su potrebne radi zgušnjavanja klubeta pri određenim temperaturama. Polen zaliven medom je uglavnom razbacan po ramu. Veće površine sa polenom su obično u donjem delu rama i pčele izbegavaju da ga poklope. Njega skladište više na bočnim ramovima oko klubeta. Dobar deo tog polena troše mlade pčele koje se spremaju za zimu, poprevljajući tako telesni sastav. Kasnije se može desiti da se opet taj prostor sa polenom-pergom ponovo dobro popuni. Kada pčele potpuno prestanu sa razvojem, može se nastaviti unos polena.

I u polumedištu koje čini zalihe meda - zimnicu ima takvih ćelija sa pergom. Na fotografijama se vidi kako to pčele rade i uglavnom, nema bojazni da će nedostajati perge tokom zime.




* Imao sam slično iskustvo, baš sinoć, ali sa osama. Već sam u temi o osama pisao da ih sa namerom pustam da uđu u prostoriju i tu ih pobijem reketom i peckalicom za muve. Međutim, bio je zanimljiv zvuk nešto niže učestanosti koji se u jednom momentu pojavljivao. Sinoć sam video i zašto. Ose su u dva polumedišta napravile klube. I imam utisak da su, osetivši opasnost slale određene znake drugima, koje su u opasnosti. Tek sinoć sam video da se one sklanjaju u ta polumedišta. Primetio sam da tu ulaze, ali sam mislio da je to zbog meda koji je ostao nakon vrcanja. Čini mi se da isto reaguju pčele. Osećajući neprijateljski zvuk spolja, zatvore leta telima i brane se.

Inače, kada sam razdvojio ta dva polumedišta sa osama, napale su me vrlo neugodno. Dok sam ih „lovio“ po prostoriji, ni jedna nije napadala. Izgleda da su se ose iz različitih gnezda udružile u novom gnezdu.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 02, 2014, 21:37:01
Danas sam pogledao neke oplodnjake, koji zimuju nešto slabiji, jer nisam stigao da ih pospajam kada je to trebalo uradit - na vreme (zdravstveni razlozi). Iako je duvao jak vetar, nije bilo problema pri radu. Stanje je bilo takvo, da je klube (sada već gnezdo, jer ima legla) ostalo u prvom nastavku s obzirom da je tu imalo prilično hrane. Ovde je bitno istaći da nemaju veze one priče o zadnje izleženom leglu, što kasnije utiče da pčele tu otpočinju novo leglo. Radi se samo o tome da je u donjem nastavku bilo više hrane, nego što je to trebalo da bude. Hrana (i pri tome i tamnije, toplije saće) „vezuje“ pčele za donji nastavak. Da je bio bez venaca zatvorene hrane u sredini, pčele bi zahvatile gornji nastavk i tu otpočele leglo.

Na slikama se može videti da nema kruženja pčela okolo i nekontrolisanog izletanja (izuzetak je dve-tri pčele). Što inače "nadrinauka" tvrdi  :D. Možda je razlog što je bilo +1 a treba -9  :D .

Malo sam zakasnio sa fotografisanjem i ne vidi se da sam u nastavku ostavio samo dva rama na kojim ima malo legla. Oni su bez trunke hrane. Prva dva sa hranom (do prednjeg zida sam već ubacio i počeo sa fotografisanjem tek tada).


Sa gledišta ponašanja pčela je bitno da pčele nemaju „zahtev“ društva za odbranom i jačim obletanjem oko košnica, kada se istresu jedna ili dve ulice bogatije pčelama. Pre toga su malo uzletale, jer sam ih neko vreme držao u kući i kratko „fenirao“. Moralo je tako, jer dve ulice, napred prema letu (gde nije bilo hrane) nisu pokazivale znake života. Posle malo grejanja su i one vrlo brzo živnule i ništa im ne fali.

Sačekao sam nepun minut, malo nadimio i počeo sa istresanjem. Pčele na podu moraju da se grupišu i prestaje svako izletanje pčela i iz gnezda. I te pčele prihvataju „nalog“ vanredne situacije za grupisanjem, od onih koje su već u tom postupku (postupku grupisanja u zadnjem - praznom delu košnice). Dalje, kako se nastavlja istresanje sve pčele ostaju „zalepljene“ za podnjaču u debljem sloju i grupišu se po zidovima. Kao što se na slikama vidi, moraju se te pčele odvajati od zadnjeg zida (i bočnih zidova) nekim predmetom. Ja to pažljivo radim pčelarskim nožem. Ovo se radi zbog toga što će se pčele u grupi utopliti neko vreme, a kasnije ih hladnoća vezuje za taj prostor i može se desiti da ne priđu gnezdu. Uglavnom pređu na ramove i do gnezda, ali protkom vremena i ohlađivanjem pčela, može se desiti da se uhvate za prvi ram do njih i tu ostanu, tako da se klube podeli. Sve ovo zavisi od vremenskih uslova. Da nije bilo vetra, ne bih „usmeravao“ pčele ka gnezdu. Temperatura je bila 1°C i to nije ništa opasno. Gustina pčela omogućava da bezbedno dođu do gnezda. Mada je bolje malo ih „poterati“ prema saću dok se više ne ohlade. Kretanju pčela ka jedinstvenom gnezdu doprinosi i postojanje legla.

Kasnije se ipak proveri da li su sve prišle gnezdu. Vidi se po vremenu na slikama da sam to proverio posle 30 minuta (sl 14).

Zanimljiva je i slika 15 (i detalj te slike). Postoje priče da ovaj naraštaj pčela nije dobro odgajen i da je gotovo beskoristan po društvo. Jedna ili dve pčele koje su zbog opšte uznemirenosti izašle na leto, tu su se i „pročistile“. Po „rezultatu“ pročišćavanja se može videti čime su hranjene – pergom. Tako da je i leglo dobro hranjeno i mlade, izležene pčele su vrlo dobre, a nikako beskorisne ili nemoćne da značajnije doprinesu društvu. Ovde mogu dodati i da je potreban nalog društva za pročisnim letom. To je opšta uznemirenost društva u nešto dužem vremenu (pored onog uobičajenog - povoljno vreme za tu radnju). Kada se samo kratko pogleda društvo, odizanjem poklopne daske, toga nema. Pisao sam nedavno da se ovo može proveriti. Moj zaključak je da ne idu sve pčele odjednom na pročisni let. Za vreme onih toplih dana, menjao sam neke matice. Pre toga je bilo više dana sa pročisnim letom. Društva kojima sam vrlo rano oduzeo matice (sa ciljem da podelim ta drštva na dva susedna) su pokazala upravo ovo o čemu pišem. Povremeno sam ih obilazio, jer te pčele hoće da se pridružuju susednim društvima koja imaju maticu. Prednji zid je bio neverovatno mnogo isflekan i moglo se videti da se ogroman broj pčela hrani pergom, ali da nisu sve išle na pročisni let (iako je bilo više dana koji su to omogućavali – uključujući i prethodni dan).

Ova skupina pčela, koja je tog dana bila „na redu“ za pročisni let, nije dobila nalog društva koje nije bilo potpuno društvo – nedostajala je matica. Ovo je važno, jer ima tumačenja da je matica „komandant parade“ i da ona donosi odluke. Ne mogu sada pisati primere koji pokazuju da to nije tako, jer je i ovaj tekst (po običaju :) ) predugačak.

Nakon podele tih društava sam jedva četkom oribao prednju stranu (nisam je naravno dezinfikovao, jer mislim da to nije neophodno). Samo četka i voda. Ovakva odluka se donosi, kada vidite izgled izlučevine. Ako su fleke tamne i jako tečne, onda to nije za šalu. Potrebna je dezinfekcija. Ove su imale izgled perge koja je vrlo gusta.

PS

Na detalju sa slike 3, vidi se matica. Napravio sam početničku grešku, jer nisam video ima li jaja. Matica ima malo veći stomak i može se desiti da je zalegala uprkos ovom vetru i hladnoći.
Naslov: Понашање пчела
Poruka od: Рајко Борић Januar 14, 2015, 13:25:45
...Može se desiti i da društvo (kao viši organizam – nadorganizam) prema nekim svojim jedinkama ispoljava neprijateljstvo ako je bila na drugoj paši od one na koju su je izviđačice uputile...
Ово ми делује логичније од тренутно прихваћеног разлога за флоро-специјализацију (посећивање одређене врсте биљака у једно време) које гласи да раде брже кад увежбају сакупљање из одређеног цвета.

...kada su pčele dugo na jednom mestu i nema bitne promene okruženja (pa i košnice) odlično znaju da nađu košnicu...
Дискутабилно у којој мери се сналазе. Занимљив је резултат случајног, али не мање значајног, експеримента који је поменуо Здравко Обрадовић: ...један мој пријатељ случајно је прскајући компресором жутом бојом докачио овећу браду пчела на једној ЛРки. После месец дана жутих пчела је било готово у свим кошницама...
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Радоје Киперовић Januar 15, 2015, 15:26:33
...kada su pčele dugo na jednom mestu i nema bitne promene okruženja (pa i košnice) odlično znaju da nađu košnicu...
Дискутабилно у којој мери се сналазе. Занимљив је резултат случајног, али не мање значајног, експеримента који је поменуо Здравко Обрадовић: ...један мој пријатељ случајно је прскајући компресором жутом бојом докачио овећу браду пчела на једној ЛРки. После месец дана жутих пчела је било готово у свим кошницама...

Не бих рекао да је ово "експеримент" који може имати неку вриједност, посебно не ако га посматрамо само у  том "жељеном" правцу. Прије ће бити да су пчелама због наношења боје дјелимично или потпуно отказали рецептори  и центри оријентације.
О оријентацији је 2011. више писао Мома Милошевић...

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=262.0 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=262.0)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić April 18, 2015, 21:40:48
Prethodnih dana je bilo malo pojačane ljutine pčela. Primetio sam da su ljuće pčele u društvima sa prošlogodišnjim maticama koje su sparivane u vreme kišnog razdoblja. I dalje su najljuće pčele društava koja su se rojila. Retki su izuzeci. Ako imate potpune podatke sa svojih pčelinjaka, bilo bi zanimljivo da pratite i u buduće ta društva.


Ponovio bih da sam ranije izneo svoje mišljenje da su društva sa maticama koje se sparuju u postupku prirodnog rojenja ljuće od ostalih zato što je izostalo sparivanje sa većim brojem trutova (uobičajena „žurba“ društva da nastavi razvoj i obezbedi opstanak – prikupi zimnicu). Dalje se to ispoljava kao sklonost rojenju za koju se smatra da je osobina rojevih matica koja se izraženo nasleđuje.


Svakako da je to tačno, jer je sklonost ka razmnožavanju vodeća osobina koja odlikuje živa bića. Nevolja je što se to smatra nedostatkom koji se ukida odbiranjem. Do sada na sreću nisam video da je neko stvorio tako idiotske linije pčela. I rojeve matice koje dugo čekamo nisu nešto sklone rojenju (rekao bih da je to potpuno sparivanje, što znači sparivanje sa više trutova).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milomir Mihajlović Maj 14, 2015, 14:32:38

   Gornji video snimak prikazuje stanje u jednoj LR košnici koje sam pratio tri dana.Matica peva,lepo je njoj a lepo je i meni :D .Bilo mi je čudno koje to pčele pevaju zajedno sa njom,najpre trio,pa kvartet,pa kvintet...neće li  to veselje prerasti u horsko pevanje van košnice na nekoj grani,pomislio sam.Ovo stanje u košnici opisao sam starijim iskusnim pčelarima.Rekli su mi da pod hitno otvorim košnicu jer će društvo najverovatnije da se roji.Košnicu sam otvorio oko 8 sati i naišao na oko 15 zatvorenih matičnjaka.Iz dva matčnjaka su matice progrizle vrh i tek počele da izlaze.Društvo sam razrojio na četiri dela.Razrojeno društvo nisam preneo na drugi pčelinjak,tako da nemam izletnica osim one košnice koja je bila u rojevom nagonu.
    Interesuje me ,hoće li biti smetnji za oplodnju matica,jer nema izletnica?Da li je neophodno već odmah izvršiti prihranu sirupom jer nemaju vodu?
      Može li se na osnovu ponašanja pčela,kako je to prikazano na snimku,zaključiti i pratiti sasvim pouzdano rojevi nago?Zapravo,u kojim situacijama peva matica.Ovde se čuje nekoliko pevačica različitih melodija.Verovatno se dozivaju i sporazumevaju da "brisnu" iz košnice.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Zoran Ilinčić Maj 14, 2015, 17:42:18
Danas su pčele bile agresivne za razliku od juče, kad su bile sasvim mirne. Ne znam šta je razlog, možda promjena vremena...ili prestanak medenja bagrema.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 14, 2015, 23:10:12

   Gornji video snimak prikazuje stanje u jednoj LR košnici koje sam pratio tri dana.Matica peva,lepo je njoj a lepo je i meni :D .Bilo mi je čudno koje to pčele pevaju zajedno sa njom,najpre trio,pa kvartet,pa kvintet...neće li  to veselje prerasti u horsko pevanje van košnice na nekoj grani,pomislio sam.Ovo stanje u košnici opisao sam starijim iskusnim pčelarima.Rekli su mi da pod hitno otvorim košnicu jer će društvo najverovatnije da se roji.Košnicu sam otvorio oko 8 sati i naišao na oko 15 zatvorenih matičnjaka.Iz dva matčnjaka su matice progrizle vrh i tek počele da izlaze.Društvo sam razrojio na četiri dela.Razrojeno društvo nisam preneo na drugi pčelinjak,tako da nemam izletnica osim one košnice koja je bila u rojevom nagonu.
    Interesuje me ,hoće li biti smetnji za oplodnju matica,jer nema izletnica?Da li je neophodno već odmah izvršiti prihranu sirupom jer nemaju vodu?
      Može li se na osnovu ponašanja pčela,kako je to prikazano na snimku,zaključiti i pratiti sasvim pouzdano rojevi nago?Zapravo,u kojim situacijama peva matica.Ovde se čuje nekoliko pevačica različitih melodija.Verovatno se dozivaju i sporazumevaju da "brisnu" iz košnice.


Kakve matice, Milomire. To se slavuj čuje da peva   :) :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 14, 2015, 23:12:41
Šalim se malo kolega  :). Ako si imao unosa bagrema, trebalo bi da ima i neprerađenog nektara koji sadrži prilično vode. Tako da mislim da ne bi trebalo dasipaš sirup.

Kako to misliš da nema izletnica ako si ih odneo na drugi pčelinjak. Podrazumevam da je taj pčelinjak gde si preneo rojeve nešto više udaljen i da ti rojevi mogu zadržati izletnice kod sebe.

Ako misliš da po zvuku procenjuješ izlazak roja, onda to može biti kasno. Kada se čuje pevanje matica, roj se već sprema da izađe. Samo je pitanje momenta kada će krenuti u rojenje. Zato se i veruje (kažem veruje, jer izgleda ljudi to nisu gledali u košnici i iznose svoje „uverenje“), da su rojeve matice izuzetne jer su odmah snažne kada izađu iz matičnjaka. Za razliku od njih, ove koje mi odgajamo „veštački“ su „jadne i slabašne“ (mada i to nema blage veze sa životom, jer sam postavljao slike mlade matice koja u inkubatoru ceo matičnjak pretvori „u prah“ :) ). Rojeve matice dugo ostaju u matičnjaku iako su sposobne da se odmah izlegu. Ono što sam ja video je mirovanje matica u matičnjacima više od jednog dana. U međuvremenu se odigrava sporazumevanje sa društvom i priprema društva za izlazak roja što liči na mali vulkan. Čak i ne izlazi roj baš istog momenta kada mlade matice počnu žurno da napuštaju matičnjake. I tu ima malog „odlaganja“ (više puta sam sakupljao izašle rojeve matic, a društvo se nije izrojilo – razlog neizlaska roja je nedostatak odgovora drugih matica staroj matici, jer sam ih sve sklonio iz košnice i prisustvo drugih matičnjaka nije uticalo na izlazak roja).

Juče sam imao jedan takav bezobrazluk kod jednog društva. Sedeli smo i pili kafu i zvuk na pčelinjaku se pojačao. Samo sam nehajno pogledao prema pčelinjaku, jer sam mislio da pojačava medenje bagrema. Jedva se videlo nešto pčele iza reda košnica. Skoro da nisam posumnjao da se neka roji, jer se većina pčela već podigla visoko. Refleksno sam pošao prema pčelinjaku da vidim šta se dešava i video da se košnica još roji. Kako na nekoliko mesta na pčelinjaku u bocama  ima vode, brzo sam ih okupao (polio kroz leto i nasuo još jednu bocu vode kroz zbeg po pčelama – da ih o'ladim kao kvočku :) ). Onda sam ih ponovo nakvasio kroz leto. Roj je krenuo ka jednoj trešnji, pa nekih desetak metara na drugu stranu ka jabuci, pokušao da se hvata za grane i onda je počeo da se vraća. Odneo sam plodište na drugo postolje, a na mesto košnice stavio prazane ramove u LR nastavku. Danas je LR nastavak bio pun meda! Skoro neverovatan unos društva koje je juče bilo u rojenju.



PS

Kada se vode rasprave o tome kada se društvo sprema za izlazak roja i dalje se tvrdi da roj izlazi odmah po poklapanju prvih matičnjaka. Sada si imao prilike da se uveriš da to nije tačno. Pčele ne bi dopustile takvu mogućnost da ode roj, a da društvo nema maticu (u ovom slučaju mnogo matica). Društvo može da uništi  i više desetina matičnjaka i dustane od rojenja ako je paša bogata i ima puno unosa u košnici (tada pčele moraju da rade na preradi meda). Zaposlenost pčela i mogućnost rada može biti nekakvo jemstvo da se društvo neće rojiti i da može prekinuti čak i poodmakli rojevi nagon.

Problem je što neki vrlo iskusni pčelari i dalje tvrde da roj izlazi odmah po poklapanju matičnjaka. Biću jasan, jedan od onih koji prednjači u ovakvim tvrdnjama je Miloš Milosavljević. Vrlo iskusan pčelar koji možda pčelari sa takvim sojem pčela na nešto većoj nadmorskoj visini i možda da na osnovu toga ima ovakva saznanja. Ali on naglašava da je to pravilo u svim uslovima, a nije.

Postoji i netačna tvrdnja da prvi roj izlazi sa satrom maticom i ovo se smatra isklučivim zakonom u pčelarstvu. Ni ovo nije tačno. Pčele mogu ubiti maticu koja se "ne slaže" sa društvom da se roji i da roj izaše sa više mladih matica.

Takođe isti kolega tvrdi da roj napušta košnicu ako se u nju stave izgrađeno saće (ili starije saće). Ovo takođe nema blage veze sa životom – nije tačno. Moj sin je neki dan kao "totalni početnik" sam skinuo roj i stavio staro saće. Onda me pitao da li da stavi deo osnova. Rekao sam mu da stavi. Takođe postoji priča da roj ne sme da se dira, jer će da utekne u 'ajduke  :).

Ni to se nije desilo. Sin je istresao ramove i ubacio osnove i eno matice kako nosi bez problema (pronela je dva dana nakon "maltretiranja" :) ).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Stankovic Miodrag Maj 15, 2015, 08:26:23
Rojice se svako drustvo u odgovarajucim uslovima - nema matica selektovanih da se ne roje. Kod mene su sve rojevne - ima tri cetri starijih ali to je to. Trenutna dilema je da li ih ponovo uterivati u rojenje i razrojavati ili to ostaviti za kasnije pa po pitanju pracenja da li su sklonije rojenju ili ne mogu da pomognem.

Medjutim to da li su sklonije rojenju kao rojevne ili imaju bolje pasne uslove i brzi prolecni razvoj pa ulaze u rojevno stanje brze nego drugde - a to se onda tumaci kao genetsko nasledje i losa osobina je diskutabilno. Dok se ne stave jedna pored druge dve matice - rojevna i selektovana pa se puste da rade drustva u istim uslovima i meri vreme kad ce koje uci u rojenje (i da li...) tesko moze da se izvede zakljucak.

Mozda drustva sa rojevnim maticama samo bolje rade i pre stizu do tog stadijuma ili su bolje pasne prilike pa u odnosu na polazni pcelinjak ... Kod mene ja ne vidim razliku u zelji za rojenjem kod selektovanih i rojevnih... A jednu selektovanu su odmah po donosenju na pcelinjak htele da smene ja sam rusio taj maticnjak tihe smene dva puta ta matica je odlicno izvukla novo drustvo ali sad sam vide da je u kosnici mlada neobelezena matica (kosnicu je napao mis i pojeo jedan nastavak mislio sam da ce biti slabije) ali sam tom drustvu pre desetak dana dodao treci nastavak - mozda su matice tihe smene najbolje? Sledece nedelje cemo videti da li krecu u rojenje ...
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Anto Dankić Maj 15, 2015, 09:22:31
Vjerovatno zbog blokade matice pčele povukle matičnjake, izvadim maticu i prebacim ju u oplodnjak a ostavim dva najveća matičnjaka. Nakon par dana zateknem ovu sliku usred najboljeg unosa bagrema. Dali su to možda mlade pčele što su se izvaljale iz posljednjeg zatvorenog legla? Hrpa pčele sjedi ispred leta i ne mrda!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 15, 2015, 09:45:37
Ako je to društvo ostalo bez matice, normalno je da šetaju ispred košnice i obustave rad.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Maj 15, 2015, 09:53:51
Dragan:
Citat
Zaposlenost pčela i mogućnost rada može biti nekakvo jemstvo da se društvo neće rojiti i da može prekinuti čak i poodmakli rojevi nagon.

Ovo se može ubrojati u rijetke izuzetke. Kad "ljubav" navre, teško je to zaustaviti i sam to znaš.

Veliš:
Citat
Postoji i netačna tvrdnja da prvi roj izlazi sa satrom maticom i ovo se smatra isklučivim zakonom u pčelarstvu. Ni ovo nije tačno. Pčele mogu ubiti maticu koja se "ne slaže" sa društvom da se roji i da roj izaše sa više mladih matica.

Nije to netačna tvrdnja, budimo realni. Vrlo rijetki izuzeci su nešto drugo i nisu zakon pčelarstva.

Ne znam koliko sam puta radio nad zarojenom košnicom, vidio svašta, ali dvoje nikad nisam uočio: 1. da u zarojenom društvu budu zajedno stara oplođena matica i više neoplođenih mladih matica, 2. da pčele ubiju maticu koja neće da se roji, a vidio sam više puta da roj sa starom maticom izlazi i po kiši, da kisne i ne vraća se u košnicu, a usred Bugojna je roj visio na ruži visine 50-ak cm čak 2 dana. Svjedoci: svi Bugojanci; u jednoj firmi isto visio 2 dana o gredi pa su me zvali.

Druga je stvar kad izađe prvenac pa onda poslije nekoliko dana u društvu nađemo puno mladih neoplođenih matica, a roj još ne izlazi. To sam sijaset puta radio, slušajući borbeni poklič dok sam na ramovima hvatao mlade matice. Nekolicini početnika to sam i praktično pokazivao, zadnji put prošle godine, neki su snimali mobitelom. To je prekrasna slika: nekoliko matica hitro šprintaju po ramovima, a nekoliko ih viri iz matičnjaka jer ne smiju izaći premda su poklopčići uokolo obrezani i komotno mogu izaći vani, samo da nije straha.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 15, 2015, 21:24:59
Ako je redak izuzetak da rad u jakoj paši zaustavlja rojenje, onda je i moj pčelinjak izuzetan. A nije. Početkom bagrema samo možda 5-6 košnica nije ušlo u rojevi nagon. Sve druge jesu. I vide se vrlo jake osnove srušenih matičnjaka. Ali nema rojenja. Nema ni naznake rojenju i svi matičnjaci su uništeni.

Pre pola sata sam završio društvo koje je bilo samo sa dva polumedišta za med i LR nastavkom kao plodištem. Dodatna neugodnost je što je jedno polumedište imalo i legla. Sve je puno i prepuno meda. U plodištu nema jedne slobodne ćelije ni za med ni za leglo i matica je i dalje u formi – traži malo prostora da nosi.

Drugim društvima ne stavljam ramove i osnove, jer ih trenutno nemam više ( 8 polumedišta i nekoliko LR nastavaka mi je „zarobljeno“ prošlogodišnim suncokretovim medom, a sin je tek počeo da ubacuje osnove jer je sve što je bilo na raspolaganju stavljeno na pčelinjak koji je odseljen. Ne stavljam satne osnove, ali stavljam nastavke sa medom koji treba još malo doraditi i poklopiti. To je posao koji omogućava da se pčele ne roje (iako izgleda besmisleno, ovo je proveren način). Uz to, time se se povećava prostor koji pčele moraju održavati.

Do sada mi je izašao samo jedan roj. Razlog je što je to dvojno društvo i donje društvo je bilo do 6. maja u jednom LR nastavku. 5. maja uveče sam „našao“ zagubljenu dvojnu košnicu, a ta donja koja je u skučenom prostoru se izrojila.

Ovo drugo društvo koje je krenulo u rojenje je naterano u rojevi nagon. Do pre nekoliko dana je jaka košnica bila samo u jednom LR nastavku i sa samo jednim polumedištem – najkritičnija duštva su ona u kojima odgajam matičnjake i držim ih u skučenom prostoru.

Da prvi roj izlazi isključivo sa starom maticom nije apsolutno pravilo o tome se radi. Pišem na osnovu svojih zapažanja, ali i na osnovu pitanja pčelara kojima je bilo čudno da im izađe roj, a nema stare matice nego mlade (više mladih). I ljudi dobiju odgovor kao da nisu normalni i nisu videli usvojoj košnici stvarno stanje. Odgovor podrazumeva da prvi roj mora imati staru maticu. Nije čudno da posle ljudi pitaju ide li matica na sparivanje iako je dugo vremena nisila u košnici.


 Kod mene nema nagađanja. Biljana je preko celog dana na pčelinjaku (radi oko oplodnjaka i uvek znam iz koje košnice izađe roj). Mnogo puta je bilo problema jer je u roju mnogo mladih matica, a stare matice nema nigde. Nažalost, previše puta sam video da je prvi roj bez stare matice (uslovno rečeno stare, jer je uglavnom reč o jednogodišnjim maticama). S obzirom da mi se najčešće desi da se izroje košnice u kojima odgajam matice, znam gotovo svakodnevno kakvo je stanje u njima. Mani bi svakako više odgovaralo da izađe stara matica, jer je roj odmah stabilan, ali ne bude često tako.

Dešava se i da izađe roj, a ostane stara matica. Poslednji takav slučaj sam imao prošle godine (dešavalo se i ranije). Udvojeno društvo je bilo u neodgovarajućem prostoru, ušlo u rojevi nagon i pokušao sam da rešim tako što sam pola legla podigao iznad rešetke. Roj je izašao na leto rešetke. Kada sam posle nekih 15 dana proveravao nosi li nova matica, dole u plodištu je već bilo punih 7 ramova legla  stara matica.

Šta se dešava u npr. vršakari, znam ali me to ne zanima jer ne gledam na pčelarenje iz tog ugla – reč je o pčelarskoj praksi. Ne kažem da je to potpuno prirodno, jer se dešava kod učestalog prevešavanja legla (što je uobičajen i čest postupak), i navođenja da društvo i dalje odgaja leglo, iako su pčele spremne za rojenje. Nemaju uvek isti odnos prema odgajanju legla pčele i matica.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Stantić Maj 15, 2015, 22:12:03
Majstori jedno pitanje za vas, koji metod sa sanaciju rojevog nagona je najbolji sa aspekta povratka radnog raspoloženja društva, naime dosta društava mi je ušlo u rojevi nagom neposredno pre i odmah na početku bagremove paše (kasnio sam sa ograničavanjem) i primenjivao sam različite postupke, od kidanja matičnjaka, Taranovljeve daske, formiranja Rošfusovog oplodnjaka na vrhu zarojene košnice, slabljenje društva odvajanjem legla i formiranjem nukleusa i tako kad mi je šta palo na pamet i kad sam šta imao od pribora, ali nisam došao do zaključka gde se sigurno i najbrže vraća radno raspoloženje. Neka društva su vrlo brzo počela da rade odlično a neka kilave, i dalje su u rojevoj groznici i ne zanima ih bagrem. Otežavajuća okolnost je što se posle 4-5 dana paše pokvarilo vreme i sad je kišovito tek za dva tri dana dolazi ponovno do stabilizacije vremena.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 15, 2015, 22:34:04
Prazna košnica je najbolje rešenje. Prazna u smislu hrane, a ne vađanja ramova. Tako rešavam problem kod društava koja mi gaje matičnjake. Uz to i prilično praznog prostora (3 LR nastavka je dovoljno) i bez matične rešetke. Mada može i da ostane rešetka, ali ne sme biti venaca poklopljenog meda u plodišu.

Sve matičnjake uništiti (ako ostane neki sa larvicom nije problem - pogleda se za dan dva šta se dešava).

Upravo sam u prethodnoj poruci nešto malo o tome napisao. Mnoga duštva su mi ugrožena po pitanju odgoja matičnjaka. Med stavljam na druge košnice, nožem isečem poklopljen venac i povadim i bočne ramove iz plodišta u kojima je med. Što više meda se skloni to bolje.


Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Stantić Maj 15, 2015, 23:28:48
Hvala Šole, uopšte nisam obraćao pažnju na med, sutra ću ove tvrdoglave da očistim od meda, pa kad nema ništa iznad glave da vidimo dal će da se izležavaju. :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Maj 16, 2015, 00:01:21
Dragan malo obrće svoju misao:
Citat
Ako je redak izuzetak da rad u jakoj paši zaustavlja rojenje, onda je i moj pčelinjak izuzetan. A nije. Početkom bagrema samo možda 5-6 košnica nije ušlo u rojevi nagon. Sve druge jesu. I vide se vrlo jake osnove srušenih matičnjaka. Ali nema rojenja. Nema ni naznake rojenju i svi matičnjaci su uništeni.

Pogledaj svoj prijašnji post i vidjećeš da si i sam rekao ovo:
Citat
Zaposlenost pčela i mogućnost rada može biti nekakvo jemstvo

Šta je sad u pitanju: "nekakvo jemstvo" ili "zakon"?

Dalje veliš:
Citat
Da prvi roj izlazi isključivo sa starom maticom nije apsolutno pravilo o tome se radi.

Dobro. Reci mi, po tebi, od 100 rojevih zajednica koje se u istim uslovima i isti dan sve prvi put izroje (prvenci), koliko bi, otprilike, rojeva bilo sa starom sparenom maticom?

I još veliš:
Citat
Kod mene nema nagađanja. Biljana je preko celog dana na pčelinjaku (radi oko oplodnjaka i uvek znam iz koje košnice izađe roj). Mnogo puta je bilo problema jer je u roju mnogo mladih matica, a stare matice nema nigde. Nažalost, previše puta sam video da je prvi roj bez stare matice

Nema nagađanja ako je gospođa Biljana BAŠ stalno na pčelinjaku, a u to baš i ne vjerujem jer, da i samo u wc mora otići, dovoljno je da ne vidi roj. Meni se nešto slično više puta desilo. Ako hoćeš, vjeruj. Ako ovo "nagađanje" realno sagledamo, onda vjerujem da si previše (ili mnogo, jer previše ne može biti nikad) puta vidio roj bez stare matice, ali je pitanje KOJI si roj vidio: prvenac ili drugenac.

Ništa lično, ti to znaš, samo prožimamo dvije prakse.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Maj 16, 2015, 00:04:19
Stantić:
Citat
Majstori jedno pitanje za vas

Žao mi je, ja nisam majstor (iskreno), ali Dragan ti je već prilično odgovorio. Možda bih trebao dodati: ustaj i radi navrijeme.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 16, 2015, 00:52:58
Esade, ponekada mi nije jasno zašto raspravljaš o perifernim stvarima. Tražiš da potvrdim nešto kao zakon. Razmisli, da li je to moguće.

Prvo što si naveo nema smisla. Ako smatraš da se nešto može smatrati isključivom tvrdnjom, to je nemoguće. Takve isključive tvrdnje bi iskazao neko ko pčelari jednu ili dve godine. Kako može postojati zakonitost kod društava gde ni jedno nije potpuno isto sa nekim koje smo odabrali da poredimo – sve košnice do jedne imaju bar malo razlike u odnosu na ostale (najtačnije je da može postojati mogućnost, a ne zakonitost).

Evo ti prostog primera. Društvo koje sam naveo da je krenulo u rojenje (ono što sam ga zaustavio vodom) je takođe dobilo dodatni prostor i nije ništa radilo. A polumedište je dodato na vreme. Ostalih 80% društava koja nisu gradila matičnjake nemaju velike poklopljne vence iznad glave i rade da popune prostor. Društva koja mi odgajaju matičnjake imaju ogromne vence i u plodištu i u medištu. Dodati polunastavak i ne zaposeda pčela iako ima snage i dodat je ranije nego društvima koja su bila u rojevom nagonu, a sada više nisu. Jednostavno ostale su u radnom raspoloženju, unele puno meda i uništile matičnjake. Mnoge, ne da nisu dobile proširenje prostora, nego su bile u zimskoj formaciji i deseti ram je bio ogroman građevnjak sa trutovskim leglom i kada je bagrem krenuo. I imale su puno matičnjaka. Ništa posebno nije rađeno (nije bilo vremena): LR nastavak je spušten na podnjaču, polumedište podignuto i dodato još jedno i ništa više. Sve vreme su samo sa LR nastavkom i samo dva polumedišta, prepune su meda i nisu u rojevom nagonu (pogledao par sumnivih na „brzaka“).

Posmatraš nešto što se tiče „statičnog“ pčelarenja, kao što bi bilo pčelarenje vrškarom ili pčelarenje kod kojeg se ništa ne dira. Tada izlazi stara matica u prvom roju. Kada stalno prevešavam leglo, u jednom momentu pčele više neće da pripremaju ćelije za leglo, ne hrane maticu i na kraju je ubiju. Ovo su ogromne razlike. Osnovna razlika je vrlo velikoj količini polena kojom se pčele tih društava hrane (ne polen koji se dodaje nego polen koji unesu). Formiranje velikih količina hrane dodatno podstiče nagon za rojenje. U oba slučaja dobijaš prostor koji je mali za rad društva i to je osnovni uslov rojenja (kada kažem oba slučaja, podrazumevam košnicu u npr. jednom LR nastavku koju podstičeš na rojenje i ovu koja može biti na dva LR nastavka u odgoju matica). Pa ne pišem napamet, nisu mi jednom tako ubile maticu i roj izađe sa mladim maticama. Pri tome može biti u košnici samo jedan ili dva matičnjaka koje nisam video.

Demariranje ne radim samo ja pri odgoju matičnjaka.

Ako misliš da je presudan momenat kada neko samo na momenat skrene pogled sa pčelinjaka i da još uz to ne mogu da procenim kada je izašao roj i da li je roj prvenac, onda nemam komentar. Pa odmah pogledam košnicu iz koje je izašao roj, a znam u kakvom je stanju. Te košnice su pod stalnim nadzorom samo njih i gledam, a ostale na pčelinjaku uopšte ne! (fizički je nemoguće postići, a ja bih to to sve rado detaljno pogledao).


PS

Slikaću sutra košnicu koju sam pogledao danas i videćeš koliko ima zvončića u kojima su bili matičnjaci (vidi se po izraženom „reljefu“), i slikaću maticu koja je i dalje krupna (iskreno očekivao sam da ima ne 100 nego 200 matičnjaka, ali nije tako i matica se bori za svoj prostor). Takođe i ramove sa leglom. Videćeš koliko tu ima prostora za leglo, a uz sve to je krenuo i bagremac pa popunjavaju i polenom. Iz plodišta sam još sklonio dva puna rama meda. Iako nemam vremena, slikaću i druge koje budem radio. Bile su u rojevom nagonu par dana pre bagrema i još pride dobile izletnicu kada sam sklonio gornje društvo (sve vreme bile sa dve matice, 16 ramova legla velike površine i nekih 6-7 poluramova legla u prostoru koji je premali: dva LR nastavka i jedan polunastavak!!!).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Maj 18, 2015, 09:09:55
Dragan:
Citat
Esade, ponekada mi nije jasno zašto raspravljaš o perifernim stvarima.

Ako su periferne, onda i nećemo dalje, bila bi to glupost, mada ja tvrdim (ne "mislim" nego tvrdim) da nikako nisu periferne, ali priznajem da dobro znaš obrnuti i iskriviti izrečeno, i svoje i tuđe, koje tu stoji javno.
Vjeruj mi i da mi je mrsko čitati ponovo postove te sjeckati i dokazivati pa bi to sve ličilo na ubjeđivanje, možda i na svađu, a ne na argumentovanu raspravu. Dakle, ista meta, isto odstojanje: ti si sve upravu. Idemo dalje u istom pravcu. Samo, nije pamet u razuđivanju nadugo i naširoko i u zaobilaženju, nego u sažimanju i što jasnijem zaključivanju, a ti baš ideš na razuđivanje nadugo i naširoko, kao da tako bježiš od konkretnosti. Ne vjeruj meni, provjeri i svoje i ostale postove. No, SAD se ti kani pisanija, prihvati se pčela jer, imao sam i ja preko sto društava i još uz to štošta pa poprilično znam koja je to tegoba od posla, i zato - sretno ti bilo, naplati svoj trud pošteno.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 20, 2015, 00:34:40
Dragan:
Citat
Esade, ponekada mi nije jasno zašto raspravljaš o perifernim stvarima.

Ako su periferne, onda i nećemo dalje, bila bi to glupost, mada ja tvrdim (ne "mislim" nego tvrdim) da nikako nisu periferne, ali priznajem da dobro znaš obrnuti i iskriviti izrečeno, i svoje i tuđe, koje tu stoji javno.
Vjeruj mi i da mi je mrsko čitati ponovo postove te sjeckati i dokazivati pa bi to sve ličilo na ubjeđivanje, možda i na svađu, a ne na argumentovanu raspravu. Dakle, ista meta, isto odstojanje: ti si sve upravu. Idemo dalje u istom pravcu. Samo, nije pamet u razuđivanju nadugo i naširoko i u zaobilaženju, nego u sažimanju i što jasnijem zaključivanju, a ti baš ideš na razuđivanje nadugo i naširoko, kao da tako bježiš od konkretnosti. Ne vjeruj meni, provjeri i svoje i ostale postove. No, SAD se ti kani pisanija, prihvati se pčela jer, imao sam i ja preko sto društava i još uz to štošta pa poprilično znam koja je to tegoba od posla, i zato - sretno ti bilo, naplati svoj trud pošteno.

Pozdrav, svako dobro!

Druže, napisao si par vrlo loših stvari o meni. Najgora je da sam prevrtljivac koji izokreće stavri. Ne bežim od konkretnosti, bar ne na taj način da postavim sliku siromašnije okoline (pčelinje paše) i da odem sa foruma na neko vreme. Sve što sam napisao je odraz ozbiljnog razmišlanja i mogu promeniti ponešto ako dođem do nekog novog saznanje o ponašanju pčela. Ne stidim se ničega što sam napisao. Ja nisam sve u pravu...


Dragan malo obrće svoju misao:
Citat
Ako je redak izuzetak da rad u jakoj paši zaustavlja rojenje, onda je i moj pčelinjak izuzetan. A nije. Početkom bagrema samo možda 5-6 košnica nije ušlo u rojevi nagon. Sve druge jesu. I vide se vrlo jake osnove srušenih matičnjaka. Ali nema rojenja. Nema ni naznake rojenju i svi matičnjaci su uništeni.

Pogledaj svoj prijašnji post i vidjećeš da si i sam rekao ovo:
Citat
Zaposlenost pčela i mogućnost rada može biti nekakvo jemstvo

Šta je sad u pitanju: "nekakvo jemstvo" ili "zakon"?

Ja nisam sve u pravu... Samo ono što si tražio od mene da se već jednom odlučim da li je „zakon" ili „nekakvo jemstvo“ je plod tvog neopreznog razmišljanja (i nije prvi put). Na slikama je razlog zašto ne mogu potvrditi da se radi o „zakonu“. To i ne može biti. Kako nisam sposoban da nešto više radim na pčelinjaku, provodio sam vreme oko košnica i slučajno se zadesio izlazak roja. Polio sam leto vodom i zaustavio roj (deo roja koji je već kružio okolo se vratio u košnicu).
Vidi se da je društvo koje je pošelo da se roji prilično donelo meda (biće više od 25 kg za vrcanje). Matica je prošlogodišanja ROJEVA i to je vrlo bitno. Obično ne pogledam plodište kada zaustavim roj i samo odnesem plodište i to je to. Ako je preteško, trebalo bi pogledati kada se ugrabi vremena. Plodište ove košnice sam pogledao jer je relativno lako. Ima još jaja i uopšte nije teško plodište, što ukazuje da nema nikakve blokade. I video sam samo nekoliko matičnjaka pred izlegenje. Smatram da je razlog izlaska ovog roja to što je matica ROJEVA. Pre bih sumnjao da će se izrojiti društvo do ove košnice. Tu je stara matica koja RUŠI MATIČNJAKE iako je po izgledu ona bliža rojenju (ramovi u polumedištima* su prepuni meda,  na bočnim ramovima su koncentrisani trutovi, plodište je tamno i u košnici je toplije itd).

Na slikama se vidi koje je starosti matica koja ne dozvoljava rojenje! To je košnica broj 33. Do nje je košnica 27 koja je krenula u rojenje. Ona ima zelenu ROJEVU maticu i ima i jaja u ramovima, a plodište uopšte nije blokirano!

Mislim da sam bio jasan zašto se nešto ne može nazvati zakonom. Ali zaposlenost pčela jeste nekakvo jemstvo (a nije nikakav zakon) da se društvo neće rojiti kada dobro i naporno radi i kada je matica dobra  (društvo sa vrlo starom maticom se ne roji još, a društvo od kojeg nikako ne bi očekivao rojenje se roji!). Bilo bi još jače jemstvo da je bilo sreće da se postavi i još jedno polumedište satnih osnova, ali nažalost...glavni majstor je u bolnici.




* Kada sam naisao da su ramovi puni meda u POLUMEDIŠTIMA, nadam se da neće opet biti rasprave dali je to plumedište (pola LR nastavka) ili nešto drugo. To mi zovemo polumedište i to je kolokvijalni naziv (uobičajen u govoru), jer je lakše to izgovoriti nego medišni nastavak od sto šesdeset dva milimetra). To npr. spada u periferne rasprave, kao i to da li je zakon ili nekakvo jemstvo itd.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Maj 20, 2015, 09:25:58
Dragan reče:
Citat
Druže, napisao si par vrlo loših stvari o meni.

Nisam, to je tvoj zaključak, a ono što jesam rekao, ostajem kod toga, a to je lahko naći u postovima i još lakše dokazati.

A ti, kao, mala maca, pa uvijeno veliš:

Citat
Ne bežim od konkretnosti, bar ne na taj način da postavim sliku siromašnije okoline (pčelinje paše) i da odem sa foruma na neko vreme.

Budi konkretniji, slobodno reci šta misliš, a dotle - ja imam pravo i biti i otići. Neću valjda tebe za to pitati? Uostalom, nismo samo ti i ja ovdje, vidjeće ljudi i sami šta je ko rekao pa će sami i zaključke izvući.

Kad sam rekao da mi je mrsko skakati po postovima i dokazivati ono što postoji i što je jasno, to je značilo kako neću da me uvlačiš u beskonačne rasprave, a sad to neću ni zbog ovoga što si rekao:

Citat
ali nažalost...glavni majstor je u bolnici.

Pretpostavljam da si to ti, pa želim da ozdraviš i nastaviš raditi, a naše pisanije, u odnosu na zdravlje, najmanje su važne.

Poizdrav, svako dobro!

P.S.
Zaboravih reći. Iako si me malčice ljutnuo, samo malčice, zaboravih reći nešto važnije: slikama si me osvježio.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Anto Dankić Maj 20, 2015, 13:20:21
Imao sam sljedeću situaciju: Prevješavanjem okvira prenjeo sam očito i matičnjak (ili je bilo jaje pa su same izgradile matičnjak). Pri pregledu u medištu primjetim jednodnevno leglo te potražim i nađem mladu (neobilježenu) maticu. Obilježim je i potražim u plodištu staru maticu ali ju nisam mogao pronaći kao ni mlado leglo. Zaključujem da stare matice nema te puštam mladu maticu u plodište. Za 10-ak dana nalazim matičnjake u plodištu ali ne i onu maticu koju sam ostavio u plodištu. Matica je imala prostora u plodištu. Dali je moguće da su je ubile pčele iz donjeg nastavka (možda im je bio strani miris, pošto između gornjeg i donjeg nastavka imaju dva polunastavka)ili nisam pronašao staru maticu pa je došlo do krkljanca? Također ako nađem u plodištu samo 1 ili dva matičnjaka, dali se tu radi o tihoj smjeni pa je bolje ostaviti sve kako je ili da sklanjam staru maticu da ne dođe do rojenja?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 21, 2015, 00:29:43
Još jedan prilog teoriji da rad oslobađa...Košnica je slučajno izabrana, jer je ceo dan imala bradu (verovatno je tako bilo i juče, jer je bilo sparno, ali nisam je ni primetio). Smatrao sam da je u rojevom nagonu i hteo da odnesem plodište na drugo mesto u dvorištu. Posle pregleda sam odustao od ove namere. Neću puno objašnjavati zašto, jer se vidi na slikama.


Samo pregled plodišta je trajao oko 45 minuta, zato što sam očetkao neke pune ramove i premestio ih u druge košnice.


Podeliću slike u nekoliko odvojenih  poruka (nadam se da mi nećete zameriti zbog više uzastopnih poruka), da bi se videlo šta se dešava u košnici i da rad pčela utiče na prekid rojevog nagona i da jako društvo ulazi U OBNOVU PČELA posle napornog rada iako ova moja teorija liči na protivrečnost, u stvarnoti je tako.




PS

I jedna zanimljivost: u roku od tri dana (3 dana) jedno društvo koje se ni teorijski ne bi trebalo izrojiti se rojilo dva puta i ukupno je od njega napravljeno 5 rojeva + ono što je preostalo u košnici, što znači 6 rojeva). To društvo uopšte nije imalo maticu i stavljen mu je matičnjak. Tako da u pčelarstvu nema isključivih „zakona“.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 21, 2015, 00:34:06
Dva polumedišta su puna i vrlo teška. Procenjujem da će iz ove košnice biti vrcano više od 30 kilograma meda, ne računajući 5 ramova sa puno meda koje sam izvadio iz plodišta.

Na slikama je blokada plodišta.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 21, 2015, 00:39:43
U ovoj košnci nije baš mlada matica i ona duže vreme ruši matičnjake. Na obodima većine ramova se vide ostaci matičnjaka. rojevi nagon datira od par dana pre bagrema (potpuno sam siguran, jer je u toj košnici odgajena jedna ili dve ture matičnjaka).

Rušenje matičnjaka traje i danas.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 21, 2015, 00:47:40
Matica pokušava da se izbori i zanese poneko jaje. Iskoristila je i prazninu na mladom punom ramu.

Na slici se vidi da je to čak matica sa oštećenjem (oštećeno krilo) i pored toga ne dozvoljava rojenje.


Prvi put u životu sam video (i imao sreću i da to snimim) kako matica oštećuje matičnjak. Ne ubija maticu u matičnjaku žaokom, što je obična izmišljotina. To sam na desetine puta video u i to ne na par matičnjaka nego na ramu sa matičnjacima gde su mlade matice žive i pčele ih komadaju i izbacuju iz košnice. Ako bi ih matica ubola, bile bi sve vrlo brzo mrtve. Pokušajte da držite maticu u ruci i da je pčela ubode u periferni deo tela (u nogu). Za nepun miut matica je otrovana.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 21, 2015, 00:57:28
Mala igra svetlosti, jer matica nije belo obeležena nego crveno (boja je izbledela, a pri odsjaju Sunca izgleda kao belo obeležena).

Krilo nisam ja oštetio, nego pčele. Ovo pišem da slučajno ne primeti stručnjak za DPP iz Kostolca ("sveuzvišeni izopačeni" regionalni stručnjak ;D ;D ;D koji tura u košnicu matičnjake „flah sploštenjake“ i to savetuje početnicima ;D ) i da me prijavi međunarodnim organizacijama. Provereni denuncijant je to... :)



PS

Bio sam "konkretan" (bilo je sumnje da bežim od konkretnosti) sa slikama nadam se i takođe se nadam da je filozofska rasprava suvišna. Ko ima pčele koje su na dobroj paši dobro donele neka pogleda kod sebe i vidi da li sam u pravu. Ko ne ma dobru pašu neka seli. To spada u OSNOVE tehnike pčelarenja.

Laku noć narode pčelarski.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Maj 21, 2015, 11:00:27
Dragan veli:
Citat
Bio sam "konkretan" (bilo je sumnje da bežim od konkretnosti)

a ja kažem da nije bila sumnja, nego istina, to je jasno kao dan, pa dodaje:

Citat
takođe se nadam da je filozofska rasprava suvišna.

Zašto suvišna, zar samo da tvoja bude zadnja? Hajd', neka bude.

A na ovo podbadanje nisam trebao reagovati, ali hoću zarad drugih, ne zarad tebe:
Citat
Ko ima pčele koje su na dobroj paši dobro donele neka pogleda kod sebe i vidi da li sam u pravu. Ko ne ma dobru pašu neka seli. To spada u OSNOVE tehnike pčelarenja.

dakle,  za "dobru pašu", "seobu" i "OSNOVE tehnike pčelarenja" mogao bih reći: i juče i prekjuče bio sam na pčelinjaku (radio); unos odličan, bila i dva roja (smireni su), sustigli se glog i bagrem..., jednostavno - godina fino ponijela, a kako će završiti, vidjećemo.

Prijedlog, pošto si ti uočio mnogo štošta što demantuje mnoge autore, knjige i zaključke u njima, izdaj, brate, knjigu izuzetaka i demantija i, ako bude dobra, vjerujem da će se pročuti za tebe, a i zaradićeš, bogme. Eto, to je ukratko. Sad ti dodaj šta god hoćeš, ja više neću, pa neka "filozofska rasprava" prikrajči, a svojim neodgovaranjem na tvoj post omogućiću ti "sladoled" - da tvoja bude zadnja. No, opet ponavljam: i drugi ovo čitaju.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radenko Kuzmanovic Maj 24, 2015, 09:26:51
Pre malo vise od mesec dana sam nabavio prve dve kosnice i time postao pcelar-pocetnik. Stigao je bagrem, jedno vreme sam ih drzao kod kuce ali sam posle par dana ipak resio da ih premestim na bolju lokaciju. Sada je na toj lokaciji zavrseno medobranje pa sam kosnice vratio kuci.
Da sad predjem na problem.
Posto sam kosnice preksinoc  vratio juce ujutru sam hteo da pogledam kakvo je stanje sa medom, koliko je poklopljen. Cisto da znam.
Rec je o LR-u sa Farar nastavcima. LR mi je plodiste a Farar mediste. Medjutim prvi Farar je dodat kako bi i u njemu matica polozila jaja i kako bi do bagrema u kosnici bilo jako drustvo. Ispostavilo se da matica u taj nastavak uopste njie svracala te da je posle bagrema u tom nastavku samo med i nista drugo. U naredni nastavak Farar pcele su pocele da prelaze tek pre dan ili dva.

Posle pregleda sam primetio da je na jednoj kosnici veliki broj pcela oko leta, na poletaljci, na spoljasnjem zidu plodista i da ima i dve male brade na poletaljci (velicine pesnice). NA drugoj kosnici koja je pored tako nesto nije bilo , tamo je na pletaljci bila po neka pcela dok su druge izletale i uletale. Na ovoj spornoj su takodje uletale i izletale ali su sve vreme druge bile oko leta. CUo sam se sa mentorom (ko zna kako smo se razumeli) i dobio sam savet da pregledam da li ima maticnjaka i da ih porusim. Pregledao sam I pronasao 6-7 zatvroenih maticnjaka koje sam porusio. Nesto kasnije sam ponovo obisao kosnicu I primetio da je mozda I nesto vise pcela napolju nego ranije.
Po savetu na jednoj pcelarskoj grupi  na Fejsbuku toalno sam otvorio leto kao I pomocno leto na plodistu. Kazu da je u pitanju samo ventilacija kosnice, kazu da je pcelama vruce. Posle nekih pola sata deo pcela se povuka u kosnicu iako je na poletaljci ostao jedan , za mene, neuobicajen broj pcela. I iako je pao mrak I zahladilo njih je na poletaljci bilo cak I posle 23 sata da bih jutros video da je stanje redovno.

Meni ovde nije jasno da kao je u pitanju vrucina unutar kosnice, kako to da nije vrucina onima u drugoj kosnici koja je na svega 30 cm od ove. Ili to ima veze sa brojnoscu pcela u kosnici? Ipak cenim da su obe kosnice priblizno iste. Negde sam procitao-cuo da u slucaju vrucine u kosnici pcele na poletaljci lepezaju  krilima kako bi regulisale klimu. U ovom slucaju to nisam primetio.
Da li je moguce da ih je onaj prvi pregled uznemirio? Ali isto sam pregledao I drugu kosnicu.

Predlazu mi takodje da izrotiram mesta fararima posto kazu i med se zagreje tokom dana pa bi bilo bolje po pcele da je med gore a u sredini nastavka sa satnim osnovama.

Uostalomo evo fotografije kako je to u jednom trenutku izgledalo.
Mozda je sve ovo bezazleno ali meni kao pocetniku ne izgleda kao redovno stanje pa smatram da je bolje pitati
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 24, 2015, 21:20:07
Nisi napisao nosi li matica uopšte i koliko. Ako si kojim slučajem video maticu i sitna je, hoće da se roji (ili ide na tihu smenu - više i ne može da nosi) . Moguće je da uopšte nema matice. 6-7 matičnjaka nije rojevi nagon, ali može izaći roj.

Nije uvek dobro da se samo satne osnove stave između plodišta i medišta. Bilo bi dobro da staviš bar jedan ram da medom u taj nastavak. Ali, ako je društvo u rojevom nagonu i to neće puno pomoći, jer će se opet izrojiti. Ovo zahlađenje i prestanak paše povoljno utiče da se rojevi nagon prekine (ne možeš se potpuno pouzdati da se neće rojiti, ako već ne hrane maticu).

Ponovo je pogledaj, proceni kako matica nosi i ima li mesta.
Pogledaš kakvo je leglo. Ako matica nosi na većim površinama i razbija blokadu, sve je u redu. Te satne osnove stavi iznad rešetke i ipak ubaci bar jedan ram sa medom. Bolje bi bilo i da se stave dva rama sa medom do zidova.

Ovo što si uradio kod ove druge nije dobro. Matična rešetka se nikada ne stavlja na drugi nastavak (izuzetak ima, ali to sada  nije bitno). Tako si napravio pregradu koja tera pčele da prave mednu kapu od rešetke ka plodištu (u bilo kakvoj jačoj paši potuno će blokirati maticu). Tako možeš naterati pčele u rojevi nagon, smanjiti prinos meda i  možda izgubiti roj. Kada je rešetka na LR nastavku, pčele već rade u polumedištu i hoće da rade i iznad njega. I u ovom slučaju je dobro podići bar jedan ram sa medom između satnih osnova (to je zanemarljiv posao po pitanju rada i sigurnosti – ne možeš ugroziti maticu jer je ispod rešetke, a jedina posledica je da saće do ramova može biti plitko izgrađeno). Ovo je naročito bitno kada se nastavak dodaje u samom početku paše ili se dodaje ceo nastavak sa satnim osnovama. Mnogi će ti reći da nije problem da se polumedište sa satnim osnovama doda odozgo. Jeste, uvek je problem i to se ne radi. I uvek je dobro u nastavak sa osnovama staviti ram ili dva sa medom (ili leglom).


PS

Ako misliš da će se rojiti, skloni celo plodište sa maticom na novo postolje i stavi nastavak sa ramovima (mogu biti i satne osnove). Stavi tu jedan ram sa leglom i nekoliko matičnjaka različite starosti (pčele se vraćaju više dana i mogu ubiti prve matice koje se izlegu).

Ne utiče samo vrućina na to da se pojave pčele u bradi (naročito što si dobro postupio i odabrao svetle boje košnice). Može biti da nema maticu, da hoće da se roji ili da jednostavno paša privlači pčele. Ovo se dešava ovih dana kada je osvežilo i ima kišice.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radenko Kuzmanovic Maj 25, 2015, 09:14:31
Evo ono sto sam ka pocetnik zapazio.
Matica je prisutna i mlada je (proslogodisnja). Rekao bih da dobro zaleze. U plodistu ima legla i otvorenog i zatvorenog.


Sto se tice ove druge kosnice i postaljanja MR samo sam uradio kako mi je savetovao mentor. Rekao je da moram da budem siguran gde se nalazi matica pa prema tome i da postavim MR,  kaze, ako nisi siguran da je u plodistu onda MR stavi na prvi farar. Ja je jos nisam uocio gde se tacno nalazi za razliku od ove prve kosnice. Zato i jeste ta razlika. U svakom slucaju indikativno je da se i u toj kosnici nalazi matica posto ima legla.

Hvala za savete posebno ovo oko prebacivanja ramova sa medom u nastavak sa satnim osnovama.

I evo jos nesto. Posto sam postupio po savetu sa pcelarske grupe na FB sada je situacija normalna odnosno na ovoj kosnici je aktvinost identicna aktivnosti pcela na drugoj. Nema vise guzve na letu i poletaljci i sve izgleda normalno.

Mislim da bi sve ovo ipak moglo biti posledica vise uzroka i rekcija pcela na to:
-prethodno vece su kosnice vracene sa bagrema
-manje od 24 sata od povratka ja sam ih otvarao da vidim kako napreduje poklapanje meda
-tokom transporta jedan nastavak bas sa te kosnice se pomerio pa je deo pcela izleteo
-tokom pregleda pomagao mi je sin koji je mozda malo precesto koristio dimilicu
-ponovni pregled na maticnjake


Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milomir Mihajlović Maj 25, 2015, 14:12:08
Juče sam pregledao jedan roj kojeg sam formirao 12.05. od društva koje je bilo u rojevom nagonu.Pretpostavljam da sam u taj roj,pored zatvorenih matičnjaka, preneo i staru maticu.Zapravo,istog dana nakon formiranja roja,osluškivanjem sam čuo kako u tom roju i dalje peva matica koju sa slušao tri dana pre otvaranja košnice koja je bila u rojevom nagonu.
Zapravo,juče otvorim taj roj i ugledam leglo staro dva dana i jedan"sumnjivi"matičnjak neposredno iznad donje letvice.Niti je otvoren niti zatvoren,onako, vrh mu je svuda okolo u krug zasečen a ipakak celovit.Prstom sam otvorio vrh matičnjaka,kad iz njega umalo da izađe matica.Zatvorio sam vrh,onako kako je prethodno bilo i prekinuo sam dalji pregled.Dakle, matica je počela da izlazi 12 dana nakon razrojavanja.Možda je ovaj matičnjak pripremljen još ranije za roj drugenac ili trećenac,ali zašto ga postojeća matica čije sam leglo video nije uništila.Šta sve ovo znači?Roj je slab,jer pored hrane i dva rama zatvorenog legla sa pčelama, koje su se tada nalazile na njima,nisam natresao još pčela.Roj sam formirao na istom pčelinjaku tako da su se izletnice vratile,sada su počele da izleću nove izletnice iz tog roja.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: dejan kostadinovic Maj 26, 2015, 10:38:20
Ako bi u cilju sprecavanja rojenja jedan medisni nastavak
stavili na podnjacu zatim najlon foliju pa maticnu resetku
sa letom,
plodiste sa maticom i maticnjacima kao drugi...,sbbkbb???
Pcele bi trebalo da se vrate u prvi nastavak a u drugom
radi nedostatka pcela matica da porusi maticnjake.
ovo sam neki dan cuo na pijaci od jednog pcelara
ima li neko iskustva sa ovim nacinom?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Никола Маодуш Jun 05, 2015, 23:41:43

Сад реметим Дејаново питање,али сам налетео на нешто што ме шкакља.
Читајући нешто на интернету налетео сам на један интересантан текст. Ово нисам имао прилике да прочитам негде раније у нашој литератури.
Реч је о тексту на енглеском који се налази овде: http://www.beesource.com/resources/elements-of-beekeeping/beekeeping-articles-worth-reading/the-swarm-signal/
Ради се о томе да се три дана пред почетак градње матичних ћелија пчеле крећу у карактеристичном облику потковице изнад лета и то један део пчела се креће с лева на десно док се други део пчела креће у супротном смеру (као на слици). То наводно раде све док има дневног светла. Од тог дана би се рој одвојио за три недеље уколико се не проширује плодиште...
Има ли неко каква искуства са овим понашањем пчела?
Поздрав.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 06, 2015, 00:02:42
Nije loše ali nije očigledno i pouzdano.

Postavljao sam negde slike na kojima se vide matične ćelije krajem marta ili početkom aprila. To mi je pokazatelj da li je društvo spremno da odgaja vrlo rane matičnjake. I na letu nema kretanja u obliku potkovice. Tačnije nema nikakvog kretanja, jer su pčele uglavnom u polju ili u gnezdu (i tada je i uglavnom prohladno :) pa se niko ne šeta po košnici).

Mada ne znači da ne treba ovo proveriti.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radenko Kuzmanovic Jun 17, 2015, 15:04:47
Imam problem sa jednom kosnicom ali ne mogu da utvrdim tacan uzrok.

Unazad nekoliko dana pokusavam da je pregledam ali kada stignem do otprilke treceg rama u plodistu pcele pocnu da me napadaju i ubadaju u sake. To se vec dogodilo 3 puta u poslednjih 5-6 dana ali jos mi nije jasno zasto se to dogadja. Danas sam posle par uboda navukao rukavice i izvrsio pregled ostatka nepregledanih ramova. Za to vreme neke su uspele da ulete u rukavicu i tamo me ubodu.
Uocio sam da ima nezaklopljenog legla (nema nesto mnogo ali ga ima), uocio sam zaklopljenog legla, ima i trutovskog i hrane, pronasao sam samo jedan stari maticnjak koji sam porusio a u kome nije bilo nicega. To je kosnica koju sam pre nekih 15-ak dana razrojio i umesto uzetih ramova sa pcelama stavio sam nove ramove sa satnim osnovama. Eno izvlace ih, ali sam primetio da su samo na tim ramoviva u donjoj zoni satne osnove progrizene. Inace sam svaki put pre pocetka rada ruke namazao sa malo rakije kao sto sam i ranije radio i nikada nije bilo problema. Drugu kosnicu sam potpuno normalno pregledao, cak sam bio u sorcu i majici, samo sto sam od zastite koristio pcelarski sesir i mazanje otkrivenih delova tela rakijom. Ni jedna mi se nije priblizila. Ova kosnica je bila naredna za pregled i onda je pocelo. Ovde ni dimilica nesto posebno ne pomaze posto imam utisak da ih ponekad dim jos vise iritira umesto da ih smiruje.
Sta mi je ciniti? Sta moze biti uzrok takvom ponasanju?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Anto Dankić Jun 17, 2015, 21:12:15
Ja sam jučer isto imao jednu takvu košnicu koja je bjesna. Prije par dana se normalno ponašala, moguće da je uzrok slabiji unos ili promjena vremena koje se pogoršalo poslijepodne. Kada su ljute ja ih obiđem i pregledam drugi dan (osim ako baš ne gori)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Никола Маодуш Jun 17, 2015, 21:54:23
Ако су стално љуте, кажу да је матица кривац... А можда и незнани јунак који је оплодио...
Код мене има једно друштво које је толико љуће од других да су као небо и земља. Њих кад прегледам, само се одбијају од шешир колико нападају, убадају по ногама, кроз панталоне ако су неке тање...
Пошто та матица није била нека квалитетна, њу сам на жалост лиферовао како бих је заменио. Пошто је свакако била у ројевом нагону, додао сам јој рам са затвореним ројевим матичњацима од матице која ми је добра, па ћемо да видимо шта сам урадио...
Мада верујем да је то код тебе колега, више због недостатка паше (ако иначе нису такве). Јуче је једно друштво које сам прегледао било љуће него иначе.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radenko Kuzmanovic Jun 17, 2015, 22:15:37
Moze biti da je pasa u pitanju. Ovde lipe ima samo sporadicno, livade su pokosene, a i nema ih nesto puno, nisam siguran koje to biljke ima sada dovoljno u kraju da bi bilo neke pase.
Sta bi valjalo uraditi?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Jun 17, 2015, 22:19:48
Imam problem sa jednom kosnicom ali ne mogu da utvrdim tacan uzrok.

Unazad nekoliko dana pokusavam da je pregledam ali kada stignem do otprilke treceg rama u plodistu pcele pocnu da me napadaju i ubadaju u sake. To se vec dogodilo 3 puta u poslednjih 5-6 dana ali jos mi nije jasno zasto se to dogadja. Danas sam posle par uboda navukao rukavice i izvrsio pregled ostatka nepregledanih ramova. Za to vreme neke su uspele da ulete u rukavicu i tamo me ubodu.
Uocio sam da ima nezaklopljenog legla (nema nesto mnogo ali ga ima), uocio sam zaklopljenog legla, ima i trutovskog i hrane, pronasao sam samo jedan stari maticnjak koji sam porusio a u kome nije bilo nicega. To je kosnica koju sam pre nekih 15-ak dana razrojio i umesto uzetih ramova sa pcelama stavio sam nove ramove sa satnim osnovama. Eno izvlace ih, ali sam primetio da su samo na tim ramoviva u donjoj zoni satne osnove progrizene. Inace sam svaki put pre pocetka rada ruke namazao sa malo rakije kao sto sam i ranije radio i nikada nije bilo problema. Drugu kosnicu sam potpuno normalno pregledao, cak sam bio u sorcu i majici, samo sto sam od zastite koristio pcelarski sesir i mazanje otkrivenih delova tela rakijom. Ni jedna mi se nije priblizila. Ova kosnica je bila naredna za pregled i onda je pocelo. Ovde ni dimilica nesto posebno ne pomaze posto imam utisak da ih ponekad dim jos vise iritira umesto da ih smiruje.
Sta mi je ciniti? Sta moze biti uzrok takvom ponasanju?

Prihrani ih dobro nekoliko puta pa onda pregledaj. Ako i dalje bude ljuta (mislim da neće biti), u pitanju je genetika i na tebi je šta ćeš dalje. Iz mog iskustva: svaka ljuta najbolje čuva svoju kuću i najbolje donosi, ali da naljuti i namuči pčelara - to jeste.
Heh, ma, imao sam jednu koja nije dala ni gledati u leto, a nekamoli dirati se, i morao sam je se, nažalost, riješiti.

Da ih lakše pregledaš, umjesto dima, možeš ih poprskati vodom, a u vodu možeš staviti i joda.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Jun 17, 2015, 22:22:09
Radenko:
Citat
Sta bi valjalo uraditi?

Odseliti tamo gdje ima paše, ili prihraniti, a po meni, sada prihraniti znači: ne vrcati, tretirati i zazimljavati, a ti to sigurno ne želiš.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radenko Kuzmanovic Jun 17, 2015, 22:23:48
Samo da napomenem da do sada nikada nisam imao problema sa tom kosnicom pa sam zbog toga iznenadjen ovim ponasanjem u poslednjih par dana.
Plan je da idu na suncokret ali ocigledno da moram traziti neko resenje  sto pre.

U svakom slucaju hvala na savetima.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Jun 17, 2015, 22:25:36
Radenko:
Citat
ali sam primetio da su samo na tim ramoviva u donjoj zoni satne osnove progrizene.

Da li ti satne idu skroz do donjih letvica?

Sugestija: strpi se i to društvo obavezno detaljno pregledaj. Nisam te ja natjerao u pčelarstvo pa sada trpi svojom voljom (šala mala).

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radenko Kuzmanovic Jun 17, 2015, 22:37:14
To su armirane satne osnove na, mislim da se tako zove, Hofmanovom ramu. Onaj ram sto ima dve letvice. Izmedju njih ulazi satna osnova. Dakle odgovor je da SO idu do skroz do donjih letvica i jos malo prolaze izmedju letvica.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Esad Jusić Jun 17, 2015, 22:40:26
To su armirane satne osnove na, mislim da se tako zove, Hofmanovom ramu. Onaj ram sto ima dve letvice. Izmedju njih ulazi satna osnova. Dakle odgovor je da SO idu do skroz do donjih letvica i jos malo prolaze izmedju letvica.

Zato ti ih i grizu, ali može biti i drugi razlog. No, poslušaj me i pregledaj to društvo i utvrdi tačno stanje, a ako imaš foto aparat, onda nam postavi i koju sličicu.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Radenko Kuzmanovic Jun 17, 2015, 22:48:31
To sam danas pricao sa pcelarom od koga sam kupio kosnice i drustva o on rece da je to kako sam ga shvatio normalno da progrizu.
Potrudicu se da uradim bolji i kvalitetniji pregled od ovoga koji je prinudno morao da se zavrsi veoma brzo. Sto se aparata tice to nije problem ali je problem sto ne mogu sam i da fotografisem i da pregledam i sve ostalo. Na zalost trenutno sam to radim posto moji pomocnici uvek imaju nekih obaveza koje su za njih vaznije od pcela. Videcemo, mozda se i to promeni.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: zoran drpljanin Novembar 10, 2015, 11:41:15
 Od nedelje pazljivo citam ovu temu i sve ovo sto je napisao gos. Dragan je veoma znacajno,detaljno opisane razne situacije iz sopstvenih iskustava,ovoga nema u knjigama.Sada cu uzeti rokovnik i polako temu po temu zapisivati,pa sa sobom uvek imati na buducem pcelijaku. Retko je da neko prenosi svoje znanje na ovakav nacin. Od mene jedno veliko HVALA....
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Novembar 10, 2015, 22:14:44
Хвала Зоране, надам се да има корисних ствари које могу послужити на опште добро. Не мора да значи да су моја запажања исправана и тачна (свако треба да проверава на свом пчелињаку током дужег раздобља). Праћењем живота пчела, свако може извести закључке и допринети бољем познавању пчела. Битно је да се не прати „преписивачка“ широко распрострањена школа која уноси пуно заблуда и погрешних образаца, што ствара забуну међу пчеларима који се тек упозају са пчеларством (али понекада се збуњују и искусни пчелари када их "пропагандно" бомбардују текстовима који су плод површности и жеље  и намере да се "изађе" у јавност).


Гледати у кошницу и памтити шта пчеле раде. Тако се може искориштавати рад пчела, али да и њима буде изванредно добро.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić April 13, 2016, 21:41:03
Данас је било прилике да се види како промена времена (односно, промена спољних услова и њихов утицај) делује на пчеле. Око 15 часова се наоблачило и пало је неколико капи кише. Нешто пре кише сам отворио двоматичну кошницу са намером  да је „препакујем“. Неколико година уназад није било повремених напада пчела које су налазиле најмање отворе у пределу врата (месту где се врпцом стеже мрежа капе), као што се то дешавало неких дана овог пролећа (услед нагле промене времена, а најљуће су биле када је била "кампања" прскања воћа и поврћа - што би рекли: повећања приноса тровањем).

Затворио сам кошницу, јер је требало сачекати да се види да ли ће јача киша или ће то бити само неколико минута кише. Практично, пало је само пар капи и поново сам отворио кошницу после неких 20 минута. Вађени су сви рамови (два плодишта) јер је било потребно наћи обе матице и још сам све рамове пребацивао у нове наставке. Више ме није напала ни једна пчела иако је још било облачно.

Овим се само потврђују моје тврдње да је највећи утицај на агресивност пчела имају услови, а оно што се сматра наследном особином агресивности углавном „нема везе са животом“.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Mladjen Sljivic April 13, 2016, 23:31:53
                       Šole imao sam isti slučaj i potpuno se slažem sa svim
što si napisao. Pozdrav sa Pala.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dejan Đukić April 13, 2016, 23:33:56
Dobro vece Gospodine Sosicu,ja sam pcelar pocetnik i moram vam reci da sam dooosta vremena proveo citajuci raznorazne teme po forumu gdje sam mogao da naidjem na vasa izlaganja odgovore savjete itd.. moram vam priznati da sve sto sam od vas procitao mi ima smisla i vidi sa da imate mnogo iskustva s toga postujem vase misljenje pa zbog toga zelim da mi odgovorite na jedno pitanje ako je ikako moguce   ;D


jedan pcelar mi je rekao da je prosle godine imao jedno abnormalno agresivno drustvo,ima preko 100 drustava i sva drustva "mirna" osim tog jednog,rekao mi je da je problem rijesio tako sto je pronasao maticu i ubio je..pcele su izvukle maticnjake nova matica je dosla na svijet i problem je bio rijesen..


mene interesuje kako je moguce i sta uslovljava da tolika drustva budu uslovno receno normalna a ovo jedno 100% ludo,postoji li jos nesto osim loseg vremena sto moze da utice na pcele


lp
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić April 14, 2016, 00:37:00
О љутини и претераној узнемирености (агресивности) пчела сам вероватно писао у више тема и сада могу написати само краћи одговор, јер је касно да потражим неке своје поруке које сматрам важним по овом питању.


Има друштава чија матица задовољава пуно услова који одговарају пчелињем друштву и пчелару, али су пчеле ненормално љуте. Многи сматрају да је то наследно, са чиме се ја не слажем. Мој закључак је да је матица непотпуно спарена. Могуће је да и матични феромон има утицаја, али то не могу тврдити. На смањење утицаја матичног феромона на одређивање друштва могу деловати неки чиниоци, који утичу да друштво буде слабије усредсређено на своју изузетност и потпуну одвијеност од других друштава, односно јединки. Мало се зезам и хоћу да напишем нешто као неку „стручну“ дефиницију. Једноставније речено, друштво не допушта никакво мешање са пчелама других друштва и снажно се брани од тога и врло јасно је одређено као целина. Пример је медење багрема. Тада је могуће релативно безбедно мешање пчела са пчелама других друштава или спајање или удвајање друштава. Старије пчеле које се доследније брину о друштву су потпуно заузете радом. Свакако да се мора имати у виду да багрем обилно и устаљено меди.



Значи да може бити нешто друго у питању. Теорија каже да се матица спарује са више трутова. То је основ за стварање подгрупа пчела које се међусобно подстичу у свим пословима. Временом сам уочио да највише невоља имам са делом ројевих матица које су углавном у изашлом роју са младом матицом. Пратећи овакава друштава више година, закључио сам да се те матице врло брзо спаре у настојању да одрже друштво (да на време одгаје довољно пчела и спреме зимницу).

Оне ројеве матице које се спарују у друштву које се ројило то раде потпуније, али у тим друштвима обично прође дуго времена док матица не пронесе. Врло често сам имао случајеве да је то трајало и до месец  дана. Али та друштва (оно што је преостало после низа ројења) имају врло добре количине полена (много више него што им треба) и имају залихе меда. Тиме нису условљена да „журе“ у подстицању матице да што пре пронесе. Слично је и када се ројеви матичњак стави у добро припремљени оплодњак. Матица се добро спари и спари се са мноштвом трутова. Непотпуно спаривање се може дсесити и када се младе матице спарују пар дана, а онда дуготрајно захлади. Ту може бити више друштава која испољавају љутину и узнемиреност. Врло је могуће да су неки на основу тога закључили да је то „наследно“. Мислим да је то исход површног посматрања и тиме се то сматра изузетним јер је „забележено“. Ово се може пратити током низа година које су имале неповољније услове заспаривање.

То би могло да се назове утицајем непосредног окружења, односно кошнице (рој се обично „сручи“ на сатне основе и чека се да се развије до неслућених висина иако је можда други рој).



Осим лошег времена дуготрајније и „врло добро“ утиче прскање околине хемикалијама. Код мене је агресивност трајала релативно кратко, јер мислим да се не прска толико много. Али, после воћа на ред долазе баште, па делови дворишта у циљу спречавања раста неких корова или чак и дрвећа и тако то иде док људи не виде да се неће обогатити ако испрскају мали воћњак од двадесетак стабала или две леје лука.



Промене времена не утику толико дуготрајно као нпр. "доследно" прскање хемикалијама. На форуму („на форумима“ – цела два која сам посећивао :) ), писао сам да је и дуготрајно леоше време за пчеле стабилно. Ја бар то могу да запазим јер сам често приморан да посао око пчела завршавам са батеријском лампом (слично је било и ових дана и то када су пчеле биле најљуће), шт означи да радим у свим условима, када већина пчелара посматра своје пчеле „преко свеске“ или форума.

Недавно је један господин из РХМЗ на ТВ изјавио да има утицаја и наелектрисање при промени времена. Можда сам ја то површно прочитао, али читајући неке ствари које се тичу метеорологије, остало ми је у сећању да је атмосфера позитивно наелектрисана, а тло негативно и то је тако. Мало се у јавности говори о снажним променама наелектрисања. Мени нпр. неке промене „оборе систем“ и немам снаге ни да се крећем. Организам је одједном ненпрмално исцрпљен, знојење ненормално појачано и једем све што водим (као ној :) ), док не дођем себи. Данашњу промену нпр. нисам ни осетио. Има промена времена које пуно људи примети на сличан начин као и ја, али их ја не „констатујем“. Разлог је вероватно у различитом наелектрисању појединаца (о овоме ме је мој покојни отац обучавао и упутио са гледишта радиестезије).

Ово је углавном краћи одговор  :) на твоје питање и заснива се на мојим посматрањима и закључивању (без литературе, која може и да одмогне понекада).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Nenad Tucakov Jul 26, 2016, 17:30:36
Izgleda da moje pčele vode dvostruki život...
Kad predveče odem da ih obidjem, prosto se nerviram što ih ima malo na poletaljkama.
Moj mentor Dragan je fotografiju u prilogu snimio u ponedeljak.

Šta im je, crne nebile?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dejan Đukić Jul 28, 2016, 01:39:22
Kolega Nenade,da li je u pitanju puna podnjaca ?!
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Nenad Tucakov Jul 28, 2016, 06:48:40
Ne. Antivarozna je i verovatno im je toplo...
Juče sam ih posmatrao i čini mi se da lepezaju punom parom.
Iako nisu na suncu, već na prošarcu.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dejan Đukić Jul 28, 2016, 09:58:43
Ta antivarozna , vjerovatno nema nigdje otvor dole, inace u pravu si vruce im je, zato i jeste takva situacija :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Makuljevic Predrag Jul 28, 2016, 20:05:50
A probaj da vratiš uložak da zatvoriš podnjaču ako je antivarozna podnjača.
Savij se ispod košnice videćeš verovatno gomilu pčela na situ kad su vrućine.
Moje antivarozne podnjače su u toku leta zatvorene.
Većinu imam punu podnjaču i u buduće nju ću raditi i koristiti.


Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Nenad Tucakov Jul 29, 2016, 11:04:11
Nisam vadio uložak, tako da je podnjača stalno zatvorena. Malo sam im, pred put, povukao foliju da ima više otvorenog prostora prema zbegu. Ma neka ih, nek lepezaju, bar im neće pasti na pamet da se dele...  :)
Iovako mlataraju ove, koje nisu sakupljačice.

Nema bežanja po šljivama dok je boss odsutan.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: ivan ljujic Avgust 16, 2016, 00:03:23
da li moze neko da mi odgovori sta se desilo,
 kada sam podigao poklopce na dve kosnice radi prihranjivanja zatekao sam dosta mrtvih pcela oko hranilice u hranilici i na ventilacionoj mrezi. neke nisu bile mrtve ali su umirale. sta se desilog hvala unapred
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 31, 2017, 18:19:11
Сређивао сам „седмице“ које су до данс на два наставка. Други наставак је крцат медом, а легло је у првом. Нема пуно легла – на по једном раму, али има младог и биле би осуђене на губитке много пчела или потпуно страдање ако захлади, наравно. Не бавим се лутријом и тај рам са леглом сам убацио у наставак са медом и свео на један.

Оно што наводе да пчела захвата други наставак и да је то нека „сигурација“ је површност. Данас су се већ мало више скупиле и ако су пре пар дана биле у другом наставку до сатоноша, сада су само при дну рама. Када захлади, ни једна пчела неће бити у другом наставку и биће одсечене од залиха.

Прошле године је било слично: легло је кренуло у ово доба (или још и раније) и када је наишао онај дуги хладни талас, то је донело невоље.

Губитак се може лако предвидети. Види се понека пчела која је замрла завучена у саће и иако је била у клубету, сабијањем клубета (нпр. када дуне ветар) страдају.

Свако ко вам је говорио да пчеле не треба сада „узнемиравати“ и средити стање у кошници, а природа их је већ „узнемирила“ не мисли вам добро или слабо зна о пчелама – пчеле нису свесна бића и не знају увек како да сигурно зазиме. Као што сам и навео у неким порукама раније, топлије време задржава пчеле у првом наставку где има још нешто мало хране, где су створиле јако топлотно средиште и већ имају нешто мало младог легла и неће прећи никако у други наставак, осим ако не буде неких срећних околности. Део друштава ће увек овако да се понаша и томе доприносе услови у природи.

Овоме доприноси и то што пчеле неће сада да преносе знатне количине меда у први наставак у клубе (оно што пренесу у простор клубета је минимална количина и готово занемарљива), задржавајући тако много празних ћелија за успостављање клубета и његово сабијање услед јаких захлађења. Ово је правило и пеле од тога не одступају. Тиме се не успоставља празан простор у ћелијама горњег наставка и пчеле остају у првом. Прешле би оне лако, али их легло задржава у доњем наставку. Какво је време, вероватно би било питање када би безбедно пребациле клубе у други наставак.

Код друштава које зимују у једном наставку и "отањиле" су венце у предњем делу рамова, најбоље је окренути наставка за 180. Ово се лако изводи и нема померања рамова. Погледа се прво положај клубета. Код мене су углавном у предњем делу, јер је било ветровито и ту су се задржале. То значи да је друга половина рама крцата медом. Када се наставак окрене за 180, тада напред остани врло јаки "ћошкови".

Пчеле ће увек у пролеће одгајати легло ближе лету и имаће довољно хране. Ову радњу је боље урадити када је мање легла него у пролеће када се повећа површина са леглом. Тада пчеле користе сваку позитивни ситницу и важно име је да користе и топлоту која се ствара на предњем зиду кошнице. Ако се тада заокрене за 180, мало теже одржавају легло које се углавном снажније шири.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 23, 2018, 23:29:07
Начин додавања меда на сатоноше (без кесе, односно само наношење меда) може бити корисно у одређеним моментима.

Повремено наведем израз „бинарно“ понашање пчела. То представља начин понашања пчела који одудара од неког површног схватања да пчеле предвиде време (временске прилике), предвиде догађаје (нпр. пашу), знају да се правилно поставе према ситуацији и стању у кошници итд. Мало од тога је тачно. Немају пчеле појма шта се дешава и само следе неке појаве.

„Бинарно“ понашање пчела се односи на поимање два податка (не више од два), које пчеле успешно „обрађују“. При томе запусте и неопходне радње као што је одгој легла, одбрана кошнице и сл. То могу бити хладно - топло (зими) или топло - претопло лети. Обратићи пажњу на ове две појаве јер су тренутно занимљиве. Пратећи ово, пчеле такође запусте животно важну чињеницу, а то је праћење положаја хране. Важно је навести да увек треба разматрати могуће најлошије услове, јер у повољним условима се неки проблеми лако превазиђу (мада то не буде идеално јер буде других последица: при благој зими могу и врло слаба друштва презимити, али топло време  нпр.утиче на прерани развој биљки и то носи одређене последице или да утрошак хране буде јако увећан и тиме се угрози даљи опстанак или здравствено стање пчела итд).

Дешава се колегама да страдају друштва која не би смела да настрадају ни под било којим условом. Читам последњих дана да су колеги страдале пчеле у Фарар кошници: легло у првом наставку и храна изнад. Иако делује да је немогуће јер рамови нису високи и пчела има сасвим довољно – дешава се. Упозоравао сам на ово, али народ верује онима који кажу да "пчеле знају"...при чему уопште не виде шта се около дешава - да су услови зимовања поремећени.

Када настрада друштво од 7 улица, може се сматрати да је страдало јако друштво. У том случају има и пуно пчела у саћу. То је баш пуно пчела и видело би се колико је јако када отопли. Писао сам да пчеле при топлом времену могу отпочети легло у доњем наставку иако је ту мало хране. Разлог колеге (стручније од мене) траже у конструкцији (подњача са мрежом или „пуна“ подњача) и подешености подњаче (извучена увлака на подњачи). Ни једно ни друго: пчеле су „проценле“ (погрешно) да су јаке, али не због мноштва пчела, већ и због прилично топлог времена да могу покренути развој. Како сам описивао могућност страдања јаког друштва, нешто слично се и десило. Појавило се легло, дошло до захлађења и пчеле телима штите легло од продора хладног ваздуха уз ветровито време. Уз то, топлотни центар је био на том месту.

Даља лоша процена једног искусног колеге је да је опасно да се замене места наставцима и стави погача (подвлачим – реч је о Фарар кошници), јер се клубе може поделити и слично...врло произвољно и потпуно нетачно (нејасно је на основу којих искустава се дошло до овако лошег става).

Бинарни начин поимања стварности се огледа у томе да пчеле нису предвиделе могућност да могу остати без хране, да је то потенцијално хладнији простор за гнездо уколико захлади итд. Пчеле су доживеле као повољност само две ствари: топлоту у том делу простора и повољно време споља. Довољан услов да успоставе гнездо на погрешном месту (у погрешно време). При томе пчеле не распознају податак да у том делу кошнице (први наставак) нема значајних количина хране и да храна која је тик изнад гнезда (где борави нешто пчела) може бити недоступна при захлађењу.

Остало ми је једно друштво са полумедиштем изнад, а ЛР наставком доле (има сасвим довољно тамних рамова и „седиште“ за клубе у ПМ). Пратим је око месец дана и развој догађаја је изгледао повољан: део клубета је зхватао медиште. Наиласком овог захлађења, пчеле су се повукле у први наставак и полимедиште захватају само 3-4 цм и то са 4 средње улице. Даљим падом температура, јавила би се потреба да се штити запоседнути простор (где свакако има нешто мало пренесеног меда из горњег полумедишта) и у полумедишту не би било ни једне пчеле. Продужењем хладног таласа, друштво би вероватно лагано утихнуло и страдало.

Изглед клубета је указивао на постојање легла. Јуче ми је пало на памет да то мало средим. Како имам већих проблема са здрављем (и ово једва пишем ако ми верујете), одлучио сам се за најједноставније решење. То је сипање меда на сатоноше. Али, не на сатоноше плодишта, него медишта. Мед који сам користио је течни сунцокретов мед (може и други течни мед). Ово је урађено око 18:00. Погледао сам око 23:30 и видео да је мед пренет у саће, али и што је још важније, дошло до премештања пчела у горњи наставак. Попуњено је било око 5 улица. Пчеле су у растреситом стању. Данас је Биља поновила „операцију“ и пчеле су се преместиле у горње полумедиште у распореду улица какав је био у ЛР наставку. По овоме се да закључити да легла у доњем наставку нема више. Наравно, пратимо даље и проверавамо закључак.

Оно што су пчеле „закључиле“ је такође погрешно. Њихово поимање стварности је да су услед топлоте у клубету и неке мање количине хране безбедне...и ништа више. Нема даљег „размишљања“ пчела према повољном или неповољном развоју догађаја. Треба знати да би пчеле можда и прешле делом у горње полумедишта да имају довољно празног простора да успоставе део клубета (или клубе), али би то у овом случају значило и да је средишњи део без хране, да има тамније рамове и сл.


ПС

Ако се којим случајем деси да неко друштво након краћег захлађења делује као да је страдало (пчеле се не покрећу), обратите пажњу – не мора да значи да је друштво угинуло. Проверите за сваки случај, јер је можда живо у потпуности и покушајте да га вратите у нормално стање. Услов је да се провери стање на пчелињаку после неколико дана јаке хладноће. Односи се углавном на ризичо зазимљен друштва (јер када пишем о интервенцијама зими, код неколико друштава, „пчеларска јавност“ погрешно закључује да сам лудак који упућује да се „рије“ по целом пчелињаку и то сваки дан – остаје ми нејасно како пчеларска јавност није реаговала на писање у часопису да је друштво спаковано у „априлско“ стање 17. Фебруара, што је лудило без преседана).

Молим вас да ми опростите што је текст слабије уређен (слабо систематизован), јер имам несносне болове. Надам се да схватате шта је „песник хтео да каже“.





Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Bojan Šušnjar Februar 24, 2018, 11:46:39
Šole ja sam imao nekako sličnu situaciju sa RV košnicom koja je bila zazimljena na dva nastavka a klube zahvatalo oba.
Leglo krenulo dolje u prvom pa kada je zahladilo pčele se skroz povukle u prvi a gore iznad klubeta u drugom nastavku dio hrane potrošen tako da su se odvojile od hrane i vjerujem da bi stradale da nisam intervenisao. Već sam negdje pisao o tome.
Sad moguće je da sam i ja djelimično kriv ako sam dolje u prvom ostavio tamne ramove pa je matica baš njih prve zalegla ali sam gornji nastavak spremio prema preporuci sa tamnim ramovima po sredini. Zima je bila topla pa je i to sigurno uzrokovalo takav razvoj događaja. Smatram da bi da je zima bila uobičajena, prvo leglo krenulo dosta kasnije pa bi i klube većim dijelom tada već bilo u drugom nastavku.

Sad se pitam šta da sam umjesto zamjene mjesta nastavcima i preslagivanjem ramova sa hranom postupio kao ti u tvom slučaju? Pretpostavljam da to kod mene nebi dovelo do tako brzog prelaska klubeta u drugi nastavak jer sam tokom intervencije utvrdio prisustvo legla na dva rama. Eventualno bih tako dopunio rezerve hrane u prvom nastavku ali bih pretpostavljam bio prinuđen da nastavim takvu prihranu neki period što bi možda postepeno dovelo do pomjeranja težišta klubeta prema gore skupa sa leglom i u konačnici do potpunog prelaska.

Nadam se da će tvoje zdravstveno stanje ubrzo da se poboljša...
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2018, 14:04:43
Пази мали ово није правило ако има ЛЕГЛА. Тада не би прешле. Свакако да би тај мед помогао да имају залиха за пар дана. Покупиле би све и вратиле се у ГНЕЗДО. Ова што је 'ладно прешла горе нема гнездо него обично клубе (гнездо – има легла, клубе - нема легла). Моја намера је била да им мед помогне за неколико наредних дана, јер је по општем изгледу постојала могућност да има легла. Како су све улице биле равне са сатоношама (личили је на бетон, када се одозго погледа), јасно је и да нема хране осим у бочним рамовима који су углавном пуни (али у овој ситуацији потпуно бескорисни). Десило би се да друштво које има око 18 кг меда (довољно и за почетак зиме), настрада - од глади.

Ако би то урадио по јако хладном времену, мед би остао на сатоношама. Покупиле би само оно што се слије низ саће. Наравно да је и  то од користи и омогућава друштву да преживи. Постоји мали услов: пчелињак мора да буде близу куће (није обавезно: можеш и ти бити близу пчелињака :) ).

Ако ниси сигуран какво је легло, не можеш знати да ће прећи. Ако је легло поклопљено, како сада нема неког ширења легла, имаш око 10 дана да пређе горе. То значи да мораш пар пута сипати мед.

Пази се на количине које се сипају, јер ако је превише – оде део наподњачу. Немој мислити да је ово нешто ванземаљско: за минут готов посао.

Имам 2 кошнице које зимују на 2 ЛР. Једна је имала крајем јесени само пар рамова бочно са венцима и прешла у други без проблема. Другу пратим од нове године и делује безбедно. Захвата други наставак са трећином клубета све време. Данас са 4 улице једва да захвата други наставак. Сипао сам мед да видимм хоће ли горе или да бијем :).

Сликао сам пар фотографија па ћу поставити када их смањим.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Bojan Šušnjar Februar 24, 2018, 16:34:47
Citat
гнездо – има легла, клубе - нема легла

Hvala za ovo pojašnjenje pojmova. Nisam tako razmišljao o tome priznajem.  ::)

Citat
Ако би то урадио по јако хладном времену, мед би остао на сатоношама. Покупиле би само оно што се слије низ саће. Наравно да је и  то од користи и омогућава друштву да преживи.

Valjda nisu baš toliko blesave da se odvoje od klubeta/gnijezda šta već jeste u tom momentu pa da se smrznu.

Jeste da razmišljaju binarno ali i najmoćniji računari na svijetu razmišljaju binarno jelte. ;)

E sada ako je dolje stanje sa hranom očajno a legla nema onda će one vjerovatno rado da krenu gore za tragovima meda koji su nastali curenjem niz saće. To ih je vjerovatno kod tebe i namamilo da pređu u PM.


Citat
Ако ниси сигуран какво је легло, не можеш знати да ће прећи. Ако је легло поклопљено, како сада нема неког ширења легла, имаш око 10 дана да пређе горе. То значи да мораш пар пута сипати мед.

Da to sam i mislio. Višekratnim sipanjem i izlaskom legla one bi lagano prešle gore što je dobro ako se ima vremena za ovaj posao i ako je pčelinjak blizu kako sam kažeš. Ako ne, onda...pa zna se...zimsko pčelarenje. ;)

Citat
Пази се на количине које се сипају, јер ако је превише – оде део наподњачу. Немој мислити да је ово нешто ванземаљско: за минут готов посао.

Jasno mi je da se sipa po malo koliko mogu da pokupe a ne mislim uopšte da je vanzemaljsko, čak naprotiv, djeluje mi tako logično i dobro rješenje ako se ima vremena za to. Naročito ako nema legla tada se posao završi sa par supenih kašika meda i jednom do dvije intervencije a može da se spasi vrijedno društvo koje dalje zimuje normalno ako gore ima zaliha hrane.

Pozdrav...

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2018, 17:01:49
Шикнуо сам другу туру меда на сатоноше. Нестало ми течног па сам ставио кристалисан. Чисто да их „оверим“.

Већ прва тура је учинила да се пчеле пребаце у други наставак. Други део меда је додат ради сигирности. Слике касније следе...једног дана...почео сам као Брнда: ја имам слике ја имам снимке и тако даље, али нема их па нема у јавности... :)

Ево кратког снимка. Слике ће само показати како је било пре, а како у стању као на снимку: клубе је прешло у други наставак. Потребан материјал: око 0,2-0,3 кг меда и рада нешто око 100 Ј (џула)  :). Димилица непотребна, јер пчеле не лете на 0 ⁰С.  На -9 ⁰С би летеле, како наука кловна Крастија каже :).

Ова кошница је ЛР, оба наставка (да подсетим).


Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Bojan Šušnjar Februar 24, 2018, 17:40:37
Citat
Димилица непотребна, јер пчеле не лете на 0 ⁰С. На -9 ⁰С би летеле, како наука кловна Крастија каже :).

Ja sam vid'o jedna je poletjela na 0:13...  ;D

Šole jedno pitanje nevezano za prethodnu priču... Tema je opšta jel...

Primjetio sam da mi je u nekoliko društava sa vanjske* strane poslednjeg okvira kojeg zahvata klube na saću, od prilike na sredini rama, ostala grupica pčela koja se smrzla i uginula tu. Većina je zakačena na saću a neke su i pale na satonoše ispod.

Zanima me koliko je ova pojava uobičajena i zašto se to dešava? Mislim jasno je šta je posledica ali zašto bi se mala grupa pčela tako odvela u propast a klube je relativno blizu?
Očigledno je da im je saće ovdje prepreka jer sa sredine okvira kud god da okrenu klube je daleko iako ih dijeli samo par mm. Pitanje je zašto bi se tako odvojile? Gledajući oblik klubeta ta grupica je sama periferija istog. Kao mali odsječak lopte.

Možda je negdje i bilo priče o ovom ali ja nisam naišao.

* Vanjska strana u odnosu na klube.

P.S. Pogodi od koga sam vidio ovakav način pisanja napomene. :)

Pozdrav...
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2018, 18:49:51
Та што је полетела није интелигентна, то знаш, али остале 100% паметне. :)

Бочне улице су најмање и могу бити угрожене само када је прилично хладно. Додатно, стање тих уличица погоршава мед којег по боковима увек има више. Тако да се губи више топлоте коју мед у саћу односи.

Мање бочне улице се формирају због количине меда у рамовима. Ту су већи венци и мање је пчела. Када би рамови у том делу били пуни меда, не би ни било тих малих уличица. Пчеле настоје да клубе буде на делу где има празног саћа.

Нажалост, заборавио сам да у расправи о помоћним друштвима наведем основни разлог зашто четворорамна друштва пребацујем у седмице. А намеравао сам...и заборавио :).

Основни разлог је управо губитак тих групица пчела које страдају после сваког отопљења. Подела пчела је већа него што мислимо, а неке информације се не преносе довољно снажно да све пчеле буду обухваћене. Мени су друштва помоћног пчелињака намењеног за производњу матица зазимљавана на два тела са ЛР рамовима. У првом 4 и у другом четири (толико може да стане у једно тело). Још крајем октобра или током новембра и децембра, приликом отопљења и расформирања клубета, пчеле се крећу по свим рамовима. Када захлади, пчеле се полако повлаче у клубе у првом наставку, али горе остају групице пчела које ту и остану. Ако сутрадан (или два дана касније) не отопли, страдају. Тако сам имао губитак младих пчела, који не би требао постојати. Зато сам прешао на седмице. Мада се ово дешава и код већих кошница настављача, где је клубе у првом делу зимовања у првом наставку. Увек се у кошници виде у горњем наставку појединачне пчеле или мање групице пчела до којих није стигао јасан налог да се придруже клубету. Чак и када је клубе у горњем наставку, неке пчеле остану ван клубета и страдају. Осим што сматрам да је сигнал ка формирању клубета умерено снажан, неке пчеле (или мање групице пчела) се не придруже клубету.

Томе доприноси и одређена топлота у том простору, која се брзо изгуби ако нагло захлађује и пчеле убрзано губе топлоту тела што их чини непокретним.

У нормалној зими, када нема претоплих дана, ово се не догађа. Тада је топлотни центар јако изражен у односу на остали простор (који је прилично хладан) и пчеле су углавном повезане и лако се придружују клубету.


Иначе, те бочне уличице не морају бити изгубљене у потпуности. Када имам времена, отворим кошницу и покупим те пчеле. Унесем у кућу и угрејем их. Углавном су све живе. Али ако је хладноћа дуго трајала, готове су. Оне имају одређену енергију, али се због недовољно топлоте потпуно умире. Само, ко ће целе године да их враћа у „стадо“, не пада ми напамет иако знам да нису угинуле.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: zoran drpljanin Februar 24, 2018, 19:41:06
Objasnjenje uz snimke, sta da kazem Sole. Sem postovanje, ovakav nacin rada do sada nije prezentovan, bar da sam ga ja video, pa ovo je spas za moje Poloske, njima je blizu i legla i klubeta..
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2018, 20:04:01
С обзиром да може око 5 слика по поруци, поставићу слике у 3 поруке. Не треба пуно коментара, осим неколико речи које би објаснило стање на неким сликама.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2018, 20:08:45
После око 5 часова. Клубе је великим делом прешло горе. На слици жута стрелица показује колико има пчела у улицама иако се и на доњим летвицама и на сатоношама види да је пуно пчела прешло горе.

На увећаном детаљу се види та количина пчела која је још доле и очигледно је да је друштво врло јако. Први наставак има хране, али углавном бочно. У неким условима просечних температура, не би имало проблема, али ако би јако захладило, може доћи и до губитка дела пчела или свих пчела.

Иначе, други наставак је прилично тежак, тако да је у овој кошници обиље хране и нисам хтео да је препустим случају, а посао је био чисто зезање и уживање.

Температура је била око нуле.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2018, 20:13:31
Стање након 7 сати је повољно. Коначна контрола сутра и слике наравно.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Bojan Šušnjar Februar 24, 2018, 21:18:21
Citat
Та што је полетела није интелигентна, то знаш, али остале 100% паметне. :)

Pa to vjerovatno samo dokazuje da nije problem u Kristijanu. Ispada da su kod njega pčele manje inteligentne pa lete na -9. Ne vidim šta je tu sporno... ::) 8)

E sada..., hvala na pojašnjenju vezano za moje pitanje.

Trebalo je da slikam kako to izgleda. Ako mi vrijeme dozvoli slikaću.

Konkretan slučaj je jedna RV košnica kod koje sam danas pogledom odozgo primjetio takvu grupicu na jugo-istočnoj strani u pravcu leta.
Košnica je na dva nastavka i klube je prešlo u drugi. Klube je omanje na 4-5 ulica a pčele su u prvom nastavku gdje su započele zimovanje bile sabijene do leta.
Prvi nastavak je na hladno a drugi ukršten tj. na toplo pa je klube vrtikalnim kretanjem zadržalo takav položaj i nalazi se nesimetrično u odnosu na centar košnice bliže jugo-istočnoj strani iako su okviri sa tamnim saćem po sredini nastavka.
Nastavak ima devet ramova a ta grupica o kojoj sam pisao se nalazi na krajnjem jugo-istočnom ramu iznad leta do zida košnice.

Slažem se sa tobom da se ovakvo grupisanje pčela po periferiji klubeta pa i drugdje po košnici ponavlja sa svakim otopljenjem i raspuštanjem klubeta. Već sam ranije ovo primjećivao.

Takođe si vjerovatno u pravu kada kažeš da toplota prostora može da prevari pčele što je moguće i ovdje slučaj jer je taj jugo-istočni zid košnice osunčan i tu je ta grupica pčela i ostala vjerovatno namamljena i prevarena tom toplinom. Kasnijim zahlađenjem je već bilo kasno da se vrate u klube.

U vezi signala za formiranje klubeta...
Volio bih da napišeš više o tvom viđenju funkcionisanja tog vjerovatno još jednog binarnog algoritma. :)

Nisam mnogo razmišljao o tome ali sam nekako smatrao da je temperatura taj faktor koji pčele navodi na formiranje klubeta.
Sad čitajući vidim da sam vjerovatno u zabludi. Kolonija ne "razmišlja" na bazi jedinke jer bi to onda bila nefunkcionalna anarhična kolonija pa kao i u vezi svih pčelinjih aktivnosti mora da postoji neka nit koja jedinke povezuje i u aktivnostima vezano za formiranja klubeta.

Molim za detaljnije obrazloženje ako ti zdravstveno stanje dozvoljava...

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2018, 22:59:27
Немам ту нешто да кажем што би било епохално. Сматрам да старије пчеле управљају друштвом  и самим тим и процесом зимовања.

Не могу поуздано рећи који би били искључиви биолошки механизми (начини) управљања. Да ли је то хемијски (феромонски) или механички (звучни) подстицај, не знам. Могу само навести оно што се по понашању пчела може закључити.


Ту врсту понашања можеш најбоље видети баш када су били ови топлији дани у јануару (или у јесен) и ако мало дуже радиш. Још док је прилично топло, Сунце сија али се примети хладније струјање, пчеле већ имају неочекивано понашање. Ако се извади рам из срдишњег дела, где је пуно пчела и прилично топло, пчеле одједном бивају успореније. Ако спадну са рама, мирно стоје на тлу. Случајни удар рамом у кошницу који доводи до тога да пуно пчела спадне на тло, постаје проблем. Пчеле се једноставно „залепе“ на траву и не могу се покупити, а на рам се пењу врло споро. Закључио сам да оне нису успорене од температуре, већ добију и одређени „налог“ друштва (односно старијих пчела) да успоравају све радње.

Ако се посматра са гледишта пчела које су у другом наставку а клубе је у првом (први део зиме или касна јесен), те пчеле не примају довољно снажан позив да се придруже клубету. Ако би то био хемијски подстицај, онда је врло слаб, а моје мишљење је да је то механички подстицај, односно звук (када радиш у наведеним условима ослушкуј звук, који се мења у односу на дотадашњи уобичајени). Он се слабије преноси у горњи део кошнице и приличан број појединачних пчела које су врло успорене се ту задржава или оформи мање групе пчела. Преношење звука омета раздвојеност рамова и мед у рамовима који ублажава осцилације.

Те пчеле нису успорене због пада температуре. Прво што на то указује је понашање пчела у клубету где има довољно енергије, али се и део топлоте преноси према горе. Упркос томе, покушај да одвојиш пчелу са саћа – врло снажно се држи за саће.

С тога, ја могу рећи да ми је ово познато, а шта тачно утиче и колико се пчеле промене, то треба да одговори наука која има могућности да то учини. Ја немам таквих могућности да вршим мерења, некакве анализе и слично.

Свакако да може јако утицати и унутрашња енергија појединачних пчела, што се може закључити ако у ово доба узнемириш пчеле превише и добију налог да бране кошницу. Као што си видео, пчеле су биле врло мирољубиве. Међутим, мислим да сама унутрашња енергија јединки није пресудна.  Могао бих то упоредити са плесом излетница које друштву доносе обавештење о свим појединостима пронађене паше. Врло вероватно је да се нешто слично дешава при формирању клубета.



Сутрадан температура може бити двоструко мања, може бити и облачно али пчеле показују више живости ако се отвори кошница. Покретљивије су и склоне нападу итд.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Bojan Šušnjar Februar 24, 2018, 23:17:37
Šole većina pojava koje opisuješ su mi već poznate ali o njima nisam razmišljao na isti način ili nisam uopšte...

Poznato je da je temperatura unutar klubeta relativno visoka. Zapravo tolika da pčele pri takvim temperaturama okoline lete bez rezerve.

Pa ipak kako sam opisuješ kada se po hladnom vremenu povuče ram iz sredine klubeta one tiho i tromo gamižu kao da je u klubetu temperatura jednaka vanskoj i nisu ništa živahnije od onih na perifetiji klubeta.

To nam govori da je kompletna kolonija u nekakvoj hibernaciji ili što bi oni preko bare rekli u "stand by" režimu.

Ovo navodi na pomisao da pčele o svom energetskom režimu ne odlučuju pojedinačno nego se kompletna kolonija vodi nekim zajedničkim instinktom koji diriguje kada da se stavi u režim niske potrošnje energije.

Hvala Šole... Neću više da te smaram...  ;)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Februar 25, 2018, 00:17:35
Немој мешати клубе успостављено дуго време и сам моменат успостављања клубета. Успостављено клубе има своје одлике и једна од њих је промена процента гасова и колико се сећам и начин исхране. Активан је ензим дехидрогеназе уместо оксидазе (говорим по сећању оно што сам читао).

Ја говорим о моменту успостављања клубета и може се рећи и привременог клубета (јер често и сутрадан буде релативно топло време).



Ево, ишао сам да наложим котао, па реко' да свратим мало :)...на пчелињак. Да не чекамо сутра.

Прелазак клубета извршен. На првој слици је кошница од јуче која је већ учврстила клубе и безбедна је до багрема. На другој слици је она што је данас била у „поступку“. Проблем решен. :)


ПС

Не само да радимо зими, већ зими па још и ноћу: време сликања - 23:30  :) :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Februar 25, 2018, 14:33:37
Sinoć, dok smo pravili pogače, razmetao sam se pčelarskim znanjem koje sam pokupio čitajući Šošićeve poruke. Naime rečeno mi je sinoć da pčele sve najbolje znaju, da će same sve urediti i sl. Ja, suprotno tome, ponavljao ono što je Šošić pisao...

Ali imam i dalje neke nedoumice u vezi ''svesti'' pčela...
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 03, 2018, 19:08:42
Данас сам фотографисао како изгледа кошница чије клубе сам „подизао“ са медом. Стање редовно. Како је други наставак крцат медом, а и на сликама од раније се видело да на бочним рамовима у првом наставку има меда, не дирам је до багрема...лажем по мало :), можда ће одгајати матичњаке.

Иначе, овај начин сам открио „принудно“ и случајно,  и одавно га примењујем. Увек ми је била намера да пчеле узму нешто меда и однесу  у саће око клубета (или гнезда), када се деси да пчеле започну одгој легла у првом наставку и преживе док не прође хладноћа. Често се дешавало да пчеле за медом пређу у други наставак и буду потпуно безбедне у даљем зимовању.

Занимљиво је да и данас има „стручњака“ који предлажу да се рокне погача на сатоноше доњег наставка, ако је клубе остало доле. Метод је потупун промашај. Шта ако пчеле крену и по хладном времену да се пребацују према другом наставку? Ако се излеже сво легло и Сунце обасја кошницу, ово се може десити и при врло хладном времену, када није ветровито. Погача би била препрека.



ПС

На слици се виде појединачне пчеле до којих није дошао „сигнал“ да се образује клубе, остале су по страни и полако замрле како је захлађивало.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 04, 2018, 08:51:36
Ukoliko sam dobro razumeo pisanje Šošić Dragana namera mu je da ponašanje pčela iz sfere misticizma (( pčele same znaju kako treba, inteligentne su, sve će same urediti, pusti ti njih, ne mešaj se puno, pčele meteo-prognozeri (o ovome se nedavno vodila rasprava na SPOS-ovom forumu)...)) svede na nivo racionalnog odnosa prema pčelarenju ( uredi plodišni prostor, obezbedi rezerve zimnice na vreme, vrati ih u sredinu ako su otišle pod stranu...) a sve u cilju izbegavanja, u ovom momentu, zimskih gubitaka, a kasnije obezbeđenja pravilnog prolećnog razvoja...
   Vrlo otrežnjujuće pisanje sa jasnim akcentom na odgovornosti pčelara! Zapravo pčelarski misticizam (lepše mi zvuči ovaj termin od ''filozofiranja'' :) ) nam često ''vezuje'' ruke, namesto da RACIONALNO te dakle i ODGOVORNO pčelarimo
ps nadam se da sam ispravno razumeo Šošićeve poruke.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2018, 14:43:36
Наравно врло добро схваћено. Може се рећи да би сва моја писанија могла да се сведу на ову једну Едијеву поруку. Е, сад што ја волим да жврљам до бесвести...то је проблем :).

Количина површности је огромна и указивањем на оно што се може видети у кошници и проверавати у потрази за једноставном истином, морао сам много писати. Даклем, нисам ја крив :).



Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 04, 2018, 15:31:29
Naprotiv i treba nadugačko pisati. Ono što je Vama samorazumljivo za mene zahteva, da bih razumeo, podrobna objašnjenja.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2018, 16:12:36
Није мени ништа самораумљиво. Далеко од тога и дуг је пут био да тако буде.

 Много пута те разни „ауторитети“ одврате од правог пута. Ако мислиш другачије, не мислиш добро иако си видео да су чињенице потпуно другачије од онога што ти намећу. Дешава се да те „коче“ и они који су те учили нечему, јер си „издвојио“ мишљење (што је и законски пут ка ослобађању од одговорности :) ).


Ово сам написао одавно, када је форум СПОС-а био у зачетку...(после је дошао кловн Красти и кренуло је низбрдо :) :) )...

"Pomoc pcelarima pocetnicima « послато: 17-10-2008, 10:51:39 »


Poštovane kolege pčelari, da nebi doživljavali razočarenja, morate sačuvati vaše pčele i obezbetiti im nesmetan razvoj i opstanak. Osnovno je shvatiti da radite sa živim bićima, koja imaju svoje prohteve i navike. Najvažnije je:
1)   da vam pčele ne budu gladne
2)   da su zdrave (ovo je tesno povezano sa prvim stavom) i što manje ih „lečite“
3)   da im smanjite stres na što manju moguću meru
4)   da im obezbedite pristojan smeštaj
5)   budite oprezni i znajte da imate mogućnost provere svih predloga i saveta i proveravajte uvek (nikada na celom pčelinjaku)
6)   eksperimentišite umereno
7)   obavezno se trudite da predvidite, na osnovu ranijih iskustava dalje ponašanje pčela
8   nije važno imati plan već znati planirati (specifičnost pčelarstva vas na ovo obavezuje)
9)   kada postanete iskusni shvatićete da je mnoge stvari trebalo JEDNOSTAVNIJE rešavati

Pitajte šta vas zanima. Nadam se da ćete izabrati najbolji odgovor za vaš problem."



Мало тога што сам јако давно мислио бих се лако одрекао.

Не мењају се пчеле пуно, али се мењају услови и има „стручњака“ (којих има као и обично – увек је било шалабајзера), који мало знају а пуно причају и нашводе неискусније пчеларе на погрешан пут, да би им увалили ројеве по папреној цени.

 Када погледате ових 9 тачака, очигледно је да је пчеларење једноставно.


ПС

Али нема потребе да објашњавам своје намере и разлоге, писао сам и постављао слике итд...па проверавајте. Да не улазимо у објашњење намера :) - по тачки 5, а у вези са тачком 6  :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2018, 16:42:22
Ево једног свежег примера зашто сматрам да „ауторитети“ погрешно мисле (и раде)...Читам на форуму СПОС-а одговор на питање како поставити пчелињак. Човеку саветује колега (углавном почетник), да кошнице окрене на исток или југоисток. „Ауторитети“ ћуте...јер је важније да колегама честитају успешно презимљавање (као да је то неки подвиг у овој благој зими).

Објашњавао сам како је то погрешно (на стационарном пчелињаку) исто почетком 2008 на истом том форуму, али џаба. А „ауторитети“ ћуте на тај предлог иако је потпуно погрешан јер имају на уму ставове искусних колега да пчеле „раније устају“ када Сунце греје лета и више донесу. Ето, то је та погрешна пракса...запамти се само један део неког поступка и шири погрешна „истина“.

И новопечени колега реши да окрене пчеле ка истоку, како је бог рекао (еј, бато, како бог каже!)...мада ја сматрам да се највише окрећемо ка истоку када рикнемо, али нема везе... :) :)

ПС

По овом питању сам имао дугогодишњи неуспех код свог учитеља пчеларства. Које дугогодишњи – вишедеценијски :). Узалуд сам му указивао да није добро пчеле окретати ка истоку...

Сада видим да сам се мало з...ебао у настојању да га изведем на  „прави пут“. Окренуо је кошнице како сам деценијама саветовао, али је лета поставио уз моју ограду тако да мом детету његове пчеле улећу у собу, кроз прозор иако има 40 ари плаца - јер њему сметају. То су ти ауторитети...врло лоши! И када нешто ураде, раде лоше...а човек је мене некада учио пчеларењу.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: zoran drpljanin Mart 04, 2018, 17:17:03
Sole, ono gore je za mene prihvatljivo, sem devete tacke, od nje sam daleko a obzirom koliko god. imam ( 48 )  kako zivimo zadnjih 30 god i ko zna koliko jos,  da li ce mi ikada biti stvarnost.. Nego ja sam propustio ono oko okretanja leta, i upravo zbog neznanja i ja bi tako nekoga savetovao a iskreno i moje su tako postavljene. Ajde sto su moje, nego sam kolegu nagovorio na to i ceo njegov pcelinjak smo zimus tako premestili..

E sada nesto oko uslova pcelarenja, stari pcelari iz moje okoline, kazu da u odnosu na pre samo 10/15 god. ovo sto sada medi i prinosi, su drasticno manji. Ono sto ja ne znam nakon evo tri god samostalnog pcelarenja, je kako je to suncokret medio. Pazi ovo, moja mentorka je ove god. iz 35 Poloski , izvcala 1 200 kg na stacionaru , skoro pa u centru Kule a ja odusevljen. Ona kaze da je to u stvari dobro ali ni blizu kako je to nekada bilo..Nove sorte suncokreta sve manje mede.. Nikada nije odustala od Poloske, kada su to masovno cinili ovde i prelazili na Lr i to samo iz razloga sto Poloska jednostavno nije mogla primiti sav suncokret a sada je i ona prevelika.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2018, 18:38:40
Писао сам зашто лета пчелињака у зимовнику не треба окретати на исток или југоисток (овде (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg37262#msg37262) и овде (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1367.msg23256#msg23256)). Значи не из теорије него уз догогодишње посматрање пчела у пролеће. И ја сам с почетка научен да пчеле буду окренуте ка истоку и релативно брзо сам одустао од тога иако ми се никако није уклапало при сеоби нпр.

Искутво је релативна ствар, јер зависи како га стичеш. Ако је на погрешан начин, дуг је пут до искуства. Ја сам тако васпитан да не поштујем ауторитете док се не уверим да заслужују. Зато сам често одступао од неких устаљених (и често погрешних) схватања.

Једном приликом сам описао како сам купово кошнице у Копривничком Иванецу, са само две године искуства. Ови што су углавном завидни су то избрисали (слободан марјановић је брисао ту поруку), да се не види начин како сам прикупљао своје искуство :). Може се и са две године пчеларства имати доброг искуства, ако пратиш оно што пишу или говоре добри пчелари и не одступају пуно од сопствених ставова. Ако учиш од кловна Крастија, који се много тога налупао у само неколико година и променио ставове у кратком року, онда...боље заборави.

Колико се меда изврца, зависи од паше у околини пчелињака и од пренасељености. Потом долази до изражаја мајсторство (рад на пчелињаку) да се до тога дође. Наравно да је сада теже, јер се води погрешна политика да ми можемо имати милионе кошница. Будалаштина. Нема толико паша и ако се деси повољна година, то се посматра као неки изузетак. Раније јесу медиле добро сорте сунцокрета, али не увек. Нпр. 1990 смо тек стигли на сунцокрет, а било је 5-6 доњих листова суво. У таквој ситуацији се не очекује велики принос.

Медење сунцокрета се може предвидети на основу временских прилика од пре сетве па до цветања. Био је у Пчелару један вредан чланак (мислим да је био пре 1990 објављен) који је приказао шта се дешава са сунцокретом у зависности од временских услова. Није се ни ту много променило. Према тим условима се припреми и пчелињак колико је то могуће. Било је сумњи и по питању медења багрема. Више пута су се у Пчелару појављивали чланци са питањем шта се дешава са багремом зашто не меди и у складу са тим хоће ли уопште у будуће медити. Шта рећи...десе се лоши услови, а пчелари навикли да буде, па ако изостане то је трагедија. Не видим чиме су пчелари повлашћени у односу на ратаре. И они су имали катастрофалне године, па шта – живи се даље.

Оно на шта се (не) може утицатије дивљаштво у досељавању и то су искусили пчелари и на свом прагу (нпр Маринел Сава). Дође неко и покупи ти пчеле налетом...
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2018, 18:55:40
Укратко, што се може предузети и предвидети.

Што се тиче тога шта се може предузети када су лошији услови (нпр. врло јака суша), може се смањити обим кошнице, тако да се пчеле не сатиру одгојем превише легла. Прихрањују се пре паше (овог пута мислим на сунцокретову пашу), али нешто раније да поклопе тај мед (не може бити пренет у медиште и изврцан). Пчеле ће тада више ићи на прикупљање полена. Простор се прошири када крене паша.

Ако је прилично кишно током развоја сунцокрета, то је већ чињеница која позива на опрез. Сунцокрет се снажно развија и сјајно изледа. Када наступи суша (а обично се деси), више не може да се одржи такав развој и биљке трпе и своде све на опстанак. Тада је и медење краће, јер биљка је усмерена на опстанак и пре прекида лучење нектара, јер је влаге у земљи мало. При томе се и обим кошнице припреми тако да се кошница прилагоди стању: једноставно се смањи простор кошнице поклопном даском, тако да сувишни наставци буду изнад. Пчелињак се одсели при крају паше, одмах када вага покаже уносе од 0,2-0,3 кг.

Може се изврцати више меда нпр. у настављачама све изнад плодишта. Ако је у питању ДБ кошница, онда и мед из новоизграђеног саћа у плодишту. Даље се умерено прихрањује. Нема ту неке јаке филозофије. Наравно, ако ми неко каже да нема сунцокретове паше, додао бих да и ја не волим да селим. Онда се храни за зимовање и то врло рано. Могуће је тада искористити и нешто медљике ако се појави, јер је "мед" који је настао прихраном у највећем делу поклопљен.


Иначе, отишли смо мало ван теме...мало више :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 04, 2018, 19:24:53
Okrenuta leta na jug, a što se tiče suncokretove paše, poslušao sam Šošića i odselio na izvesnu lokaciju- ja zadovoljan prinosom meda. Drugi lokalni , stariji, pčelari ubeđivali su me da odselim na drugu lokaciju, a oni tamo maltene ništa nisu vrcali.

ps Ako može jedno pitanje: starije pčele uče mlađe, tako sam razumeo Vaše pisanje, ali odakle njima to znanje? Ako je instiktivno, dakle urođeno znanje, zašto ga mlade pčele ne ispoljavaju, već kreću sa poliranjem saća, ishranom larvi, lučenjem voska... a potrebno je da ih starije pčele animiraju na pročisni let, orijentacioni let i dr. dakle uče ih.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2018, 21:03:20
Нисам рекао да их уче, али сматрам да управљају друштвом (усмеравају младе пчеле на одређену активност феромнским или звучним сигналом) и наводио примере за то. Ако сам можда негде случајно написао да старије пчеле уче млађе, погрешио сам и мислим да то није тачно.

Мислим да постоји неко урођено знање пчела. Може се то видети по понашању младих пчела које одмах по излегању улазе у ћелију и чисте је (мислим да је чисте јер гризу и то се може осетити ако ту пчелу ставите на руку – осети се то).

Не бих да се бавим преношењем неких сазнања јер се углавном бавим оним што је питање праксе и те врсте стицања знања. Да се спремам за неко квиз такмичење, вероватно бих читао и то преносио (неки се толико уживе у томе, да то схвате као своје сазнање).

Колико је то повезано са сазревањем одређених феромонских центара, сазревањем чулних ћелија (рецептора) код пчела током живота или нечим другим, на то питање не могу одговорити. Мада постоји реална могућност да је то у складу са сазревањем центара које сам навео. Ако би то било тако, постојање одређеног феромона потискује одређене активности, а недостатак подстиче неке (као што је нпр. усмеравање групе младих пчлела да нужно постану сабирачице услед наглог нестанка излетница тровањем или скраћењем живота услед напорног рада и претходног лошијег одгоја).

Такође је могуће да звук утиче на поједине активности и да пчеле вероватно буду способне да прихватају одређене звучне сигнале у одређеним условима и животном добу.

Не мислим да је ово превише битно и не бавим се читањем радова на ову тему.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 04, 2018, 21:35:01
Predvidjanje dogadjaja predstavlja oblik inteligencije, medjutim kod fenomena lažnih matica pčelama upravo ista izostaje. Jednoobraznost u ponašanju pčela pre svedoči genetskim mutacijama tokom miliona godina. Ali od ovih mojih opservacija nema praktične koristi osim odstupanja od mita o superinteligentnim pčelama.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2018, 21:57:18
Еди, ако није проблем мало шире образложи шта мислиш. Предвиђање догађаја у ком смислу и потом шта си мислио да се дешава код лажних матица. Какво предвиђање ту изостаје?

Понеко наводи шта све могу пчеле указивањем на списак насловљен са: Репертоар понашања пчела (https://elementarium.cpn.rs/teme/sta-pcele-znaju/). И то се сматра интелигенцијом пчела.

Шта тек бактерије знају то је чудо. Бактерије су основ живота...
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 05, 2018, 09:46:02
Tekst sam pročitao, reč je, kako i tamo piše, o urođenim obrazcima ponašanja.
Što se tiče Vašeg pitanja za osnovu uzimam definicije različitih nivoa svesti , od insekata do čoveka, koju je prezentovao Mičio Kaku u svojoj naučnopopularnoj knjizi ''Budućnost uma''. Prema njemu jedino čovek poseduje mogućnost projektovanja budućnosti i u skladu s tim u sadašnjosti , uzimajući u obzir različite parametre, ostvarenje iste. Zapravo inteligencija se i meri uspešnošću realizacije projektovanih ciljeva (dakle pametnim odabirom raspoloživih mogućnosti).
ps u školi sam, ako treba da citiram ovih par rečenica nije problem
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 05, 2018, 23:44:55
А да се о овоме расправља на некој новотвореној теми. То су по мени ипак некакве баш филозофске претпоставке. Мада бих и на таквој теми био лош саговорник, јер бих је „минирао“ тврдњом да пчеле нису интелигентне. Имам утисак да неки који се баве науком никада нису видели животиње и онда се одушеве неким запажањима. Расли у граду и мислили пола живота да самоуслуга даје млеко. Када су схватили да је млеко од краве, одушевили се и посветили живот да то „расветле“.


Ali od ovih mojih opservacija nema praktične koristi osim odstupanja od mita o superinteligentnim pčelama.

Сматрам ово савим задвољавајућим  и довољним поимањем засве потребе практичног пчеларења.

Тек када ми неко наведе доказ да су пчеле озидале своју кућицу од цигле (додуше примитивног неправилног, облика), могу о томе расправљати. :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 06, 2018, 12:34:03
А да се о овоме расправља на некој новотвореној теми.
Otvorite temu Šošiću, obzirom na to da mi (nam) je pčelarstvo u dugoročnom projektu svaka kvalitetna rasprava koja će doprineti ovladavanju praktičnim pčelarstvom korisna je.
ps da li induktivnim ili deduktivnim putem ostaje na nama
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 08, 2018, 19:47:07
Na SPOS,ovom forumu vodi se polemika u vezi ishrane mladih pčela tokom zime i u proleće. Da li ih zimske pčele hrane svojim masnim tkivom ili rezervama perge? Šošiću da li možete izneti svoje mišljenje?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2018, 23:29:02
Храњење пчела би требало бити у некој другој теми. Али, може се посматрати са гледишта понашања пчела.

Пчеле природно избегавају да троше полен преко зиме. Оптерећује пробавни систем преко мере.

То се најбоље види по меду који је спремљен за зимницу. У том меду се може наћи и поклопљена перга, али је углавном прилично разуђена (по распореду) и нема је превише (у стварности има је мало).

Потрошња извесне количине перге је могућа, ако постоји потреба да се одгају нешто легла. Мислим да то пчеле своде на најмању меру и да одгој легла зависи од уноса споља. При томе, колико ће легла бити, звиси и од других ствари (ветра, температуре, боје кошнице која може створити лажне услове повољности по питању температуре итд).

Ипак, изгледа да је најбитније стање самих пчела и ту се види утицај претходног времена (времена када су одгајане зимске пчеле). Ако би се мало освртали на расправу на форуму СПОС-а, може се приметити да понеки добри практичари износе ставове који су одвојени од целине. Не посматрају све што се са душтвима дешавало током припреме за зиму (или током зимовања) као синергијско дејство...а познато је да при синергијском дејству одређене појаве нису корисне, већ напротив умањују ефикасност или буду штетне. Како поједине колеге износе „лабораторијски став“,* буди опрезан када читаш.

При томе, мало „претреси“ шта сам ти писао раније путем маил-ова. Сети се да си поредио крај лета 2016. године и огромну количину легла у односу на мало легла у исто време 2017-те. То је био један од пресудних услова да пчеле лошије зазиме, јер је касније пчелама онемогућено да се боље припреме за зиму – настављен је унос микроколичина нектара и легло је практично запостављено, јер је сабирачки нагон врло јак (мислим на 2016-ту годину). 2017-те, услови су били мало другачији – легло је било смањено до мере да се многи пчелари „забрину“ (а није било разлога за бригу). Због суше, унос нектара је био једнак нули и пчеле су мировале. Легло је смањено. Потом долази до опоравка неких биљака (пало је нешто киша, довољно за лучење више нектара и обиље полена). То је трајало неких десетак дана (код мене) и одједном стало. Одгајено је нешто легла и то врло квалитетно, али и унесно и превише полена да се зимске пчеле баш добро нахране поленом. Не кажем да и 2016-те није било полена у то време, али није имао ко да га користи – друштва су се услед смарања са „микронима“ унетог нектара сатрле и није било бројне обнове. Такве пчеле су покренуле легло усред зиме у намери да надокнаде бројност и користиле пергу у већој мери. Код многих је било легла у јануару 2017-те, а ове године много мање (код прилично друштава га није ни било).

Сва ова моја шкрабања су у намери да повежеш неке ствари и гледаш мало шире у односу на неку појаву и резултат може бити да се предвиди приближно тачно шта ће пчеле радити и како зимовати. Неким радњама се могу предупредити неке појаве, а међу њима и утицатина смањену могућност појаве легла. Нажалост, неки „експерименти“ утичу на то да изгледа да нема такве могућности и доводе пчеларе у заблуду, али има таквих могућности. Само, потребно је урадити када је нешто неопходно, без обзира на време када се то ради (и током зиме, мада су и ту у већини „антипротивни“ па и ту има проблема код пчелара који следе такве „антипротивне“ ставове). Такође, имате став који се шири као болест да је касно легло бескорисно и штетно. Немам речи да напишем нешто умније осим да кажем како је то глупост неописива: овамо се позивају на то да пчеле „знају како  и шта треба“, а легло које се појави при обиљу нектара и полена прогласе злом...шта рећи.

После краћег увода  :) одговор би био да пчеле ибегавају да користе пергу, ако не морају. Користе је када им то услови намећу, а то су били услови зимоања 2016-те (који укључују време припреме пчела за зимовање – услове у природи). Изгледа да пчеларе уопште не занима некаква анализа зимовања 2016-те, иако је врло битна.


* Под лабораторијским ставом подразумевам посматрање неке појаве изоловане од осталих. Као стручњаци који вирулентност микроорганизма посматарају у идеалним условима на идеалној подлози, не обазирући се на то да микроорганизам при продору у организам који жели да насели наилази на оштар отпор. Углавном, није дочекан са 'лебом и сољу.


ПС

Мислио сам да отворим тему о зимовању 2016-те, али нешто  нисам у „кондицији“.  И данас једва преживљавам и колеге које су имале или имају сличан проблем знају шта значи када цело тело трни, „звони“ у глави и уз то и језик трни – скоро па мождани удар и надам се да ме разумете, а вероватно бих још понешто написао, али не иде и ово ми је превелики напор јер треба повезати неке услове који су имали утицај на токове зимовања, а то је прилично тешко у овом стању. Има их који ће то примити са подсмехом, али то је праћење услова током више месеци и то у току две године да се нарави поређење. Потребно је снаге и енергије да се свега присетим, али не иде :). Ако је било корисно ово пре постскриптума, ОК, а ако није, жао ми је што се замарате читајући :). И извините што вас оптерећијем својим стањем...мислио сам да је битно, јер би могло још понешто, што сматрам битним да се дода тексту, па да се оправдам... :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Vojo Brstina Mart 09, 2018, 00:06:47
Сад ће сунце пријатељу, већ сутра нам долази да нам напуни батерије и врати енергију...

Пуно те поздрављам и желим да нам се што пре опоравиш...

Поздрав свим драгим пријатељима...
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 09, 2018, 05:38:21
Šošiću želim Vam brz oporavak. Tačno je tako i bilo kako ste napisali s tim , treba dodati, da sam ja po savetu lokalnih pčelara 2016. te tokom avgusta stimulisao maticu svako veče sa po 2 dl sirupa, a avgusta 2017.te po Vašem savetu istu radnju odbacio.
Dakle u zavisnosti od stanja zimskih pčela i ostalih uslova zavisiće način ishrane legla ,ako ga bude jer mnogi pišu i brinu se zašto sada uopšte nema nikakvog legla, u januaru, februaru ili martu?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 09, 2018, 05:54:52
Šošiću želim Vam brz oporavak. Tačno je tako i bilo kako ste napisali s tim , treba dodati, da sam ja po savetu lokalnih pčelara 2016.-te tokom avgusta stimulisao maticu svako veče sa po 2 dl sirupa, a avgusta 2017.-te po Vašem savetu istu radnju odbacio.
Dakle u zavisnosti od unosa tokom jeseni zatim stanja zimskih pčela i ostalih uslova koje ste naveli zavisiće način ishrane legla ,ako ga bude( jer mnogi pišu i brinu se zašto sada uopšte nema nikakvog legla-uz dijagnozu da su zimske pčele na izdisaju jer su iz svog masnog tkiva hranile leglo) u januaru, februaru ili martu?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Sasa Blagojevic Mart 09, 2018, 09:30:17
Ajde Dragane da nam sto pre ozdravite. Ide prolece pa ce biti bolje
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 09, 2018, 10:34:37
Šošiću želim Vam brz oporavak. Tačno je tako i bilo kako ste napisali s tim , treba dodati, da sam ja po savetu lokalnih pčelara 2016. te tokom avgusta stimulisao maticu svako veče sa po 2 dl sirupa, a avgusta 2017.te po Vašem savetu istu radnju odbacio.
Dakle u zavisnosti od stanja zimskih pčela i ostalih uslova zavisiće način ishrane legla ,ako ga bude jer mnogi pišu i brinu se zašto sada uopšte nema nikakvog legla, u januaru, februaru ili martu?

Kako si naveo i postojanje legla čak i u martu, mogu se porediti neke ranije godine sa gledišta potrošnje perge i nekakvog nestanka (istrošenosti) zimskih pčela. Zimske pčele se ne istroše tek tako lako još u januaru ili februaru.

 Zanimljiva je zima 1995/96. To je jedna od neugodnijih zima za pčele(inače je tada džanarika cvetala 22. aprila). Ja to beležim onako tek da imam uvid, a evo na ovom sajtu (http://www.serbianmeteo.com/forum/index.php?topic=1386.0) su momci kojima je to verovatno struka izneli malo više podataka.

Negde u prvoj dekadi marta sam približavao ramove, tamo gde je to moglo (prethodna godina je bila kilava sa suncokretom, a tada uopšte nisam koristio šećer u bilo kojem vidu). Najeći broj društava sam jednostavno spojio (bolje to nego da stradaju), ali je bilo neophodno da se premeste ramovi sa hranom u gornji nastavak. Inače, providna priča da nema tog legla koje će pčele odvojiti od hrane. Od tih spajanih društava dva su uginula jer ih je u donjem nastavku zadržala vrlo mala količina legla. Tako da je ostala pčela koja društva koje je bilo u gornjem nastavku (spajano nastavak na nastavak).

Pri takvom radu kod temperature oko nule i visine snega od oko 50-60 cm, moralo se brzo raditi. Problem su bili ramovi sa prilično perge, a malo meda. Moralo se brzo odabrati šta i gde postaviti i ostaviti. Ako se smatra da pčele troše prilično perge (uvek tokom zime), ne bi bilo perge u to doba, jer je zima baš odužila. I pčele nisu bile nešto oslabljene, samo je hrana bila na minimumu – 4 do 5 srednjih ramova je bilo prazno.

Kao što je poznato, pregledam tokom zime prilično društava i nigde nisam video značajniju potrošnju perge, sve do početka dužih otopljenja, koja već uvode u proleće (to je negde u ovo doba). Tada se perga uglavnom ubzano troši, ali pri širenju legla. Tada je to prepreka širenju legla i normalno je da je pčele ne štede nego utroše na ishranu - tim boje po pčele.


Inače, često imam raove sa puno perge i stavljam ih u medište, da pčele napune medom. Kada smatram da tokom zime treba pogledati takva društva i dodati neki ram sa medom, obično nalazim potrošen sav med i netaknutu pergu. Trošenje perge se vidi po tome što se gubi inaj površinski sjaj konzervirane perge i blago smanjen nivo u ćeliji.


PS

Primer zašto kažem da se pazi šta ko piše i kaže. Evo opet „istrčava“ teorija kako su pčele predvidele hladni talas i prekinule sa leglom. Nisu ništa predvidele i stale, nego je postupno zahlađivalo i stalo je svako širenje legla (zahladilo je, pojačao je vetar, stao unos polena itd). Pčele su održale leglo, koje je odgajeno i izleženo (ponegde sigurno ima još nešto poklopljenog legla iz tog vremena koje se izleže ovih dana). Da je ostalo toplo vreme, ne bi ništa „predviđale“ jer bi unosile polen, širile leglo a i džana bi cvetala. Ali dobro, ko želi neka veruje čiča „Miliji“ čoveku za sve poslove i dičnom članu redakcije koji teško čita i piše.

Inače, širi se doprinos teoriji utroška ili postojanja perge i to na način da se nakupilo polena u januaru!? Odgoj legla u toplim zimama je srazmeran unosu polena i sav taj polen se utroši na leglo. Koliko je polena trošeno na odgoj legla, vidi se po fecesu pčela koji je drugačiji kada ima unosa polena tokom zime u odnosu na uobičajeni zimski polenski deficit (savim mirno i povoljno zimovanje bez pretoplih zimskih dana).Kao što je očigledno kada se košnica otvori zimi, perga je bočno i nalazi se u hladnom delu košnice i pčele malo tamo zalaze (veće količine nepoklopljene perge su uglavnom po bokovima). S obzirom da je jesenas bilo obilnog unosa polena (kod mene), perge ima i na krajnjim ramovima (što pčele inače izbegavaju – obično je na krajnjim ramovima samo med). Perga se retko kada kvari i pobuđa, ako nije na krajnjim ramovima. Ravan rošenja je dalje od te perge. Može pobuđati uglavnom ako je u prvom nastavku pri vrlo vlažnom vremenu (stalne magle) i kod najslabijih društava, koja su već na izdisaju. Nije mi jasno kako neko slikovito i „jasno“ prikazuje stanje društva a nije pogledao nikada tokm zime šta se tu dešava.


Opet ponavljam: neki dobri praktičari bi trebalo da se uzdrže od nekih svojih proizvoljnih teorija, jer neke stvari jednostavno nisu videli (a možda ni čitali). Ako se ne uzdrže (a neće sigurno, zaobiđite njihovo pisanje – jednostavno nije tačno). Kao dokaz, otvorite košnicu i „na brzaka“ pogledajte stanje.

PS

Ljudi, nemojte da se tema pretvori u Šole i perga :) ili Šole i slično :). Molim vas bez pozdrava i čestitki :). Od ovoga se ne riknjava brzo (osim ponekad i lagano i dugotrajno) i ne ozdravljuje često (mislim nikada se ne ozdravi). :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Edi Daruši Mart 09, 2018, 18:57:20
Da probam da sumiram pa ako sam pogrešio voleo bih da me ispravite:
-prvo zimska pčela se neće tako lako istrošiti što znači da katastrofične najave na drugom forumu nisu baš utemeljene (jesu me i zabrinuli :));
-pčele će u zavisnosti od vremenkih prilika i eventualnog unosa polena pokretati nešto legla, hraneći ga upravo tim unetim polenom;
-a pro po Vaše primedbe, pčele će se ipak odvojiti od pogače da bi pri naglom zahlađenju zaštitile leglo, iako se na drugom mestu navodi da će jednom osminom klubeta biti vezane za pogaču;
-perga će se trošiti tim intenzitetom koji je povezan sa prolećnim razvojem (da li i pergu treba uvek postaviti u medište da bi dopunile medom, da li tu i ostaje preko zime sada u donjem nastavku?);
-perga se neće tako lako pokvariti , iako navode drugačije:
-dakle ako legla bude u januaru, februaru, a nema polena izvana, onda troše masno tkivo na odgoj legla?
ps i dalje je na drugom forumu ostalo otvoreno pitanje zašto u košnici ima perge a nema legla :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 10, 2018, 17:42:35
Данас сам погледао неколико слабих друштава и само једну јачу (Биљина примедба – закључила је да слабо излећу пчеле у односу на остала друштва). Управо та јача има обиље перге (не из јануара него јесење јер јануарску пергу нисам видео у животу) и нешто мало поклопљеног легла и највише јаја занесена ових дана.

Оно што се могло видети је да легло одговара временским условима који су били током фебруара или сада. Има врло мало поклопљеног легла и то је залежено док је још било топло и то врло мало легла (тих неколико дана је било прохладно и пчеле нису ништа уносиле и излет је био слаб и може се закључити да је легло занесено по инерцији).

Оно о чему је било речи је преношење хране у гнездо, количине перге и сличне ствари и утацај тога на појаву легла, али и положаја легла који показује како пчеле лако настрадају зими (јер како је колега Еди приметио има тврдњи да никакво легло не може одвојити пчеле од погаче) види се и сада и то прилично јасно. Закључак који сам наводио је да перга нема утицаја на одгој легла – само унос свежег полена и нектара утиче на одгој легла (или стање пчела као последица неповољне јесени). Легло које је у доби ларвица и које је настало одмах по завршетку леденог таласа је такође занесено по инерцији и то топлотној. Долази до наглог скока температуре јер су пчеле додатно догревале простор, а знатно је порасла температура напољу у односу на претходни период.

Тако да се не треба бавити „знањем“ пчела и уздати у то „знање“, већ знати да оне реагују на промене.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 10, 2018, 19:36:04
Како се лако друштво одвоји од погаче, може се видети на неколико фотографија једно од друштва којем сам пре пар вечери посипао мед на сатоноше (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2543.msg56045#msg56045) и које је било на издисају (једна спољна улица није давала знаке живота, али се испоставило да су и те пчеле живе – писао сам о привидном угињавању пчела).

Начин угињавања је следећи:

Постојање легла утиче на то да се пчеле тешко премештају ка храни. Како је храна у простору гнезда углавном потрошена, пчеле се окупе око гнезда. Претходних дана је било врло хладно и енергија се полако губи. Главни „енергент“ мед се полако утрошио и нема чиме да се одржава температура (и мени би било драго да постоји шпорет који ради без горивог материјала, али то нема нигде :) ). Крајем хладног таласа је дунуо јак југоисточни ветар, а температуре су и даље биле око нуле. Пчеле се и даље сабијају и муче да одрже топлоту – прво одумиру спољне улице. Даље, остатак пчела се неповратно „успава“. Кажем, ако би се унеле у просторију и загрејале, видели би да су скоро све (или баш све) пчеле живе. Међутим, мало ко то проверава и друштво се губи.

Проблем са додатом погачом (или чак медом у кеси или најлон чарапи) је што је то далеко од гнезда. Сипањем меда на сатоноше, део меда се слива према пчелама и оне га лагано узимају. При томе чине напор да подигну температуру и то прилично и привидно мртве бочне улице лагано оживе.

Слике ће бити у две поруке (не могу стати све у једну). На сликама се јасно види могући и очигледни разлог угинућа. То је јако ниско постављено легло и на положај пчела које бране гнездо од хладноће утиче, поред хладноће и ветар. Али је основно, нестајање енергије која пчеле одржава у животу. Како су пчеле масовно испод легла (јер одатле долази хладноћа), још су удаљеније од погаче (било које врсте). Тако се губи снага и могућност да се помере према храни (која је иначе и сама хладнија у то време).

ПС

Надам се да вас нисам удавио овим описом који делује безначајно. Моја намера је да спасете и друштва која су слаба (нпр. друштво које посматрам је касно подељено на два дела, али не улазим у разлоге слабљења). Пчела је очигледно здрава и касније, када протоком времена будем пратио ова слабија друштва, видећете да је право задовољство како напредују. Не сматрам да пчеле умиру, него угињавају и поставио бих и једно питање које се тиче некаквог морала: зашто они који сматрају да нешто умире, треба препустити судбини (назови природној селекцији) и дозволити да умре?

Ако занемаримо „духовни“ став :) и пређемо на материјални, ово ће друштванце крајем априла вредети око 100 еврова... :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 10, 2018, 19:39:12
Стање хране око гнезда је готово трагично. Тамо где су пчеле, храна је сведена на нулу.

Спољни део младог рама (рам са девичанским саћем) није ни био запоседнут пчелама. Зато је улица која је била у том простору потпуно празног саћа одумирала.

Као што се у претходној поруци види, и ново легло је врло ниско постављено. Ако се нешто не уради (приближи или дода рам са модом), друштво би можда страдало, ако би опет наишао хладни талас (много блажи од претходној), јер би и легло било увећано.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 10, 2018, 20:07:14
Ово друштванце (такође настало касном поделом на два друштва), 04. Мартаје  изгледало бедно. Само 3 улице пчела. Тада ми је деловало да је одвојено од хране (мед сам на сатоноше сипао око 20:00 и не може се све видети добро – замагле наочаре). Такође је добило пар кашика кристалисаног меда на сатоноше (овако посут мед пчеле брзо пренесу у саће иако је напољу мраз).

Данас сам га поново фотографисао...и ево опет „духовне“ вредности од 100 еврова :) :)...биће то врло добро душтванце. Наравно, пресложио сам га и приближио храну.

Добро зазимљена друштва се углавном ништа не дирају (ако се закључи да нема неких проблема), а нека слабија се мало  и врло једноставно припомогну и то на опште задовољство: и пчела :) и пчелара. Пар кашика меда и пар минута зезања...

Углвном је мали проценат друштава са неким проблемима и треба им помоћи...али, може се десити и да цео пчелињак има проблем, зависно од зиме. Важно је знати шта и како наједноставније и најбрже урадити, да се пчелињак одржи. У супротном, може бити великих проблема.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Anto Dankić Mart 10, 2018, 20:51:29
Šole zanima me jedna stvar, dali sada kad je već zagrijalo ima smisla primicati okvire sa medom do legla? Možda je bolje ostaviti ih skroz do bočnih stranica a u sredini neka ostane prostor za novo leglo. I ako je društvo slabije dali bi trebalo staviti pregradnu dasku na okvire koji su zaposjednuti pčelom ili je dovoljno izvaditi okvir i grupirati okvire sa pčelom u jednu stranu a u drugi kraj nastavka staviti recimo prazne okvire
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 10, 2018, 21:20:17
Ако сам то негде радио, то су ова друштванца која су потрошила храну око гнезда. Ја ставим са једне стране пун рам (обично при дну рама има мало празног простора). Са друге стављам са већим венцем. Између буду два рама без хране – ту је и мало легла и простор да направе и медне венчиће, са тих пуних рамова (ако неће, морају :) ).

Док не видим јак унос, нема га :). До тада има времена (на слици је најранија џанарика). Питање је како ће је искористити и то зависи од времена. Ако почну да затрпавају поленом, тим боље. Тада и пчеле морају да га троше као храну (пчеле су углавном усмерене ка томе да легло хране поленом).

Мало ће и расклањати мед. Тек након неког времена, могу да им убацим и празан рам до легла и ништа не губим. Ту где сам једном интервенисао, то са задовољством урадим и други пут, али само када видим да је богато уносом (ту се не плашим да ћу закаснити – те слабије су се мучиле и нека се мало опораве). Кажем, јаке само вирнем и не дирам (погледам један рам са леглом да матица није трутуша и вагнем наставак – обично минут посла). Детаљнији преглед следи негде крајем марта када отопли (ако отопли :) ).

Не бих распоређивао рамове по количини меда. Пчеле имају ту глупаву навику да се са гнездом крећу ка празнијим рамовима и не бих да ризикујем. Може, али ако гнездо преградиш са рамом који је прилично пун, да се не крећу према празним рамовима.

Одавно не преграђујем преградом, већ остављам да се друштво само „заблокира“ поленом и ништа не дирам у циљу проширења гнезда (бокове „затворим“ пуним рамовима меда). То има увек повољан резултат. Преграда може, али само ако је простор у прегради потпуно попуњен пчелама (нека буде тако да је и превише пчела за тај простор). Сада док нема пуно легла (које се углавном шири према боковима) може се ставити преграда, тако да и у простору гнезда у прегради има хране. Што касније, када се легло прошири, ти рамови са леглом имају углавном мање хране и ваља погача (чист мед најбоље).
Naslov: Понашање пчела
Poruka od: Рајко Борић Mart 11, 2018, 17:17:04
Од кад је топлије, тек понека пчела на лешницима. Данас су масовно грабиле полен к`о лопатом. Значи?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Mart 11, 2018, 17:18:34
Значи да грабе полен... :)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić April 08, 2018, 22:40:30
Данас сам погледао како је стање са друштвом чије је клубе било у првом наставку и „подизао“ са клубе у други наставак посипањем меда по сатоношама (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg55913#msg55913) (поступак се у више наредних порука од линковане).

У првом наставку је средина углавном очишћена, али бочно има на по два рама меда и вероватно је нешто мало имало и на средњим и ту би отпочела одгој легла и страдала када је наступило захлађење.

Данас сам је погледао и мало „претумбао“ (да не испадне да сам џаба отварао кошницу). Сишла је у доњи наставак на два рама пре око 4 дана.

Опште стање: одличан 5+.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 08, 2018, 20:52:01
Данас сам имао непредвиђени посао. Биља ми је показала кошницу чије пчеле „висе“ на полетаљци и морао сам то да „мало“ погледам. То је друштво које је одгајало матичњаке, али је пре тога додато неколико рамова легла (није припремана за одгој матичњака, већ је легло додато у друштво које је до тада било у једном ЛР наставку-легло преношено из „седмца“ које је тада било „технолошки вишак“).

Тај посао је урађен 18. априла. Укупно легла је било 14 рамова (прилично добро попуњених леглом).

Ово пишем због односа пчела према стању у природи. У другачијим условима, који се разликују од услова који су трајали током овог пролећа, ово друштво би се спремало за „грану“. Ројење би било незаустављиво. Стање је сасвим другачије: нема ни једне матичне чауре која би бар подсећала да ће се можда ројити.

Разлози оваквог стања су релативно слаба паша на воћу (време када је унос био променљив и пчеле делимично јако љуте и због тога), што је условило више рада на прикупљању нектара и јаку смену нараштаја. Потом је следио напоран рад на багрему док је дувала врло неугодна и снажна кошава. Још један од разлога је што је у леглу којег је било много, било више младог легла.


Потврђује се оно што сам писао да пчела и при препуној кошници пчела и меда не иде обавезно у ројење (под условом да је матица добра). То сам назвао обновом пчела (после напорног рада) иако је пчела превише, на први поглед.

Обично у незадрживо ројење крећу друштва где су матице које нису добро спарене (са више трутова) и то ројеве матице у одређеним случајевима и често и матице тихе смене (ни оне нису „оно идеално“ што пчелари тврде).

На слици је рам на којем су били матичњаци и очигледно је колико је простора недостајало за један „нормалан“ рад (више унесеног меда). Недостајало је бар једно полумедиште...једино што сам урадио је да сам ставио полумедиште са медом који треба поклопити са друге кошнице. За сада неће у ројење, а после може бити свашта јер је легло у плодишту већином поклопљено (има 6 рамова легла и 4 препуна рама меда).



О обнови пчела при пуној кошници пчела сам писао овде (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg39706#msg39706), а споменуо нешто у том смислу овде (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg24742#msg24742) и овде (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=655.msg39299#msg39299).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milija bujisic Jun 01, 2018, 23:27:30
Kolega sole jedno pitanje pošto cenim da to znaš jer ti iskustvo ne nedostaje očigledno, počeo sam uzgoj matica nikot aparatom i nešto je krenulo naopako naime matica je zalegla sve care ja je pustio a ono četvrtog dana samo 8 jajašca u čaurama i to sveže zalezenih tj uspravnih bez mleca. Ja ih presadim u odgajivackog društvo pčele izvlače maticnjake ali je problem sto ne znam starost larvi a pa me zanima mogu li za svaki slučaj u nukleuse prebaciti maticnjake koji imaju 11 - 12 dana a možda i svih 14 jer nisam siguran šta se desilo sa prvim jajima što su izbačena i onih 8 nisam siguran od koliko su dana nadam se da sam dobro objasnio ps nukleuse pravim od 4 rama iz susednih košnica u pitanju su db 10 ako nešto može pomoći pozdrav i hvala
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 02, 2018, 12:26:06
Можеш да их убациш у оплодњаке (може да се пребаци и тек поклопљен матичњак ако је нужно), али врло пажљиво...ВРЛО ПАЖЉИВО.

Под изузетном пажњом се подразумева да се са матичњаком поступа врло „нежно“. То значи без тумбања и губитка температуре (то је оно када велики мајстори шетају рам са матичњацима по пчелињаку при додвању матичњака у оплодњаке). Практично то би значило следеће: отвори се оплодњак и „покрену“ рамови (одвоје један од другог да се не губи време при додавању матичњака). Оплодњак се остави отворен док се не донесе матичњак (матичњаци се доносе један по један, а не „шета“ се рам са матичњацима по пчелињаку – то није добро ни са прилично „зрелим“ матичњацима).

Матичњак усадити до легла и то боље ниже него при врху и то на „суво“ саће (саће без меда)*. Ако се усади у мед, лако се може одвојити и притиснути рамовима при враћању рама на његово место.


*У овом случају додатну забуну уносе познати „стручњаци“. Последњи пример је савет Милана Матића који матичњаке „шикне“ између сатоноша и то правда огромном количином пчела које ће одржати повољне услове (хоће, али све до момента док се не појаве неповољни услови :) ).


ПС

Матичњак се посатвља између сатоноша само у случају да је пред сам излазак младе матице, а то је негде око пола сата пре изласка те матице из матичњака, тј. када се матица већ креће по матичњаку.

Ево цитата погрешног рада:

Dejane, matičnjak u oplodnjaku bi trebalo bi da ima mikroklimatske uslove kao što ih je imao u njegovoj odgajivačkoj zajednici.Zato kvalitetan opoplodnjak  ima najmanje tri okvira gusto pokrivena kvalitetnom uglavnom mladom pčelom .koje će imaju mogučnost da formiraju klube.Ukoliko je matičnjak obuhvaćen klubetom njegovo mesto u oplodnjaku nije bitno,jer  pčelle u zoni klubeta uvek održavaju optimalnu toplotu i vlažnost neophodnu za uspešno dozrevanje buduće mlade matice. U oplodnjaku sa manje od tri okvira i sa malo pčelapostavljanje matičnjaka u zonu legla je nužno, ali ni tada još nerođena matica neće imati povoljne uslove za razvoj ,posebno njenih reprodukcioni organa.

Цитат је преузет са сајта Форум СПОС  :)

Ово наглашено (болдирано), нагласио сам ја и то је врло погрешно схватање и упутство.



Проблем је у повишној топлоти коју оплодњак не може да сведе на потребне услове. Повишена топлота прави проблеме и то је очигледно. На тај проблем мало људи упозорава. Један од њих је Брндушић који је поставио ово питање (али се не тиче стања у кошници већ рама ивађеног при раду који је остављен на осунчаном месту), а други који на ово упозоворава сам „отприлике“ ја.

Иначе, услед повишене топлоте која дуготрајније делује, излежу се пчеле са оштећеним крилима или метално-тамним изгледом (обично пчелари свале сву одговорност на вирусе, што је глупост) и смањеном тежином излежене пчеле.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: zoran drpljanin Jun 02, 2018, 12:33:22
Sole, danas sam pregledao pronosenje  u sedam formiranih rojeva, nesto po Hunjadiju, nesto rojevih i dve prisilne.Inace je danas 28 dan , samo u jednoj sam video da ima po dva- tri jajeta u celijama i to u 10% celija a u ostalim celijama je po jedno. Da li je moguce da su lazne matice, inace trazio sam i nisam je video. Ima leglo na dva RV rama. Koliko jos da sacekam da bi bio siguran, bojim se da ce do zaklapanja tog legla bas oslabiti roj.

Inace smo kod kolege imali pre dva dana , taj slucaj. Istresao sam tu kosnicu van pcelinjaka, novu postavio na njeno mesto, dodao po dva rama legla iz druge dve kosnice, izletnice se vratile i cekam da povuku nove maticnjake...Ali to je vec bio 35 dan od formiranja i svo leglo je bilo trutovsko.
 
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 02, 2018, 12:53:36
Мој савет ти је да сачекаш још пар дана. Ове године и спаривање матица је одложено неко време. Разлог је невероватан, али очекиван (према условима који су били и који јесу).

У друштвима која имају огромну количину пчела, имају залихе хране и има неког уноса – трутови су на подњачи.

По времену које си навео, матица би требало да проноси ових дана. Сматрам да си навео моменат формирања нуклеуса од којег је прошло 28 дана. То је реално време да се матица излеже и пронесе. Али не треба искључити да се активирало и нешто „лажњака“. Мада, може се десити да матица у почетној фази проношења занесе и више јаја у ћелију. Разлика је је понекада слабо уочљива, али се може пажљивим посматрањем увидети да „лажњаци“ понеко јаје занесу нешто вишље у ћелији. Ако матица занесе више јаја у ћелију, углавном су при дну ћелије.

Прати пра дана и ако су лажне матице, боље је то спојити. Лако се може десити да матица буде ту и да уз њу носе лажне. Потребно је дуже време са се то сведе у нормалу (писао сам да је то и до месец дана – да лажне матице носе упоредо са добром матицом, али се радиличко легло једва примећује).

Ово се објашњава потребом за обновом друштва (потребом да пчеле одгајају легло). Прати и посматрај шта се даље дешава јер је могуће и да се матица лоше спарила или има неки поремећај. Али немој журити да је убијеш.

Овакве случајеве је најбоље решити додавањем рама са младим леглом, али то тражи више посла.

ПС

Иначе је година са проблемима при пријему матичњака и одгајени матичњаци не изгледају нешто нарочито иако излежена матица изгледа добро. Уз то, количина млеча у матичњацима је била одлична.

Ако будем уопште излазио на пчелињак (уби ме притисак), сликаћу друштво које има огромну количину пчела, а примило је само 11 матичњака (очекивао сам да ће од 24 понуђена матичњака примити 26, колико ту има пчела :) ). Остаје тачно оно што сам писао да се пчеле обнављају иако делују изузетно јаке (много је ту старих пчела па то делује моћно).
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: zoran drpljanin Jun 02, 2018, 13:05:16
Ajde majkane jos ovo pitanje. Ako ustanovim da su lazne, mogu li recimo ovako, posto imam i tu mogucnost. Odneti tu kosnicu van pcelinjaka i istresti je. Na njeno mesto postaviti drugu kosnicu sa starom maticom i komlpet njenim pcelama i leglom, koja je inace svedena na roj, 4-5 ramova legla i sedam ulica pcele.

Inace ta druga je na vrhu u zadnjem nastavku druge kosnice, ispod u plodistu je mlada matica, probao Djerzona i uspelo. Pa bi starku da iskoristim na ovaj nacin.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 02, 2018, 13:16:14
То са истресањем пчела није добитна комбинација (бар 25 година то не радим, отприлике, јер су резултати углавном лоши). С обзиром да много пчела може бити лажна матица, нико ти не гарантује да се неће поновити појава лажних матица (нагон за одгојем легла је јак).

Уз то, може се изгубити и матица која је добра, али је „надјачају“ лаже матице (неко време). С обзиром на обим посла и неизвесност, пре бих ставио рам младог легла из неке кошнице. Такође, могућ је сукоб пчела, а нарочито ако постоји млада матица која упоредо носи са лажним матицама.

Постоји могућност да ћеш неко време чистити трутовско легло, али се рој може одржати, а то ти је интерес. Макар да остане у функцији помоћног роја који ћеш касније припојити другом друштву и придодати му младу матицу.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 02, 2018, 13:31:26
Додао бих нешто у вези Јентера или Никота. Не радим те системе, али са гледишта понашања пчела у одређеним условима се може утицати да пчеле одрже занесено легло. Вероватно има искуснијих колега које би другачије то средили, али мислим да има логике.

Подела друштва одређеним преградама у одређеним условима је огромна. Колега Милија је закључио да му није јасно шта се десило са већом количином јаја која су пчеле једноставно уклониле. Уопштено, кличина легла углавном одговара количини пчела хранитељица а не укупном броју
 (великом броју) пчела које се запазе у кошници. У том случају преграда доприноси да то легло запусте.

Предлажем да једно (или пар друштава) у које се стављају ти „уређаји“ „ослободите“ легла (легло се пренесе у друге кошнице). Преноси се легло без пчела и то у кошнице које га могу очувати. То може бити и преношење у више кошница да би младо легло боље одгајиле, а не сво легло у једну кошницу.

Сматрам да би у том случају очувале легло у одељку који се користи за пресађивање, јер нема поделе гнезда која доприноси чишћењу апаратуре. Нешто слично радим и у изолаторима са природним саћем. Код повећања количине легла, вишак легла се избацује из ограђеног простора и то пчеле прихвате као главнину гнезда. Тиме почињу да запостављају простор где је матица.

Решење је у склањању „вишка“ легла и то без пчела. Углавном склањам млађе легло јер је потребна и обнова изолатора, али често склоним и поклопљено легло када изолатор много ојача. При израженом ојачавању изолатора, склањам и део пчела са леглом (прави се нови рој).


ПС

Колега Милија...прављење нуклеуса из суседних кошница није никако добро. Остаје млада пчела и питање је колико добро може одржати потребне услове у оплодњаку. Потом, питање је да ли ће одабрати да очува део легла где си ставио матичњак или неке друге делове легла...ово је по мени најгора варијанта стварања оплодњака или ројева. Најбоње је одселити оплодњаке на време од бар 10 дана даље од пелињака (најмање 3 км удаљености).

Други ПС

Не могу више дапишем...“једем“ слова и немам снаге да исправљам ни да размишљам :). Ово је јака промена времена која ми не погодује (чуј погодује - уби ме :) ).

Надам се да је смисао разумљив и да нема ништа спорно.

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Sasa Blagojevic Jun 02, 2018, 20:48:44
Danas bio da proverim da li su pronele neke matice formirani rojevi 13 maja kod nekih zatvoreno leglo a kod nekih tek jaja. Pomislio sam da se nije ni oplodila ali moraću da proverim sledeće nedelje da li je radiličko leglo. Kod mene ima jedan pčelar koji radi za apicentar i sam kaže da je čudna godina oko odgajivanja matica i matičnjaka.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milija bujisic Jun 03, 2018, 22:13:18
Sole sve jasno ko dan aj mi daj savet za pravljenje rojeva ali bez seljenja jer nisam u mogućnosti da ih preselim i pošto nema paše a ne verujem da će je i biti nešto da li da ih prihranjujem duže ili nek se nekako snađu do avgusta kad planiram da im dodam šećer za zimu ako bude potrebe a verovatno će biti hvala
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milos Obradovic Jun 04, 2018, 14:25:59
Kod mene matice kasne par dana sto se tice pronosenja i u prvoj turi matica pronele su tek 12-15 dana nakon presadjivanja maticnjaka a i u drugoj turi kasne trebale su 2 da pronesu ali jos uvek nema legla celije su ispolirane i grade SO ...

E sad imam jednu dilemu oko zaklapanja meda u medistima RV kosnice tj pcele su zaklopile samo po par cm mednog venca a ostalo je sve otklopljeno a bagrem je odavno zavrsen med kada se ram strese ne kaplje sa rama tako da sam ga izvrcao i dobio med sa prosecnom gustinom ali me muci pitanje zasto pcele nisu poklopile med koji je po meni bio za poklapanje
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: zoran drpljanin Jun 04, 2018, 15:42:03
Majkane, nisu ga zaklopile zato sto je stala pasa a celje nisu popunjene do kraja i pcele nece poklopiti te celije, cekaju i one da ima unosa  da popune  i poklope.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 04, 2018, 23:23:27
У неповољнијим условима је теже одржати ројеве ако нису направљени тако да имају довољно снаге. При оскуднијим условима бих друштво поделио на два дела матичмом решетком. Легло се дели на „правичну“ половину. Матица се пребаци у горњи наставак. Убрзо после поделе треба додати матицу у доњи наставак. Најбоље младу и оплођену.

При додавању младe матице у доњи наставак, горњу матицу ставим у кавез и не може изаћи док је ја не ослободим. Прати се доња матица и када пронесе, горња се ослободи и пажљиво пусти да сиђе у рамове. Простор не сме бити превелики: два ЛР настaвка и ништа више, ако нема јаке паше. Даље, друштво ради као двоматично.

Друштво се прихрањује и не чека се да се само сналази ако ниси сигуран да има паше. После одређеног времена се замене места наставцима (када већ има венце поклопqене хране), јер пчеле складиште мед више у горњи простор. Бочни рамови су пунији храном и одатле ће преношење хране бити слабо. Углавном се ослобађа средишњи простор и нестају венци меда одатле. Количина легла се лагано уједначава код горње и доње матице.

Док је двоматично, лакше је прихрањивати јер се користи једна хранилица. Када се друштво припрема за зиму (следи подела на два друштва одвојена водоравном преградом), доње друштво мора имати свој збег и хранилицу. На сатоноше доњег друштва се постави најлон који има мере тако да је по 1-2 цм до зидова кошнице празан простор. Храни се тако што се горње друштво помера да наставак клизне према напред. Углавном прво хранимо доња друштва (димилица се обавезно користи), а потом сва горња када се прихрана доњих заврши.

При подели друштва на два одвојена се подели храна тако да доња има више хране (разлог је у почетку једноставан – теже се храни доње друштво). Не сме то бити на потпуну штету горњег друштва. И легло се подели да доње буде јаче (такође не на превелику штету горњег друштва).

У пролеће се друштва поново удвајају (то се врло лако изведе). Када крене багрем, склони се једно плодиште. Пренесено друштво је ту на пчелињаку, јер је интерес да добије пчеле из пренесеног. Добије се мед (углавном пуно меда) а ројење се изврши рано. Следећи корак је да се оба друштва могу разројити (пренесена плодишта могу релативно брзо, чим се утврди да су се усталила).

То је укратко цео циклус рада око каснијег разројавања.

ПС

Надам се да не треба да образлажем зашто није добро правити неке касне, релативно слабе ројеве. Година је помало неугодна и боље је ићи на сигурнију варијанту. Код мене је нпр. био случај да сам једва видео нешто мало полена у рамовима док је трајала купина (обично сивогполена буде прилично). И не само да није било полена купине у рамовима, већ је полен било врло мало. Уноса нектара је било. Тако да ће ти имати последице у наредно време – губиће се пуно пчела током рада и могуће је слабњење друштава. Уз то, лисних вашију има пуно (за сада) и може погорша и стање...када појачају унос медљике, полена је јеш мање.

Ако имаш ДБ кошнице, мало је теже јер је то превелики простор, али је могуће удвајати на исти начин.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milija bujisic Jun 10, 2018, 21:31:55
Hvala sole aj mi pomozi oko  onog pitanja od pre neki dan vezano za dodavanja nezrelih maticnjaka. Ja sam polako i oprezno dodao nezreli maticnjak sve kako si mi objasnio i trebalo je da matica izadje  pre 3 dana. Danas maticnjak i dalje  zatvoren i poceo da menja boju. Otvorio sam ga i unutra je bila matica sa formirani telom i skupljenim nogicama bele boje ne mrda se kao da joj je trebalo bar jos nekoliko dana do izleganja. Pcele nisu porusile maticnjak a pcele su nove da grade. Nista mi nije jasno da li postoji mogucnost sporijeg razvoja larve zbog nepovoljnih uslova ili su pcele jednostavno napustile taj maticnjak ne srusivsi ga pa larva uginula   pozdrav
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 10, 2018, 22:08:21
То је „стари“ проблем и код коришћења ројевих матичњака – не знаш увек тачну старост.

Ако је матица препознатљива (има потпуни облик матице, осим крила), требало је око 36 сати до излегања (под условом да је пчеле нису мало запустиле – тада се излегање одлаже више сати). Могуће је да је то грешка у времену процене старости јаја. Ниси требао дираш матичњак. Ако не ваља, када лутка замре, пчеле то очисте. Иначе, у том узрасту се може видети да је лутка жива, јер се виде слаби покрети ножица. Чак би било успеха да си полако затворио матичњак и ојачао га лепљивом траком. Није добро ако лутка мења боју ка неким преливима сиве боје. Тада је готова.


Зато сам и писао да није добро правити ројеве (или оплодњаке) директно на пчелињаку. Може бити успешно, али и може бити катастрофално (не само по питању матичњака, него потпуне пропасти и појаве болести роја). Проблем је што су пчеле већ узнемирене недостатком матице и простор гнезда није најбоље одржаван (то је очигледно јер се види да су пчеле раштркане свуда по кошници). Пријемом матице (или излегањем младе матице из матичњака), стање се смирује и пчеле су много више окупљене око легла. Потпуна смиреност и уобичајено понашање се постиже када матица пронесе и сва пчела из наставка се сакупи у неколико густих улица око легла.

ПС

То што су започети нови матичњаци нема неке везе са додатим матичњаком (или оплођеном матицом). Сасвим је уобичајено да пчеле отпочну градњу матичњака на леглу чак и када додата млада матица почне да носи. Неке матице их одмах оштете и то пчеле среде, а неке дозволе да матичњаци остану и уклањају их један по један како „оживљавају“ односно како се матица унутар матичњака покреће.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 11, 2018, 21:05:39
То што су започети нови матичњаци нема неке везе са додатим матичњаком (или оплођеном матицом). Сасвим је уобичајено да пчеле отпочну градњу матичњака на леглу чак и када додата млада матица почне да носи. Неке матице их одмах оштете и то пчеле среде, а неке дозволе да матичњаци остану и уклањају их један по један како „оживљавају“ односно како се матица унутар матичњака покреће.

Овде сам направио грешку при писању и реченица треба да гласи: Сасвим је уобичајено да пчеле отпочну градњу матичњака на леглу и да их чак и задржи и када додата млада матица почне да носи.

Иначе, данас сам проверавао једно друштво где је додата млада матица пре неколико дана (није уписала датум када је то рађено што је грешка). Биљана је додала матицу и погрешила у раду (добро, није први пут, биће боље :) ). Млада матица је додата у присуству старе и пчеле су је ослободиле. Грешка је што није одмах сутрадан склонила кавез са старом матицом пре ослобађања младе из кавеза и што је подигла легло изнад решетке (реч је о изолатору).

Тиме је „постигнуто“ следеће: пчеле осећају да је матица одвојена гнезда и пре два дана су је јурцале по рамовима (у доњем делу кошнице је увек више старијих пчела). Смањила се као мува. Данас сам погледао и већ се припрема да пронесе.

На рамовима у делу изолатора где је матица, било је нешто мало младог легла и ту су одгајале 7 матичњака. Изнад матичне решетке је било толико присилних матичњака да је изгледало да ће да се роји. Бар сам се „најео“ млеча.

Занимљиве су ми дискусије на форумима ових дана где се „дивани“ о додавању матичњака. Спомињу се и теорије о томе како пчеле неће да прихвате зрели матичњак ако има матичњака у друштву о времену када додати матичњак по узимању матице (писао сам о томе, па да не понављам), онда се спомињу штитови и штитници за матињак... па и о селекцији на „кречно легло“.

Матичњак је део легла и пчеле се према матичњаку тако и односе – чувају га ако то могу. Неће пчеле изгристи додани матичњак, већ то може урадити млада матица ако се излеже пре додатог матичњака (за то се записује време узимања матице из оплодњака, ако се деси да нема матичњака на располагању да се одмах додају).

Штитник за матичњак није баш добро решење. Најбоље је да су пчеле око матичњака без сметњи. Штитник неће поуздано сачувати младу матицу ако се пре ње излеже нека са легла...итд...


ПС

О селекцији на „кречно легло“ не треба пуно писати. Осим да ће то бити добра превара купаца матица. Не штите матице друштво од кречног легла.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milija bujisic Jun 28, 2018, 21:01:10
Sole treba mi jedan savet oko matica u troramnom izolator. Naime stavio sam maticu u troramni izolator da vidim da li će pčele manje potrošiti meda u ovom bespasnom periodu i izgleda da je tako. Ispod kosnice je kontrolna vaga i nije opala iako je pasa loša. Zanima me kad je pustim iz izolatora da li će pčele povući maticnjake jer sam negde pročitao da hoće i ako hoće jesu li to rojevi ili tihe smene i kako postupiti sa košnici. Puštam je u nedelju jer počinje suncokret hvala i veliki pozdrav
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 29, 2018, 12:21:33
Dužim držanjem matice u izolatoru je moguća ušteda hrane jer ne može da širi leglo i to je logično.

Kako misliš da je pustiš iz izolatora? Da leglo ostane u izolatoru ili dalje nastavlja kao normalno društvo bez pregrada koje čine izolator.

Matičnjaci koje mogu odgajati pri dužem boravku matice u izolatoru sam odredio kao matičnjake tihe smene. To ne znači da će izvršiti tihu smenu, jer ih matica oštećuje i pčele očiste sadržaj matičnjaka. Mislim da sam o ovome pisao. Može izgledati i da su rojevi matičnjaci, ali to svakako nisu. Kada se matici omogući da dalje nosi, nema rojenja.

Ako koristiš pašu sa ovakvim društvima, ukloni pregrade (preradu) koje čine izolator i ako ima dovoljno pčela može se dodati drugi nastavak. U drugi nastavak se podignu ramovi koji imaju meda, a leglo zadrži u prvom nastavku u središnjem delu nastavka.

Unos može biti i dobar jer se pčele manje zanimaju oko legla.

Ako je društvo-izolator slabije sa pčelom, drugi nastavak nije potreban. Ovde treba biti oprezan, jer se može desiti da unos bude jako dobar i smanje površinu za leglo.
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jun 29, 2018, 17:24:22
Ево, пронашао сам тему и поруку где сам писао о појави матичњака у изолатору (ако је уопште битно по овом питању :) ).

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1388.msg24024#msg24024
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milija bujisic Jul 04, 2018, 21:58:31
Hvala sole
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Jul 19, 2018, 20:52:54
Данас је био неки чудан дан. Биља ми каже да су јутрос пчеле биле јако узнемирене. По доласку са посла, чуо сам врло јак звук пчела које лете по пчелињаку (слично грабежи или изласку роја). Небом су се ваљали тамни облаци и изгледало је да ће врло јак пљусак, али није било ни капи кише.

На пчелињаку се и поред врло јаке облачности вршио масовни наизменични излет младих пчела (игра младих пчела). Чини се да су друштва хтела да „упуте“ младе пчеле да се сналазе и у условима јаке облачности.

Узнемиреност пчела је могла потицати и од престанка уноса којег је ових дана било око 0,4 кг.

Предвече смо пресађивали и све кошнице које сам отворио су без изузетка биле јако љуте и убадале свуда кроз кошуљу, што је углавном ретко јер је кошуља беле боје и то не појединачно, већ су у групама убадале. Али нисам могао да одолим и успешно смо пресадили на млеч иако сам се играо са здрављем и могао лоше да прођем...шта ти је страст према неком послу.

С обзиром на стање биља које је једро, дешаваће се игра младих пчела, па да се не уплашите од грабежи која је иначе врло могућа и ипак треба пазити.

ПС

Разлог љутине пчела може бити снажна промена метеоролошких услова и наелектрисања у атмосфери коју сам почео јако да осећам од око 14 часова. Док смо пресађивали, једва сам се кретао по пчелињаку и на левом оку ми се појавило замречење на доњој половини ока.

Собзиром на опште услове овог дана, не чуди ме да су пчеле биле узнемирене и појачано љуте...дешава се...и људима и пчелама.
Naslov: Понашање пчела
Poruka od: Рајко Борић Maj 30, 2019, 21:33:24
Проф. др Симеун Грозданић „Симо“ (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=34.msg58920#msg58920) био је један од пионира у изучавању понашања животиња а нарочито пчела. Његова дела изучавају на факултетима широм света. Читајући текстове проф. Грозданића увиђамо да животиње мисле и да су знатно паметније него што се сматра. Укључујући инсекте. Познат је израз свест заједнице (синон.:  еусоцијалност; колективна свест; друштвена свест; енгл.: eusociality; hive mind; collective consciousness; group mind; social mind; немач.: Volksstimmung) са значењем: очигледна свест колонија социјалних инсеката.
Зар вам се не чини понекад да је пчелиња заједница паметнија од пчелара?

Запажања:
Деца су пре пар дана нашла повређено младунче вране. Ставили су га у кутију и почели да хране. Понцетом му дају комадиће мачије хране. Воду шприцем. Па га помазе. Занимљивост је ова: вранче захваљује за сваки залогај, гутљај и мажење различитим гакањем. Иначе не галами. Пуштају га из кутије и оно се љубопитљиво гега около.
Друга занимљивост: њихова мачка, изванредан ловац, коју зову еколошка катастрофа (https://www.smithsonianmag.com/science-nature/moral-cost-of-cats-180960505/) јер лови све живо а нарочито корисне птице и бубе, не дира вранче. Видела је да се деца баве њоме и само гледа шта се ради. Чак и кад су сами врана и мачка. Зар то није доказ да свест надвладава инстикт?
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 05, 2020, 17:26:02
Дуготрајни недостатак матице може довести до појаве лажних матица са такође дуготрајним поремећајем друштва које ће одгајати само трутовско легло иако се уведе проверена матица у друштво. Нека друштва након дужег времена излазе поступно из ове кризе, а нека трајно одгајају трутовско легло које заносе лажне матице. Сматра се углавном да су такве матице трутуше али мислим да није тако. Изгледа да пчеле мењају начин живота и понашања заједнице и управљају се према већ устаљеном новом мирису који одређује одгој трутова и лажне матице као своје.

Овај поремећај се дешава када је друштво дуже време безматак, али може доћи до поремећаја и у врло кратком року (само неколико дана) ако је суседно друштво близу и долази до специфичног повезивања са тим друштвом (близина друштва преко лета или одвојеност мрежом или преградом).

Повезивање са другим друштвом је изузетна појава и дешава се чак и повезивање са другим друштвом* које је на релативно већем растојању. Последица је нестајање хране у кошници која се везује за друго друштво.

Код неколико друштава које су из различитих разлога остајала без матица, лажне матице су се појавиле у свима без изузетка јер Биљана није уопште поново погледала шта се дешава са додатим матицама (или да ли су спарене матице тихе смене или ројеве матице које чекамо). Ни једна није примљена и касније сам ја то средио, али је имало последице по развој. Једна „седмица“ је била најкритичнија. Две „седмице“ нису сељене баш због разлога што немају матицу.

После дужег времена сам их погледао и она која је у два наставка је имала врло добро попуњено медиште и на 7 рамова легла (5 рамова пуних легла у првом нставку и на два у другом). Друга јадница која је свакодневно, такође, прихрањивана је исти прихватила додати младу матицу која је добро носила. Легла је било на 5 рамова и то веће површине, али сво легло су само јаја и ларве које су биле трутовско легло (то се тек касније могло утврдити). Хране нема ни једну ћелију (и ја у шали кажем да вероватно живи од кајгане коју праве од  радиличких јаја :) ).

Очигледно је да матица носи и раније искуство ми говори да носи радиличко легло, али да пчеле то чисте и одгајају само легло које положе лажне матице. Код осталих проблематичних друштава се ова појава поступно губила и превладало је радиличко легло. Одбацујем претпоставку да су матице младе и да „шарају“ са леглом (радиличким и трутовским) јер је њихово легло у оплодњацима само радиличко.

Критична „седмица“ је снабдевена поклопљеним медом и одсељена на удаљено одредиште. Пар дана  је било све у реду, а онда је нестао и тај додати мед. Покушали смо и са заменом матице и стављена је „црвена“ матица, али је стање безнадежно јер су пчеле полако изумирале и друштво је слабило. Не могу тачно рећи какво је стање, јер немам увид с обзиром да је то удаљено око 25 км а здравље ме служи да пратим догађај.

Постоји могућност да су овакве појаве израженије у годинама са лошим пашним условима. Колико се сећам, већ сам наводио да сам у књизи Војина Тодоровића нашао податак да су обележја једне заједнице сложенија од онога што се уобичајено сматра – сматра се да само матични феромон утиче на одређеност друштва као засебне целине. Код Тодоровића је наведено више обележја, а међу њима нектар и нарочито полен имају снажан утицај. Полена је дуже временско раздобље недостајало и то је могло имати утицаја на лучење феромона којима се одређује заједница као и на утицај мириса самога полена на одређеност заједнице. При томе, друштва другачије реагују на понуду из природе и различито доносе полен и нектар (нека више једног или другог). Прополиса је такође слабо унесено и то видим по најлонима који су у неким друштвима преко сатоноша. Само је спојен воском са нешто мало прополиса. Колико је битан и утицај прополиса по овој проблематици, то је свакако занимљиво питање.




*Имао сам, раније, случај да је друштво са матицом имало специфичну везу са другим друштвом. Друштво је било на 2 полумедишта и одгајало је матичњаке. Имало је младу ројеву матицу. Добро снабдевено храном и чак је било и превише хране, што при одгајању матичњака у дужем времену, може бити проблем. Након извесног времена сам уочио нестајање хране. Велике површине са леглом су створиле привид да је храна утрошена на одгој легла. Међутим, храна је сведена на минимум, док се није у једном моменту свела на нулу.

То је већ био знак за узбуну и прати сам пар дана шта се дешава. Колико год хране да се дода путем прихране или додавањем рама са модом, нестајало је врло брзо.

Једно вече смо сипали сируп у хранилицу и када је почела активност на лету, посули смо лето брашном (било је мало теже пратити јер је већ падао мрак). Пронађена је кошница која је у вези са овом коју пљачка. Кажем у вези јер чим у угрожену кошницу доспе храна у било којем облику, њене пчеле јаве том другом друштву прилив хране и крене одношење. Не може се рећи да је то грабеж јер се ради о сложном понашању два друштва које сарађују у овим радњама.

Занимљиво је да наведем да су оба друштва пропала. Ово којем је одношена храна је премештено на друго место на пчелињаку, али је било касно да се развије и спојено је. Оно које је односило храну је било одлично друштво, али је током јесени пчела из њега нестала и остала је кошница пуна хране.
Naslov: Понашање пчела
Poruka od: Рајко Борић Novembar 28, 2020, 09:57:01
Занимљивост о емоцијама животиња (https://www.yahoo.com/news/animals-strops-over-virtually-nothing-172905427.html) и њиховом оптимизму \ песимизму -
Животиње, укључујући и пчеле, такође онерасположе ситнице - много су сличније људима него што смо мислили. На њихово расположење не утиче само борба за опстанак и основна добробит.

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Vojo Brstina Novembar 29, 2020, 01:54:30
Дај бре Рајко нешто на српском... Поздрав...
Naslov: Понашање пчела
Poruka od: Рајко Борић Maj 26, 2021, 21:43:27
Две пчеле удруженим снагама, координисаним покретима отварају флашу пића (https://www.youtube.com/watch?v=p8fspqCKiVM)

Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: sasa zivic Maj 27, 2021, 09:52:16
Ovo je fascinantan snimak- Najbolje pokazuje da pčele nemaju vođu, niti skupštinu koja bi odlučivala verćinom glasova već tzv. "kolektivnu inteligenciju"... možda je sličćno kod ptica koje se u jatu sele na jug u jesen a u proleće se vraćaju...teško to shvataju ljudi.
Naslov: Понашање пчела
Poruka od: Рајко Борић Decembar 15, 2021, 23:27:48
Некад зими чистим слетаљку од снега и\или избацујем жичаном кукицом мртве пчеле. Нека друштва не реагују, из неких провири понека пчела, погледа и можда помисли: "шта ради ова будала"? па се врати унутра.

(надам се да Шошићу не кварим тему)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Milan D. Saric Decembar 16, 2021, 17:14:02
Као што рече Рајко (у некој другој теми), вештачка интелигенција ће још мало отићи предалеко. Прва вест данас на интернету ми "искаче" репортажа неког америчког медија о пчелама. Вероватно на основу наших претрага по интернету, они каналишу вести сходно нашим интересовањима.

Јес' Америка, али занимљива ситуација, код нас пчеле беже из кошница, код њих живе у кући...  ;)
https://www.the-sun.com/news/4262762/bee-nest-found-shower-wall-homeowners-complained-buzzing/ (https://www.the-sun.com/news/4262762/bee-nest-found-shower-wall-homeowners-complained-buzzing/)
Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Dragan Šošić Maj 07, 2023, 15:49:33
Поставио је колега пчелар (Зоран Вучковић) снимак где пчеле уклањају матицу из матичњака (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2374.msg64360#msg64360) који је оштетила матица која се прва излегла. И то је све добро осим закључка да ту пчеле бирају матицу:

Душане, пчеле су саме желеле да то видим... Па реко и да снимим... Јер се писало да матица уништава конкуренцију... изгледа да народ бира...
 

Пчеле у овом случају који је Зоран поставио на снимку не бирају матицу него „чисте унутрашњост“ кошнице :)...у овом случају треба да одстране младу матицу којој је првоизлежена матица оштетила матичњак. Значи нема никаквог бирања, него се првоизлежена матица „самоизабрала“  :) (при томе та „самоизабрана“ уопште не мора би боља од оних које је уништила...чак може бити лошија :) ).

Колико ту утиче "огромни" прилив кисеоника у матичњак или недостатак снажнијег феромонског трага који има млада матица у оштећеном матичњаку, требало би да каже наука...ја не умем. Али знам да врло млада матица, практично, нема никакав мирис јер је пчеле веома лако (и брижно) прихватају. Већ код старости, тек излежене матице, од око једног сата и пчеле безматка је мало теже примају.

Многи то мешају (не многи него огромна већина) са понашањем друштва у ројевом нагону и друштва при нестанку матице у друштву (нестанком због различитих разлога па и одвојеном роју којем није додат матичњак или матица). Постоји огромна разлика када се одгаја матица из више присилних матичњака или друштва у ројевом нагону, такође са мноштвом матичњака. Та разлика је у стању у којем се друштво налази.

Такође има многих који сматрају да првоизлежена млада матица жаоком убије остале матице у матичњацима. То је само „шпекулација“ односно непознавање стварности. Никада нисам видео да матица која се прва излеже то ради, а са одгојем матица сам у „додиру“ од прве године пчеларења...а већ наредне сам одгајао матице у већем броју (око 200 комада). Да не буде неке забуне, пчеларим од 1984-те године... :)

Оно што сам ја уочио је да првоизлежена матица оштети матичњаке и да су све матице унутра живе (да су убодене жаоком, не би се дуго мрдале :) ). Следеће је, када се деси да поизлазе младе матице са рама који заборавимо (тада више матица излази одједном). Не јуре младе матице једна на другу да се „покољу“ (како исто тврде), него се разилазе по простору кошнице, даље једна од друге. Овде је занимљиво да не оштећују преостале матичњаке ако их се више излеже одједном (тада их тражим и на рамовима са медом јер теже да се склоне једне од других...а мед буде и у трећем наставку у којем уопште нема легла).

Када се излеже само једна (неколико сати старија од осталих или из матичњака на саћу који је занела матица и који нам промакне), она оштећује матичњаке и то по старости – прво оштећује оне које се спремају да се излегу (по овом обрасцу, када се затекнемо у то моменту да је нека матица излежена) ту једну матицу која је почела да оштећује понеки матичњак, тражимо је на леглу које се излеже...да ли је ту привлачи звук легла које се излеже (грицкање поклопаца ћелија) или некакав феромон, не могу да тврдим...али би рекао да је звук у питању.

Значи, да закључим, не бирају пчеле матицу како је Зоран навео на основу снимка. Пчеле су само прихватиле првоизлежену матицу и чисте садржај оштећеног матичњака, који је та првоизлежена матица оштетила. А ипак је првоизлежена матица уништила конкуренцију... :)

Остаје још питање како при нестанку матице и одгоју присилних матичњака пчеле изаберу добру матицу...а врло често је изаберу. Прилично велики број присилно одгајених матица буду добре матице (по мојим запажањима је то близу 50% матица које друштва тако одгаје).


ПС

Иначе, имате и  искусних пчелара који тврде како матица у друштву које има матичну решетку „гура“  :) у горњи део кошнице, где има легла да убије младу матицу која се излегла изнад решетке.

То такође није тачно. Матица из доњег дела плодишта тежи да прође кроз матичну решетку када се појави јак феромонски мирис припремљених ћелија за легло (на саћу из којег се излежу пчеле...нарочито ако је старије саће у питању). Томе доприноси и повољније стање за одгој легла у горњем делу кошнице, али и недостатка излазећег легла (или повољног простора за легло) у одељку где је матица, који је постављен при дну кошнице (стање са матичном решетком).

И да додам да не буде забуне...присилни матичњаци су они које пчеле започињу на леглу. Матичњаци које се одгајају вештачки то нису...осим код оних који још нису савладали одгој матица на та начин :).



Naslov: Odg: Ponašanje pčela
Poruka od: Zoran Vučković Maj 07, 2023, 19:31:18

Увек је лепо чути и прочитати праве пчеларске тајне и спознања. А посебно је добро када те истине неко жели да подели са нама.
Драган то ради и претпостављам да смо сви захвални зато што пише овде на форуму. Ја јесам захвалан.
И хвала мајстору пчеларства Драгану Шошићу што ме је ословио са колега пчелар. Још ћу ја учити, патити и вући пчеларске лонце док постанем колега пчелар.