Košnice Voja

Košnice Voja => Rodna Voja => Temu započeo: Vojo Brstina Decembar 19, 2010, 02:39:32

Naslov: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 19, 2010, 02:39:32
Drage kolege i prijatelji, pregledom svojih dokumenata iz "D" diska iz računara nađoh i ovaj dokument, to jest tekst, pa ga postavljam i ovde u ovoj novoj temi na ovom našem novom forumu.

Evo za sada prve tri faze:

                                                   Kako lako udesetostručiti pčelinjak
                                                               Prva faza:  

Proljećni razvoj zajednice:

Izvršićemo prvi prolećni pregled zajednice, ustanoviti količinu i kvalitet legla kao i količinu hrane i sve detaljno zapisati.
Ako je zajednica zazimljena normalno sa 15-18 kg hrane sada ćemo početkom marta, imati oko 10 kg hrane u košnici.
Normalno prezimelu pčelinju zajednicu ćemo prihranjivati u cilju pčelinjeg razvoja u početku  kao i sve ostale zajednice a kasnije za ove namene, malo većim količinama sirupa.
Za ovaj veliki plan potrebno nam je oko 10 kg šećera.  Koristićemo sirup 1:1, od značajnijeg početka unosa polena pa dok zajednicu maksimalno ne razvijemo. Zajednice obično zimuju u drugom nastavku i tu se pokreću prvo leglo.
Prihranu tj. sirup ćemo davati uvek topao, uvek predveče, probijemo tankom žicom 2mm začepljene kanale za prolazak sirupa u hranilici, dodamo utopljavajući materijal ili novine ako nismo prethodno dodali.
Sirup možemo spremiti odjednom za nedelju dana. Svakako da ćemo u isti  dodati 2% lekovitog ekstrakta.  Prvi put dajemo pola litre.
Odmah otvorimo uski gornji lesonit na hranilici i nakapamo malo sirupa po pčelama da se naviknu na traženje sirupa u hranilici. Odmah nakon sipanja sirupa u magacinski proctor hranilice, proveravamo da li je sirup prošao do šiorokog (15mm) kanala u hranilici.
Tako prihranjujemo svako drugo veče, ako je dnevna temperatura iznad 10 stepeni. Ako zashladi, pa pčelinja zajednica ne odnese dodani sirup ne dodajemo novi.
Oko 20. marta pojačavamo dozu na 1 litar sirupa. Opet prihranjujemo svako drugo veče, do početka jačeg cvetanja repice koja kod mene počinje oko 5- 10 Aprila. Već sada u košnicama treba da imamo oko 10 do 12 ramova sa leglom.
Odmah na vreme preselimo košnice na repicinu pašu. Ako neko nema repice, nije važno u ovo vreme u većini krajeva imamo ogromne količine potrebnog polena i sve radove sa prihranom nastavljamo. Ako slučajno naiđe neko hladno i kišovito vreme, opet dodajemo po 1 litar sirupa svako drugo veče. Oko 15.-20. aprila već možemo imati oko25-30 ramova pčela u košnicama, i oko 12-14 ramova legla, i tada dodajemo četvrti nastavak. Prethodno smo pripremili 10 osnova i sada ih dodajemo. U donji drugi nastavak dodajemo dve osnove pokraj legla a u četvrti nastavak podižemo ta dva rama i još 3 koja podižemo iz trećeg nastavka. U trećem nastavku osnove smo dodali pokraj legla po jedna i jedna u centar legla. Gore u četvrtom nastavku dodajemo naizmenično ramove sa satnim osnovama i ove podignute sa izgrađenim saćem.
U prvom nastavaku  nismo uopšte ništa dirali i ako je matica malo proširila leglo, puštamo je da nastavi sa zaleganjem.
Oko 25 aprila predveče, iz košnice izvadimo 6 ramova pčela sa 3-4 rama legla na kojima imamo svih stadijuma legla, sa dovoljno hrane na preostalim ramovima (minimum (4-5 kg), stresemo još jedan ram pčela i formiramo nukleuz. Nukleuz odmah zatvorimo i prenesemo najmanje 4 km od osnovne košnice, ako to nije jedina parcela sa repicom. Ako je to jedina parcela u okruženju onda nukleuz moramo nositi i minimum 10 km dalje. Ako nemamo nigde u bližem okruženju posejanu repicu i ako nismo bili na repici, dovoljno je 4km. (Pčele na uljanu repicu lete i na velike udaljenosti pa čak i do 10 kilometara)
To bi bila prva faza.    



                                                              Druga faza:
 
Druga faza je stvaranje nukleuza ili pomoćne zajednice koja će nam proizvesti matičnjake i matice za oplodnjake koje ćemo kasnije formirati od osnovne zajednice.
U nukleuzu sada imamo kao što smo rekli 6+1 r pčela i 4 rama legla na kojima je oko 2/3 legla, i preostala tri rama na kojima je hrana. Znači ukupno 10 ramova. Dobro bi bilo ako je ostala koja osnova neizrađena gore u medištu u onoj osnovnoj zajednici pa da je imamo sada ovde u nukleuzu, i ta jedna osnova sada treba da je postavljena sa jedne strane do legla. Sada ne smemo imati pune ramove legla da ne bi došlo do rojevog nagona u novoformiranom nukleuzu. O ovim pojavama nažalost svi izbegavaju da pišu, da ne bi "krivica" za rojevi nagon pala na onog ko piše. On bi ispao nekakav neznalica a radi se o tome da u oko 30 % slučajeva, u zavisnosti od mnoštva okolnosti, novi nukleuz hoće da se izroji. To međutim nama ništa ne smeta, ako se desi uhvatićemo roj i povećati broj zazimljenih zajednica na 11.
Nama je najvažnije da ćemo pre mogućnosti ovog čina izvaditi dovoljan broj matičnjaka što nam je i glavni cilj.
Svakako u toku formiranja nukleuza obratili smo pažnju da nam u izabranim ramovima bude i dovoljno polena ili najmanje na dva rama. Polen može i da bude oko legla, ili na ramovima koji su prethodno bili pokraj legla.
Četvrti ili najdalje peti dan otvotićemo nukleuz i na brzinu pregledati da nam slučajno nije promakao negde neki matičnjak, pa ako četvrtog dana slučajno naiđemo na takav već zatvoren matičnjak odmah ćemo ga porušiti. Pregled ne sme da traje više od par minuta, ako je vreme sunčano i toplo najviše 4-5 minuta. Izvađeni ram sa leglom ne treba podizati visoko iznad nukleuza već lagano podignemo malo iznad ostalih ramova pregledamo i odmah vraćamo svaki ram na svoje mesto.
 Pregledamo samo ta 4 rama sa leglom i lagano zatvorimo košnicu bez uznemiravanja i gnječenja pčela. Zaboravismo da kažemo, prilikom ovog rada koristimo blag dim, dovoljno je malo zadimiti prilikom otvaranja nukleuza i još jednom do dva puta po malo iznad ramova tokom pregleda.    
Novi nukleuz možemo  prvih 4-5 dana prihraniti sa po pola litra sirupa. Naravno dobro smo ga utoplili sa novinskim papirom u ventilacionom prostoru i postavili zimsko leto. Ako je letnje leto na košnici komadićem sunđera suzićemo leto na 5-6 cm.
Time smo stvorili sve neophodne uslove za proizvodnju kvalitetnih matičnjaka. I završili drugu fazu.


                                                                 Treća faza:
 
Ovde trebamo spremiti zajednicu za dalje proširenje legla, zatim odmah je ograničiti rešetkom da bi u kasnijoj fazi mogli napuniti oplodnjake.
Da bi dalje proširili leglo moramo ako nema neke značajnije paše da nastavimo sa prihramom. U košnici nam je ostalo oko 25 r pčela i oko 10 r legla (i možda nešto malo legla u prvom nastavku) sa većim površinama legla jer smo ramove sa manje legla oduzeli za nukleuz. I sada ukupno imamo oko 35-38000 radiličkih ćelija pod leglom. Novo leglo ćemo sada proširivati u ograničenom plodištu.
Znači sada dodajemo matičnu rešetku na prvi nastavak.
 Odmah dodajemo i novi četvrti nastavak, i 10 ramova sa osnovama.
Donji bivši prvi nastavak nam je ostao skoro prazan i u njemu je ostalo samo nešto polena i možda po sredini  3-4 rama sa po malo legla u gornjim zonama ramova ispod satonoše, koje je matica raširila spučtajući se sa leglom u prvi nastavak.
Sada vadimo sve te ramove iz nastavka i unj dodajemo sa krajeva (po 1-2) ramove u kojima smo imali veće količine meda tj hrane koja je pomešana sa sirupom.  Znači dodajemo 3 rama sa medom u novo plodište do ramova sa medom dodajemo po jednu osnovu, zatim spuštamo 4 rama sa leglom i vencima meda i maticu i u sredinu dodajemo još jedan stariji tamniji ram iz koga je nekad izlazilo mnogo legla.  I naravno matičnu rešetku sa ramom. Na rešetkinom ramu suzićemo leto na svega 5-6 cm.
Znači dodali smo ukupno 2 osnove u novo  plodište i sada dodajemo drugi prazan nastavak i unj dodajemo u sredinu ono malo legla iz bivšeg prvog nastavka 3-4 rama+1 ram sa komplet sveže zatvorenim leglom (iz kog još za dugo neće izlaziti mlade pčele).Pokraj legla dodajemo po jenu osnovu sa krajeva i zatim ostale ramove sa izgrađenim saćem.
U trećem nastavku opet u sredini ostavljamo 4 rama sa leglom i u centar tog legla dodamo jednu osnovu, do ramova sa leglom ponovo po jednu osnovu levo i desno, pa zatim jedan ram prazan levo i još dva prazna desno do zida nastavka.
Što znači u treći smo dodali ukupno 3 osnove.
U četvrti nastavak ćemo dodati preostalo leglo 2-3 rama. Do njih ćemo dodati ramove sa izgrađenim saćem zatim sa satnim osnovama i na kraju po jedan ram sa izgrađenim saćem. I ovde smo dodali ukupno 3 osnove. Znači u prvi 2+2 u drugi+3 u treći+3 u četvrti nastavak ili ukupno 10 osnova.
Sada trebamo u narednih 7-8 dana razrediti sirup 2:3  šećer:voda i prihranjivati svako drugo veče sa po 1 litar sirupa. Time smo završili treću fazu.....
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 19, 2010, 02:41:04
A zatim nastavljamo četvrta i peta faza:

                                                              Četvrta faza:

Pretpostavili smo da nam bagremova paša počinje 5-6 maja jer u proseku ona počinje od 5-10 maja. Kasniji bagrem i oko 20. maja pa smo ovome podredili termin formiranja zajednica i ostalih radova.
Pripremili smo troramne oplodnjake u jednom nastavku, ako ih nemamo onda možemo ušpotrebiti i standardne nukleuze (podnjača, nastavak, hranuilica i krov) sa jednim komadom lesonita kojim ćemo vršiti pregradu ili suženje na 3 ili 4 rama. Sličan komad lesonita (u iste svrhe) koristio je kolega Šole za LR košnicu i o njemu je sve detaljno opisao u njegovim prethodnim postovima.
Stoga ćemo termin oplodnjak koristiti kako za oplodnjak tako i za pregrađeni nukleuz.
Jedanestog dana ili 5. maja donosimo pripremljene oplodnjake kod osnovne zajednice i krećemo sa punjenjem.
Obzirom da smo imali oko 35-38000 legla većinom zatvorenog za prethodnih 10-11 dana izašlo nam je oko 50% mladih pčela iz opisane količine. Možemo lako sada to i da potvrdimo kontrolom i procenom trenutnog stanja. Za ovo vreme treba da je izašlo oko 17-18000 mladih mladih pčela ili oko 10-12 RV ramova. Od prethodne količine oko 25 r pčela u isto vreme dok su se rađale nove mlade pčele, umrlo nam je ili na drugi način nestalo oko 6-7 ramova pčela. Tako da sada ponovo imamo oko 30 r pčela u osnovnoj košnici.
Osnovnu zajednicu otvaramo, krov lagano spuštamo na zemlju bez lupanja, dimilicom ili još bolje palačnikom, lagano zadimimo iznad ramova odmah nakon podizanja hranilice, još dok nismo odvojili hranilicu od nastavka sve pčele u gornjem delu ispod hranilice treba da osete blagi dim, sklanjamo hranilicu u stranu, opet zadimimo između ramova da pčele iz trećeg nastavka osete dim i lagano sklanjamo gornji četvrti nastavak koji postavljamo na prevrnuti krov, opet malo sa dva dima zadimimo i kroz trećinastavak da pčele u drugom nastavku osete blagi dim, pa odmah na skinuti nastavak dodajemo i sledeće treći.
Na pomoćni krov koji smo skinuli sa jednog oplodnjaka skidamo i drugi nastavak, odmah blago sa dva dima zadimimo i skidamo ram sa matičnom rešetkom. Sada ponovo malo zadimimo da straža u podnjači oseti dim, i lagano vadimo ramove sa leglom iz sredine plodišta ako radimo oko podneva, i tražimo maticu. Ako počinjemo pre podne maticu tražimo na ramovima sa leglom sa leve strane. Najbolje je tada prvi ram koji vadimo da bude drugi ram sa leve strane. Odmah ga pregledamo i ako na njemu nema legla nego je med i polen odlažemo ga u prvi oplodnjak, zatim krajnji ram sa medom dodajemo u drugi oplodnjak i krajnji ram sa druge strane odmah vadimo i dodajemo u treći oplodnjak.  
Posle toga nalazimo maticu i taj ram privremeno odlažemo u pomoćni  nukleuz nastavak.
Iz plodišta vadimo još 3 rama legla na kojima za svaki slučaj ima po malo tek zaleženog legla(jaja). U svaki oplodnjak pored rama sa medom koga dodajemo u jedan kraj, dodajemo po 1 ram sa leglom i još jednu osnovu. Zatvaramo oplodnjake i nakon sređivanja osnovne zajednice odnosimo ih pored nukleuza.
U osnovnu zajednicu dodaćemo sada još 6 ramova sa osnovama da dopunimo nedostatak.
U sredinu plodišta vraćamo najpre maticu sa ramom legla iz pomoćnog nukleuza, zatim iz sredine odloženog trećeg nastavka gde smo pre 11 dana ostavili 4-5 r starog zatvorenog  legla vadimo sada prazne tamnije ramove, i to 3 rama iz kojih je izišlo skoro svo leglo i dodajemo u plodište. Pokraj rama sa maticom sa obe strane dodajemo po jedan takav ram pa zatim po jedan ram sa leglom zatim ponovo sa leve strane osnova a sa desne taj prazan treći pa ram ili 2 sa leglom ponovo sa strana i još dodamo jedan prazan krajnji ram.
Znači opet nam je ostalo 4-5 ramova sa leglom u plodištu, jedna osnova i ostatak izrađeni ramovi. Iz plodišta smo izvadili ukupno 6 ramova a vratili 3 (stara iz trećeg) jednu osnovu i dodali smo još 2 rama sa hranom izvađena iz drugog nastavka.
Vraćamo ram sa matičnom rešetkom opet na prvi nastavak, dodajemo opet drugi i u njega dodajemo dve osnove u zamenu za ona dva izvađena rama, zatim dodajemo treći nastavak i u isti, na sredinu vraćamo 1-2 preostala rama legla, zatim po jednu osnovu pa po jedan ram i sa leve strane pokraj premeštenog - dodanog rama dodamo i treću osnovu, zatim sa leve strane još jedan i sa desne još dva izgrađena rama.
Na završeni treći dodajemo i četvrti nastavak iz koga nismo ništa vadili.
Košnicu zatvorimo, iz hranilice izvadimo papir, stegnemo transportnom trakom i poklopimo sa krovom. Time smo je pripremili za večerašnji transport na izabranu lokaciju i bagremovu pašu. Najbolje je ovo obaviti odmah večeras nakon štose sve izletnice vrate u košnicu. Da bi se vratili kući na vreme jer nas  sutra čeka ĐURĐEVDAN.
U košnici nam je ostalo oko 24 rama pčela i ako Bog da sreće nama i pčelama, za 10-15 dana košnica će biti puna meda.
Sada se sa oplodnjacima vraćamo na pčelinjak gde nas čekaju matičnjaci u nukleuzu.
Odmah postavljamo oplodnjake pored nukleuza i posle pet -šest minuta otvaramo ih. Sačekamo još malo da se pčele malo smire, a u međuvremenu otvaramo nukleuz i iz sredine vadimo ram sa leglom na kome su kvalitetni matičnjaci. Prvi izabrani ram sa kvalitetnijim matičnjacima odložimo ili ostavimo u pomoćni "radni" nukleuz, za oplodnjake sa preostalih ramova skalperom sečemo 6 izabranih matičnjaka (uvek sa komadom saća dovoljno široko da se matičnjaci ne oštete) i u svaki oplodnjak dodajemo po dva.  Sve izvađene ramove vraćamo na svoje mesto u nukleuz i zatvaramo ga.
U oplodnjake smo između rama sa leglom i mednog krajnjeg rama između satonoša zalepili po dva matičnjaka i to oko prve trećine od ukupne dužine satonoša. Ili oko 12 do 15cm od prednjeg zida oplodnjaka. Oplodnjake zatvorimo dodamo papir kao utopljavajući materijal i poklopimo.
Prekosutri dan ili 7 maja otvorićemo jedan po jedan oplodnjak i prekontrolisati da li su ih pčele primile. Obično ih odmah isti dan dodatno polepe i učvrste sa voskom.
Ako slučajno u nekom oplodnjaku nađemo progrižene matičnjake i ispred oplodnjaka ubijene i  izbačene mlade nedozrele ili dozrele matice, odmah ćemo otvoriti nukleuz, u kome bi još danas trebalo da se nađe po koji matičnjak. Ovo je bolje uraditi odmah ujutro jer ponekad poslepodne može biti kasno. Odmah na isti opisani način dodajemo ponovo matičnjak, pazeći da u međuvremenu iz njega ne iziđe mlada matica. Zatvorimo oplodnjak i predveče po potrebi prihranimo sa 1-2 dcl sirupa. Po potrebi možemo oplodnjake ponovo pomalo  prihraniti. Time smo završili i ovu četvrtu fazu.


                                                                  Peta faza:


U ovoj fazi  koja počinje oko 16. 5. ili deset dana nakon izlaska mladih matica, potvrđujemo da li smo dobili mlado lego i da li su nam matice pronele. Sada kada potvrdimo da već imamo mladog legla i da su nam mlade matice pronele, i ako smo zadovoljni sa zaleženim leglom možemo zadovoljno da predahnemo.
Odmah moramo proširiti gnezdo pomerajući lesonit  i dodati osnovu sa desne strane jer nam je iz dodanog rama sa leglom u kome je bilo preko 4000 legla izašlo već oko pola tog legla i već za 7-8 dana imaćemo 4 rama pčela u nukleuzu.
Sada možemo da shvatimo da nam je bilo bolje odmah koristiti pregrađeni oplodnjak u nukleuzu nego troramni oplodnjak. Nego li ograničene troramne oplodnjake u jednom nastavku.
Zato što ovog puta trebamo ojačati oplodnjake i postepeno pretvoriti ih u nove zajednice.
I da nismo ovako uradili morali bi prebaciti sadržaj oplodnjaka u nove nukleuze i preneti ih na pomoćni pčelinjak.
Zajednice odmah počinjemo prihranjivati sa po pola litra sirupa . Ako pčele imaju u to vreme unosa nektara biće dovoljno prihraniti ih svako drugo veče.
U osnovnoj zajednici koju smo odneli na pašu 5. maja sada nakon 15-20 dana možemo da iscedimo med. Ako smo npr nakon 17 dana ili 23.maja iscedili med i pretpostavimo da smo imali oko 20 ramova sa medom koliko obično i bude u normalnim godinama u gornjim medišnim ramovima, sve isceđene ramove ostavljamo u nastavcima i nosimo ih kući da ih podelimo novim društvima. Ovo zato da bi ih nove zajednuice podstakli u proširenju legla.
Od osnovne zajednice koja je imala oko 25 ramova pčela i ostala na 25 r pčela jer nije mogla da poveća svoju brojnost zato što smo joj ostavili samo onih 4-5 ramova legla  ili oko 16-20000 legla  i koliko joj je umrlo toliko joj se otprilike i rodilo, sada ponovo nakon što je leglo tokom ovih 17 dana proširila na 7-8 ramova, ponovo oduzimamo  isto predveče tri rama legla na kojima imamo po oko 4000 legla i odmah delimo u tri pomoćna nukleuza.
U svaki pomoćni nukleuz dodajemo još po jedan ram sa pčelama sa strana i ostalo popunimo praznim ramovima.
Odmah stređujemo osnovnu zajednicu.
Danas 23. maja skidamo joj matičnu rešetku sa ramom. U plodištu nam je ostalo opet 4-5 ramova sa leglom ili oko 17-18000 legla i  od 25 ramova pčela koliko smo imali sada nam je ostalo svega 16 ramova pčela. Ova količina legla  će nam u narednih 20-25 dana ili do oko 15. juna održavati snagu zajednice ali ćemo u međuvremenu posle svakodnevne prihrane (ako nema paše) ovo leglo povećati na 12-13 ramova ili na oko 40000 legla.
Međutim da se vratimo na način sređivanja zajednice posle vađenja onih 29 ramova saća iz košnice(20 sa medom i 9 sa pčelama i leglom).
Pored legla 4-5 r. kojeg ostavljamo u sredinu plodišta odmah dodajemo sa strane po jednu osnovu i zatim dodamo ostale ramove sa saćem. Znači dodali smo dve osnove i 8 ramova i ostalo nam je još 3 rama sa polenon i medom koji su i bili svo vreme u sredini tog medišnog nastavka. Pokraj tih ramova sa obe strane dodamo ramove sa osnovama ili 3 levo i četiri desno i time popunimo nastavak.
Ovako pripremljenu košnicu vraćamo na matični pčelinjak.
Već sutradan ujutro ili 24. maja novim pomoćnim nukleuzima koje smo juče oduzeli (3r pčela sa 1r legla) dodajemo po 6 isceđenih ramova ili po 3 sa obe strane i dodajemo još jednu osnovu na kraj i to je ukupno 10 ramova. Prethodan sadržaj  nukleuza ili onih 6 praznih ramova (osnova) sada koristimo da bi popunili  osnovni nukleuz bivši oplodnjak tj. nukleuz sa maticom .
Sve mora da se radi vrlo brzo ukoliko u prirodi nema značajnije paše. Zatim preko novinskog papira dodajemo jedan po jedan nastavak sa sadržajem iz pomoćnih nukleuza. Tako u sva tri nova nukleuza. Radili smo jedan po jedan nukleuz, dodali hranilicu i poklopac i završavali košnicu - nukleuz, pa sledeću itd. i sve zapisali. Predveče u svaki nukleuz dodamo po pola litre sirupa.
Nakon dva dana ili 26 maja potvrđujemo da su se zajednice spojile i skidamo progriženi papir. Isto veče ponovo svim nukleuzima dodajemo po pola litre sirupa.
Sutradan, 27 maja  predveče u prvi nastavak ili plodište spuštamo u centar legla onaj pun ram sa leglom oko 4000legla. Ako su nam matice pronele oko 16-17 maja ili pre 10 dana sada već imamo 3 zaležena rama novog legla i ovaj četvrti i imamo ukupno oko 10000+4000 ili oko 14000 zaleženog legla. Iz ovog dodanog rama uskoro ćemo imati pojačanje zajednice koja će u narednih 7-8 dana imati oko 8 ramova pčela. Ako sve zajednice počnemo prihranjivati sa po litar sirupa na dan već za ovih pomenutih 7-8 dana ili oko 3.-4. Juna imaćemo oko 6-7 ramova zaleženog legla ili oko 20-22000 legla.
Sada stalno govorimo o jednoj košnici kao primeru a zapravo radimo sa 3 iste zajednice.
Otprilike ista nam je snaga i onog bivšeg nukleuza koji nam je proizveo matičnjake i u koji smo pre tri dana ili 24 maja dodali ona 2 isceđena rama koja su nam ostala.
Dodalio smo ih u drugi nastavak i unj podigli još dva rama iz prvog nastavka dok smo dole pokraj legla spustili po jednu osnovu sa strana. Gore smo pored ova 4 rama dodali još po 3 osnove sa obe strane tj. popunili nastavak i zatvorili košnicu.
Ovim smo završili i petu fazu ili prvo ceđenje i stvaranje 4 nove zajednice pored osnovne.



Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 19, 2010, 02:42:10
I na kraju šesta i sedma faza:


                                                            Šesta faza:

 U ovoj fazi ćemo razvijati sve zajednice sa ciljem da ih sve maksimalno razvijemo i da nam izgrade svo saće ili svih 40 ramova.  Od osnovne zajednice koja je bila najjača od nje ćemo formirati poseban nukleuz u kojem ćemo proizvesti matičnjake za sve buduće nove zajednice a sam nukleuz će nam poslužiti kao rezerva  ako se slučajno neka matica ne spari ili ne pronese pa možemo kasnije, ovaj nukleuz spojiti sa tom novom zajednicom bez matice..
Ako smo normalno prihranjivali sve nove zajednice sa 0,5-1,0 l. sirupa obzirom da smo 3.-4. juna imali oko 8 r pčela i oko 20-22000 legla  možemo lako izračunati da će nam do 24.ili 25. juna iz legla izaći oko 13 -14 ramova mladih pčela + oko 4 rama koja možemo računati da su preživela sada imamo oko 17-18 ramova pčela i oko 13-14 ramova legla x prosek oko 3500 zaleženih ćelija i dobijamo oko 45000 legla.
Pre oko sedam osam dana podstakli smo izgradnju saća tako što smo prebacivali osnove do ramova sa leglom a ove pomicali u stranu isto treba još jednom ponoviti i sada ćemo do 25. juna imati naravno uz pomoć stalne prihrane svo saće u košnici ili svih 20 ramova izgrađeno.
Ovog momenta pravo je vreme za dodavanje trećeg nastavka sa 10 osnova.
Pretpostavimo da smo u oba nastavka imali po 6-7 r legla.
Sada ćemo iz prvog nastavka izvaditi po jedan ram sa izgrađenim saćem pokraj legla a na njihovo mesto dodati dve osnove, još vadimo jedan ram sa zatvorenim leglom i usredinu tog prvog nastavka dodajemo još jednu osnovu. Isto ovo uradimo i u drugom nastavku. U treći nastavak u sredinu dodajemo ona dva legla zatim do njih po jednu osnovu, zatim sa strana po jedan ram sa saćem, pa do njih ponovo po jedna osnova i na krajeve dodajemo još po jedan ram sa saćem. Ovim postupkom smo omogućili dalju izgradnju saća i održanje postojeće količine legla. U dodanim ramovina u centar legla već nakon 2-3 dana možemo očekivati novo leglo i u narednih desetak dana svo saće izgrađeno.
U ovo vreme ili oko 5. jula u normalnim godinama počinje da cveta suncokret i pravo je vreme da sve košnice prevezemo na pašu.
Sada ili oko 5 jula pčele vozimo na pašu. I tada prestaje prihrana.
Obzirom da smo oko 25 juna imali 17-18 ramova pčela i oko 45000 legla možemo izračunati da ćemo nakon 21 dan ili oko 16 jula imati potpuno novo stanje. Do tada treba da nam iz legla iziđe svih ovih 45000 mladih pčela ili oko 27-28 ramova mladih pčela plus oko 8 ramova će nam preživeti od onih 17-18 i sada možemo računati da će 16. jula u našim košnicama biti oko 35 ramova pčela.
Zbog toga već sada šestog jula ili dan dva pre dolaska na suncokret trebamo ograničiti maticu u prvom nastavku i možemo dodati četvrti nastavak.
U novo (ili staro plodište u prvom nastavku) plodiše trebamo ostaviti maticu, 5 ramova sa leglom zatim 3 osnove, od kojih jedna u centar i po jedna pokraj legla i još po jedan izgrađen ram na kraj. Na plodište dodajemo ram sa matičnom rešetkom i ostavljamo oko 10 cm. otvoremo gornje leto. U drugom nastavku ćemo uraditi sve kao i u prvom. U treći nastavak pokraj ona 2 rama legla dodajemo dve osnove u zamenu za 2 izgrađena rama i u četvrti nastavak dodajemo leglo koje smo izvadili iz prvog 1-2 r. i iz drugog 1-2 r. Pokraj dodajemo preostale dve osnove i ostatak popunimo praznim ramovima sa izgrađenim saćem.
Za oko 10 dana ili oko 16 jula kada očekujemo maksimalnu snagu zajednice imaćemo svo saće izgrađeno i veliku količinu unetog novog meda. Ako je paša dobra već sada možemo imati od 30-40 kg novog suncokretovog meda u košnicama, u plodištu oko 7 ramova legla i još preostalog legla u ramovima sa medom.
Sada posmatramo onu osnovnu zajednicu koju smo bili zanemarili tokom ovog pojašnjenja, a o kojoj smo zapravo najpre trebali da pišemo, ali nema veze postupak je isti.
  Oko 15. juna u njoj smo imalio oko 15-16 ramova pčela i oko 12 ramova legla ili oko  40000 legla. Možemo računati da ćemo u njoj oko 5. jula imati 25 ramova mladih pčela koje će se roditi iz onih 40000 i još će nam preživeti oko 7-8 ramova i to će ukupno biti oko 32-33 rama pčela. Već oko 20 juna njoj trebamo dodati treći nastavak i formirati novi raspored na isti način kao što smo već opisivali za one 4 zajednice. Sedmicu dana nakon ovog ili 27. juna dodaćemo joj i četvrti nastavak, na isti način kako smo gore opisali za one 4 zajednice, i isto tako ograničiti matičnom rešetkom.
Iz ove osnovne zajednice na dan pred polazak na pašu ili tog 5. jula predveče formiramo novi nukleuz sa 5 ramova pčela i 2 rama legla na kojim ima svih stadijuma legla, (tri rama vadimo iz medišta i 2 sa leglom iz plodišta) dodamo ostatak osnova i njega nosimo na pašu. On će nam izgraditi matičnjake za dalje potrebe.
Na mesto oduzetih ramova dodaćemo ramove sa osnovama.
Ovim završavamo i šestu fazu.

                                                                 Sedma faza:

Došao je i taj 16. juli, dan kada potvrđujemo količinu unete hrane, prisustvo 40 izgrađenih ramova sa saćem i hranom,  i dan kada formiramo još 5 novih zajednica.
Posle ove intervencije imaćemo ukupno 11 novih zajednica, ali će nam jedanaesta poslužiti za proizvodnju rezervne matice.
U jutro 16. jula najpre iz nukleuza koji nam je odgojio matičnjake izvadimo sve raspoložive kvalitetnije matičnjake osim dva koja ostavljamo u nukleuzu. Obično tu bude oko desetak matičnjaka i izvadićemo ostalih 7-8 komada. Dovoljno je da bude i pet to jest za svaku novu zajednicu po jedan.
 Na novu podnjaču, pripremljenu za novu zajednicu postavljamo prazan nastavak i u isti u sredinu dodajemo 3 rama legla sa pčelama, na kojim ima svih stadijuma legla, ( obavezno na dva rama), za svaki slučaj ako bi pčele porušile dodani matičnjak, koji ćemo dodati između srednjih ramova sa leglom (na način kako je to već prethodno objašnjeno). Pokraj ovih ramova sa leglom dodajemo po jednu osnovu i još sa strana popunimo novo plodište sa preostalih 5 ramova sa manjim količinama meda i sa pčelama koje oduzimamo iz trećeg i četvrtog nastavka. 
Odmah na ovaj nastavak dodajemo matičnu rešetku sa ramom i iznad rešetke dodajemo bivši drugi nastavak od zajednice od koje formiramo novo društvo. U ovom nastavku obično bude oko 10 ramova pčela i manja količina meda (oko 5-10 kg), u zavisnosti od izdašnosti paše iz  prethodnog perioda.
Znači dodali smo ukupno oko 17-18 ramova pčela, zatim pripremamo treći nastavak u koji u sredinu podižemo 3 rama sa medom iz drugog (prethodno postavljenog) nastavka.  Ostatak popunimo sa ramovima sa osnovama (7 ramova).
Dole u drugi nastavak dodajemo 3 osnove između ramova sa medom i dodajemo treći formirani nastavak, zatim novu hranilicu, papir u ventilacioni prostor i krov.
Isto tako podelimo i ostale 4 zajednice.
U osnovnim zajednicama u kojima su ostale matice u zamenu za leglo dodajemo 3 osnove ali pokraj legla, nikako u sredinu ne smemo dodavati osnovu. Zatim vraćamo matičnu rešetku sa ramom i spuštamo bivši treći nastavak koji smo popunili  sa osnovama (2-3 komada) i nanj preostali bivši četvrti nastavak iz koga smo izvadilio 2 krajnja rama sa manjim količinama meda. Zatim dodajemo nedostajuće dve osnove. Obično je potrebno osnove dodati između ramova sa medom  na treće i sedmo mesto. Time popunjavamo ovaj sada treći nastavak i dodajemo hranilicu i krov. Time završavamo podelu zajednica.
Nove zajednice ćemo zatvoriti i odmah prevesti na novo unapred pripremljeno mesto udaljeno minimum 4-5 km. Obično je to na neku novu lokaciju gde tek počinje suncokret na većim površinama da cveta.
Najbolje je sve započeti rano ujutro još pre 6 sati i završiti dok se nije podigla velika temperatura.
U roku od 7-8 dana od 5 osnovnih zajednica ćemo izvaditi najmanje po desetak ramova meda, obično su to bivše osnove, neposredno dodane, a sada izgrađeni ramovi napunjeni medom, kod kojih su satonoše još uvek svetle i u koje pčele nisu prenosile sirup. Po potrebi njih smo mogli i obeležiti. Njih ćemo odmah izdvojiti i nositi na ceđenje.
Od ovih pet zajednica možemo imati i 7-8 nastavaka to jest 70-80 ramova napunjenih medom. Odmah posle ceđenja vraćamo isceđene ramove.
Obzirom da smo cedili med iz 5 zajednica sigurno ćemo imati mnogo više meda nego da smo sa jednom zajednicom koristili propuštenu repičinu i lipovu pašu.
U svakom slučaju zajedno sa iskorišćenom bagremovom pašom trebali bi imati preko stotinu kilograma isceđenog meda. Ako bi se paša nastavila kod novo formiranih zajednica koje su dobile mlade matice, trebao bi se naći višak od makar jednog nastavka to jest 10 ramova napunjenih medom. Tako bi mogli značajno povećati zalihe meda.
U svih deset zajednica tokom avgusta bi trebalo da se nađe svo saće izgrađeno ili po 30 ramova, i obezbeđena količina meda za zimu.
Jedanaesta zajednica nam je poslužila da joj eventualno oduzmemo maticu, ako bi u nekoj zajednici nedostajala.
 Po potrebi možemo tokom avgusta iz nekih zajednica oduzeti po ram sa leglom za neku drugu zajednicu, u cilju izjednačavanja zajednica ili u cilju pojačanja pomoćne jedanaeste zajednice. Ako bi tokom prve polovice avgusta iz svake zajednice oduzeli i ovoj pomoćnoj dodali samo po dva rama a njima dodali po dve osnove i u ovoj pomoćnoj bi obezbedili 30 ramova saća.
Tokom septembra skidamo matične rešetke sa svih zajednica, kontrolišemo količinu hrane, izjednačavamo hranu, i zazimljavamo zajednice. U drugoj polovini septembra svakoj zajednici, koja bi sada trebala da ima oko 15 kg hrane, dodajemo još po 3-4 kg gustog lekovitog sirupa. Tokom avgusta i septembra a po potrebi i kasnije nekim od sredstava eliminišemo varou. I time smo završili započeti i planirani posao.
Deset do jedanaest zazimljenih zajednica sa oko 330 ramova izgrađenog saća, obezbeđenom zimnicom i sa ukupno oko 100-200 kg isceđenog meda.
Koliko je ovo uspešno možemo videti iz ostvarenih rezultata.
Sve zajednice u sledećoj sezoni mogu iskorišćavati sve paše ili biti predmet ponovnog razrojavanja.
Time smo završili i ovu poslednju sedmu fazu.
Hvala na strpljenju.
Poštovane kolege izvolite nađite primere nedostataka i predloge za popravku.


To je sve, hvala na strpljenju…..

Pozdrav svima…….
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: sava mitic Decembar 20, 2010, 07:10:46
Iako tema glasi Kako lako udesetostručiti pčelinjak sa smernicama i planom rada u 7 faza, ona u prvo vreme kod čitaoca izazove znatiželju ali jedan deo smatra da se to zbog potrebnih većih
ulaganja u nove kosnice u nasim uslovima teško može realizovati.
Poenta ove teme je u tome što je naš domaćin kolega Vojo Brstina želeo da prikaže kroz sve faze i sopstvenu proizvodnju matica može lako od jedne kosnice napraviti 10 kosnica bez odricanja prinosa
od meda u prvoj kosnici, obzirom da se postupak razrojavanja sprovodi posle bagremove paše. Naravno seleći pčelari, kao i oni koji u svom okruženju imaju sem bagrema i naredne paše ( prvenstveno mislim
na lipu i suncokret ) mogu propratiti sve ove faze i ostvariti prihode od meda sa novim drustvima u toku
iste godine od novo oformljenih drustava.
Stoga moj predlog je da ovu temu umesto gore pomenutog naslova predpostavite da se tema zove
                   "Kako od jedne oformiti 10 drustava u istoj pčelarskoj godini"
Tema za razmisljanje tokom zimskih meseci, pripremiti odgovarajući broj novih kosnica i probati, strogo
postujući kalendar obavljanja poslova po fazama.
Moguća su i druga poboljsanja, ali za ovaj put neka bude samo ovoliko.
Verujem u uspeh.

Srećno.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ivica Kuzmanovic Decembar 20, 2010, 10:31:13
Ja bih bio srecan da od mojih 6 nukleusa,naseljenih 3 jula ove godine, uspem da napravim novih dvadesetak drustava. Odrekao bih se i prinosa. Pokusacu sa ovim uputstvima, pa cemo videti sta cu uraditi.

Pozzzzzzzzzzzz
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ivica Kuzmanovic Mart 07, 2011, 20:34:43
Gosn Vojo, za vikend se najavljuju temperature preko 15 stepeni, pa ako se prognoze ispune ja bih krenuo sa vasim uputstvima. Ako vreme dozvoli, i ako Bog da da su prezimele, u subotu bih pregledao kosnice, a u nedelju bih poceo sa prihranom.
Sta mislite da li ce ovo biti pravo vreme, ili da sacekam da temperature jos porastu i vreme se stabilizuje?

Hvala i srdacan pozdrav,
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Nikola Vucinac Mart 07, 2011, 20:49:14
Gosn Vojo, za vikend se najavljuju temperature preko 15 stepeni, pa ako se prognoze ispune ja bih krenuo sa vasim uputstvima. Ako vreme dozvoli, i ako Bog da da su prezimele, u subotu bih pregledao kosnice, a u nedelju bih poceo sa prihranom.
Sta mislite da li ce ovo biti pravo vreme, ili da sacekam da temperature jos porastu i vreme se stabilizuje?

Hvala i srdacan pozdrav,


Vojo Brstina
Koristićemo sirup 1:1, od značajnijeg početka unosa polena pa dok zajednicu maksimalno ne razvijemo.


Ovo je odgovor koji je napisao Voja u prvom delu teme.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Mart 08, 2011, 01:55:24
Hvala kolega Nikola na pomoći.

Da, to je najbolje rešenje u normalnim ili uobičajenim uslovima.

Ako u zajednicama imamo preko 10 kilograma hrane tada možemo koristiti malo ređi lekoviti sirup. Koncentracija šećera u sirupu zavisi od količine hrane u košnicama.
Po nekad treba da dodajemo i sirup koji ćemo napraviti tako što ćemo na dva litra vode dodati jedan kilogram šećera. Ovo je u slučajevima ako tokom marta meseca imamo preko 15 kilograma meda u košnicama.

Pozdrav svima...... 
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dejan Vasic Januar 18, 2012, 17:51:52
Kolega Vojo,
zeleo bih ako mozete samo da mi rastumacite prvu fazu. Naime zajednice smo zazimili u dva nastavka. kada dodajemo treci nastavak?
Malo me zbunjuje, jer sve je jasno,a onda ste napisali da se oko 15-20 Aprila dodaje cetvrti nastavak....
s postovanjem
Dejan
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Nikolić Nemanja Januar 23, 2012, 03:43:32
Da li je neko od kolega koristio ovu metodu, i želeo bih da znam kakvi su rezultati u praksi?
 Nipošto ne sumnjam u ovu metodu, teorija je teorija, ali praksa je praksa.
Mogu samo da naslutim koliko posla tu ima. Ako Bog da i moje 2 košnice (još u izradi) dočekaju 2013.god. sigurno ću je primeniti. ;D


Veliki pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dejan Vasic Januar 23, 2012, 06:17:35
Kolega Nemanja,
Slazem se sa tobom. "Teorija je teorija, ali praksa je praksa"
Evo Ja ove godine cu pokusati da primenim tu teoriju, i pravim sebi nesto kao beleske gde cu svaku fazu koju je Vojo opisao da razlozim na detalje po kojima cu da radim....Naravno ima tu jos nejasnoca.
Cekam Voju da se odgovori na moje pitanje.....Nadam se odgovoru skorasnjem.....
pozdrav
Dejan
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: sava mitic Januar 23, 2012, 07:52:04
Kolega Vojo,
zeleo bih ako mozete samo da mi rastumacite prvu fazu. Naime zajednice smo zazimili u dva nastavka. kada dodajemo treci nastavak?
Malo me zbunjuje, jer sve je jasno,a onda ste napisali da se oko 15-20 Aprila dodaje cetvrti nastavak....
s postovanjem
Dejan
Kolega Dejane
U tekstu prve faze stoji i ovaj deo

Normalno prezimelu pčelinju zajednicu ćemo prihranjivati u cilju pčelinjeg razvoja u početku  kao i sve ostale zajednice a kasnije za ove namene, malo većim količinama sirupa.

Normalno razvijena zazimljena zajednica podrazumeva zazimljavanje bar na tri a po mogućstvu
i sa sava četri RV nastavka. Prazni nastavci se nalaze na podnjači.
To je objašnjenje za treći nastavak. I mislim da će sada lakše ići proučavanje prve faze.
Ukoliko pak krećete od manjeg broja zazimljenih nastavaka, onda prilagodite proširenje
trećim telom na već opisane načine dodavanja novih nastavaka.

Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dejan Vasic Januar 23, 2012, 21:12:17
Kolega Savo,
Hvala puno na ovom jasnom odgovoru. sada je sve jasno...Ja sam zazimio svoje rv drustvo na dva nastavka, pa otuda ide i moja zbunjenost....
Idem dalje u proucavanje pa ako ima nekih nedoumica pitam opet....
s postovanjem
dejan
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Nikolić Nemanja Februar 17, 2012, 23:03:25
 Obrisaše mi poruku na spos-u,pa da postavim ovde pitanje.
Da li će ova metoda uspeti,pošto kod mene imam jedino bagremovu pašu i manje izdašiju livadsku? Naravno uz adekvatno prihranjivanje.



Kolega Nemanja,
Slazem se sa tobom. "Teorija je teorija, ali praksa je praksa"
Evo Ja ove godine cu pokusati da primenim tu teoriju, i pravim sebi nesto kao beleske gde cu svaku fazu koju je Vojo opisao da razlozim na detalje po kojima cu da radim....Naravno ima tu jos nejasnoca.
Cekam Voju da se odgovori na moje pitanje.....Nadam se odgovoru skorasnjem.....
pozdrav
Dejan


Da,i ja sam to uradio i graficki prikazao kako se koji nastavak osnovne zajednice sređuje posle oduzimanja ramova,naravno i za nukleuse i oplodnjake. Verujem da će ti biti od pomoći ako i ti to uradis.

Pozdrav iz Grkinje
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 18, 2012, 00:42:46
Nemanja:Obrisaše mi poruku na spos-u,pa da postavim ovde pitanje.
Da li će ova metoda uspeti,pošto kod mene imam jedino bagremovu pašu i manje izdašiju livadsku? Naravno uz adekvatno prihranjivanje.  

Nema veze, neka brišu. Ako se pobuniš mogu i da te isključe. Tamo urednici rade šta hoće.

Nemanja, najverovatnije da će ova metoda i u tim uslovima uspeti ako ima dovoljno polenovog praha u okruženju.


Pozdrav svima......
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Jun 15, 2012, 20:04:10
Moj pokusaj da udesetostrucim pcelinjak ovo je od cetri kosnice koje su kuci sta ce od ovog da ispadne videcu u septembru Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ovcina Avdo Jun 15, 2012, 21:14:38
Mi smo kod nas na pcelinjaku iz vecine drustava vadili i po 4 roja,ali koliko vidim bice tu jos da se razrojava.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Jun 15, 2012, 23:26:51
Ja sam ovo radio po Vojinom tekstu jer je on to vrlo jednostavno opisao pa i meni kao pocetniku nije bilo tesko da radim na tome Ja mislim da je glavna poenta prolecni razvoj Da ne ispadne da sam ja neki strucnjak Ja se trudim da budem dobar ucenik Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Jun 15, 2012, 23:38:54
Kolega Miliću drago mi je da ste zadovoljni jednostavnošću rada sa RV košnicama i opisanom metodom.

Želim Vam da Vaš pčelinjak proširite brzo i da uspešno pripremite pčelinje zajednice za zimovanje.

Pozdrav iz Novog Miloševa....
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Jun 15, 2012, 23:54:49
Hvala Vojo na podrsci POZDRAV
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Jul 27, 2012, 21:58:15
Opet Ja evo dokle sam stigao vise nemam praznih kosnica sad mi predstoji ciscenje od varoe dodavanje nozevoja prihrana oduzimanje hrane drustvima koja imaju visak i  davanje onima koja nemaju dovoljno Pozdrav iz Bozevca.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ovcina Avdo Jul 28, 2012, 01:03:30
Svaka cast  kolega...

Pozdrav iz Miloseva
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Jul 28, 2012, 18:01:06
Hvala kolega ja sam samo radio po Vojinim uputstvima u temi KAKO LAKO UDESETOSTRUCITI PCELINJAK Cudi me kako niko do sada nije pokusao da uradi makar sa jednom kosnicom Pozdrav iz Bozevca
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ovcina Avdo Jul 28, 2012, 20:45:11
Pretpostavljam da vecina misli da je to nemoguce mada ima i drugih mogucih razloga volja,finansije,hrabrost ili nece da se maltretiraju toliko. Uostalom mozda nemaju potrebe za tim jer je velika obaveza. Vama svaka cast na hrabrosti i nadam se uspjehu,ali  kako vi kazete sacekacemo proljece da vidimo koliko ce prezimiti dace Bog sve.

Svako dobro zelim...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ivica Kuzmanovic Jul 28, 2012, 21:24:39
Ako uspete ovo da izvedete kao pocetnik onda svaka Vam cast. Jedno je sve to procitati a drugo primeniti, narocito sto je vremenski faktor jako bitan, i gotovo je nemoguce da vreme tako ide na ruku.

pozdrav i mnogo srece,
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Stjepan Goričanac Avgust 03, 2012, 07:37:00
Kolega Vojo!
Evo, prvi put sam na forumu nakon što me kolega Mašić iz Zagreba "nagovorio" na Rodnu Voju. Pročitao sam većinu dostupnih informacija i odlučio definitivno napustititi LR i preći na RV. Kod nas u Hrvatskoj mali broj pčelara koristi tu košnicu, ali sam našao jednog iz Ivanić Grada koji ima 150 košnica, pa će mi pomoći da krenem.
A sada što se tiče ove teme. Spominješ "lekoviti sirup". Molim Te da daš recepturu ili se radi o "čarobnom čaju"?

Unaprijed se zahvaljujem i nadam pomoći, kako Tvojoj, tako i  svih forumaša na mom RV putu!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Nikola Vucinac Avgust 03, 2012, 08:54:51
Kolega Vojo!
Evo, prvi put sam na forumu nakon što me kolega Mašić iz Zagreba "nagovorio" na Rodnu Voju. Pročitao sam većinu dostupnih informacija i odlučio definitivno napustititi LR i preći na RV. Kod nas u Hrvatskoj mali broj pčelara koristi tu košnicu, ali sam našao jednog iz Ivanić Grada koji ima 150 košnica, pa će mi pomoći da krenem.
A sada što se tiče ove teme. Spominješ "lekoviti sirup". Molim Te da daš recepturu ili se radi o "čarobnom čaju"?

Unaprijed se zahvaljujem i nadam pomoći, kako Tvojoj, tako i  svih forumaša na mom RV putu!

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=265.0

Ovde je opisan način izrade i primene "lekovitog sirupa" ili "Nozevoja".
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Stjepan Goričanac Avgust 03, 2012, 09:38:47
Hvala Nikola na pomoći.


Recept pronađen i žurim kod travara po sastojke.


Lijep pozdrav iz Virovitice!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Septembar 25, 2012, 19:31:22
Danas sam zavrsio sa pregledom i stavljanjem nastavka sa praznim ramovima na podnjacu ustanovio sam da hrane ima dovoljno jednu moram da istresem jer ima lazne matice nasao sam trutovsko leglo na nekoliko ramova. Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Oktobar 26, 2012, 00:19:45
Molim za savet. U nekim drustvima imam malo hrane a u drugim previse nisam stigao da prebacim hranu plasio sam se grabezi.Najavljuju niske temperature pa opet ne smem da otvaram kosnice stalno sam u raskoraku. Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 26, 2012, 08:14:25
Dragoslave, niske temperature u ovo doba pčelari malo preuveličavaju. Iskustvo nas uči da uvek bude toplijih dana u ovo doba i posle zahlađenja. Bilo koji posao se može uraditi i popraviti stanje u košnici.

Što se tiče straha od grabeži, gledaj da radiš posle podne. Nije dobro poraniti sa poslovima oko pčela u situacijama promenljive paše. Treba pustiti pčele da se usmere ka nekom drugom poslu, bilo da je to prikupljanje nekih sitnih količina nektara, polena ili propolisa. Ne treba ih usmeriti ka otvorenoj košnici. Ovo bi trebalo da bude jedan od onih aksioma (kako se to kaže) u radu sa pčelama.

O poslu koji treba da uradiš:

Slično načinu spajanja o kojem sam pisao ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg11215#msg11215), radiš i kod popravljanja stanja u košnici. Ako se plašiš grabeži (a moguće je navesti pčelu na to u ovo doba), radi posle podne. Npr. oko 15 sati pa nadalje (ako jako otopli onda započinješ posao oko 16 sati). Ako je dan prohladan i pčele slabije izleću, možeš raditi kada tebi odgovara. Pripremi nastavak koji je zaštićen i prostor gde ćeš uneti ramove koje vadiš iz košnice. Otvori košnicu i povadi ramove koje treba skloniti ili premeštati. Kada to uradiš, ostavljaš košnicu u stanju, takvom da sutradan samo ubaciš potrebne ramove.

Ako npr. ima legla, ostavljaš ga u središnjem delu i napraviš prazna mesta i do tih ramova sa leglom, ako tu ubacuješ punije ramove. Samo vodiš računa da pri ubacivanju ramova ne približavaš ramove baš u desetu, da ne daviš pčele ili ubiješ maticu. Kada vraćaš ramove sutradan (ili istog dana), dodate ramove približavaš postojećim, stalnim pokretom kojim približavaš i odaljavaš ram prema ramu. Time omogućavaš pčelama da se raspoređuju između ramova. Pčele će u vidu brade visiti u praznom prostoru.

Ostavi po jedno prazno mesto (jedan izvađen ram ili dva) da možeš uvek samo pomeranjem grupe ramova pogledati šta se dešava u središtu klubeta ili gnezda.

Što se tiče predstojećeg zahlađenja, mislim da će se moći ovako raditi i kada zahladi. Bitno je da nema padavina ili jakog vetra.

Razmisli koliko ti odgovara ovakav postupak. Relativno je brz, ali je potpuno bezbedan. Vežbaj, trebaće ti.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Oktobar 26, 2012, 17:32:53
У потпуности се слажем са изнетим предлогом колеге Шолета. Код једног комшије радили смо после подне пре пар дана на температури око 16-17 степени. Ово је била само контрола количине легла и распореда хране када сам морао да мало интервенишем са пребацивањем тамнијих рамова напуњених медом ближе клубету, јер је комшија који већ десетак година ради са пчелама ипак направио мале пропусте око распореда квалитета саћа и хране у тим рамовима.
Срећом у питању су само мали и појединачни пропусти док је код осталих прегледаних заједница било све у реду.

Такође и данас на око 15-16 степени извршили смо на кратко преглед две заједнице.

Могу се као што рече колега Шоле на кратко отварати кошнице и по потреби пребацити по који рам са више меда  до клубета  али строго пазећи на пчеле прилоком приближавања рамова.

Пчеле ће највероватније током новембра ако будемо имали око десетак степени напољу или нешто више у најтоплијем делу дана пребацивати мед са крајњих рамова у зону клубета то јест тамо где им је она најпотребнија, чиме ће испавити неке наше, евентуално направљене грешке у претходном периоду.

Колега Драгославе ако у РВ кошницама имате више од десетак килограма хране можете бити безбрижни мада је далеко боље ако се пчеле зазимљавају са петнаестак или нешто више килограма меда. Заједнице зазимљене са десетак килограма меда сасвим нормално зимују али због квалитета одхрањеног пролећног легла, током марта месеца морају добити одговарајућу количину хране, најбоље сирупа 1:1 или нешто мало гушћег којом ће делимично надокнадити потрошену храну и којом ће обезбедити пчелама поменуту довољну количину хране за легло, док не дође до значајнијег уноса свежег нектара из природе.

Поздрав свима.....

Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Oktobar 26, 2012, 21:01:06
Hvala na savetima.Danas sam pokusao sa jednom kosnicom ali su bile neverovatno agresivne da sam morao da odustanem .Uradio sam nesto drugo bez skidanja hranilice odvajao sam gornji nastavak i proveravao dali je tezak ili lak i obelezavao kom drustvu nedostaje  a koje drustvo ima visak hrane desavalo se da je gornji nastavak lak nastavak ispod mnogo tezi. moja procena je da nigde nema ispod deset kilograma hrane Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Oktobar 27, 2012, 00:13:45
Hvala na savetima.Danas sam pokusao sa jednom kosnicom ali su bile neverovatno agresivne da sam morao da odustanem .Uradio sam nesto drugo bez skidanja hranilice odvajao sam gornji nastavak i proveravao dali je tezak ili lak i obelezavao kom drustvu nedostaje  a koje drustvo ima visak hrane desavalo se da je gornji nastavak lak nastavak ispod mnogo tezi. moja procena je da nigde nema ispod deset kilograma hrane Pozdrav

Колега Драги,
Тај наставак који је лак најбоље би било спустити испод овог у коме има више хране.
Ако у њему има по 2-3 рама меда те рамове межете подићи у наставак који ће Вам остати горњи а празне или рамове са мање меда из тог наставка можете спустити у тај празнији наставак.
Ни сада није касно да се то уради ако је температура изнад десетак степени. Треба само пазити да кошница ако у њој имамо легла, што мање остаје отворена то јест да радове урадимо у што краћем року али ипак строго пазећи на пчеле и посебно на рамове са леглом на којим се негде налази матица.
Најбоље би било да је све ово већ одавно завршено али ни сада није касно.
Мислим да никако не бисте смели оставити горњи наставак изнад плодишног ако у њему нема макар 6 централних рамова солидно напуњених медом са минимум око 8-10 килограма меда.
Препоручио бих Вам такође да обратите пажњу на централне рамове на којим се сада налази клубе да их не раздвајате и не окрећете за 180 * .

Мислим да је све ово већ објављено у некој од тема о зазимљавању друштава али није лоше да се и овде нађе. Ако желимо да удесетостручимо пчелињак и да нам пчеле нормално презиме онда морамо појаснити и како их треба то јест како их је најбоље зазимити.

Пуно поздрава из Новог Милошева..... 
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 27, 2012, 20:15:33
Napisao sam poruku još danas, ali nisam hteo da namećem svoje mišljenje. Ipak sam rešio da je pošaljem sa željom da doprinesem rešenju, koliko mogu.
Suština je u ovome:
Најбоље би било да је све ово већ одавно завршено али ни сада није касно.
 

Ali ako se mora ispravaljati, mora se.


Količina hrane može biti dovoljna, ali ne i raspored. Na brzinu sam napraravio neke skice i na njima se vidi ono što sam često nalazio u košnicama (naročito kada ima više novijeg saća).

Na skici jedan je ono što pčele često urade kada skladište više meda u donjem nastavku (SK 1 – skica 1). Dobije se nešto meda koji je u donjim delovima središnjih ramova, a gornji deo je prazan. Kada se podbaci taj nastavak, med je dalje od klubeta. U slučaju dugotrajnijeg ranog zahlađenja, ostaje beskoristan do proleća. Donji nastavak je sa slabijim središtem (tu ima samo vence) i kada se podigne gore (SK 2), središte je i dalje slabo. Društvo će opstati samo ako zima ne bude hladna (na tome se ne zasniva sigurnost prezimljavanja – na pretpostavci kakva će zima biti). Ne treba zaboraviti da i pri blagim zimama može doći do potrošnje hrane zbog pojave legla. Opet je položaj klubeta na ispražnjenim ramovima. Potrebno je skloniti dva (ili više, ako imaju manje hrane) središnja rama i staviti ih bočno u košnici (SK 3).



Ja sam kod takvih društava preslagao (ako je to bilo potrebno) po skici 4 (SK 4). Čak i ako ima legla, ostavljao sam ga u donjem nastavku. Leglo će izaći za neko vreme, a pčele u prvom delu zime troše med iz prvog nastavka. Između ramova sa leglom se kasnije ponekada (ne uvek, ako je klube krenulo u drugi nastavak)mora ubaciti dva prazna rama, ali je to lak i brz posao. I imaju početak ležišta klubeta u drugom nastavku. U tom drugom nastavku nisam stavljao nikakvu vertikalnu pregradu (lesonit i sl.) do ramova sa medom*. Može se staviti jedan mlad ram prazan ili sa vrlo malo meda.

Pčele mogu biti ljute, kada se razbija klube koje već uspostavljaju. Košnicu treba lagano uznemiriti sa par laganih udaraca i malo nadimiti leto. Pčelarskim nožem se samo razdvoje delovi košnice (zbeg, poklopna daska ili nastavci) ali se ne otvara odmah. Sačeka se dvadesetak-trideset sekundi da se pčela malo smire. Kada se odižu delovi košnice, blago se nadimi i kada se otvori košnica, opet malo sačeka. Vreme je hladno i one se uglavnom povlače prema klubetu. Od pomoći može biti i mala baštenska prskalica koja raspršuje vrlo sitne kapi – aerosole. Samo blago prsnuti po pčelama na ramu ili preko satonoša.

Ne treba raditi panično, ne može se prehladiti ni pčela ni leglo, ako se radi u nekom razumnom vremenu (opet podvlačim - ne žuriti). Samo leglo ima svoju temperaturu (ako je poklopljeno) a pčele se u velikom broju okupe oko legla i greju ga. Inače tehnološki napredak je omogućio da se može videti da ima pčela koje, na sebi svojstven način oslobađaju vrlo mnogo toplote. Naročito kada su ramovi u nastavku i ne vade se van na neko duže vreme tokom rada. U svakom slučaju, radite svoj posao (koji je, kako reče Voja trebalo ranije uraditi) i ne brinite, neće biti neke štete.

*Kada se ranije uklone neki ramovi, pčele hoće u velikom broju da se nakupe u tom praznom prostoru. I tu se može zadržati ulica pčela, koja je u praznom prostoru. Pri ovako kasnom vađenju ramova, to se retko dešava, jer su u središnjem delu pčele već ustanovile ono što se zove toplotnim centrom ili ležištem klubeta.

I još nešto: ako pri pregledu zaključiš da su neka društva slaba sa pčelom, nemoj se ustručavati da ih spojiš kasnije. Broj košnica nije bitan. Bitno je da prezime. U proleće možeš vrlo rano napraviti rojeve i koristiti hranu koja je preostala kada se društva spoje.


PS
Vojo, sada je prebacivanje meda u područje klubeta slabije. Pčelama treba prazan prostor za ležište klubeta i već je doba kada se smanjuje svaka živost pčela. Meni u onim mojim četvoraramnim oplodnjacima u prvom nastavku ostaje nepoklopljen med i pčele ga prebacuju gore tek kada započnu sa jačim unosom polena u proleće i odgajanjem legla. I tada je to prenošenje slabo. Opet pčele ostavljaju prazne ćelije u gnezdu za unos polena, leglo ili jednostavno da mogu da očuvaju toplotu ako zahladi.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Oktobar 27, 2012, 21:15:57
Hvala vam na iscrpnim objasnjenjima problematicni su osam drustva a mozda ja malo i panicim od polovine nedelje najavljuju toplije vreme pa cu ja iskoristiti jedan dan da uradim kako mi savetujete.Pozdrav iz Bozevca
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 27, 2012, 21:22:50
Ako ti nije mrsko, napiši zašto čekaš toplije vreme (i koliko toplije). Osim ako nije jak vetar ili jaka kiša, to sam već naveo, može se raditi.

Plašiš li se niskih temperatura ili nemaš vremena. Šta smatraš lošim vremenom za rad.

Pitam zato što sam napisao da se može raditi i po umereno niskim temperaturam (pa i vrlo niskim).

PS 

Ne zameri ako možda delujem prestrogo sa ovim pitanjima.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Oktobar 27, 2012, 22:56:16
Gledam prognozu za sredu i cetvrtak najavljuju preko deset stepeni bez padavina a kosnice su mi u polju i mislim da je bolje da sacekam jos par dana. Jos jednom hvala.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 27, 2012, 23:09:34
Gledam prognozu za sredu i cetvrtak najavljuju preko deset stepeni bez padavina a kosnice su mi u polju i mislim da je bolje da sacekam jos par dana. Jos jednom hvala.

Dragoslave,
Od srca čestitam na hrabrosti, istrajnosti i uspjehu i želim da u proljeće bude sve uredu.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Oktobar 27, 2012, 23:23:02
Hvala kolega mada ja sebe jos ne dozivljavam kao pcelara pa mi neprijatno da se obracam iskusnim pcelarima sa kolega .Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 27, 2012, 23:36:24
Hvala kolega mada ja sebe jos ne dozivljavam kao pcelara pa mi neprijatno da se obracam iskusnim pcelarima sa kolega .Pozdrav

Ne, ne, ne! Itekako si ti pčelar, a bićeš još bolji i veći jer skromnost je vrlina. Zato, kolega, i želim baš da ti ide sve od ruke. A krano si skuckao i uredio pčelinjak. Takve treba svim pogurati

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Stantić Oktobar 28, 2012, 11:28:23
O onome, što se stvarno dešava u životu pčela , mora se učiti od majstora kakvi su Šole i Voja i još poneki, nije uvlačenje. Ovako elaboriran problem rasporeda hrane u košnicama za zimu, nisam imao prilike nigde da pročitam, a tu se mogu naći stvari koje ranije nisam ni primećivao. Zato hvala!
Hteo sam reći nešto oko rada sa pčelama na niskim temperaturama, a opet je to vezano za hranu. Jednom prilikom sam slušao Branka Reljića koji je pričao da pčele u januaru treba pregledati (naravno kratkotrajno) i ako treba pomoći im, ako im je med van domašaja, tj ako se klube u celini formiralo u donjem nastavku a može se raditi čak do -17 (najbolje je ako je temperatura oko nule da pčele ne poleću). Pomoći ćemo im tako da iz donjeg nastavka dva okvira iz sredine klubeta, gde je najviše pčela i gde se možda već pokrenulo leglo, podignemo gore među med, donje ramove oprezno sastavimo, vratimo gornji nastavak i kroz nekoliko sati klube će se prebaciti u gornji nastavak sa medom. Ovom manipulacijom izgubićemo par stotina pčela, ali ćemo spasiti društvo sigurne smrti. Čika Branko je rekao da su ovo Fararove preporuke.
Ja ovo nisam nikad praktikovao, pre svega zbog moje zimske lenjosti, ali sam zato imao gubitke, a ono što sam hteo reći je da se može raditi sa pčelama i po hladnijem vremenu bez bojazni da će pčelama nešto biti, a pogotovo je to potrebno ako raspored hrane nije dobar.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 28, 2012, 13:26:40
Dragan:

Citat
ono što sam hteo reći je da se može raditi sa pčelama i po hladnijem vremenu bez bojazni da će pčelama nešto biti, a pogotovo je to potrebno ako raspored hrane nije dobar.

Naravno, pčela je hladnokrvan stvor, a prisustvo legla je već nešto drugo.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Oktobar 28, 2012, 17:45:11
Evo jednog zapravo dva snimka na kojim se vidi pravilan raspored hrane za zimu.

Ima tu još po nešto važno da se čuje.  :)

Mlađi pčelari i ne moraju ovako lagodno i bez kape da rade.

http://www.youtube.com/watch?v=U8W6BWn7i4U

http://www.youtube.com/watch?v=xYsVlX7I52Q&feature=relmfu


Pozdrav svima.....


Evo i još jedan snimak ali ovde sa malo više meda, zapravo samo jedan od 3 tada napravljena snimka o zazimljavanju zajednica u RV košnicama.
Praktično ovde imamo jedan nastavak sa medom za koji slobodno možemo reći da je višak, a koji se može po potrebi prebaciti nekoj zajednici u kojoj nemamo dovoljne količine hrane...

Zapravo najbolje je da se vide sva tri snimka:

Prvi deo:  http://www.youtube.com/watch?v=R_L_0zcQAlY&feature=relmfu

Drugi deo: http://www.youtube.com/watch?v=lMntp4ZeAv4&feature=relmfu

I treći deo:


http://www.youtube.com/watch?v=7b_xL1YwEDc&feature=relmfu


Pozdrav svima....
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 28, 2012, 21:48:01
Vojo na snimcima si jasnije pokazao kako treba rasporediti hranu za zimovanje. I tu se, naravno slažemo. To je pravilno zazimljavanje. Samo mislim ne treba imati tri nastavka kod svih društava: dva nastavka je dovoljno. Naročito u košnicama, kao što je ona u trećem delu (košnica sa narandžastim plodištem). Ona ima prilično hrane u prvom nastavku i može se desiti da klube ostane tu i započne sa leglom u prvom nastavku.

Psebno je dobro kada ima viška hrane i taj nastavak se skloni za pomoć drugim društvima ili ostavi za proleće.

Dragan:

Citat
ono što sam hteo reći je da se može raditi sa pčelama i po hladnijem vremenu bez bojazni da će pčelama nešto biti, a pogotovo je to potrebno ako raspored hrane nije dobar.

Naravno, pčela je hladnokrvan stvor, a prisustvo legla je već nešto drugo.

Pozdrav, svako dobro!

Rad koji je neophodan u hladnim danima nema nikakve veze sa postojanjem legla. Istresao sam pčele u nastavak bez ramova na temperaturi ispod nule i sve su se podigle u gornji nastavak. Ni jedna nije ostala. Samo što se ne sme ostaviti prvi nastavak bez ramova. Tada deo klubeta može pasti na podnjaču i tu ostati.

Nešto što je povezano sa ovim je strah nekih pčelara da pogledaju košnicu po vremenu koje nije toliko opasno po pčele (na nekih desetak stepeni – ili nešto manje) u strahu da klube ne padne na podnjaču. Kao da je to neka lopta koja nema nigde oslonac. Pa pčele je jako teško istresti sa rama, a ne da klube padne. Ovakvu tezu održavaju pčelari (nažalost iskusni), ali koji nikada nisu otvorili košnicu po hladnom vremenu.

Da se razumememo: ne predlažem da se u toku zimskog mirovanja radi na pčelinjaku  kao i leti. To je bezobrazluk koji je širio jedan nazovi stručnjak, nazivajući to „modom pregledanja košnica u decembru“. A kasnije je jednom mesečno pravio video snimke i zimi. I stalno ponavlja ono svoje „čudno, čudno...“ Pa mora da se čudi onome što nikada nije vodeo ni doživeo a drži predavanja “k’o mator“ :D (što bi rekli kao stručnjak).

Ali ako pčelama treba pomoći (u stvari ispraviti svoju grešku) ne treba se plašiti da će klube „pasti“ na podnjaču. Zbog takvog „sujeverja“ puno početnika (ali i vrlo iskusnih pčelara) izgubi neka društva koja su po svim merilima imala dovoljno pčele da vrlo bezbedno prezime.

A greška nastupa zbog onoga: znaju pčele...Da znaju ne bi naseljavale onakva mesta kao što je ovo na slikama. Da budem jasan, znaju pčele, ali nemaju izbora. Kada smo im već nametnuli nešto, treba brinuti o njima.

Sa ovim temperatura nema nikakve veze. Inače, kada ima legla samo je teže pčelaru da radi.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 28, 2012, 22:08:27
Šošić:

Rad koji je neophodan u hladnim danima nema nikakve veze sa postojanjem legla. Istresao sam pčele u nastavak bez ramova na temperaturi ispod nule i sve su se podigle u gornji nastavak. Ni jedna nije ostala. Samo što se ne sme ostaviti prvi nastavak bez ramova. Tada deo klubeta može pasti na podnjaču i tu ostati.
Citat

Kako to nema veze? Možeš li malo podrobnije objasniti i činjenično potkrijepiti?
Istresao si i ispod nule? Koliko? -1, -21...?
Može li se desiti da spasimo pčele, a dobijemo bolest?
Naravno, jasno je da je najbolje ovo uopšte ne imati kao opciju ako sve navrijeme i dobro uradimo, ali, eto, i o ovome možemo i moramo da pričamo.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: drazen.kasapovic Oktobar 28, 2012, 23:32:35
Svaka vam cast ,stvarno uzivam citajuci ove redove .
 0 necemu sto nisam nigde mogao da procitam .
Pozdrav iz NS
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Oktobar 29, 2012, 00:42:59
Svaka vam cast ,stvarno uzivam citajuci ove redove .
 0 necemu sto nisam nigde mogao da procitam .
Pozdrav iz NS

Kolega Dražene, samo čitajte i učite. Ovde ćete sigurno naći dosta toga što nemamo u postojećoj literaturi.
I da, naravno, pitajte sve što Vam nije jasno, isto kao što mi malo iskusniji pitamo jedni druge za mišljenje i iskustva. Verovatno da ne postoji niko ko baš sve zna o životu pčelinjih zajednica.

Šole: Vojo na snimcima si jasnije pokazao kako treba rasporediti hranu za zimovanje. I tu se, naravno slažemo. To je pravilno zazimljavanje. Samo mislim ne treba imati tri nastavka kod svih društava: dva nastavka je dovoljno. Naročito u košnicama, kao što je ona u trećem delu (košnica sa narandžastim plodištem). Ona ima prilično hrane u prvom nastavku i može se desiti da klube ostane tu i započne sa leglom u prvom nastavku.

Psebno je dobro kada ima viška hrane i taj nastavak se skloni za pomoć drugim društvima ili ostavi za proleće.


Šole, u pravu si , ne treba imati po tri nastavka u svim zajednicama i u svim slučajevima. Mislim da treba uzeti u obziri to da su ramovi Rodne Voje dosta niži od LR ramova (visina saća u ramu je oko 170-175mm što je znatno manje od visine klubeta)  i da normalno pčelinje klube u RV košnicama zahvata dva nastavka.

Po mom iskustvu kada se u RV košnici sa 3 nastavka podbaci prazan nastavak ispod nastavka u kome su pčele formirale klube i gde dve trećine klubeta zahvata taj drugi nastavak dok jedna trećina zahvata treći nastavak, tada pčele najbolje zimuju.

U uslovima koje pominješ kada je praktično jedan RV nastavak sa medom višak (treći) i kada se pčele zazimljuju u prvom sa relativno dosta meda (jer nemamo prazan nastavak sa ramovima ispod) tada je najbolje da se leto na košnici malo više otvori kako pčele ne bi ranije pokretale leglo.
Trebalo bi naglasiti i da samo pokretanje legla zavisi od spoljnih temperatura i unosa prvog polenovog praha i da nije isto u svim krajevima. Kod mene na primer prošle godine većina pčela iz pčelinjih zajednica nije  imala mogućnost da izvrši pročisni let u trajanju od 116 do 120 dana što je u Sremu, južnom Banatu, južnoj pa skoro i celoj Bačkoj ili nešto južnijim krajevima prosto nezamislivo.
Tako da na primer ovog proleća prvi pročisni let pčele su imale tek prvog marta a unos prvog polena sutradan ili koji dan kasnije dok je u isto vreme u južnijim krajevima u istom periodu bilo već na 2-3 rama legla.
Obično zajednice sa malo iskusnijim maticama sa leglom u mom kraju kreću početkom marta. Tokom zimskog perioda klebe se pomera prema gore i obično početkom marta leglo započinje u nastavku gde se nalizio samo gornji deo klubeta to jest iznad nastavka u kome je većinski deo  klubeta zimovao. Odmah nakon što leglom popune donje delove tih 3-4 gornja rama gde su zimovale pčele trošeći med iz susjednih ramova naglo šire leglo u tom gornjem nastavku u polukrug kako po horizontali tako i po vertikali ali samo prema gore krez med (ovo sve naravno pod uslov ako nema nekog značajnijeg unosa hrane iz prirode, što je najčešći slučaj u mom kraju).
I sve se ovo odigrava do kraja marta meseca.
Međutim ako se pojavi neka dobra paša kao što je slučaj početkom aprila sa uljanom repicom i pčele krenu sa unosom značajnih količina polena i nektara tada se zajednica sa leglom naglo proširuje u donji nastavak. Ako imamo vremena i ako želimo tada po potrebi možemo malo pomoći pčelinjoj zajednici (pod uslovom ako je zajednica dovoljno snažna) tako što ćemo u donji nastavak spustiti 3-4 od ukupno 6-7 ramova legla. U roku od nedelju dana pčele leglo rašire u donjem i gornjem nastavku na po 6-7 ramova. Naravno ovo nije neophodno ali se svakako ovakvom intervencijom  malo ubrzava širenje legla i razvoj zajednica.
Sad sam se malo udaljio od teme a hteo sam da kažem da sam sistem zazimljavanja treba prilagođavati sistemu košnica kojim radimo i klimatskim uslovima u kojim pčelarimo.

Hvala ti za ova iskustva o radu sa pčelama u vreme zimovanja pčelinjih zajednica dok su pčele u klubetu. Obično o "padanju klubeta" koje pominješ najviše pišu oni koji to nikada nisu videli.

Kolega Eso, mislim da dok nema legla u košnicama nema nikave bojazni za bilo kakvo obolenje. Naravno Šole će nam o tome više reći.

Pozdrav svima..... 
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 29, 2012, 09:43:37
Pre svega nabolje je zazimiti društva još u avgustu i tu se svi slažemo. Ali nevolje izaziva taj nesklad u tvrdnjama da pčela uvek zna šta radi, stvarnim stanjem u košnici koje pčelar uspostavlja i još dodatno poređenje sa pčelama koje samostalno žive (bez mešanja čoveka u izabranom staništu), odnosno sa pčelama u “prirodnim” staništima.

I moramo biti ozbiljni. Rad oko košnice na -21º bi ukazuje na to da se na i Grenlandu uspešno pčelari, a Volhovič bi ‘ladno mogao da pčelari sa bar 1000 košnica jer je u srcu netaknute prirode. Ali nije baš tako. Sve ima neke razumne granice.

Temperature pri kojima sam ja ispravljao svoje greške su bile i do -9 (već sam napisao). To je bilo prošle zime. A razlog je oklevanje i čekanje boljeg vremena i umesto da sam to obavio na -3, morao sam na -9. U međuvremenu je pola pčela tog društva stradalo od gladi (imam i video zapis njihovog spasavanja), a da sam odmah to uradi bilo bi sve OK.

Nazovimo sve to intervencijama manjeg obima (jedna ili nekoliko košnica).

Najobimniji rad u zimskim uslovima sam imao zime 1995/1996. Uslovi tokom ’95 su uzrok tome, ali pre svega duga zima sa stalnim jakim vetrom. U roku od 3 dana sam svaku košnicu na pčelinjaku otvorio i istresao pčela sa 2-3 rama i približio bočne ramove sa medom. Pčela je sam istresena na ramove donjeg nastavka. Naredna godina (1996), bila mi je vrlo uspešna. Inače te godine je džanarika (bela šljiva) cvetala tek 22 aprila!!!


Ako je potreban kasni ili zimski zahvat, to možemo smatrati metodom sličnom šok terapiji. Zajednicu tretiramo snažnije i kratkom roku. Dalje ima vremena da se oporavi.

Postojanje legla traži i povećani oprez u radu i ništa više. Zato što se tu sakuplja previše pčela sa namerom da održi temperaturu u leglu. Teoretičari (koji o ovome raspravljaju, a nisu to radili) ovo razmatraju sa stanovišta stanja u proleće, kada se leglo naglo uvećava i zna da bude i u nesrazmeri sa brojem pčela (usled nagle smene generacija). Tada je moguće prehladiti leglo i to možemo posmatrati sa čisto energetskog stanovišta: potrebno je obezbediti puno energije da se gnezdo ugreje, jer je ono jako uvećano u relativno kratkom vremenu. Koliko legla ima u novembru , decembru ili januaru? Pa vrlo malo. Kada pčela nema drugi posao osim da se stara o to malo legla, ništa neprijatno se ne dešava. Princip očuvanja zdravlja pčelinje zajednice zavisi od toga koliko pčele mogu da se posvete svakoj pojedinačnoj ćeliji sa leglom, odnosno svakoj obavezi u košnici do najsitnijih detalja. To je suština.
 
O principima kako oboljevaju društva kada isprazne središte možemo raspravljati, ali pčele oboljevaju i na taj način i to uspešno :D.


PS

Alternativa je šećerna pogača, ali ja nisam u toj priči. To je tek loše.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 29, 2012, 10:13:30
Šošić:

[quotePostojanje legla traži i povećani oprez u radu i ništa više.][/quote]

Fino si ovo objasnio.
U "oprezu" leži sve.
Naravno da ćemo se složiti da su izuzeci nekad jači od pravila, a ovaj tip izuzetaka (zakašnjelo reagovanje) treba svesti na minimum minimuma. Radio sam to više puta na 1-2 zajednice i svaki put sam sebi rekao: "Eso, treba ti dobru plesku opaliti!"

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Oktobar 29, 2012, 10:39:05
Uzivao sam dok sam citao ove postove jer je ovo sve iz prakse a ne procitao sam  negde .danas sam tri kosnice prepakovao popodne nastavljam dalje U jednoj sam naisao na ovu situaciju .Samo da dodam hrane imadovoljno i drustvo je jako.Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 29, 2012, 11:28:06
Uzivao sam dok sam citao ove postove jer je ovo sve iz prakse a ne procitao sam  negde .danas sam tri kosnice prepakovao popodne nastavljam dalje U jednoj sam naisao na ovu situaciju .Samo da dodam hrane imadovoljno i drustvo je jako.Pozdrav

Drago mi je da si uživao.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 29, 2012, 11:31:56
Dragoslave, kada nađeš vremena, napiši šta i kako si radio i kojih teškoća je bilo i koja je temeratura bila (uopšte kakvi su meteorološki uslovi bili tokom rada).

Ovo na slici je malo nejasno: ima li dva nastavka ili jedan. Ako imaš dva nastavka i pčele ima u oba, to je dobro da ne može biti bolje, jer verovatno ima pčela u oba nastavka.

Može biti nezgodno ako se slično vidi dok je zima već u jeku i da se klube podeli na dva dela. Ali to ovde nije slučaj jer se na slici vidi da su ulice dobro popunjene pčelama. Navodim ovo samo kao mogućnost i ona se ponekad dešava kod nekih slabih društava, da se klube podeli.

Ako je to stanje društva sa samo jednim nastavkom, nije ništa neobično. Još nije toliko hladni i pčele su u obliku rastresitog klubeta koje kao takvo mora zauzeti više prostora. Kako zahlađuje, klube će se povlačiti na dole (i povlačiti i zgušnjavati, tako da se menja zapremina klubeta i ono ne bude do satonoša).



Jesi li zatvarao mreže na zbegu novinom? Na slikama tvog pčelinjaka sam video krovove (poklopce) koji su duboki (imaju visoke bokove). Zato mislim da te otvore ne treba uopšte zatvarati. Imam u vidu da si u košavskom području (pogledao sam na google mapi). Ali i leta ti nisu velika a koristiš i češljeve, tako da će leto biti vrlo malo.

I kod mene zna da duva vrlo jaka košava, a na pomoćnim društvima (oni uski u koje može stati 4 LR rama i koji imaju vrlo leš oblik klubeta) zimuju samo sa zbegovima visine 7 cm. Nemaju poklopne daske. Bokovi krovova su uz to vrlo niski: svega  4 cm i poneki ne naležu dobro.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Oktobar 29, 2012, 15:33:36
Malo pre sam dosao sa pcelinjaka sredio sam problematicna drustva.Temperatura je 6 stepeni .Nisam imao potrebe da dodajem ramove iz drugih kosnica vec sam podizao iz plodista.Svaki gornji nastavak ima po sest rama meda a u plodistu po cetiri  rama samo u jednoj su tri .Ja mislim tek u januaru da ih pregledam pa ako bude trebalo da dodam pogacu.Sve kosnice su sa tri nastavka .Prvi je prazan a pcele zauzimaju drugi i treci nastavak inace pcele su bile dosta mirne .Ponovo se zahvaljujem tebi Dragane a isto tako i Voji i Esadu Pozdrav iz Bozevca
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Oktobar 29, 2012, 22:02:39
Malo pre sam dosao sa pcelinjaka sredio sam problematicna drustva.Temperatura je 6 stepeni .Nisam imao potrebe da dodajem ramove iz drugih kosnica vec sam podizao iz plodista.Svaki gornji nastavak ima po sest rama meda a u plodistu po cetiri  rama samo u jednoj su tri .Ja mislim tek u januaru da ih pregledam pa ako bude trebalo da dodam pogacu.Sve kosnice su sa tri nastavka .Prvi je prazan a pcele zauzimaju drugi i treci nastavak inace pcele su bile dosta mirne .Ponovo se zahvaljujem tebi Dragane a isto tako i Voji i Esadu Pozdrav iz Bozevca

Dragi naš Dragoslave,
Najpre lično želim da se ja Vama zahvalim što ste izneli zabrinutost za Vaše pčele i pokazali pravi put onim pčelarima koji se ustručavaju da upute komentar i da postave pitanje.

Sada ste me obradovali ovim dopisom o stanju na Vašem pčelinjaku i količini hrane u košnicama.
Verujem da neće biti nikakve potrebe za dodavanje pogača jer pčele u RV košnicama ne bi trebalo da tokom novembra, decembra, januara i februara potroše više od 3 kilograma hrane.
Gledajući da se pčelinje klube obično nalazi u 5-6 ili najviše 7 ulica i da pčele obično troše med sa 6 centralnih ramova pomerajući se po vertikali za temperaturom one za tih 4 meseca zime (koliko se u najčešćim slučajevima nalaze u čvršćem klubetu), i u uslovima jake zime, bez toplih perioda kada ne bi imale mogućnost prenošenja hrane odozdo i sa krajnjih ramova gde se uvek nađe po malo meda, nemaju nikakve mogućnosti da potroše više od 5-6 centimetara meda po visini ramova.

Svaki centimetar saća po visini u RV ramovima ima u proseku nešto oko 100 grama meda, što znači da klube na 6 ramova, koje zahvata nešto oko dve trećina dužine RV ramova, ne bi trebalo da mesečno troši više od 15 milimetara meda po visini ramova. 

Zato nemate šta da brinete kolega Dragoslave.

Sada, kad je malo zahladilo i kada prestaju značajniji radovi na pčelinjaku, mislim da je pravo vreme da polako krenete u proizvodnju RV košnica ( a koliko znam imate uslova za to) i polako pripremite malo  novih košnica pa da jednu grupu od sada zazimljenih pčelinjih zajednica udesetostručite kako je navedeno u početku ove teme.


Pozdrav iz Novog Miloševa.......
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Oktobar 29, 2012, 23:00:18
Hvala Vojo na podrsci nameravam na prolece barem sa dve kosnice da pokusam ovu operaciju da ponovim ako bog da jer sad vidim gde sam sve lutao i pravio greske narocito sa maticama i sad imam u desetak kosnica neobelezene matice. Pozdrav iz Bozevca
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 09, 2013, 03:07:13
Da osvezimo temu.

Jos malo pa dolazi prolece, pa treba i razmisljati o uvecanju ili obnavljanju pcelinjaka.

Vojo imam jedno pitanje za tebe, malo jeste cudno, ali nije ne resivo. Jednom prilikom si napomenuo, bilo je to davno, da se iz jednog drustva u toku godine mogu i vise od deset drustava dobiti.
Koliko po tvom misljenju se maksimalno mogu dobiti drustava, ustvari rojeva.

Ja sam nesto racunao, ali ne oslanjaju ci se na bilo kakva vrcanja meda u toku godine, da se uz veliki rad (ustvari , bez rada nema ni rezultata ) stalnu prehranu mogu i jednog drustva dobiti od 100 do 120 rojeva, da svi imaju mlade matice i da se solidno zazime.

Nisam racunao potrosnju hrane - secernog sirupa jer je nemoguce izracunati, a razlog su vremenske prilike i neprilike koje prate nas pcelare, ali predpostavljam da treba toga poprilicno, normalno da bi selidba doprinela smanjenju potrosnje secera, ali i stacionar nebi nesto vise kostao jer seliti rojeve na pasu i to kosta pa ti rojevi mogu cak biti meka tudzica ukoliko na pasi ima doseljenih pcelinjaka.

Nacin je vrlo jednostavan, samo je pcelarevo prisusvo malte ne svakodnevno obavezno, ali 100 - 120 rojeva od jedne kosnice je ipak pozamasno za godinu dana i ulozen rad i finansije se u sledecoj godini vec osete, a moze i u toku godine ako se rojevi prodaju ako pcelaru nisu potrebni.

Voleo bih da cujem tvoje misljenje, pa cu ja reci kako sam to zamislio i to vrlo jednostavno.

Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Jasmin Ucambarlic Februar 09, 2013, 11:44:52
Kolega Boza i mene muci to umnozavanje volio bih kada bi i vi obrazlozili vas nacin na koji to mislite uraditi ja sam svaki dan na pcelinjaku tako da svaka opcija odgovara poz.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 09, 2013, 11:52:49
Hajde Božo da čujemo. Čekam kao mačka miša.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 09, 2013, 14:53:33
Ipak bi sacekao Vojin komentar, jer sam ja po njegovoj ideji jos ranije nesto odradio, ali sam nesto od te njegove ideje i prosirio, ali posto ima razlike u nacinu pcelarenja i razmisljanja izmedzu mene i Voje treba saslusati i drugu stranu.

Ovo je samo moje razmisljanje, a ne i moja realizacija, da se razumemo, uvek je lakse razgovarati i razmenjivati misljenja, pa bilo kakva da su, nego li se na svojim greskama uciti.
Ima jedna poslovica, sto jedna budala uradi, stotinu pametnih nemmogu ispraviti, pa da ja sam sebi nebi ispao budala, bolje je poslusati savete kolega.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 09, 2013, 21:07:08
Kolega Boza i mene muci to umnozavanje volio bih kada bi i vi obrazlozili vas nacin na koji to mislite uraditi ja sam svaki dan na pcelinjaku tako da svaka opcija odgovara poz.

Nisam znao da ćeš ići na toliki broj.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 09, 2013, 21:11:25
Dragi moj Božo,
Hvala ti što si već imao prilike da višestruko umnožavaš društva, da na neki tvoj način proširiš moj već predloženi način umnožavanja društava i da doneseš svoje mišljenje i sud o mogućnostima još većeg umnožavanja..
Ja sam jednom prilikom kada smo pričali o ovoj temi koju sam već odavno pre oko 4 ako već nema i pet godina postavio na Sposovom Forumu rekao da se može i daleko više umožiti društava.
Tada sam rekao da bih lako mogao čak i udvostručiti onih 10 već opisanih zajednica to jest napravtiti bez ikakvih problema 20 zajednica
Ovih 10 drugih poslednje napravljenih zajednica zazimio bih na jednom RV nastavku u kome po mom iskustvu pčele odlično zimuju. To nisu neke snažne zajednice ali su sasvim normane zajednice koje se u normalnim prolećnim uslovima u mnogim našim krajevima i uz odgovarajuću prihranu do bagremove paše u narednoj godini mogu razviti u neke normalne zajednice.

Zaista postoji mnoštvo modaliteta formiranja rojeva ali sam na osnovu nekih svojih iskustava u temi kako lako udesetostručiti pčelinjak naveo moje viđenje načina koji bi mnogi pčelari mogli bez nekih velikih problema sprovesti u delo.

Biće mi zadovoljstvo dragi prijatelju Božo pročitati kako si osmislio takav senzacionalan plan.

Pozdrav svima...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 09, 2013, 22:44:02
Boža je dugogodišnji proizvođač matične mleči. Pošto ima veliko iskustvo sa matičnjacima plan mu je sigurno dobar. Još samo da nam ga predstavi.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 11, 2013, 10:09:04
Evo drage kolege, pokusacu u najkracim crtama (ali ko to moze)objasniti moje vidzenje umnozavanja pceljinjih drustava-rojeva, jer to nisu drustva iz kojih prelivaju pcele vec rojevi kojim treba velika nega i paznja, sto hranom, sto zastitom od raznih neprijatelja pcela.

Kod nas su se pojavile neke nove bolesti pcela, nama nepoznatima, kao... Nozema Cerana, napustanje pcela iz kosnica  u toku jeseni i zime, ostavljajuci velike zalihe hrane, ali ipak napustaju kosnice. Rezultat prezivljavanja odbeglih pcela u novim zimskim uslovima samo mozete da predpostavite.

Ja nisam strucnjak u oblasti pcelarstva i nebavim se naucno istrazivackim radovima, ja sam po struci, automehanicar, masinbravar, bravar i jos po nesto znam od nekih od zanata, jednom recju, zanatlija, a pcelarenjem se bavim iz ljubavi prema pcelama, a neki put njihovi proizvodi pokriju i troskove samoodrzavanja.

Kada sam spomenuo gubitke nama nepoznatim razlozima, postavlja se i pitanje kako sve to na neki nacin spreciti i ujedno i obnoviti nase pcelinjake.

Voja je kao sto je i sam naveo, piso o uvecanju pceljinjaka 1:10 bilo je raznih komentara, mnogi u to nisu verovali, neki se cak i smejali, kao nemogucim, ali ko tako moze da kaza, pa samo onaj koji mnogo ne razmislja svojom glavom, jer ne poznaje pcelu kao pcelu i negledaju je kao nama dragom inekta ve samo kako bi iz njih izvukli maksimalnu koris, od svoje zanesenosti koristoljublja, zaboravili su na pcelu, a zaboravili su da ljudi kao pcelari postoje.

Da negusim vise.

Kako je to moguce uvelicati pcelinjak, kada se pojave veliki gubici, a materijalna situacija nam ne dozvoljava brzo obnavljanje pceljinjaka kupovinom rojeva. Moram odmah napomenuti da je ovo samo moje razmisljanje o uvecanju pcelinjaka, a ne i praksa, to tek treba ako Bog da zadravlja ove godine isprobati, pa sam zato i naveo u ranijem postu, da je prolece pri kraju i da se sada mora o tome razgovarati i pripremiti. Kada prodze voz mozes mu samo videti ledza.

Kako mislim da treba raditi sa jednim jedinim drustvim koje je ostalo na pcelinjaku u kosnici u toku zime, Januar Februar.
Obavezna prehrana sa pogacom uz dodatak sredstva protiv Nozeme, Moze bilo ko sta da prica, ali Fumagilin je zakon. (kasnije cu objasniti i zasto) Pogacu treba svako da spremi na nacin koji misli da je za njega najbolji, ali zimska pogaca ne trpi razne dodatke, kao polen, zamena za polen koja je puna proteina kao Kvasac, i jos mnogih drugih dodataka kojima su pcelari u stanju da trpaju i mesaju u pogace. Krajem Februara, pocetkom Marta, dodaci su potrebni. 

Mart, ako nemamo naseg polena, (nekupujte niposto polen od svakoga) dodaje se kvasac i rastvor kobalt hlorida i Oligovit tableta istucana u prah. Oligovit se kao vitaminska tableta koristi za ljudsku upotrebu, proizvodi Galenika Zemun.
Tako treba odrzavati drustvo sve do pojave toplijih dana kada pogacu zamenjuje secerni sirup.

Pogace nemojte praviti od vaseg meda, jer moze biti poguban za pcele, previte samo secerne.
Da napomenem, jer znam da ce sada svakog to interesovati,  recpt pogace, neka radi kako ko misli da mu podace dobro izlaz kao sto sam i naveo. Napisacu i kako ja radim, sve ce te dobiti na tacni.

Znaci, pcelinje drustvo je prezimelo i ojacalo uz nasu pomoc, nemojte se osloniti niposto na zalihe hrane koje ima u kosnici, pcele su mnogo, mnogo pametnije od nas, pa svoje zalihe cuvaju za sledece generacije, a i primetio sam da su veliki metorolozi, jer da nisu takve, pa kao bi prezivele toliko godina. Kada im se doda zimi pogaca, rado nju koriste nego med da otlkapaju, pa tako kasnnije i dodati im sirup.
Idemo dalje, poceli lepi dani i pocinje dodavanje secernog 1:1 sirupa, u kosnicama i dalje stare pcele, u sirup dodati po meri Fumagilin (antibiotik protiv nozeme) i rastvor kobalt hlorida. Kobalt hlorid je podsticajno sredstvo matici za bolje nosenje.

Moramo biti sigurni da nam stare pcele pred samo prolece ne obole od Nozeme jer se tada i pojavljuje sve vise mladog legla i svaka nam je pcela potrebna, leto na kosnici je nesto uze od normalnog.
Jedno drustvo, treba ga cuvati kao malo vode na dlanu ako zelimo da nam reprodukuje prolecne mlade rojeve.

Da nebi bio dosadan, nastavicu sutra, jer neko kada otvori stranicu i vidi gomilu napisanog teksta, nece ga ni citati, a sto se mog pisanja tice, mogu i da nastavim, ali i ovde ce biti materijala za raspravu, a svako ko zeli sa svojim pametnim savetima da pomogne kolegama neka uzme uzesce, svima ce koristiti, ali molim vas, bez nadmudrivanja, sve se to moze objasniti na jedan  lep nacin, svaka dobronamerna sugestija je dobro dosla svima nama, jer i ja sam mozda nesto propustio, a najverovatnije da sam propustio, da bas ne zalazim u neke detralje, detaljisacemo zajedno, ako se slazete.



Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Lazovic Zivojin Februar 11, 2013, 11:23:10
Božo, čekamo nastavak teksta...
Veliki ozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 11, 2013, 12:47:44
Samo napred dragi naš Božo, kad uhvatite slobodnog vremena nastavite. Očekujemo nastavak..


Pozdrav svima....
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Stankovic Miodrag Februar 11, 2013, 13:11:00
Moram da pitam zar antibiotici nisu zabranjeni u pcelarstvu?

Drugo multivitaminski preparati su suplementi prirodnih i daleko od izvornih - (npr kupovni C vitamin je askorbinska kiselina a pravi - prirodni C vitamin je kompleks vitamina i drugih elemenata - skoro 400) pa me interesuje kako pcele to usvajaju? Zar nije onda bolje dodati ljutu svezu papriku koja je npr najveci izvor C vitamina (a i A) i imati nesto prirodniju pogacu?

Uopste ne ulazeci u sam nacin umnozavanja pcelinjaka (tema koja me vrlo interesuje - temu Voje Brstine o udesetostrucavanju sam iscitao par puta) mogu reci da me odmah odbijaju te tri stvari - antibiotici, multivitaminski preparati i rastvor kobalt hlorida - tri stvari koje u sopstvenom zivotu koristim (antibiotici - u zadnjih dvadeset godina samo kad moram i sto krace), multivitamini - nikad i kobalt hlorid nikad - sam kobalt je jedan od cescih alergena. jos gore:

Cobalt Chloride has been classified by IARC (International Agency for Research on Cancer) in Group 2B. Which states Cobalt Chloride is possibly carcinogenic to humans. Very toxic to aquatic organisms. May cause long term adverse effects in the environment.

Mislim da ovo zasluzuje nekakvu reakciju - moze i na moj tekst ali i prethodno iznete recepture... Plus posle svih napada na RV i njenog konstruktora sa najrazlicitijim povodima pa cak i onim koji normalnim ljudima nisu jasni sta ce biti sledece - povezivanje RV i ovih stvari? Ko da se svi trude da joj nanesu sve vise i vise stete?
Pozdrav Miodrag
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 11, 2013, 13:28:30
Ziko, stari moj dobri druze, nastavicu

Proizvodnja rojeva je unosan posao. Proizvodnjom se obicno bave dobri pcelari i pcelari koji se opredele da im pcelarenje bude osnovno zanimanje i dobijenim prihodom hrane svoje porodice, placaju sezonske radnike odrzavanje pcelinjaka i da vise ne nabrajam.

Posto  svako ima neki svoj nacin proizvodnje rojeva i odredzivanje neke svoje nerealne cene, od koje se ja jezim, zelim kao sto sam iz gornjeg posta naveo, kada covek dekintira, tj. ostane praznih dzepova, niko mu nemoze pomoci ili nece, a zeli sa svojom upornoscu obnoviti pceljinjak, da sam sebi sa svojim radom obnovi izgubljeno.
I to kosta, ali mnogo manje i ta ulozena stredstva se se brzo zaborave kada se vidi ostvareni napredak, da kazem ulozeni rad, jer rad je skuplji od ulozenog novca, samo mi nas rad necenimo i sami sebe u nekim trenucima ne cenimo.

Opet sam se raspricao, ali nemogu, a da neskrenem na neki nacin paznju nasim kolegam pcelarima.

Idemo dalje.
Vec u Aprilu mesecu, tacnije oko polovine meseca kada nam je drustvo dostiglo neki da nazovem za to vreme vrhunac, treba poceti sa razrojavanjem, (datumi se mogu pomeriti u zavisnosti od vremenskih prilika.
Iz drusta koje smo negovali kao malo vode na dlanu, uzimam jedan ram sa zatvorenim leglom na kome je matica i stavlja se u pripremljeni nastavak sa podnjacom i krovom i ono  ostaje na istom mestu. U taj isti nastavak, dodati dva rama sa hranom, a prazan prostor popuniti izgradzenim sacem, nemora se celo plodiste popuniti jer momentalno za to i nema potrebe. Kazem momentalno jer ce ubrzo trebati dodavati SO kada mlade pcele pocnu izlaziti iz zatvorenog legla. Sve to utopliti i dodati u hranilicu 1:1  1/2 l sirupa u koji se dodaje rastvor Kobalt hlorida 1ml. na 1l. sirupa. Hranilica nesme ostati nikada prazna, ali ne preterivati, sipati samo kada se predhodni sadrzaj potrosi. Nebitno dodavanje, uvece ili ujutro. To je da ga nazovem rojcicu sa starom maticom na jednom ramu.

Ostali deo legla bez matice sa hranom prebaciti na zgodno mesto na pcelinnjaku. Izletnice ce vratiti u staru kosnicu kod svoje matice i popuniti delimicno prazan prostor, gde ce krenuti nesto brzi razvoj.

Ostatak ramova sa mladim i starim leglom kao i hranom i normalno pcelama, rasporedzuje se u novi nastavak stim sto mlado leglo ide u sredinu, sto je i normalno, a zatvoreno leglo levo i desno, hrana-med-perga uz leglo.

Kada pcele osete da su obezmaticene, a izletnice su vec napustile kosnicu i vratile se starom stadu, pcele ce poceti da povlace maticnjake, jer nemaju kud. I njih treba obavezno odmah prehranjiivati ali bez upotrebe bilo kakvih hemijskih dodataka, samo cistim secernim sirupom 1:1.
Pojilica sa cistom vodom na pcelinjaku je obavezna, kada bi se jos u toku dana od 8h pa do16h dogrevala na oko 15-stak stepani, pa gde bi nam bio kraj, ali i tu Boza ima resenje. Kasnije.

Tako novoformirano drustvo ima legla u svim stadijumuma, obicno bi trebalo imati oko 5- 7 ramova najmanje, a zavisi i od jacine samog drustva koje smo rasfprmirali, sto vise ramova legla to bolje, a to sve zavisi od nase prehrane i razvoja u zimskom i proletnom periodu, koliko je negovano jedno jedino drustvo na pcelinjaku, a koje sam gore naveo.

Sestog dana vrsi se kontrola drustva koje je obezmaticeno, starka se nedira vec samo kontrolise potrosnja hrane, ako ima zatvorenih maticnjaka, porise se, a obicno ih ima jer pcela povlace maticnjake i na starijim larvama od 4 dana, nebi li sto pre dosli do matice njima u toim trenucima jako potrebne, a ostavljaju se samo otvoreni maticnjaci

Desetog dana, to se drustvo razrojava, ali obavezno, negledajuci na vremenske prilike, ili nedaj Boze neprilike.
Ako imamo 5-6 ramova sa leglom, od njega sa samo jednim ramom pravimo rojeve, svaki roj bi na ramu trebalo imati zdrav lep maticnjak, ali u koliko ga nema dodati mu neki vec izgradzen maticnjak sa drugog rama, to su njihovi maticnjaci i pcele ih bez problema primaju.

Sva tako rasformirana drusta treba odmah prehranjivati sa 1:1 secernim sirupom, hranilica nesme biti prazna, a razlog je vrlo jednostavan, pcelama treba hleba i one ce se koncentisati na unos polena, pa za nektar nece mnogo mariti jer u hranilicama imaju sigurnu porciju, donosice i one nezamenljivi nektar, ali prednos im je hleb.

Ako je je drustvo , (da kazem , primer) razrojavano 1 Maja, mati ce bi 15 Maja vec trebale biti oplodzene. Tada se vrsi kontrola, ako neka matica iz bilo kojih razloga nije bila opodzena, roj se soaja jer bez matice on brzo nestaje. Ali ako se ima negde neki maticnjak, dodaje se tom rojcicu i ceka njegov ishod. To sve zavisi i od procene pcelara kolika je mogucnos uspesnosti maticnjaka da dozivi sudbinu oplodzene matice.

Kada se ovi rojevi razviju i distignu jacinu da im treba drugi nastavak................u sledecem tekstu

Nadam se, moj dragi druze Ziko da mi neses zameriti prekid teksta, jer ovo sto sam sada napisao, napisao sam samo radi tvoje inicijative.

 Nisam neki tekstopisac, a propusta sigurno da ima u to sam siguran, (ispravicemo)  pokusavam moje misljenje i vidzenje preneti vama da bi komentarisali i sve sugestije kao i kritike  prihvatam, tako da se nike ne ustrucava da mi bilo koje pitanje postavi. Vasa misljenja su kao sto sam vec jednom napomenuo, dragocena, za sve nas i nase pcelarenje.

Idemo dalje !!!!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 11, 2013, 13:30:31
Moram da pitam zar antibiotici nisu zabranjeni u pcelarstvu?

Drugo multivitaminski preparati su suplementi prirodnih i daleko od izvornih - (npr kupovni C vitamin je askorbinska kiselina a pravi - prirodni C vitamin je kompleks vitamina i drugih elemenata - skoro 400) pa me interesuje kako pcele to usvajaju? Zar nije onda bolje dodati ljutu svezu papriku koja je npr najveci izvor C vitamina (a i A) i imati nesto prirodniju pogacu?

Uopste ne ulazeci u sam nacin umnozavanja pcelinjaka (tema koja me vrlo interesuje - temu Voje Brstine o udesetostrucavanju sam iscitao par puta) mogu reci da me odmah odbijaju te tri stvari - antibiotici, multivitaminski preparati i rastvor kobalt hlorida - tri stvari koje u sopstvenom zivotu koristim (antibiotici - u zadnjih dvadeset godina samo kad moram i sto krace), multivitamini - nikad i kobalt hlorid nikad - sam kobalt je jedan od cescih alergena. jos gore:

Cobalt Chloride has been classified by IARC (International Agency for Research on Cancer) in Group 2B. Which states Cobalt Chloride is possibly carcinogenic to humans. Very toxic to aquatic organisms. May cause long term adverse effects in the environment.

Pozdrav Miodrag

PS Miodraze, mnogo stosta je zabranjeno, ali se opet koristi, da ti sada ne navodim, ne samo kod nas vec u svetu, uuuuuuuu
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 11, 2013, 13:33:34
Moram da pitam zar antibiotici nisu zabranjeni u pcelarstvu?

Drugo multivitaminski preparati su suplementi prirodnih i daleko od izvornih - (npr kupovni C vitamin je askorbinska kiselina a pravi - prirodni C vitamin je kompleks vitamina i drugih elemenata - skoro 400) pa me interesuje kako pcele to usvajaju? Zar nije onda bolje dodati ljutu svezu papriku koja je npr najveci izvor C vitamina (a i A) i imati nesto prirodniju pogacu?

Uopste ne ulazeci u sam nacin umnozavanja pcelinjaka (tema koja me vrlo interesuje - temu Voje Brstine o udesetostrucavanju sam iscitao par puta) mogu reci da me odmah odbijaju te tri stvari - antibiotici, multivitaminski preparati i rastvor kobalt hlorida - tri stvari koje u sopstvenom zivotu koristim (antibiotici - u zadnjih dvadeset godina samo kad moram i sto krace), multivitamini - nikad i kobalt hlorid nikad - sam kobalt je jedan od cescih alergena. jos gore:

Cobalt Chloride has been classified by IARC (International Agency for Research on Cancer) in Group 2B. Which states Cobalt Chloride is possibly carcinogenic to humans. Very toxic to aquatic organisms. May cause long term adverse effects in the environment.

Pozdrav Miodrag

PS Miodraze, mnogo stosta je zabranjeno, ali se opet koristi, da ti sada ne navodim, ne samo kod nas vec u svetu, uuuuuuuu

Najverovatnije da nisi sve ili nisi razumeo sta sam napisao, ja sam po zanimani da kazem objedinjenim recnikom METALAC, a ne hemicar,.

Kliko gresis pa to nije normalno, pogotovo u zadnjim pasosima uuuu bre pa nemogu da verujem.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Stankovic Miodrag Februar 11, 2013, 13:50:04
Razumeo sam sve sto ste napisali nisam ni ja hemicar ili biolog ali imam zelju da proizvodim zdravu hranu i zbog toga sam spreman i da zamenim Beograd najsiromasnijom opstinom Srbije. To vecina ne radi (pa zasto bih ja koristio antibiotike ako i strucni ljudi kazu da to ne treba, ne deluje i zabranjeno je) ali cu ja uraditi da bih sebi i svojoj porodici doprineo na neki nacin - a usput i nesto zaradio valjda.

E sad zbog toga necu raditi ono sto ne bih da drugi rade meni - a to je upotreba navedenih sredstava u celom ovom poslu ma ko ih koristio i koliko, to me ne zanima. Zato citam i kad vidim nesto onda jos citam o tome pa donesem sud.

Da rasprava ne udje u lose vode - Vas metod ne mogu da komentarisem jer ga niste izlozili do kraja pa nije ni red a i nemam dovoljno znanja i iskustva ali mogu da komentarisem ovu hemiju - za to treba covek samo da procita nesto sto vec postoji. Ako kaze institucija koja se bavi proucavanjem kancerogenih supstanci da je kobalt hlorid moguci karcinogen necu ga koristiti da bi mi matica vise legla - to mi lici na kravlje hormone rasta - aj trpamo pa da dobijemo vise mleka.

Drugo, otvoreno cu reci, dat je svim protivnicima RV odlican povod za napad a sad vi kako hocete ukljucujuci i g. Brstinu. Povezivanje RV sa ovim stvarima ce vise stetiti nego koristiti to znam a da ne moram pcelu da vidim....

Pozdrav Miodrag

PS: imam RV njima cu raditi upravo zbog razloga koji sam naveo - procitam nesto pa sam odlucim a klika je negde drugde i taj pasus nije moj vec preuzet sa sajta koji nije ni blizu kliki. Sakrivanje iza napadaca na RV ce im samo dati polet a mozda je to i cilj ovde...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 11, 2013, 13:54:14
Boza:
Citat
Ako je je drustvo , (da kazem , primer) razrojavano 1 Maja, mati ce bi 15 Maja vec trebale biti oplodzene.

Da nije ovo malo prebrzo (mislim na oplođene mlade matice)?

Neću ti puno smetati, ljudi treba da razgovaraju, ali moram biti iskren: ovo ovako nikad ne bih uradio jer smatram da se ovako može ponajprije iz jednog uskočiti u drugi belaj.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 11, 2013, 18:04:29
Prvo da odgovorim

Miodraze
Jesi mozda sve procitao, ali nisi i razumeo, a sta nisi razumeo.
Pa ako ti ostane  SAMO JEDAN JEDINI ROJ NA PCELINJAKU  i ako ga cuvas kao malo vode na dlanu da bi se razvio i od njeg u toku godine dobio 100 i vise rojeva, onda se mora pribeci dugogodisnjim stopostotno isprobanim lekom preventive radi zastititi.
I u drugom tvom postu pises i mislis pogresno da ja miniram RV kosnicu, RV kosnica nema veze sa primenom raznoraznim hemijskim sredstvima, Pa ja Voju znam pre nego ti i Voja ako se seca, zna jos pre pet godina, da ga nikada nisam zalio pisajuci o RV kosnici, a isto tako nikada ni u jednom postu istog Voju nisam na bilo koji nacin napadao, tu je Voja pa neka te razuveri.

Esade,

kod nas vec u Aprilu vise rojevi na granama.
Ja sam za Dzurdzev dan kod mene u Cortanovcima, Fruska Gora, jeo rane tresnje, a na Plitvickim jezrrima su tek pupoljci na granama poceli otvarati.

Sutra nastavljamo.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 11, 2013, 20:22:22
Božo, samo nastavi i neka ti zbog komentara i kritika ne skače tlak (mi smo u kritičnim godinama; ja jesam).

Koja ti je nadmorska visina?

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Lazovic Zivojin Februar 11, 2013, 20:26:51
Božo, očekujemo nastaak. Kada zvršiš sa opisom kmpletnog postupka, onda očekuj različita razmišljanja, kritike pohvale i sl.
Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 11, 2013, 20:43:40
Dragi moj Božo, samo nastavi sa pisanjem. Ja sam od onih koji preporučuje samo upotrebu prirodnih preparata ali to nema nikakve veze sa RV košnicama.
Svi imamo pravo da radimo kako mislimo da je najbolje za naše pčele i da koristimo preparate za koje mislimo da su najdelotvorniji bez obzira na košnicu kojom radimo.

Kolega Stanković je verovatno želeo da tehnologiju rada sa RV košnicama a i mene samog zaštiti od mnogih oponenata koji napadaju na sve što je vezano za moje ime i za RV košnice.
Oni će mene svakako napadati kao i svakog onog koji radi sa RV košnicama ili koristi preparate koje preporučujem. Naravno to su samo oni koji nisu imali ličnih iskustava sa ovim košnicama i našim domaćim preparatima.
Ne treba od ničega stvarati problem...  Ovde zaista nema nikakvog problema i mislim da treba da nastavimo sa temom i da čujemo kako to naš kolega i moj prijatelj Božo namerava da uradi..

Dragi Božo očekujem nastavak...

Pozdrav svima....

Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Stankovic Miodrag Februar 11, 2013, 21:04:46
Javio sam se samo iz sledeceg razloga - izabrao sam ovu kosnicu jer mi je bila najbliza - u okviru mojih iscitavanja - najprirodnijem i najorganskijem nacinu pcelarenja - a sad kad ulazim u organsku proizvodnju antibiotici, hemija i bilo sta drugo sem prirodnih preparata mi izazivaju alergiju... To nikog ne obavezuje a i moguce da cu tim nacinom imati brzi kraj nego pocetak ali ni tada necu ulaziti u upotrebu ovih stvari.

Kao sto sam iscitavajuci o kosnicama dosao do misljenja o RV tako sam i iscitavajuci o antibioticima i ovde pomenutim stvarima dosao do nekog svog misljenja da je to upravo suprotno od onoga sto ja zelim da radim. Sve drugo nemam nameru da komentarisem a i ne spada u ovu temu.

Pozdrav Miodrag
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 11, 2013, 21:27:13
To nikog ne obavezuje a i moguce da cu tim nacinom imati brzi kraj nego pocetak ali ni tada necu ulaziti u upotrebu ovih stvari.


Kolega Miodraže, sigurno nećete imati brži kraj nego početak..  Naravno ako preparete (makar ove što preporučujem)  budete blagovremeno koristili.
Imajte u vidu da ne postoje delotvoriji preparati od ovih koje preporučujem..

Ne bih da sada kvarimo započetu temu. Upotreba preparata u ovoj temi svakako ne zauzima primarno mesto..

Preporučujem Vam kolega Miodraže da komentare i pitanja u vezi dejstva Nozevoja nastavimo u nekoj od tema predviđenim za lečenje pčela protiv nozemoze.

Pozdrav svima....
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: stevanovic sveto Februar 11, 2013, 21:30:27
Koliko ja razumem Božu, on pokušava da nam objasni njegov način umnožavanja te jedne preživele košnice (ako bi samo ona preživela zimu i bolesti), pa bi trebalo da ga pustimo da dovrši ono što je započeo. Onda ću i ja da dam svoje mišljenje o samom postupku. Pozdrav.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 11, 2013, 21:55:34
Koliko ja razumem Božu, on pokušava da nam objasni njegov način umnožavanja te jedne preživele košnice (ako bi samo ona preživela zimu i bolesti), pa bi trebalo da ga pustimo da dovrši ono što je započeo. Onda ću i ja da dam svoje mišljenje o samom postupku. Pozdrav.

Slažem se.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 11, 2013, 21:59:48
I ja ću svakako dati neki svoj komentar ili možda i više komentara a sve u cilju da pomognemo stvaranje što više zajednica u ovakvim situacijama koje je Boža pomenuo.

Pozdrav svima...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 11, 2013, 22:58:34
Preparati ovde nisu primarna stvar. Ja sad dobro razumeo Bozu. Za slučaj da je ostalo jedno društvo mora se upotrebiti sve da ono opstane i razvije se u jaku zajednicu. Ko ima više društava i nema problema sa bolestima nemora ni tretirati jer to nema uticaja na umnožavanje društava. Ja naprimer imam sedam društava i imam želju da proširim na dvadeset. Imam tu na dlanu dobar neopterećen teren za prolećni razvoj kao i dobru bagremovu pasu. Imam i mogućnost da odem nekih 40km na drugi bagrem. Šteta je ne iskoristiti pašu ako je već tu. Zato sam čitao ovu temu ko zna koliko puta pa da pokušam da jednim udarcem ubijem dve muve. Od dve da pravimo rojeve a od pet neku kilu meda ako bude bagrema.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 11, 2013, 23:04:03
Preparati ovde nisu primarna stvar. Ja sad dobro razumeo Bozu. Za slučaj da je ostalo jedno društvo mora se upotrebiti sve da ono opstane i razvije se u jaku zajednicu. Ko ima više društava i nema problema sa bolestima nemora ni tretirati jer to nema uticaja na umnožavanje društava. Ja naprimer imam sedam društava i imam želju da proširim na dvadeset. Imam tu na dlanu dobar neopterećen teren za prolećni razvoj kao i dobru bagremovu pasu. Imam i mogućnost da odem nekih 40km na drugi bagrem. Šteta je ne iskoristiti pašu ako je već tu. Zato sam čitao ovu temu ko zna koliko puta pa da pokušam da jednim udarcem ubijem dve muve. Od dve da pravimo rojeve a od pet neku kilu meda ako bude bagrema.

A može li drukčije? I pare i jare. Prevješavanje, pa rešetka, uzimanje bagrema, dodavanje matičnjaka ili matice iznad rešetke (roj, pomoćno društvo, buduće dvomatično, novo društvo). Snelgrova daska navrh i imaš duplo društava.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Kenan Halilagic Februar 11, 2013, 23:08:53
kolege mozemo li ovako da uradimo, vec poznate radnje koje radimo u pripremi za glavnu pasu, stavimo plodiste, maticna resetka, pa dalje medista, zna se da one nekad povuku "prisilne" maticnjake i da se gore nerijetko spari nova matica, mozemo li pred ovu radnju obezbjedit zrele maticnjake, i sami ih postavit u nastavak iznad resetke, iako je matica dole u plodistu pcele nece dirati taj maticnjak, matica ce se izleci, kad vidimo da je bacila leglo, mozemo je izvadit zajedno sa tom leglom i ramom meda, i eto nam nukleusa? jeli ovo iko radio?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 12, 2013, 01:47:36
Idemo dalje

Kad su se ovi rojcici razvili da im treba dodati prazan nastavak...........

Znaci da je doslo vreme ponovnog razrojavanja, sada vec imamo 5 nastavaka sa mladim sparenim maticama prve generacije punih pcela, zaboravio sam da napomenem da leta treba suziti samo koliko prodzu 2-3 pcele ili na 20-35mm. tako ce se pcele lakse braniti od tudzica, kasnije ih nesto prosiriti, ali ne zaboraviti da se ponovo suza kada dodze vreme razrojavanja.
Trebalo bi uvesti i ram hranilice u koje stavljamo  1/2 kg. pogace, jer je sada vec dnevna temperatura visoka. Hraniti samo predvece, a u ram hranilicama je rezerva, pcele ce pre uzimati tecnu hranu.

Sledi novo razrojavanje, postupak isti, jedan ram s maticom ostaje na mestu, a ostatak na pripremljenom mestu na pcelinjaku. Za 5-6 dana kontrolisemo na premestenim zajednicama  povucenos maticnjaka i ponavljamo postupak, zatvorene maticnjake porusimo,  a ostvimo otvorene, otvorenih bi trebalo biti najmanje 5 ili vise, a ako ih nema ostaviti neki zatvoreni, stim da taj ram obelezimo i od njega nesto ranije pravimo novi rojcic na jednom ramu. Nesmemo dozvoliti da se matica izleze od tog preranog zatvorenog maticnjaka.
Posle 10 dana pripremimo sada vec 20 nastavaka za razrojavanje i pristupamo razrojavanju.
Kada se to sve zavrsi, sve lepo zabelezimo u svesku i ako nam negde ne dostaje hrane, uzimamo od starki i popunjavamo tamo gde nedostaje. Sada vec imamo 25 nastavaka.

Rojeve i dalje hranimo nesme ostati bez hrane, ali u pocetku nikako nedavati stimulanse za maticu, jer je roj nejak da bi odgajao nesto vece leglo, a matica bi trpela, kasnije se postepeno moze po malo dodavati.

Bilo bi najzgodnijie negde i na pasu odseliti, ali kao sto sam u prvom postu naveo, mogu lako biti plen tudzicama jer jake pase neki put i da omanu ili se intezitet lucenja nektara na medonosama smanji.

Kontrolisati obavezno i nasu prvu starku i po potrebi joj dpdavati nastavke, kao i u onih prvih pet. Njih nediramo, tj ne razrojavamo, negujemo ih za pojacanje nekih od rojeva koji su u zaostatku.

Kada druga generacija matica dostigne vrhunac da je potrebno dodavati nastavak, opet pristupamo razrojavanju po vec opisanom nacinu, ali ovoga puta sa vise plodisnih nastavaka i u tim razrojenim drustvima dobijamo trecu generaciju matica u jednoj godini od jedne jedine matice da kazem, rodonacelnice.

Izracunajte sada sami koliko je to nastavaka, po mmojoj racunici je 100, a ako bi i osnovne zajednice koje smo ostavili za pojacavanje razrojili imali bi negde oko 120.

Vremenski je to sve izvodljivo i time se zavrsava razrojavanje i pripreme se za zimu.

Naucno je dokazano, da su druga i treca generacija pcela mnogo zdravija i otpornija na razne bolesti i da proguraju zimu sa manjim brojem pcela nego neki orijasi.

Praksa je dokazala, da su drugenec i trecenac manji ali zdraviji u celini. Vrkare to svake godine dokazuju, pa me iz tog razloga navelo na razmisljanje koliko bi se rojeva u jednoj godini moglo proizvesti. Normalno i Vojina ideja je bila u igri i jos ponesto od moje prakse.

Kome netreba ovoliki broj rojeva, trece razrojavanje otpisuje, ali zato ima mogucnost prodaje rojeva kada dostignu razvijenost na tri rama s leglom.

Treba imati i dovolno pribora za ovakav eksperiment, ali ja to imam pa o tome ne razmisljam. Razmisljao sam na vreme kada sam kosnice pravio. Moja su sva tela proslicovana po sredini i lako podelim jedan nastavak na dva dela u koje mogu smesritidva roja i ona tako mogu i da prezime.

Ovakav nacin razrojavanja se odnosi na sve tipove kosnica, ali sa nastavljacama kao sto su LR i EV najlakse posao odraditi.

Vidim da kolege daju neke predloge, kada je u pitanju razrojavanje, pa to vec i vrapci na grani znaju, pa toliko ima razlicitih nacina rezrojavanja, bas toliko koliko i pcelara.

To bi bilo to, pa sada izvolite, komentarisite, ali molio bih vas, a to sam i gornem postu naveo, drzite se napisanog pa dajte primedbe, ovo nisam pisao radi sebe.
Znam da je dugacak tekst, mogao sam ga i podeliti na vise postova, ali znam da ste znatizeljni, ali koliko vidim, pojedini nisu sve napisano procitali, a pojedini i skretali s teme.

P.S. Bitna je jedna cinjenica da ovim silnim razrojavanjem, Varoa nema sanse za prezivljavanje pa su i tretmani suvisni.
Higijana mora biti na nivou, sav pribor dezinfikovan za svako razrojavanje, o hranilicama da ne govorim, jer jedna nepaznja moze napraviti gubitke.
Jednom recju, pcelinjak kao Apoteka

Bice jos jedan dodatak teksta, ali prilicno kraci.

Pozdrav



Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 12, 2013, 08:38:46
kolege mozemo li ovako da uradimo, vec poznate radnje koje radimo u pripremi za glavnu pasu, stavimo plodiste, maticna resetka, pa dalje medista, zna se da one nekad povuku "prisilne" maticnjake i da se gore nerijetko spari nova matica, mozemo li pred ovu radnju obezbjedit zrele maticnjake, i sami ih postavit u nastavak iznad resetke, iako je matica dole u plodistu pcele nece dirati taj maticnjak, matica ce se izleci, kad vidimo da je bacila leglo, mozemo je izvadit zajedno sa tom leglom i ramom meda, i eto nam nukleusa? jeli ovo iko radio?

Naravno, Peletova metoda. Uvećanje broja društava bez smanjenja prinosa. Radio.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 12, 2013, 08:56:19
Svaka čast Božo. Ovo je i te kako izvodljivo naročito kod nastavljača sa manjom kvadratnom osnovom tipa alpska, IB, RV, ERV. Pokušaću ovo da uradim al u nešto manjem formatu jer nemam potrebe za toliko rojeva. Oko 20 aprila ćemo krenuti. Od jedne pravićemo još tri roja. A u drugom krugu od te četri još po tri. Stim da ih mogu po potrebi pojačati ponekim ramom zatvorenog legla i izgrađenim osnovama posle bagrema iz društava koje ne razrojavam. Hvala na ideji.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Rajko Rajo Vujadinović Februar 12, 2013, 09:30:35
Ово може под условом да у близини има других пчелињака, јер у противном спаривање матица би било прави инцест и сумњам да би таква друштва била генетски здрава, поготово што се ради о умножавању само и само једног друштва.Зато ко је негдје сам у то вријеме нека не покушава или нека се са својим друштвом примакне другом пчелињаку.
Поздрав за све из снијежног Невесиња
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 12, 2013, 12:15:28
Rajko
 retko gde u prirodi, moze biti pcelinjak sam. Matice se ne sparuju ispred kosnice, matice u par navrata izlaze iz kosnice nadletaju upoznavaju ci se sa okolinom i nagovestavaju trurovima njihovim mirisom skoro parenje, tako da se trutovi skupe sa svih strana pa i sa udaljenosti od nekoliko desetina kilometara. Parenje je cudo prirode.
Upravu si to sto kazes i slazem se s tobom.

Miroslave,
stim je bolje ako ti manje rojeva treba, imaces brze razvijene i jace rojeve, jer umesto jednog rama sa leglom, dodaces prema razvijenosti samoga drustva, 2 -3 pa i vise.
Imas vremena da sve spremis prema tvojim potrebama da nemoras raditi navrat nanos, zato sam sada u ovo vreme osvezio ovu temu. Nemoj da propustis 20 april, jer tada cvetaju jabuke koje su odlicne polenaruse i nektaruse, a i vreme je stabilnije, kao i sam razvoj zajednice koju ces razrojavati.
Ti nemoras dodavati Fumagilin u pogace, netreba ti, imas vise drustava, ovo se odnosilo samo radi preventive jednog jedinog drusva na jednom mestu, jer jedna kosnica se nemoze nazvati pcelinjakom.

Evo jos jednog dodatka teksta.

Ovaj nacin moze biti i nesto brzi, ali ne i kvalitetan, radi se o kupovnim sparenim  maticama ili maticama koje sami na pcelinjaku proizvedemo pod uslovom da imamo jos barem dve jake zajednice. Medzutim nedobijaju se tako kvalitetne matice kao matice druge i trece generacije u jednoj godini. Moze se dobiti vise rojeva kada bi se starke razrojavale, ali mislim da se sasvim dovoljno i ovo, a starke neka posluce za neka pojacanja.
Pod starkama podrazumevam, prvu maticnu kosnuicu kao rodonacelnicu i novoformirani rojevi u kojima ostaje jedna od matica.

Obavezno treba voditi racuna o regulaciji leta, prehranjivanju i dezinfekciji pribora i samih kocnica kao i njihovih detalja. Jedna od efikasnih zastita je opaljivanje plamenom, brenerom ili let lampom, ali let lampe su izasle iz mode, posle opaljivanja, jodom povidonom isprskam finom prskalicom. alat dezinfikujem Hipermanganom, ima ga se kupiti u apotekama, na oko 2l vode posoli se otprilike, da se dobije srednja jacina ljubicaste boje i to je najbolja dezinfekcija. Hipermangan je zrnaste jako tamne ljubicaste boje i kada se samo jedno zrnce ubaci u posudu sa vodom, odmah se rastvara i pocinje njegovo razlaganje, to je toliko vidljivo da se nemoze u kolicini pogresiti. Jedna mala kutica-pakovanje, godinama nam moze sluziti, a cena je zanemarljiva, rok upotrebe neogranicen, neogranicen kada je u zrnu, u rastvoru nije.

Ima jos toga dosta da bi se setio, pa cu u hodu zaboravljeno napisati.

Sada sam se setio, posto svi necitaju romane koje sam napisao,  pa da nebi doslo do raznih nerazumevanja i kontra komentara, sve ovo napisano uprosticu u sto kracem tekstu, pa ko razume razumece, ko nece, Boze moj.

Da samo napomenem i ovo, jedno jako prezimelo drustvo dobro negovano, do 20-tog. Aprila zna da i u treci nastavak LR ili RV popunjava leglom, a nama je potrebno samo minimum, ali sto vise to bolje. Od viska ne boli glava.


Ponovicu ukratko

Vec u Aprilu mesecu, oko 20-tog, pocinje se sa rojenjem. Iz drustva koje se razrojava uzima se ram sa maticom ubacuje se u pripremljeni nastavak.Tu se doda ram meda i ram sa cvetnim prahom, ostali prostor se popunjava sa izgradzenim sacem. Sve se to poklopi i ostaje na istom mestu. Ostali sadrzaj tog drustva popunjava se sa ramovima izvucenim sacem i prenosi na vec pripremljeno mesto.
To drustvo ima legla u svim stadijumima, obicno ima legla na 5-7 ramova pa i vise.
Posto se drustvo oseti obezmaticeno, pocinje povlaciti maticnjake, na mladi kao i starijim larvama. Sestog dana vrsi se kontrola pa ako ima zatvorenih maticnjaka, a obino ih ima, poru se se, a ostavljaju se samo otvoreni.
 Desetog dana to se drustvo razrojava. Ako je imalo 5 ramova legla od njega se prave 5 rojeva. Svaki roj ima zatvorene zrele maticnjake.
Ovakvi rojevi se prehranjuju svako vexce sa oko 0,5l. sirupa 1:1

Ako se razrojavanje izvrsilo 1 Maja, oko 15. maja matice su oplodzene.

Tada se vrsi kontrola. Ako neka matica iz bilo kojih razloga nije polodzena i nema legla, a i nema ga, takav roj se spaja sa susednnim rojem ili mu se dodaje zreo maticnjkak ukoliko ga imamo.
Sada sve zavisi od procene pcelara sta da uradi.
Kada se ovi rojevi razviju i dostignu jacinu da treba da prime drugi nastavak, pristupa se rojenju kao i prvi put. Tada se obicno dobije 25-50 rojeva.

Kada ovi rojevi napune nastavak sa pcelom i potrebno im prosirenje, tada se opet razrojavaju.
Ovog se puta dobilo vise od 100 rojeva pa cak i neki maksimum oko 130 rojeva.


To sam tako zamislio, nisam probao, da nebude zabune, vec su to samo stvarne teoretske mogusnosti.
Ovo napisano nije samo moje licno misljenje, vec skup misljenja velikih pcelara, ja sam samo pokusao da objedinim na jednom mestu dugogodisnja iskustva, dali sam uspeo, vide ce se.

PS. mozda sm bio naporan, neka me pojedinci izvine, ali ja sam vec krenuo u realizaciju ovog plana, pa  ako Bog da valjda ce nesto uspeti od toga, uglavnom bice te informisani, slikom i recju.

Sada neka svako pita i neka doda ili oduzme, ali imajte samo jedno na umu, kako i sta pisete jer se neko moze vasim nesmotrenim netacnim izjavama povesi i napraviti sebi stetu na pceljinjaku. Ovo je ozbiljna tema i cita je ceo svet. Ovo je internet.

Pozdrav



Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 12, 2013, 13:08:19
Božo nije bitno što nisi pravio 100 rojeva od jedne zajednice već dali si proizveo matice iz druge i treće generacije. Kažeš da su kvalitetnije od matica prve generacije. U čemu je njihova prednost?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Rajko Rajo Vujadinović Februar 12, 2013, 13:09:30
Metod je sasvim jasan,samo ja mislim da na mojoj livadskoj paši takvi rojevi bi morali da zimuju na šećeru.Ne bi bili u stanju da sakupe ni približno dovoljno hrane. Uključujući i stalnu prihranu to bi bilo podosta šećera.Možda  ti imaš neku procjenu.Što se tiče sparivanja matic znam da je to sve tako,a ono sam napisao jer imam prijatelja koji ima pčele a da i više od 10 km vazdušne linije nema niko blizu,tako da mi je on pao na pamet ,a možda nije jedini.To ja samo onako.Ja sam od jednoga pravio najviše 5 i to kad je društvo bilo u rojevom nagonu.Svi su ostali i opstali.
Pozdrav za sve
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: dejan kostadinovic Februar 12, 2013, 14:40:15
Kako postupati u slucaju razrojavanja ovom metodom ako se nema izgradjenog saca?
Da li sacna osnova samo usporava razvijanje novih rojeva ili ne dolazi u obzir?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Jasmin Ucambarlic Februar 12, 2013, 15:32:32
Bozo hvala na trudu i vremenu za ovaj nacin umnozavanja obavezno cu ovim postupkom pokusat doci do tridesetak rojeva poz.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Kenan Halilagic Februar 12, 2013, 15:44:17
Naravno, Peletova metoda. Uvećanje broja društava bez smanjenja prinosa. Radio.

Pozdrav, svako dobro!

esko mozes li malo da opises kako si ti ovo primjenio, jeli potrebna i fizicka pregrada izmedju prvog i ostalih nastavaka, ili moze kako sam ja to zamislio samo hanemanova resetka?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: drazen.kasapovic Februar 12, 2013, 16:28:46
Interesantna tema.
Sve mi je ovde jasno,
zanima me jedino koliko je vremena potrebno da tek izležena mlada matica razvije društvo od jednog rama do punog 1o ramnog Lr-a? Poz
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 12, 2013, 20:57:09
Da nebi pisao opet romane, pokusacu svima odgovoriti

Ovo kao sto ste i procitali, radi se samo kada u pceljinjaku ostane samo  jedna kosnica. Daleko je jednostavnije, brze i sto je najbitnije kvalitetniije raditi kada se sa pvelinjaka moze upotrebiti neki od punih nastavaka sa pcelama i time u svakom da kazem, turnusu, pojacati nejake rojeve. I tao cu objasniti kako mislim da  treba da se radi, jer razrojavanje manjeg broja drustava na pcelinjaku isto je sto i ovo na neki nacin totalno razrojavanje.

Matice trece generacije sam dobijao vise puta, neki put namerno, a neki put sasvim slucajno.

Kada se na pcelinjaku odredi neka po vasoj zamisli dobra matica, od te matice i krecete u posao.

Vreme koje je potrebno, nemoze se tacno u dan predvideti, ali postoje i neki datumi, jer sve zavisi koliko ce se rojevi brzo razvijati, ali to je razlika samo u par dana, uz pomoc pojacanja ide mnogo brze.

Posto imamo poprilicno mladih pcela u rojevima, to treba iskoristiti za izgradnju SO pa se SO uvek dodaju, ali samo prema potrebi, nikako ne preterivati i uvek dodavati samo po jednu SO izmedzu legla i rama sa polenovim prahom, nikako sa medom. Ukoliko tako ne uradimo, doslo bi do blokade matice, a to nam je namanje potrebno jer matica retko prelazi taj ram, pre ce preci na ram sa medom, a razlog je, pcele brzo prenesu med i oslobode matici prostor, pergu nikada ne prenose.

Secer je samo energetska i kao nadrazajna hrana pa kao energedska pospesuje lucenje vostanih plocica kod pcela.
Potrosnja koja bi se mogla predpostaviti da se ovo do detalja sve odradi, pravo da vam kazem nisam ni razmisljao, ali kao sto sam i ranije naveo, treba ga poprilicno, ali to se sve isplati kroz rojeve, sto za sopstveni pceljinjak, sto za prodaju, pa tako prodati rojevi pokriju troskove kupljene hrane.
Ovo je, moram opet da napomenem, jedan nacin  kada je potreba pcelinjaka za rojevima velika ili pak narucenih rojeva za prodaju, sto je jos bolja varijanta. Za manji broj rojeva 20-30 to je igracka pogotovo ako se na pcelinjaku poseduje veci broj kosnica.

Retko se desi da nema pcela u vecem krugu, pcelinjka da, ali pcela sumljam, sume su nam spasile pcele i to je najveci pcelinjak.

Kada sam ponovo poceo da pcelarim, imao sam jedan prekid, kupio sam pet rojeva na pet LR ramova pred bagrem i stim poceo, te iste godine zazimio sam 25 rojeva.

Napisacu  odvojeno
Proizvodnja matica prve, druge i trece generacije ali sa vise kosnica na pcelinjaku.

Pozdrav

PS
Evo Kenan zna kako se radi Peletovim razrojavanjem jer ga stalno spominje, pa neka otvori novu temu, bice veoma zanimljivo cuti njegovo iskustvo. Saznacemo nesto vise.

Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Kenan Halilagic Februar 12, 2013, 21:51:43
moze se otvoriti ta tema pa da pisemo o njoj, iako ne bih rekao da znam nesto posebno o njoj, ja sam mladi pocetnik, i uz vas sa mislju da ucim sto vise i pitam, ali sto znam rado cu da napisem. ko zna kako, neka otvori temu!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 12, 2013, 23:06:35
Božo:
Citat
Evo Kenan zna kako se radi Peletovim razrojavanjem jer ga stalno spominje, pa neka otvori novu temu, bice veoma zanimljivo cuti njegovo iskustvo. Saznacemo nesto vise.

Zašto si ironičan? Pa, neće valjda spominjati ovu tvoju metodu kad već o njoj pričaš?! Jedina Kenina greška je što se DRUGOM metodom umiješao u TVOJU temu (metodu) pa tako i mene umiješao jer je pitao, a ja mu odgovorio i ti se uvrijedio. Inače, ne bih da uzurpiram tvoju temu, a nemam je namjeru ni pratiti niti komentarisati jer ne želim badava na promašene stvari trošiti snagu. Zato će poslije ovoga ići opcija "PREKINI OBAVEŠTAVANJE", mada se dvoumim da ja baš zbog ove tvoje, otvorim svoju temu, npr. "Kako ne treba raditi".

Još nešto, Kenan nije rekao da "zna kako se radi Peletovim razrojavanjem", a nisam primijetio ni da ga, kako kažeš "stalno spominje". I nemoj da sad bude JA branim Kenu zato što je Keno; ne znam ni njega kao ni tebe, osim ovako, virtualno i sa Senadovog "Nahl" foruma, gdje sam se razišao baš sa gazdom Senadom jer mu nisam štimao.

Što se mene tiče, samo ti nastavi jer, siguran sam: ovo će vječno biti samo TVOJA metoda i u teoriji i u praksi.

Prijedlog: otvori istu temu na SPOS-u pa reci kako si prošao, mene to ne zanima, ali reci drugima. Zašto to kažem? Zato što su ovdje ljudi uviđavniji, Vojo posebno, pa ti gledaju kroz prste, misleći: pričaće, shvatiti, pa prestati kad vidi da ljudi prešutno prelaze preko njegovog tra-la-la pisanja.

Pozdrav, svako dobro!

P.S.
Tek kad sam poslao post i otišao, misleći raditi nešto drugo, naumpade mi da je ovo VOJINA tema samo što je uzurpirana od strane Bože, što, u najmanju ruku, smatram nekulturom.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 12, 2013, 23:34:28
Ljudi nemojte na brzinu pisati poruke. Razmislite još jednom pre nego pritisnete opciju pošalji. Boža nikom ništa nije preporučio već samo izneo svoje razmišljanje. Svak će raditi kako mu je volja. Nema potrebe za žestinom.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 12, 2013, 23:56:01
Drugari, hajde da vas pitam, možemo li malo mekše i prijatnije. Ne bih želeo nikom da kažem bilo šta nažao i jako mi je žao što dolazi do ovakvih potpuno nepotrebnih nesuglasica.

Hajde da sve ostavimo iza nas i da nastavimo sa pozitivnim i konstruktivnim komentarima.

Evo ja ću da počnem.
Kada se od prve i jedine zajednice dobije još na primer 6 novih zajednica i kada nam se spari na primer 5 mladih matica to kako reče kolega Božo završimo do oko 15. maja, možemo li u tim novim zajednicama za narednih 20 dana dobiti zajednice sa 10 ramova pčela?
Pa naravno da ne možemo jer su nam matice tek počele da zaležu pre tih 20-25 dana. Ali zato možemo za narednih desetak dana posle ovih prvih dvadesetak dana. Znači treba nam najmanje mesec dana od početka zaleganja matica pod uslovom da nismo imali nekih trovanja pčela.
Postoji još jedna mogućnost kako da pojačamo te zajednice posle parenja matica a to je da kod prve osnovne zajednice od koje razrojavamo nova društva ostavimo u samom startu 5-6 ramova legla sa najmanje petnaestak ramova pčela tako da pčele uz redovno prihranjivanje posle pomenutog razrojavanja mogu da prošire leglo na 12-13 ramova. Ako bi se u svaki novi roj dodao po 1 ram zatvorenog legla što je 5 ramova legla pa isti postupak ponovio za desetak dana znatno bi se pojaćale nove zajednice sa novim maticama ali bi nam osnovno društvo palo na minimalnu snagu. Posle ovakvog iscrpljivanja zajednica bi ostala na svega 6-7 ili najviše 8 ramova pčela i svela bi se na nivo roja.   

Sada pitanje za Božu, može li se od ovih zajednica koje bi možda i mogle stići na 8-10 ramova pčela do oko 10. juna početi razrojavati zajednice i od njih praviti još po 5 novih rojeva od svake?
Ja mislim da ovo nije ekonomski opravdano jer ne verujem da nove zajednice snage 2 RV rama pčela (kao 1,4 LR rama) na koje staje oko 3000 pčela mogu samostalno proizvesti nove matice i razviti se na nivo da minimalnom bezbednom snagom  uđu u zimu.

Pozdrav svima.....       
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 12, 2013, 23:58:50
Ljudi nemojte na brzinu pisati poruke. Razmislite još jednom pre nego pritisnete opciju pošalji. Boža nikom ništa nije preporučio već samo izneo svoje razmišljanje. Svak će raditi kako mu je volja. Nema potrebe za žestinom.

Ja stisnuo opciju "PREKINI OBAVEŠTAVANJE", a ono me opet obavještava. Hajde, kad sam već tu da kažem. Nije nikakva ni brzina niti žestina, nego realno ljudsko reagovanje čovjeka koji bar zna koliko pčela ima očiju, krila i nogu. Usput, da obavijestim da sam i ja otvorio svoju temu u "Metode pčelarenja", koja, vjerujem, neće dugo zaživjeti pa požurite pročitajte. Mislim da ću morati otvoriti još jednu temu "Bajke u pčelarstvu", ali tamo u za to predviđeno mjesto (pod "Ostalo").

Opet opcija: "PREKINI OBAVEŠTAVANJE" pa da vidimo sluša li ova spravica ili ćemo je mijenjati, ili sam ja smotan i loš upravljač.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 13, 2013, 00:14:34
Vojo:
Citat
Hajde da sve ostavimo iza nas i da nastavimo sa pozitivnim i konstruktivnim komentarima.

Dok sam kucao post, stigao i tvoj. Ljudski je da ti kažem riječ-dvije.
Vojo, bolan ne bio, pa nije niko ovdje dijete da sluša bajke. Ja znam da si ti vidio šta sam ja prije ovoga rekao i iskreno iznio svoj stav te se NAMJERNO nisam htio miješati, mada i ja znam ponešto o pčelama i pomalo računati. Bogami, i potakmičio bih se, pa - ko pobijedi: ruka ruci, pošteno, pa na piće.

Božo ironiše, ubjeđuje ljude, skoro vrijeđa (niko ništa ne zna), a sam priča nepostojeće bajke. I samo je to novitet u svemu tome što priča: NEPOSTOJEĆE bajke. Ti se suzdržavaš i pokušavaš to progutati, ali ne ide. Je l' da? A Keno pita za odavno poznatu i priznatu Peletovu metodu i Boža ga pokušava izvrnuti ruglu i dati do znanja da je neznalica. Ne volim kad ponižavaju bilo koga ili nameću mišljenje. To nije razgovor, ni druženje, niti razmjena iskustava, to je nešto sasvim suprotno, a tiče se ličnosti. Da je moj rahmetli otac ustao pa onako nastupio, ja bih isto postupio!

Ako smatraš da sam ja kriv, sa mnom ćeš najlakše - isključenje i NIKAD se neću naljutiti na tebe niti te zbog ovoga spomenuti u ružnom svjetlu. Eto, neka budem prvi. Neko mora probiti led.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boza Trbojevic Februar 13, 2013, 04:55:48
 ;D 8)
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Lazovic Zivojin Februar 13, 2013, 11:38:29
Ma ljudi, spuštajte loptu. Nisam drveni advokat, ali mislim da je došlo do nesporazuma.
Božo pokušava objasniti metodu koju je sam osmislio i dao nam je na uvid (druga je stvar da li se slažemo ili ne slažemo, da li je moguće ili nemoguće, on ni sam to još nije probao). Kenan je video u tome sličnost sa Peletovom metodom umnožavanja pčelinjaka, Boža brani autentičnost, a Esad zaključuje da je napad na Peleta (samim tim i na Kenana).
Mislim da je Boža sledio samo logiku "kako bi možda moglo" i on napominje nekoliko puta da je u pitanju umnožavanje zajednica od jedne JEDINE preživele.
Nisam računao termine, koliko bi potrajalo ovo višestruko umnožavanje do broja 100, ali i na prvi pogled se čini malo nerealnim. Pogotovo što se radi o PREŽIVELOM društvancetu (ako sam dobro razumeo).
O korišćenju lekova ne bih komentarisao, ali i pod uslovom da sam u svemu saglasan, ključnu stvar koju bih u ovom slučaju promenio i primenio je, da ne bih odvajao mlade pčele u nukleuse , onak kako Boža piše, pa da one prave matičnjake. Mislim da bi prvi matičnjaci bili daleko kvalitetniji da se suženjem prostora i "debelom" prihranom šećernim sirupom, uz obilje polena u prirodi, preživela zajednica dovede do rojevog nagona i sama povuče matičnjake. Tek onda bih pristupio podeli društva u nukleuse. Nekako mi se čini da bi matičnjaci (pa time i matice) bili kvalitetniji ako se uzgajaju u startu u pčellinjoj zajednici gde ima pčela svih struktura.Mišljenja sam da samo  deca (mlade pčele) ne mogu kvalitetno sačiniti, othraniti i sačuvati svoju decu.
Nadam se da se niko neće ljutiti. Ovo je samo moje razmišljanje"naglas".
Veliki pozdrav svima...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: drazen.kasapovic Februar 13, 2013, 12:53:29
Vreme koje je potrebno, nemoze se tacno u dan predvideti, ali postoje i neki datumi, jer sve zavisi koliko ce se rojevi brzo razvijati, ali to je razlika samo u par dana, uz pomoc pojacanja ide mnogo brze.
 

Ово је вероватно требало да буде одговор на моје питање.
Ја сам развијао друштва од једног рама до пуног наставка прилично успешно али ми је требало 3 месеца да то урадим наравно уз константну прихрану. Не разумем како још те ројеве поделити?
Вероватно се ту крије још нека велика тајна.

Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 13, 2013, 13:55:43
Boža napisa da je kupio 5 rojeva u proleće i uspešno zazimio i izzimio 25 društava. Zato budimo strpljivi i konstruktivni da nam čovek lepo objasni. Ja sam devedeset i neke dobio "roj" na dva rama sa maticom i do jeseni i uzimljenja razvio ga na 20lr ramova. Znači od 16 juna do prvog septembra od dva rama na 20. Izvučeno 18 so i obezbeđena rezerva za zimu od 15+kg. To je neki odnos kao 3 nastavka RV. Kad je povoljna godina i kad se posveti pažnja može se puno toga.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: drazen.kasapovic Februar 13, 2013, 16:16:24
То су вероватно били твоји почетни кораци у пчеларству шта сада радиш могу да само замислим.
сложити ћеш се са мном да два рама није исто као и један, а опет разлика међу матицама ,она која се
стабилизовала и она која почиње да леже .
Не ради се овде о једном развоју таквих ројева него о три.
Наравно да чекам конструктиван разговор, док не дође поздрав из Новог Сада.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: igor kozarev Februar 13, 2013, 20:52:15
dobro vece kolege pcelari. drago mi je sto ste me prihvatili na vas forumkusiju. Evo da se i ja malo ubacim u diskusiju, inace ja imam 55 RV drustava, ako bog da ove godine ce biti dosta vise. Evo ovih dana stancujemo ramove i nastavke.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 17, 2013, 21:25:32
Evo i ja punom parom pripremam ramove iostale delove jer planiram da dupliram broj kosnica .Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: GoranStevančević Februar 18, 2013, 10:40:14
Molio bih kolege koji planiraju da umnožavaju svoja društva da opišu na koji način to planiraju da urade
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 18, 2013, 22:08:29
Kolega procitaj temu od pocetka Voja je to lepo objasnio i ako radis po njegovom uputstvu lako ces od jedne kosnice stvoriti deset novih drustva. Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: aca peric Februar 19, 2013, 10:12:29
Molio bih kolege koji planiraju da umnožavaju svoja društva da opišu na koji način to planiraju da urade

Kolega Gorane pozdrav,metoda ima puno,zavisi šta hoćete i sa čime raspolažete.Kakve košnice imate,jesu li to RV,EV,DB,LR,ili...?

U principu je jako bitno vreme kada pristupate formiranju novih rojeva,u smislu kog datuma i kakvi su vremenski uslovi u to vreme i u narednih mesec,dva.Od toga dosta zavisi odluka za koji način  se  odlučiti.

U principu je jako bitno za novoformirani roj dobiti kvalitetnu oplođenu maticu što pre,kao i dovoljna snaga novoformiranog roja i dovoljno kvalitetne hrane,najbolje meda i polena.Takođe je razrojavanje dobra prilika da umlatite većinu varoe u novoformiranom roju,ako sami proizvodite maticu,jer će doći do prekida legla u trenutku kada svo leglo izađe,a baš tada se varoa može uništiti ako to lepo odradite uz uništenje 99,999 % sve varoe,recimo sa 1 do 2 uzastopna dimljenja Brstivarom.

Ako sami ne možete da proizvedete najbolje kvalitetne selekcionisane matice za nove rojeve,najbolje da od proverenih proizvođača dogovorite nabavku selekcionisanih oplođenih mladih matica u kavezima,pa da sa njima formirate nove rojeve.a ako nemate takvu mogućnost,a nemate iskustva,onda je najbolje kupiti od proverenih proizvođača matica makar mlade oplođene odabrane matice u kavezima i sa njima formirati nove rojeve. Pri formiranju rojeva ja se lično držim saveta ovdašnjih starijih pčelara da od slabih ili prosečnih društava dolazi samo još veća beda,pa zato matičnjake za nove matice dobijam od kvalitetnih odabranih društava sa maticama koje imaju osobine da su plodne,vredne,a društva čista,rado vuku kvalitetno saće,donose dosta meda,nisu jako ljuta,dobro se sama čiste od varoe i td,to su sve osobine koje se trebaju uočiti praćenjem kroz više godina svakog pojedinačnog društva. Onda je najbolje bar jedno od takvih društava pustiti svesno da uđe u rojevo stanje,pa neposredno pre nego što će se izrojiti na mesto starke ostaviti samo 1 ram legla sa jednim zatvorenim zrelim matičnjakom,a sav ostatak skloniti,s tim što obavezno treba naći maticu i sa 1 ramom legla i pripadajućim pčelama i 1 do 2 puna rama hrane formirati 1 nov nukleus i dodati najbolje bar 2 rama lepog radiličkog saća,crvenobraon boje.U taj nastavak sa maticom se stresu pčele sa još 1 do 2 rama sa poklopljenim leglom iz tog društva. Taj nastavak se onda skloni na drugi kraj pčelinjaka.Pored ovog odvojenog nukleusa,po istom principu se mogu oformiti obično bar još 2 do 3 nova nukleusa,samo što se u njih dodaje ram sa najbolje po 2 do 3 zrela matičnjaka.Na ovaj način od jednog takvog društva obično dobijete ukupno još 4 do 5 novih nukleusa,od kojih 1 ima staru maticu,a ostali obično dobiju brzo kvalitetnu mladu maticu.Jako je bitno da ni jedan nov nukleus ne treba pojačavati sa ramovima sa leglom,sve dok se mlada matica ne ustali u leženju i ne proizvede bar 2 rama poklopljenog legla.Tek onda se može dodavati ram,2 sa poklopljenim izlazećim leglom.Ako se ovo ne poštuje,pčele u principu ubiju mladu maticu i sami krenu da proizvode novu,to je iskustvo mnogih pčelara koliko sam čuo.Pažljivim isecanjem zrelih matičnjaka i njihovim presađivanjem možete oformiti još nukleusa pomoću drugih društava,samo je važno presađeni matičnjak malo namazati medom iz društva iz koga ste uzeli ramove sa poklopljenim leglom i pripadajućim pčelama.Čitav posao presađivanja matičnjaka treba izvesti jako brzo,u par minuta.Najbolje je da ste neposredno pre presađivanja u prethodnih sat vremena već oformili odgovarajući broj nukleusa sa starijim poklopljenim leglom i dovoljno hrane,sve ovo u skladu sa brojem zrelih matičnjaka koje imate za presađivanje.Na ovaj način samo od 1 takvog društva možete dobiti brzo puno kvalitetnih oplođenih matica,uz naravno obično 4 do 5 novih nukleusa formiranih od takvog društva.Pošto se većina starijih izletnica vrati u staru košnicu, uobičajeno se dešava da u početnom društvu,ako nadolazeća burna paša i vreme posluži,bez problema imate bar 20tak kg zrelog poklopljenog meda ili za vrcanje ili za pojačavanje rojeva sa rezervom hrane,što obično ja praktikujem,da svi novi rojevi imaju u startu bar 5 do 6 kg meda,plus nakon paše pojačam sa još po toliko sa po 4 do 6 kg poklopljenog meda.Zato ja obično tempiram razrojavanje pred sam pošetak bagremove paše,jer je to jedina burna paša u mom kraju.Verujem da tamo gde ima lipe ili suncokreta u obilju,da se i u to vreme na ovaj način mogu stvoriti dobri rojevi koji će se razviti i spremiti za zimu na vreme. Ima dosta drugih metoda,ali ja se obično držim ovih varijanti,ili ove sa maticama iz mojih odabranih dručtava koje pažljivo pratim,ili ponekad kupim matice radi nove genetike na pčelinjaku,a varijanta sa njima je takođe uvek bila dobra,samo što treba više tretmana protiv varoe,jer matica kreće odmah sa leglom i već 9tog dana imate poklopljeno njeno leglo.Kada se sve ovo radi pred bagrem ili u samom početku procenat uspeha je preko 90 do 95 posto i u jednom i u drugom slučaju ,a u smislu prezimljavanja,takvi rojevi su kod mene do sada prezimeli sa 100 % uspeha,to jest nije stradao ni jedan do sada,Bogu hvala.Naravno im tu još posla,još tretmana tokom jula,avgusta,obično sa Brstivarom,pa sirup sa KASOM ,žalfijom ili Nozevojem ujesen...dopuna ramovima sa medom tam gde i kada treba...

ps Naravno ako vam ne ide sa presađivanjem matičnjaka,ako tome niste vični i uvežbani,imate varijantu da pored onih 4 do 5 nukleusa formiranih od takvog društva,iskoristite sve ramove sa poklopljenim zrelim matičnjacima,pa da formirate još nukleusa sa takvim ramovima,a da pčele dotresete iz drugih košnica i to uvek samo sa onih ramova sa leglom i naravno morate voditi računa da ne otresete i maticu iz te košnice odakle dotresate pčele.Pošto na primer često u LR košnicama kod jakog društva imate i po 12 do 14 ramova sa poklopljenim zrelim matičnjacima i na ovaj način mo-žete formirati dosta novih nukleusa koji će brzo dobiti kvalitetne oplđene matice,po formuli koliko ramova sa takvim matičnjacima,toliko i novih nukleusa.Naravno ako ste vešti u presađivanju matičnjaka,to je više jer obično ima i 20tak zrelih matičnjaka u 1 takvom društvu.Samo morate voditi računa da se matičnjak ne sme oštetiti ni na koji način,zato je bolje malo šire opseći skalpelom ne jako blizu matičnjaka.Naravno prvo otresete sve pčele sa tog rama u neki od novih nukleusa,brzo opsečete šta planirate i ram sa leglom brzo vraćatite tamo gde treba a i matičnjake brzo presadite tamo gde treba.Sve ovo ima smisla ako to znate da vešto radite,ako ne formirajte ili sa ramovima sa matičnjacima ili sa kupovinom kvalitetnih matica,

Naravno ovo je samo moje iskustvo i samo jedna od mnogo varijanti,ja sam jako zadovoljan sa ovakvim načinom i zato se obično držim ovoga,mada ako bi mi trebalo mnogo novih rojeva,što do sada nije bio slučaj,verovatno bih se odvažio da radim po preporuci gospodina Voje,mada zahteva više i posla a treba obezbediti i šećer što izbegavam,sem za sirup protiv Nozeme ie Nozevoj i KAS ujesen.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: GoranStevančević Februar 19, 2013, 11:07:40

Već sutradan ujutro ili 24. maja novim pomoćnim nukleuzima koje smo juče oduzeli (3r pčela sa 1r legla) dodajemo po 6 isceđenih ramova ili po 3 sa obe strane i dodajemo još jednu osnovu na kraj i to je ukupno 10 ramova. Prethodan sadržaj  nukleuza ili onih 6 praznih ramova (osnova) sada koristimo da bi popunili  osnovni nukleuz bivši oplodnjak tj. nukleuz sa maticom .
Sve mora da se radi vrlo brzo ukoliko u prirodi nema značajnije paše. Zatim preko novinskog papira dodajemo jedan po jedan nastavak sa sadržajem iz pomoćnih nukleuza. Tako u sva tri nova nukleuza. Radili smo jedan po jedan nukleuz, dodali hranilicu i poklopac i završavali košnicu - nukleuz, pa sledeću itd. i sve zapisali. Predveče u svaki nukleuz dodamo po pola litre sirupa.
Nakon dva dana ili 26 maja potvrđujemo da su se zajednice spojile i skidamo progriženi papir. Isto veče ponovo svim nukleuzima dodajemo po pola litre sirupa.
Sutradan, 27 maja  predveče u prvi nastavak ili plodište spuštamo u centar legla onaj pun ram sa leglom oko 4000legla. Ako su nam matice pronele oko 16-17 maja ili pre 10 dana sada već imamo 3 zaležena rama novog legla i ovaj četvrti i imamo ukupno oko 10000+4000 ili oko 14000 zaleženog legla. Iz ovog dodanog rama uskoro ćemo imati pojačanje zajednice koja će u narednih 7-8 dana imati oko 8 ramova pčela. Ako sve zajednice počnemo prihranjivati sa po litar sirupa na dan već za ovih pomenutih 7-8 dana ili oko 3.-4. Juna imaćemo oko 6-7 ramova zaleženog legla ili oko 20-22000 legla.
Sada stalno govorimo o jednoj košnici kao primeru a zapravo radimo sa 3 iste zajednice.
Otprilike ista nam je snaga i onog bivšeg nukleuza koji nam je proizveo matičnjake i u koji smo pre tri dana ili 24 maja dodali ona 2 isceđena rama koja su nam ostala.
Dodalio smo ih u drugi nastavak i unj podigli još dva rama iz prvog nastavka dok smo dole pokraj legla spustili po jednu osnovu sa strana. Gore smo pored ova 4 rama dodali još po 3 osnove sa obe strane tj. popunili nastavak i zatvorili košnicu.
Ovim smo završili i petu fazu ili prvo ceđenje i stvaranje 4 nove zajednice pored osnovne.




[/quote]

Kolega Vojo možeš li ovaj deo 5 faze malo da uprostiš jer mi nešto nije jasno
Kako sam ja razumeo sada imamo:
- osnovnu zajednicu
- nukleus koji nam je služio za proizvodnju matičnjaka( matica nosi )
- tri oplodnjaka ( matica nosi )
Zadatak je da pojačamo ova tri oplodnjaka
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 20, 2013, 16:10:27
Tako je Gorane. Dobro si sve razumeo. Osnovni zadatak je pojaćavanje novih nukleuza kod kojih su mlade matice pronele, sa zatvorenim leglom i novim izgrađenim saćem.

Pozdrav svima.... 
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: aca peric Februar 20, 2013, 17:18:16
Zaboravio sam da dodam da kada se formiraju nukleusi sa presađenim matićnjacima ili ramovima sa zrelim matičnjacima,poželjno je  drugog dana uveče od formiranja i narednih par dana, prihraniti ih sa po 3dl sirupa,najbolje sa medom i vodom,1 prema 1,ili ako nema meda sa šećernim sirupom uz dodatak Nozevoja.Takođe nukleuse nikako ne treba otvarati radi bilo kakvih kontrola bar narednih 12 do 14 dana.Posmatranjem ponašanja pčela na letu lako se može utvrditi stanje,pojava mladog legla i td.Ako se prerano otvori nukleus dešava se da pćele ne prihvate maticu,čak iako ona jeste već oplođena i krenula je sa leglom.Zato nukleuse ne treba uznemiravati navedeni period,a dobro je u par narednih dana prihraniti da pčele ne osećaju nedostatak vode i hrane.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 20, 2013, 23:16:41
Molio bih kolege koji planiraju da umnožavaju svoja društva da opišu na koji način to planiraju da urade

Upoznaj se malo sa metodama: Pellet, Somersford, Đerzon...

Sve zavisi od džepa, realnog shvatanja i pristupa. Ja poštujem prirodu i kažem: tri.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 20, 2013, 23:24:16
Aco, bez ljutnje, ali ima tu nelogičnosti.

Kao prvo, trebali bismo znati o čemu govorimo: o maksimalnom mogućem broju rojeva od jedne zajednice ili o razrojavanju bez smanjenja prinosa (ili sa minimalnim smanjenjem), što nikako nije nevažno.

Sljedeće. Nije svejedno: prije ili poslije bagrema.

Dalje, kažeš da od jedne zajednice napraviš 4-5 rojeva, a na kraju veliš:

Citat
a treba obezbediti i šećer što izbegavam

A, šta jedu onih 4-5 novih?

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: drazen.kasapovic Februar 21, 2013, 00:38:31
Molio bih kolege koji planiraju da umnožavaju svoja društva da opišu na koji način to planiraju da urade

Upoznaj se malo sa metodama: Pellet, Somersford, Đerzon...

Sve zavisi od džepa, realnog shvatanja i pristupa. Ja poštujem prirodu i kažem: tri.

Pozdrav, svako dobro!
Зашто три човек лепо објаснио како до десет .
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: drazen.kasapovic Februar 21, 2013, 00:44:46
Мислим да се квари Војина тема са сувишним коментарима .
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 21, 2013, 07:22:34
Slazem se .Mi ovde mozemo pisati samo dali smo pokusali da udesetostrucimo jednu ili vise kosnica i koje probleme smo imali a ne  da raspravljamo teoretski .Ja sam prosle godine od cetiri kosnice zazimeo trideset devet .Dali sam uspeo procenite sami.Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 21, 2013, 08:18:23
Svaka čast Dragoslave. Ja nisam našao da je to neko pokušao i uradio. Možda i jeste al to nije prezentovao javnosti. Svi smo čitali ovu temu i shvatamo kako treba uraditi. Pošto si pionir u poduhvatu sigurno su se javili i neki problemi. Ja bih te zamolio da o tome napišeš nešto. Drugo koliko je ekonomsli isplativa ova metoda?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: aca peric Februar 21, 2013, 09:39:15
Aco, bez ljutnje, ali ima tu nelogičnosti.

Kao prvo, trebali bismo znati o čemu govorimo: o maksimalnom mogućem broju rojeva od jedne zajednice ili o razrojavanju bez smanjenja prinosa (ili sa minimalnim smanjenjem), što nikako nije nevažno.

Sljedeće. Nije svejedno: prije ili poslije bagrema.

Dalje, kažeš da od jedne zajednice napraviš 4-5 rojeva, a na kraju veliš:

Citat
a treba obezbediti i šećer što izbegavam

A, šta jedu onih 4-5 novih?

Pozdrav, svako dobro!

Pozdrav kolega Esade,ma to je samo moj odgovor na pitanje kolege Gorana Stevanševića,koji je pitao za još neku metodu kako planiramo umnožavanje pčelinjaka.Nisam išao u detalje,samo sam spomenuo šta ja radim sve ove godine,kada je razrojavanje u pitanju,držim se prvenstveno onoga što sam rekao.

Kolega Esade ja u principu uvek imam kada pristupam razrojavanju dovoljno ramova sa medom da svakom roju dam bar po 2 rama sa 5 do 6 kg poklopljenog meda.Lično šećer izbegavam maksimalno,sem ako baš mora u nezi nekih rojeva,ako se desi da potroše dodat med u startu.

Takođe kod nas kažu ne može i jare i pare i med i dobri rojevi.Zato kad mi trebaju dobri rojevi,ja to radim kao što sam spomenuo,od nekog od najboljih društava dobijam rojeve matičnjake i nisam u teskobi da to razrojeno društvo mora dati i med,mada ga obično bude ako je bagrem bio dobar.Da ja tempiram razrojavanje pred sam bagrem ili u prvim danima bagrema,takva je ovde klima,ne znam šta vam je tu sporno.Ja sam kolegi spomenuo šta ja radim,kao jednu od mogućnosti,uz opasku da za slučaj da mi treba brzo puno rojeva,da bih se verovatno opredelio za metod koji gospodin Voja preporučuje.Činjenica je da mi do sada nije nikada trebalo toliko rojeva,jer mi Bogu hvala do sada uvek prezimljavaju i sva društva i svi rojevi i nisam imao nikakvih bitnih gubitaka,2 društva za 8 godina,od 50 koliko imam i još oko 50 odnegovanih i prodatih.Jednostavno nemam toliko košnica da bi mi trebalo puno novih rojeva,a i nisam orijentisan na proizvodnju rojeva,meni je ovih mojih 50 komada sasvim dovoljno.
Pozdrav,Aca
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 21, 2013, 14:07:16
Ja neznam koliko je isplativa ova metoda to cu videti kasnije .Sto se tice samog rada ja sam se striktno drzao Vojinog teksta samo sam napravio nekoliko pocetnickih gresaka imao bih bar pet drustava vise .Najvecu gresku sam napravio jer nisam bio siguran dali su se izlegle matice pa kupim 18 matica a one primile samo 4 ostale ubile jer su imale mlade matice.Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 21, 2013, 15:15:39
Aco:
Citat
ne znam šta vam je tu sporno.

Aco, pitao sam te šta mi nije bilo jasno i ti si razjasnio (valjda se nisi naljutio?). Znaš, kad početnik počne razrojavati, one ne raspolaže onim čim ti raspolažeš. Zato sam i šećer spomenuo. Lično, na spomen šećera meni se želudac okreće, ali poštujem svačiji rad. Jesmo li sad razjasnili?

Usput da odgovorim nekima koji govore o "kvarenju" Vojine teme, o "suvišnim komentarima" i o "teoriji". Pogledajte šta je kolega Goran pitao:

Citat
Molio bih kolege koji planiraju da umnožavaju svoja društva da opišu na koji način to planiraju da urade

Ako se "kvarenje", "suvišni komentari" i "teorija" odnose na mene, niste upravu, a to vam dokazuje citirano pitanje kolege Gorana. Čovjek jednostavno pitao šta ko praktično radi, ja rekao mišljenje i u sljedećem postu imao namjeru reći kako sam radio, no sad vidim da neće biti potrebe za tim pa i neću.

Ako je došlo do "kvarenja" Vojine teme, onda je trebalo navrijeme pristojno obavijestiti kolegu Gorana da otvori posebnu temu, a trebalo je i nekog drugog prije toga. No, tu je Vojo pa neka sam kaže. Uostalom, prije sam već nešto govorio o uzurpiranju teme. Valja redom pročitati.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 21, 2013, 15:20:26
Мислим да се квари Војина тема са сувишним коментарима .

Koji su to suvišni? Je li ovo forum za razgovor, gdje je omogućen i kritički, i sugestivni, i iskustveni, i teorijski pogled i osvrt zarad rasprave u cilju dostizanja kvaliteta? Ili treba samo slušati i aminovati?

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 21, 2013, 15:23:42
Dražen:
Citat
Зашто три човек лепо објаснио како до десет .

To sam odgovorio kolegi Goranu. Valjda imam pravo na mišljenje i rad po svom nahođenju?!

Odgovor tebi glasi: logika i priroda.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 21, 2013, 15:29:00
Slazem se .Mi ovde mozemo pisati samo dali smo pokusali da udesetostrucimo jednu ili vise kosnica i koje probleme smo imali a ne  da raspravljamo teoretski .Ja sam prosle godine od cetiri kosnice zazimeo trideset devet .Dali sam uspeo procenite sami.Pozdrav

Tako je. Možda je neko pomislio da ja nisam probao, nego da lupam teoriju. Vojo se sjeća kad smo baš o ovom podavno raspravljali na SPOS-u. Raspravljali, i opet se družimo.

Dobar broj si zazimio. Zazimiti se može i puno, i svašta, i dobro, i loše... Ja neću procjenjivati, procijeniće proljeće i dalja budućnost, a najviše iskrenost. Želim da bude dobro!

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: aca peric Februar 21, 2013, 17:35:55
 :) Kolega Esade ništa ne brinite,nisam se nimalo naljutio na vas,naprotiv,iz vaših,kao naravno i priloga gospodina Voje Brstine i gospodina Dragana Šošića sam dosta novoga naučio. Inače sam siguran da vi i te kako dobro znate kako izgleda recimo DB 12ca i LR jako društvo,namerno pušteno da uđe u rojev nagon u cilju dobijanja kvalitetnih matica dobrih osobina,kao i jakih rojeva od njih.U DB12ci koja je zazimljena sa dosta meda dole plus polunastavak prilično pun gore bude pravi rusvaj,matičnjaka i legla bar na 10 a često i svih 12 ramova,a iznad polumedište skoro na svakom poluramu po pola rama trutovskog saća.Što se LR tiče bude ood 12 do ponekad 16 ili 17 ramova legla,a na većini ima kvalitetnih matičnjaka.Ako bi se čovek odlučio da odseli novoformirane rojeve,glat bi od jednog DB 12 takvog društva mogao formirati 5 do 8 nukleusa sa po 10 do 15000 pčela,plus pčele zaležene u leglu,još po 7 do 10tak hiljada.Isto tako i što se tiče LR društva,bar 6 do 8 novih rojeva,ako se sele nakon razrojavanja.Mislim da je dobro da nov roj ima bar 10 do 15000 pčela,plus kvalitetan zreo matičnjak,u smislu da matica izlazi u narednih 12 do 24h,te još pčele u mladom leglu bar 8000,pa bar tih 6 do 7 kg poklopljenog meda.Takav roj se i te kako sam snađe.formiran pred sam bagrem ili prvih dana bagrema.

Međutim smatram da tamo gde su uslovi suroviji,kao kod vas,da je bolje u startu formirati još jače rojeve,što daje manji broj rojeva po društvu,3,kako vi spomenuste.Inače testirao sam ja i par drugih metoda,kao Peletovu koju ste spomenuli,De Mareovu,Hunjadijevu,probao sam jednom i Djerzona na 1 društvu i nekako sam se ipak ustalio na metodi koju sam spomenuo,ili kupiti odmah oplođene selekcionisane matice i formirati rojeve sa njima,ili ići sa svojim rojevim matičnjacima od svojih najboljih društava.

Inače da se nadovežem na koleginu opasku o gubitku 18 matica.Mora se obavezno doneti odluka šta se tačno radi unapred.Ako se pčele ostave same da već krenu da vuku svoje matičnjake,one u principu najverovatnije u 99% slučajeva neće prihvatiti drugu maticu,ni oplođenu,a neoplođenu još teže.I ne samo to,teško će prihvatiti i presađen matičnjak,mada je nijansa veća mogućnost,ali je opet mala.Zato se i matičnjak dodaje odmah pri formiranju nukleusa,a i ako se ide sa maticama,onda ih treba dodati isto odmah,ali obavezno u kavezima i kaveze po boku malo namazati medom iz te košnice odakle je oduzeto leglo i pripadajuće pčele.Na taj način pčele prihvataju matice u 99 posto slučajeva,a ako neku ne prihvate,to je prvenstveno što je matica ipak bila slaba,onda je puste da napravi nešto mladog legla pa sami povuku matičnjake i sami prave maticu,a ova nestane,verovatno je uklupčaju ili izbace,ali ovo je jako retko,ako smo nabavili dobre matice od kolege koji zna posao,nema govora da ih ne prihvate,ali samo ako su dodate odmah i u kavezima.Kad se one same reše da vuku matičnjake,ne pomaže ni najkvalitetnija matica,ubiće je gotovo 99,9 posto.

Zato valja unapred dobro isplanirati šta se radi ili matica ili matičnjaci,bar kada su ovi načini koje sam spomenuo u pitanju.Možda ima i drugih caka,načina,meni je sve što sam naveo proverena i ustaljena praksa i od mene i od pčelara iz mog kraja. Ali ako se rešim da se bavim prvenstveno rojevima,zašta bi mi trebala ozbiljna investicija za još dosta novih košnica,oplodnjaka,nukleusa i td,sigurno da bih se opredelio da se izveštim u Vojinoj metodi. Ali ovako kako je,zaista mi je dovoljno da razrojavam na ovaj način.

Izvinjavam se ako sve moje pisanije deluje kao odstupanje,ali mi je bilo nekako bezveze da ignorišem pitanje kolege Gorana koji je pitao šta još radimo po pitanju razrojavanja.Nek ne zamere kolege i gospodin Voja,molim vas,inače se držim uvek zadate teme.

Veliki pozdrav kolegama,s poštovanjem,Aca
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: drazen.kasapovic Februar 21, 2013, 17:57:01
Мислим да се квари Војина тема са сувишним коментарима .

Koji su to suvišni? Je li ovo forum za razgovor, gdje je omogućen i kritički, i sugestivni, i iskustveni, i teorijski pogled i osvrt zarad rasprave u cilju dostizanja kvaliteta? Ili treba samo slušati i aminovati?

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: drazen.kasapovic Februar 21, 2013, 18:07:15
Ode mi tekst kuckao sam sa telefona. Moje pitanje i komentar bilo je usko vezano samo za temu. Često teme izgube smisao kad se pišu druge stvari .Taman posla da nekoga vredjam pogotovu ne vas čije pisanje pratim već par godina, često uživajući u vašem zapažanju i znanju. Poz
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 21, 2013, 19:32:46
Drugari samo pišite vaša iskustva. Svako poređenje sa mojim preporučenim načinom rada je od koristi za mnoge pčelare. Iz svega se može izvući neki koristan metod i savet.

Posebno upućujem čestitke našem kolegi Dragoslavu na uspešnosti.
Ako se od svake zazimljene zajednice ovim mojim metodom dobije i 5 novih zajednica to je veliki uspeh a on je od 4 napravio 39. To je za svaku pohvalu.

   
Svaka čast Dragoslave. Ja nisam našao da je to neko pokušao i uradio. Možda i jeste al to nije prezentovao javnosti. Svi smo čitali ovu temu i shvatamo kako treba uraditi. Pošto si pionir u poduhvatu sigurno su se javili i neki problemi. Ja bih te zamolio da o tome napišeš nešto. Drugo koliko je ekonomsli isplativa ova metoda?

Kolega Miroslave ova metoda je višestruku islativa jer se od samo isceđenog meda od osnovene zajednice i privih formiranih rojeva koje cedimo mogu pokriti svi troškovi kupovine šećera, voska itd.
Vrednost tolikog broja zazimljenih zajednica je veoma velika i mnogostruko opravdava sav rad. Ovde kod mene rojevi sa pčelama maticom i leglom pre bagremove paše prodaju se po ceni od 50 evra asvaka zazimljena zajednica pre maja može imati i tri puta više pčela i legla nego što se dobija u novoformiranom roju a kad pogledamo da možemo imati i 10 takvih normalno prezimelih i u proleće pre bagrema razvijenih zajednica pa izračunajte koja je to vrednost.

Pozdrav svima.... 
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Živorad Žika Ilić Februar 21, 2013, 20:29:35
Eto ako me primate na komentar  :D  da se priključim ovoj temi , koja je interesantna po sadržini pa eto moj zemljak je oprobao G. Vojin način razrojavanja 1:10 i vidim imao dobrih rezultata .
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Živorad Žika Ilić Februar 21, 2013, 20:31:40
Kolega je iz Boževca , zaboravih da to napišem .
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 21, 2013, 20:53:55
Aco:
Citat
Međutim smatram da tamo gde su uslovi suroviji,kao kod vas,da je bolje u startu formirati još jače rojeve,što daje manji broj rojeva po društvu,3,kako vi spomenuste.Inače testirao sam ja i par drugih metoda,kao Peletovu koju ste spomenuli,De Mareovu,Hunjadijevu,probao sam jednom i Djerzona na 1 društvu i nekako sam se ipak ustalio na metodi koju sam spomenuo,ili kupiti odmah oplođene selekcionisane matice i formirati rojeve sa njima,ili ići sa svojim rojevim matičnjacima od svojih najboljih društava.

Aco, važno je da se razumijemo, a svako sebi i svojim uslovima sve prilagođava zato i cijenim tvoj način rada jer, ako si ti zadovoljan i iskreno govoriš, to samo može pomoći.

Sve ove načine, koje si spomenuo, radio sam, i radim, i poštošta promijenim. Govorio sam o tome detaljno pa ne bih ponovo. Đerzona sam primjenjivao i na više od 30 društava, deverao sa preko 100 društava (DB 12 i LR), ali nećemo o tome da ne "remetimo temu", a i zato što ispod slova nekih postova, ispod šutnje, reagovanja i nereagovanja "vidim" nešto čemu sam se i nadao, a što mi govori da i ne trebam pričati te se postavlja realno pitanje: šta ću ja ovdje. Jer, da je npr. Božo T. otvorio temu kao ja, 100 % sam siguran da mu je ne bi izbrisali, ali moju jesu. Nadao sam se ja tome, ali je logično pitanje zašto su toliko čekali, zašto to nisu odmah učinili. Na ovo pitanje imam odgovor: dogovor kuću gradi, a to opet znači da u okviru tog "dogovora" u ovoj kući JA smetam. Kad govorim, ne valjam, a dobrodošao sam kad aminam ili šutim.  Ako ćemo istinu, tako je to.

Pošto meni nijedan forum nije hljeb, svejedno mi je šta ko radi, a da li je ljudski i ispravno, e to je već drugo pitanje, koje se pomalo veže za jednu ovdašnju temu o nepravdama na SPOS-u. Jah! Eto, odmorićete malo od mene, a i ja ću tako imati više vremena za što drugo. I neka se uzdrže neki koji bi poslije ovoga mogli početi: kolega, nismo mislili ovako, te mi smo mislili... i tako bla, bla do u nedogled. Nemojte jer nije meni 14, nego 54 godine.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 21, 2013, 21:09:11
Ja neznam u cemu je problem ovde je ispao neki nesporazum kolega Esade ja sam uvek rado citao tvoje postove samo mislim da je doslo do nekog nesporazuma . Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Živorad Žika Ilić Februar 21, 2013, 21:29:50
Pozdrav za komšiju iz Boževca . Pitanje za kolegu , jel si imao vrcanje ( ako si radio po Vojinom upustvu 1:10 )  predpostavljam bagrema ?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 21, 2013, 21:45:20
Kod mene je bagrem prosle godine izmrzo tako da sam ukupno imao cetrdesetak kila meda .Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Živorad Žika Ilić Februar 21, 2013, 22:17:27
Prijatelju Dragoslave , pročitao sam tvoj post o rojenju po G. Voji , iskreno gde tije najviše ,,zapelo" , i ne upitah te za tip košnice ? Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 21, 2013, 22:28:37
Eso, daj molim te pusti urednike da rade svoj posao..
I meni su kao domaćinu Foruma izbrisali neke poruke pa šta. Tako to treba da bude. Svi treba da rade svoj posao kako najbolje mogu. Možda su i neku moju temu izbrisali, ne znam a i da jesu onda bi sigurno znao da to tako i treba. Zašto to tako treba uopšte ne treba da mislim ili da mislimo. Ako na Forumu ima neka tema koja će stvarati bilo kakve probleme i deliti ljude svakako da treba biti obrisana i na to ne treba niko da se ljuti..
Hajde skupi snage i razumi sve na jedan ljudski i drugarski način. Pustimo ljude da rade svoj posao..

 I još samo da dodam, onako iskreno i prijateljski, nemaš nikakve osnove da se ljutiš. Puno te pozdravljam...

Pozdrav svima....

Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Nikola Vucinac Februar 21, 2013, 22:32:58
Esade nemoj da nas dvojica ostanemo zajedno samo kod Karlovića. :'(
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: GoranStevančević Februar 22, 2013, 07:17:41
Evo mene opet sa novim pitanjem u okviru ove teme

Molio bih sve kolege koji su razrojavali ovim načinom , a i gospodina Voju da uproste i objasne 5 fazu

Sve mi je jasno do momenta pojačavanja tri nova nukleusa
Voja pominje pomoćni nukleus,novi nukleus,spajanje novinskim papirom, a meni ništa nije jasno
Tri dana sam crtao, pisao ,čitao i opet neznam odakle da uznem materijal za pojačavanje i šta sa čim da spojim novinskim papirom

Ovaj način razrojavanja mi se sviđa jer se radi pre bagremove paše i već posle bagrema imamo jake rojeve
imam 12 RV društva i planiram da pre bagrema rojim 3 tako da posle bagrema imam 12 jakih roja

Pozdrav svim prijateljima ovog foruma
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Esad Jusić Februar 22, 2013, 09:07:15
Esade nemoj da nas dvojica ostanemo zajedno samo kod Karlovića. :'(

Ja bih ruku dao da sam ti sinoć odgovorio na ovaj post, i to ga citirao, a sad vidim da ga nema. Sjećaš li se ti jesam li odgovorio? Uzdravlje!

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 22, 2013, 09:39:08
Kolega Gorane ja cu pokusati da ti odgovorim kako sam ja radio .Mnogo je jednostavnije kad radis .Sto se tice pete faze sve dodajes iz osnovne zajednice .Znaci prvo si odneo na pomocni pcelinjak nukleus sa 4 rama legla i resto med i so posle toga nosis tri oplodnjaka i stavljas maticnjake iz nukleuza posle toga opet iz osnovne zajednice vadis po jedan ram legla da bi pojacao oplodnjake i stavljas ga u nov nastavak i u njega stavljas resto iscedjene ramove i onda stavljas novinu preko oplodnjaka i na njega stavljas taj nastavak. Ja sam pokusao da uprostim da bi bilo jasnije.Jedna napomena .Osnovnu zajednicu moras maksimalno da pripremis za taj posao inace nema uspeha .Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Nikola Vucinac Februar 22, 2013, 09:49:48
Esade nemoj da nas dvojica ostanemo zajedno samo kod Karlovića. :'(

Ja bih ruku dao da sam ti sinoć odgovorio na ovaj post, i to ga citirao, a sad vidim da ga nema. Sjećaš li se ti jesam li odgovorio? Uzdravlje!

Pozdrav, svako dobro!

Nisam video odgovor na moj post u ovoj temi. :(
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: GoranStevančević Februar 23, 2013, 22:57:12
Hvala Dragoslave

Sve jasno
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 28, 2013, 17:26:31
Danas sam bio na pcelinjaku iz svih kosnica su izasle znaci za sad mi nije ni jedna stradala evo par slika.Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Šošić Februar 28, 2013, 19:50:23
Odlično kolega

Češljeve možeš skloniti da ne smetaju. Oni imaju ulogu u ranom zimskom razdoblju, jer miševi traže gde bi prezimili.

S obzirom da si pravio veliki broj društava, nemoj sada ni slučajno da „forsiraš“ ta društva. Dopusti im da se razvijaju prema uslovima i njihovoj stvarnoj snazi. Nemoj zaboraviti da je i prošla godina bila sušna i da je i to imalo uticaj na kvalitet pčela.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Februar 28, 2013, 20:11:49
Svaka čast kolega Dragi! Čestitam !!!

Poslušaj preporuke kolege Šoleta i ne boj se za razvoj zajednica..
Prihranjivanje i podsticaj za brzi prolećni razvoj ne treba nikako počinjati pre cvetanja vrbe ili kako ja volim da kažem pre kreketa žaba...   :D :D :D   a kad će to biti po datumu se nikako sa sigurnošću ne može znati niti pretpostaviti..
Prošle godine kod mene je vrba krenula tek početkom aprila a kad će ove godine to ćemo videti...

Pozdrav svima....
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: milic dragoslav Februar 28, 2013, 20:55:20
Hvala Dragane a i tebi Vojo meni su vasi saveti dragoceni zato sam i stavio ove slike da bi dobio neki koristan savet a ne da bih se ja nesto tu hvalio. Pozdrav
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dragan Šošić Februar 28, 2013, 21:39:17
Koliko sam upoznat sa stvaranjem ovog pčelinjaka, mislim da imaš razlog i da se ponosiš i da se hvališ.
Pčelinjak odlično izgleda.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Igor Perić Mart 10, 2013, 08:16:17
Može li se ova metoda upotrijebiti za druge vrste košnica?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Velimir Komericki Mart 26, 2014, 14:13:14
dugo nema odgovora na ovu temu,pa reko evo mene da nesto pitam.
naime,imam pripremljenih 21 RV kosnicu,nemam izgradjenog saca,pa me zanima,ukoliko sada kupim pcele na 10 RV okvira,mogu relaizirati uvecavanje pcelinjaka po navedenim uputama?
ispred mene su repica,bagrem,lipa i amorfa,a onda nesto malo kestena i livade..
prihranjivanje nije problem..
znaci da li je kasno sada poceti sa 10 RV okvira sa pcelama i povecati pcelinjak na navedeni nacin,necu se buniti ako od 1 napravim 5 drustava za zimu,ali i stjecanje iskustva je nesto sto me vuce da ovo napravim..
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boris Salaj Mart 26, 2014, 17:05:39
koliko sam ja shvatio ova uputstva, počinje se od izimljenih proizvodnih društava, a ne od rojeva...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Velimir Komericki Mart 26, 2014, 17:23:15
Sve jasno Borise,samo drustvo na 10 ramova je ono koje je bilo uzimljeno,jest da nije na 2 ili vise nastavaka..kaze covjek da ima 7 ramova legla i 3 rama meda i peluda,+ sve ulice sa pcelama...
pa me zanima da li je i tako moguce,mogu barem probati:)ali zanima me misljenje strucnjaka posto sam ja tek pocetnik.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boris Salaj Mart 26, 2014, 22:04:47
Iskustveno, meni su za period jul avgust septembar izgradile 3 sprata satnih osnova EV ( zapravo su prestale izvlačiti SO kad je suncokret bio pri kraju..). Ako te dobro razumem ti od jednog nastavka izimljenih pčela hoćeš da zazimiš 21 košnicu? Naslov kaže od jednog 10, a mislim da je to prilično ambiciozno za početnika...osim toga nedostaje ti suncokret...


Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Velimir Komericki Mart 26, 2014, 22:28:16
pod onim 21 kosnica,mislio sam da imam spremnih praznih kosnica za manipulaciju.napisao sam odmah da bi sa 5 bio sretan,a 10 je vec previse.
zapravo ovu godinu niti na med ne racunam,samo zelim sto vise izgradjenih ramova pa da sam nagodinu spreman.
znaci cilj je od 1 napraviti 5,sve vise ako bude bude,ali ne zelim forsirati ako neide,naravno,svjestan sam da bi vrijeme trebalo biti poprilicno povoljno.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Boris Salaj Mart 27, 2014, 08:49:23
Sad je jasnije.


Ovako da ti kažem, sve što me Voja savetovao a ja uradio kako je savetovano, valjalo je. Što sam slušao druge ili nije trebalo ili nije valjalo. Znači ako radiš sa Vojinim košnicama, prati Vojine savete i nema problema...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Velimir Komericki Mart 27, 2014, 14:34:30
Hvala na podršci,svakako probati cu uvećati pčelinjak na ovaj način,nadam se da ce i Vojo nesto dobaciti pa da imam "vjetar u leđa".
Citam svaki dan sve faze,za svaki slucaj da nesto vazno ne propustim!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Mart 27, 2014, 23:43:25
Samo čitaj Velimire  i razmišljaj. Moraš savladati gradivo i razumeti suštinu.

Nemoj da brineš za razvoj i umnožavanje zajednica ako su ti pčele zdrave i ako imaš dobre pašne uslove.

Sada je vreme da pčele par puta preprskaš Nozevojom i da kreneš sa prihranom sirupom (ako je krenulo cvetanje vrbe u tvom kraju).

Trebalo bi da otvoriš temu o svom pčelinjaku i da nam detaljno predstaviš stanje na pčelinjaku da bi mogla uslediti odgovarajuća uputstva i preporuke.

Pozdrav svima.... 
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Velimir Komericki Mart 28, 2014, 12:05:40
Puno hvala,od sada cu u svojoj temi detalje i zapazanja pisati da tu ne napravimo kaos.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: aca peric April 03, 2014, 22:08:14
Veliki pozdrav svim kolegama. Samo par reči s terena od 400 mnm,gde je bagrem jedina burna paša,a praktično ga nije bilo zadnje 2 godine zbog hladnog i kišovitog maja,gde uglavnom nema uljane repice i gde suncokret ne medi zadnjih skoro 20 godina i gde zadnjih 15 godina dolazi do velikih klimatskih promena,u smislu da su leta jako vrela i sušna,praktično se izgubila i livadska i korovska paša na 40tak stepeni vrlo uobičajenih,a nažalost i zime postaju nenormalne,suve bez snega,a zahladnuje tek u decembru na temperaturu nižu od 12 stepeni.Jesenas,2013 godine sam u nekolicini i društava i rojeva 15 oktobra imao po 4 skoro puna LR rama legla.Većina društava su bila zazimljena sa oko 20tak do 25  kg meda,ne sirupa.Sada oko 20 marta rezerva im je pala na svega 2 do 6 kg a legla je uglavnom 4 do 6 ramova,bilo LR bilo DB. Od 35 zazimljenih društava,26 LR i 9 DB,stradala su 2 LR i to jedno koje je imalo 4 LR rama legla do ko zna kad,pa ga nije napustilo,a pojelo je sve iz nastavka iznad,15tak kg,a oko 7 kg iz trećeg nastavka nisu dirale,predaleko im je bilo.Drugo društvo,prošlogodišnji roj sa mladom maticom koja je polovinom oktobra još imala 3 rama legla i 15 kg meda,takodje je stradalo,jer je toliko mladih pčeka u kombinaciji sa toplim vremenom sve zbrisalo,svih 15 kg,predpostavljam već do polovine februara.

Ovo sve spominjem ne zato što sumnjam da iskusan pčelar poput gospodina Voje to može da izvede,naročito u vrhunskoj košnici kao što je Rodna Voja i u uslovima gde ima i uljane repice i suncokreta i lipe u blizini na Fručkoj Gori a verovatno se nadje i bagrema,nego zato da upozorim mlade  kolege da ipak budu oprezni,uzevši sve okolnosti i košnicu i region u kome pčelare,da pažljivo odaberu način kako će razrojavati društva. Ja se ne bih u regionu u kome sam,kao i u okolnostima klime i paše i tipu košnica koje imam,LR I DB,odvažio da idem na ovakvu tehniku,koja je smatram ipak primerena za profesionalne pčelare sa velikim iskustvom i sa RV tipom košnica.....samo moje razmišljanje,a kolege bih zamolio da podele svoja iskustva ako budu ovo radili,kao i osvrt na region gde su to radili,u smislu šta ima od paša i td.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: aca peric April 03, 2014, 22:21:49
Samo da dodam,ovolike rezerve su imale zato što sam im sve ostavio,samo sam iz 8 najjačih društava izvrcao po 10 kg meda krajem juna,a ostalih 27 nisam ništa dirao,a par rojeva su još i dobili po 5 litara gustog sirupa sa Nozevojem. Kakvi su uslovi bili u našem regionu zadnje 2 godine,još sam dobro prošao sa samo 2 stradala društva ove žime.
 Naravno tome je i doprinelo što sam varou umlatio Argus Rasom i vojinim Brstivarom još tokom juna i jula,pa je avgustovsko leglo odnosno zimska pčela bila barem zdrava.

Lično planiram da formiram nekoliko rojeva,isključivo iznad najjačih društava,ove zime su se pokazale najboljim baš ta 2 dvomatična LR društva gde je jako društvo dole,a formirani roj iznad na istom mestu,najmanje su hrane potrošile,a sad su najjača na pčelinjaku,oba ta dvomatična i imaju najbolju mednu rezervu....njih definitivno mogu umnožiti,a za ostale ćemo sačekati početak bagrema,da vidimo oće bit šta,ako bagrem obećava,biće umnožavanja,ako ne obećava,onda neću ništa razrojavati,sem spomenutih dvomatičnih LR društava.

Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 21, 2016, 19:29:54
Овде већ више од две године нико ништа није писао... Интересантно...

Поздрав драги пријатељи....
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Edi Daruši Decembar 21, 2016, 20:10:52
Obzirom na to da krećem sa tri roja RV sa proleća, prvo treba da iščitam prethodno napisano da bih pitao.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Januar 01, 2017, 08:54:38
Da iz esem svoje mišljenje. Ovaj metod je dokazan u praksi i tu nema nikakve sumnje. Ipak za početnike mislim da je prvi krug razrojavanja sasvim prihvatljiv. Ne stvara velike troškove a dobiju se jaka društva već u junu koja lako uz malo truda ulaze i zimu.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Zoran Akik Januar 01, 2017, 14:13:20
Има искусних пчелара, који пчеларе другим типовима кошница, а који сматрају, да је овај посупак неизвољив. Њихово искуство, једна РВ кошница и рад по Војиним фазама, довео би их до циља. Страх од великог успеха њих кочи.

Da iz esem svoje mišljenje. Ovaj metod je dokazan u praksi i tu nema nikakve sumnje. Ipak za početnike mislim da je prvi krug razrojavanja sasvim prihvatljiv. Ne stvara velike troškove a dobiju se jaka društva već u junu koja lako uz malo truda ulaze i zimu.


Као почетник од 3 РВ кошнице, у прошлој години, која је због кишних периода у погрешно време, давала мали принос меда и полена, при чему је принос у повољном периоду, био у високом проценту расход у кишном периоду, од сваког друштва сам успео, да створим још два нова друштва. При овом нисам вршио прихрану ПД шећерним сирупом. Све младе матице су након оплодње пронеле  и са њима су друштва ушла у зиму.
Могао сам и више нових пчелињих друштава да направим, али нисам имао кошница.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: zoran drpljanin Januar 01, 2017, 15:04:06
Kolega i imenjace, ajde objasni malo postupak, da li si koristio i deo ove metode..
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Zoran Akik Januar 02, 2017, 08:07:33
Kolega i imenjace, ajde objasni malo postupak, da li si koristio i deo ove metode..

Оно што сам радио, написао сам на форуму СПОС-а, пост 4373 http://spos.info/forum/index.php?topic=254.4360.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: zoran drpljanin Januar 02, 2017, 09:14:23
Nazalost, nisam na tom forumu.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Nenad Tucakov Januar 02, 2017, 11:08:17
Nazalost, nisam na tom forumu.
Na sreću...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Zoran Akik Januar 02, 2017, 12:28:36
   (http://spos.info/forum/Themes/default/images/post/xx.gif)   Одг: Pčelarenje Rodnom Vojom (http://spos.info/forum/index.php?topic=254.msg621678#msg621678)  « Одговор #4373 послато: 19-06-2016, 23:57:17 »    Чика Душане, ни кишни дани, нису спречили пчеле из те кошнице, да Вам донесу преко 50 кг багремовог меда.
Морам да наведем моје овогодишње искуство са РВ кошницом. Као прво, захвалан сам, што су ми стари кућни пријатељи омогућили, да кошнице поставим на њихов плац, који је окружен са доста багремове шуме, а има и простора које се воде као ливаде, које због високог водостаја тренутно нису покошене, и на разном ливадском цвећу и више врста детелине, пчеле вредно раде на сакупљању полена и нектара.
Да се вратим на почетак цветања багрема, који је пратио добар прилив нектара и полена. Био сам задивљен, како РВ друштва развијена на воћној паши, на три РВ наставка или РВ+2ЕВ+РВ, пуне наставке кошница. Све то искориштавам, постављам по две матичне решетке и у трећи наставак (код РЕВ, у горњи РВ наставак који је изнад ЕВ наставака) извлачим колико могу рамова  отвореног и поклопљеног легла, Честе кише и слаб излет пчела, стварају гужву у кошници, због којег у вршним наставцима настају матичњаци. У тај део одабира квалитета ларве, на којој ће бити повучем матичњак, нисам се мешао, јер нисам пчелар научник, већ пчелар њихов слуга, за кога ће вероватно нешто остати, али прво да обезбедимо за њих. Висок проценат влажности у багремовом меду, који су пчеле сакупиле и висока влажност ваздуха, довели су до слабог затварања, а због повећаног легла и до добре потрошње.
Први наставак (на подњачи) напуњен са рамовима са изграђеним саћем и сатним основама, помереним до рамова са пергом и медом био је мамац за матицу, на који је кренула да залеже.
Тренутак када су свим матичњаци били затворени, за мене је био знак, да кренем са планираним проширењем. На израђеним постољима, кошницу са средине померам у страну и постављам нову до ње. Отварам кошницу до првог наставка, где проналазим рам са матицом и преносим у нови наставак, допуњавам са два рама затвореног легла, рамом перге и рамом меда. Кошницу дрско допуњавам са сатним основама и након тога затварам. Тако радим и са осталима. Мојој дрскости нема краја, па у старој кошници, спуштам део рамова са матичњацима, постављам МР, враћам други наставак, другу МР и на врх наставак, у коме је остатак матичњака.
Све то су прикупиле за време цветања багрема, остављено им је да троше на свој развој. Хвала богу, та храна у кошницама је потрајала до интензивнијег доношења новог нектара, који је почео јуче. Другог викенда од извршеног разројавања, мојој срећи није било краја, јер сам у свим косницама, где су остављени матичњаци, да буду као двоматична друштва,  пронашао младе матице које су пронеле.
Те младе матице сеју по рамовима од врха до дна рама, тако да су данас добиле по трећи наставак, као и новоформирана друштва . По трећи наставак су добила новоформирана друштва, са старим матицама. Данас, видно боље расположење друштава, за сакупљање нектара, прекинуо је град и провала облака. Чим је прошло невреме, настала је гужва испред кошнице, јер је близу процветала липа.
Морам се захвалити Воји, што у тренутку, када многи наводе, да су почели са прихраном, како би одржали континуитет у залегању матице и обезбедили преживљавање друштава, нисам имао потребе за таквим радњама.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: zoran drpljanin Januar 03, 2017, 09:00:50
Hvala na trudu i pojasnjenju imenjace.... Ja sam uporan u tvdnjama da meni kao pocetniku takav nacin dobijanja matica odgovara, probacu to ove god.  Jedino sto cu sestog dana u tom gornjem nastavku porusiti sve zatvorene maticnjake, da izbegnem one sto su izgradjeni na najstarijim larvama..

A kod poloski cu to isto uraditi sa jednim nukleusom, ali pre barema jos na pocetku razvoja, zato sto isto tako mislim da maticnjaci pre bagrema ,dobijeni na ovaj nacin nisu i nikako ne mogu biti prisilni, nego iskljucivo rojevi. A znamo da su to najbolje matice..
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Bojan Šušnjar Mart 03, 2017, 14:28:51
Ova tema je dosta neaktivna pa da je malo probudimo.

Ja zimu prezimih sa mojih 8 društava u 8 LR košnica a sve su zimovale na po jednom nastavku. Moje prve RV i EV košnice su spremne još od jesenas samo još da ožičim ramove i utopim satne osnove.
Sada sam u velikoj dilemi kako da najbrže naselim ove moje RV košnice.
Kažem najbrže ne zato što negdje žurim nego zato što sam nestrpljiv. :)
Kako je ovo već treća sezona da se ja po malo bavim pčelama i pčelarstvom plan mi je da ove godine ako Bog da od mojih 8 LR zajednica 6 "ne diram" te da ih razvijem i od njih probam dobiti moj prvi bagremov ili bolje rečeno moj prvi med uopšte. :)
Prošle godine od bagrema nije bilo ništa pa se nadam da će ove godine stanje biti mnogo bolje. Preostale dvije zajednice bih iskoristio da ih razrojim i napunim moje prve RV košnice.
Bilo bi poželjno da za razvoj tih novih rojeva bar djelimično iskoristim bagremovu pašu jer druge burne paše kod mene nema. To znači da bi bilo nužno početi sa pripremama i radom na realizaciji tog plana čim prije.
Ovih dana je kod mene primjetan solidan unos polena sa lijeske i još nekih biljaka. Prije nekih 7 dana sam pregledao sve zajednice i sve su zdrave i imaju legla na po dva-tri okvira veličine dlana.

E sada dilema...

Razmišljam da bih ove dvije predviđene zajednice prebacio u RV isjecanjem i prebacivanjem saća. Sada nemaju mnogo legla pa je možda dobar momenat za tu operaciju.
Vojina metoda umnožavanja pčelinjaka polazi od dobre zajednice koja je zazimljena na bar dva ili tri RV nastavka. Ja moram da počnem od jednog LR nastavka. Naravno da nemoram da udesetostručim društva. Kada bih od 2 napravio 10 bilo bi dobro. Čak bih poslije bagrema mogao da sve potpomognem iz onih 6 LR košnica koje nisu u ovoj priči od početka, da'l istresanjem pokojeg okvira ili slično.

Pitam se da li je rano da krenem sa tim poslom? Recimo da za toplog dana isjecanjem saća prebacim sadržaj u RV košnice i da već sada krenem sa nekom stimulativnom prihranom uz utopljavanje društava sa ciljem ubrzavanja razvoja društva ili je još prerano za prihranu?
Vrijeme je još uvjek nestabilno i ko zna šta još nosi mart ali recimo da prihvatim taj rizik.

Čitam Vojin tekst pa pokušavam da shvatim suštinu i posložim sve kockice ali će biti još pitanja to je sigurno.

Nadam se da nećete zamjeriti. :)

Poydrav sima...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Milos Obradovic Mart 03, 2017, 19:36:37
Pozdrav druze i mene ova tema veoma zanima i procitao sam je mnogo puta i posle prolecnih gubitaka iskreno razmisljam da probam Ovu Vojinu tehnologiju
tako da po meni na nju dosta uticu pasne prilike i da bi uspela mora biti dosta pasnih prilika da bi se rojevi lepo razvili, jer secer nemoze da podstakne razvoj drustva ako nema unosa polena i nektara ...ali kao sto si i ti rekao nemoras da napravis od jednog 10 roja napravi od dva drustva 10 roja i po vojinoj thnici to odradis pred bagrem ( kada je kod tebe to jedina pasa) i uspeces da ostvaris svoj cilj a ako se kasnije ukaze neka iznenadna pasa mozes jos neki roj da napravis a da ti ovih 10 ne oslabis ...

sto se tice prebacivanja drustva sa LR na Rv neznam sta da ti kazem. isecanje saca je veliki problem i veoma je tesko to uraditi a moze doci i do grabezi  i do raznih komplikacija po meni najbolje je da kada krene cvetanje voca u svaku kosnicu tj u svih 8 ubacis po jedan pam rv ( ubacis ram rv sa satnom osnovom u prazan LR ram uvezes zicom prazan prostor izmedju ramova potpunis stirodurom ili bilo cim) svako vece prihranjuj drustva i posle dva tri dana izvrsis kontrolu ako su pcele izvukle sace i matica zalegla dodaj jos jedan ram u svako drustvo i taj postupak ponovi do broja ramova koliko ti treba zanaci da bi formirao dva jaka drustva treba ti minimum da izvadis po 10-15 rama sa leglom i medom po drustvu (ako budes obilno prihranjivao imaces iznad legla i medni venac )

Kada matice zalegnu potreban broj ramova ( vremenski oko 7 dana je sasvim dovoljno da izgrade 3 rama i da ih matica zalegne) a vreme bude lepo tj suncan dan kreni sa formiranjem tvojih RV kosnica izaberi 1 LR kosnicu i na njeno mesto postavi praznu  RV kosnicu sacekaj malo nekih 5 min da se izletnice pocnu vracaju i da ulaze u Rv kosnicu a onda polako pocni da prebacujes prvo iz ove LR sto si sklonio  prebaci tri rama sa leglom i pripadajucim pcelama i bilo bi pozeljno i maticu da prebacis tada a onda jedan deo pcela sa ramaova na kojima nema legla stresi u Rv kosnicu ostavi u toj kosnici samo ramove na kojima ima legla zajedno sa pcelama (da se leglo nebi prehladilo ). otvori drugu kosnicu lr bilo bi pozeljno najblizu izvadi jedan po jedan RV ram stresi pcele sa njega u LR i dodaj rv ramove samo sa leglom u RV kosnicu,isto ponovi sa ostale dve kosnice  kada si prebacio sve leglo u RV kosnicu onda iz one LR sto je ostala samo sa leglom istreses sve pcele u RV kosnicu i zatvoris kosnicu.
 Lr ramove sa leglom sto pre prebacis i raspodelis u one 3 kosnice iz kojih si izvadio ramove a ramove sa  polenom odnesi u kucu i kada se odmoris iseci zatopi voskom na RV ram i dodaj u RV kosnicu do legla u zavisnosti od broja ramova dodaj Satne osnove i nastavi obilno da prihranjujes svako vece kako bi drustva nastavila da se razvijaju i matica nastavila da zaleze...bilo bi dobro da procitas na forumu kako pravilno rasporediti ramove u RV kosnici ( hrana, polen, leglo, satne osnove)

Ostale 4 LR‚iskoristices za formiranje druge Rv kosnice istim postupkom cini se komplikovano ali veruj mi da ces ceo ovaj postupak da odradis za 15 min po RV kosnici uz pomoc nekog prijatelja dok bi sa isecanjem saca samo izgubio vreme i zivce jer zamisli samo to gnjecenje pcela i legla prilikom isecanja pa med koji curi na sve strane pa visak saca itd ...razmisli dobro imas jos vremena ako ovaj postupak odradis za vreme cvetanja prvog voca tj Dzanarike ostaje ti posle toga jos nekih 20-25 dana do bagrema sasvim dovoljno da spremis LR drustva za Pasu i RV za razrojavanje...

Molim iskusnije kolege da me isprave ako sam negde pogresio ili da predloze neko bolje resenje kako bismo kolegi pomogli da oformi RV Drustva, ( isecanje saca , Prelazni nastavak, ili neka druga mogucnost)

Puno pozdrava
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Mart 03, 2017, 20:10:58
Kolega pročitaj temu o prelaznom nastavku sa lr na rv.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Bojan Šušnjar Mart 03, 2017, 23:47:34
Miloše druže prvo hvala na sugestijama.

Kako sam već napisao ideja o isjecanju saća dolazi od moje nestrpljivosti, mada stara poslovica kaže "strpljen‚ spasen" :)

Razumijem opisani postupak koji predlažeš. Ima svoje prednosti to je očigledno. Čitao sam već po temama o takvom načinu prelaska na RV košnice uvezivanjem RV ramova u LR ramove.

Jedina "zamjerka" je što moram da čekam još skoro mjesec dana dok voće ne krene da cvjeta. :)
Nebih umio da kažem kada kod mene počinje da cvjeta prvo voće jer nisam pratio prethodnih godina ali rekao bih krajem marta ako se ne varam.

Kolega Miroslav je spomenuo prelazni nastavak.
Hvala kolega na odgovoru na moje pitanje.
Čitao sam ranije i o prelaznom nastavku. Na žalost nemam ni jedan ali mogao bih iskoristiti jedan RV nastavak kao prelazni a razliku u dimenzijama popuniti daskom.
Razmisliću još šta mi je najbolja varijanta.

Naravno i dalje sam otvoren za predloge i sugestije. :)

Hvala svima i svima svako dobro...


Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ivica Bogdanovic Mart 04, 2017, 00:48:35
Ja sam 2015. moje RV formirao isecanjem saća iz DB petoramnih nukleusa posle bagrema koji je kod mene takodje jedina jača paša, ako izuzmemo po koju lipu po dvorištima. Suncokreta nema, a i livada je slaba. Prihranjivao sam ih svako veče sa po pola litra sirupa  dok nisu izgradile drugi nastavak i tako ih zazimio i svih pet prošle godine su prezimele. Jeste bilo malo više razlivanja meda pri isecanju, ali ceo postupak sam radio dalje od pčelinjaka zbog grabeži, a po formiranju, leta na RV smanjio na 2-3 cm i kasnije postepeno otvarao tako da sam izbegao grabež. Takodje sam bio nestrpljiv, mada mislim da je Milošev predlog bezbolniji i manje rizičan. Pozdrav.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Bojan Šušnjar Mart 04, 2017, 08:49:23
Hvala Ivice.

Ja sam prošle godine formirao ova moja LR društva od prirodnih rojeva poslije bagrema. Bagrem je i tako podbacio u potpunosti zbog vremenskih prilika ili neprilika pa je sirup bio neophodan. Svejedno sve su izgradile po jedan nastavak i zazimljene su na šećeru jer drugačije nije ni moglo. Žive su i zdrave hvala bogu.

E sad imam i opciju da izgrađen LR nastavak koji je prazan isječem i ubacim u RV pa u LR okvite i tako po Miloševom savjetu dodam LR košnicama to će sugurno ubrzati postupak u odnosu na satne osnove.

Inače kod mene polena ima tokom čitave godine ali obilnije nektarske paše sem bagrema nema.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ivica Bogdanovic Mart 04, 2017, 09:15:49
Onda ti je još lakše pošto imaš izgradjeno, a prazno saće, time ih nećeš ni uznemiravati previše.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Milos Obradovic Mart 04, 2017, 14:31:24
Upravo je polen glavni faktor kod razvoja pcelinjeg drustva jer ne postoji zamena za isti za razliku od meda gde secerom mozemo da nadoknadimo nedostatK meda, u mnogim krajevima polena prosle godine nije bilo u julu i avgustu sto je rezurtiralo losim izimljavanjem pcela...kod mene su vocna i bagremova pasa jedina pasa sa mogucstvom hrastove medljike ili medne rose ali prosle godine sem vocne sve druge su podbacile...

Boki po meni ako krenes sa isecanjem sada dosta je rano pcele su jos uvek u zimskoj formaciji ne preporucuje se otvaranje kosnica a ramovi kada se vade podizu se svega 10 cm i vracaju nazad...sacekaj da drustva lepo izime a sto se tice cvetanja prvo ti cveta Kajsija posle nje tj nekih 10-15 dana cveta dzanarika pa druge sljive tresnje visnje  a onda 20 tak dana pred bagrem cvetaju jabuke...znaci kada kzjsija bude u punom cvetu a dzanarika spremi pupuljke da otvara mozes poceti sa bilo kojom tehnikom prebacivanja sa LR u RV...

Pozdrav i za  Ivicu
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Bojan Šušnjar Mart 04, 2017, 19:54:05
Miloše, što se tiče polena upravo sam zbog toga naglasio da ga ima gotovo tokom čitave godine što je sigurno pomoglo da moje pčelice iako na šećeru ipak dobro prezime. Evo danas sam ih posmatrao i prave veliku gužvu na letu natovarene polenom. Jedva da uspjevaju sletjeti od vjetra koji je danas duvao. Iva je cvjetala, vrba se sprema, lijeska već odavno i prolazi polako. Visibabe i zvončići već uveliko su u cvijetu. Svaki dan biće sve više polena. Još da vrijeme bude povoljno...

Mislim da sam odustao od isjecanja. Mogu jedino da kako sam rekao isječem prazno izgrađeno saće kojeg imam nešto pa da ne mučim pčele odmah na startu izgradnjom novog saća a ujedno ću ubrzati postupak.

Kajsije kod mene baš i nema osim po neka u dvorištima i voćnjacima. Džanarike šljive trešnje jabuke i ostalih voćki ima dosta u okruženju.
Sve u svemu vremena ima dovoljno samo da vremenska prognoza bude na ruku.

Hvala još jenom drug.

Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Milos Obradovic Mart 04, 2017, 20:33:55
Nema na cemu druze,

Kajsija je veoma retka jer je teska za odrzavanje tj zbog rane vegetacije mrazevi najcesce uniste cvetove i plodove a i razne bolesti kao sto je monilija otezavaju odrzavanje kajsije tako da dolazi do susenja celih plantaza, najcesce se po selima nalaze stare sorte kajsija koje su otporne i ima mladih zasada ali kazem da veoma mali broj "prezivi" kazu da se kajsija susi u 3 ili 6 ili 9 godini ako se u tim godinama ne osusi dozivi "duboku starost"...

Naveo sam ti kajsiju samo kao orjentir u cvetanju voca da bi mogao da se orjentises jer posle nje krece i drugo voce da cveta i mozes da krenes sa svojim planom spremi sace tj unesi ga u toplu prostoriju da odmekne da nebi pucalo a onda ga isecaj skalperom ...
Puno pozdrava
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Dusan Miletic Mart 05, 2017, 05:20:54
Nema na cemu druze,

Kajsija je veoma retka jer je teska za odrzavanje tj zbog rane vegetacije mrazevi najcesce uniste cvetove i plodove a i razne bolesti kao sto je monilija otezavaju odrzavanje kajsije tako da dolazi do susenja celih plantaza, najcesce se po selima nalaze stare sorte kajsija koje su otporne i ima mladih zasada ali kazem da veoma mali broj "prezivi" kazu da se kajsija susi u 3 ili 6 ili 9 godini ako se u tim godinama ne osusi dozivi "duboku starost"...

Naveo sam ti kajsiju samo kao orjentir u cvetanju voca da bi mogao da se orjentises jer posle nje krece i drugo voce da cveta i mozes da krenes sa svojim planom spremi sace tj unesi ga u toplu prostoriju da odmekne da nebi pucalo a onda ga isecaj skalperom ...
Puno pozdrava
Kajsija se susi zbog virusne bolesti, mislim da se zove apopleksija, najcesce se osusi u 3.-4. Godini, kada prorodi. Resenje je da se kalemi visoko na minimum 70-80 cm visine od vrata korena, ili da se koristi posrednik. Nakalemis sljivu stenly na dzanariku, pa sledece godine kajsiju. Ne postoje sorte kajsija otporne na moniliju, cak mislim da su starije sorte podloznije moniliji laxi. Kajsije su za toplije terene, kod nas zbog blizine Rtnja tuku kasni prolecni mrazevi. Ako je zima blaga, krene ranije vegetacija i cao, ne prskam voce pa i monilija uzme danak. Ima deset godina kako nisam okusio kajsiju iz svog vocnjaka.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ivica Bogdanovic Mart 05, 2017, 22:12:14
Pozdrav Miloše.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Edi Daruši Mart 06, 2017, 06:58:46
Kajsija samo što nije procvetala, kao i kruška, badem, ruska džanarika.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vladimir Todic Jul 21, 2017, 17:21:55
За нас почетнике би најбоље било кад би ви искусни пчелари, направили видео запис од почетка до краја, како лако од 1 кошнице направити нових десет... Иначе је мало снимака разројавања пчела, ја бих био срећан кад бих нашао видео од 1 кошнице до 3... Ово је позив Воји да свој текст са хард диска претвори и у видео, али и другим учесницима форума да прикажу практично и свој начин разројавања и поделе на јутубе рецимо...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vladimir Todic April 05, 2018, 06:54:52
Kolega Gorane ja cu pokusati da ti odgovorim kako sam ja radio .Mnogo je jednostavnije kad radis .Sto se tice pete faze sve dodajes iz osnovne zajednice .Znaci prvo si odneo na pomocni pcelinjak nukleus sa 4 rama legla i resto med i so posle toga nosis tri oplodnjaka i stavljas maticnjake iz nukleuza posle toga opet iz osnovne zajednice vadis po jedan ram legla da bi pojacao oplodnjake i stavljas ga u nov nastavak i u njega stavljas resto iscedjene ramove i onda stavljas novinu preko oplodnjaka i na njega stavljas taj nastavak. Ja sam pokusao da uprostim da bi bilo jasnije.Jedna napomena .Osnovnu zajednicu moras maksimalno da pripremis za taj posao inace nema uspeha .Pozdrav


Да ли ико може да овако упрости и шесту и седму фазу?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vladimir Todic April 26, 2018, 07:01:27
На крају прве фазе, 25 априла правимо нуклеуз... А на почетку треће фазе спремамо заједницу за проширење легла... Да ли је то исти дан или 4-5 дана касније?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: zoran drpljanin April 26, 2018, 12:04:26
Mislim da sem Voje, niko od trenutno prisutnih, nije ovo radio.. Kolega, polako i iznesi svoje iskustvo.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina April 26, 2018, 13:56:25
На крају прве фазе, 25 априла правимо нуклеуз... А на почетку треће фазе спремамо заједницу за проширење легла... Да ли је то исти дан или 4-5 дана касније?

Ne znam sada sve napamet, davno je bilo kada sam objavio način udesetostručavanja. Mislim da je u pitanju 4-5 dana kasnije, zapravo pretpostavljam. Sve sam detaljno napisao i za one koji nemaju dovoljno pčelarskog iskustva savetujem da ceo postupak pročitaju dva pa ako treba i tri puta.
Sada nemam ni vremena ni mogućnosti da sve detaljno proučavam.

Mislim da je čika Dragoslav Milić iz Požarevca od 4 prezimele RV zajednice zazimio iste sezone 39 radeći po ovom uputstvu. Svih 39 su mu prezimele i lepo se razvile u narednom proleću. Mislim i da je te godine od njih vrcao bagremov med.

On je takođe mnogo toga napisao u ovoj temi kao i na spos-ovom. Čini mi se da je imao malih odstupanja od od mojih preporuka ali je na kraju ipak uspeo...

Pozdrav dragim prijateljima....   
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Miroslav Jovanović Mart 06, 2020, 10:59:19
Čitao sam ovu temu više puta. Volim da probam sve i svašta. Pokušaću ove godine i ovo. Ako negde zapne tu je Voja a i druge kolege... .
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Aleksandar Nadrljanski Mart 06, 2020, 14:15:17

Ovde ima sto je Voja  napisao  i detaljno objasnio nacin ....

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=88.0 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=88.0)
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Sasa Crnobrnja Mart 06, 2020, 21:25:46
Pozdrav iz Slankamena za ekipu   ;)
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Mart 06, 2021, 20:36:31
Овде се одавно није писало.
Има ли нових искустава?
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Milan D. Saric Mart 29, 2021, 22:27:13
Имам намеру проширити пчелињак јер имам празних комплет кошница. Проблем је што сам прилично ограничен временом, а и немам могућност ношења нуклеуса на удаљену локацију. Да не причам да сам још увек апсолутни почетник иако ми је ово трећа пчеларска сезона... До сад нисам разројавао иако сам сигуран да имам идеалне услове због јаке воћне паше (нпр претпрошлог 7. априла сам у свих пет кошница имао по 10-11 рамова легла у просеку без икаквог форсирања погачама или сирупом).

 Војо и остале искусније колеге, који је ваш савет за моју ситуацију, можда "пелетов" систем?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Mart 30, 2021, 00:08:28
Имам намеру проширити пчелињак јер имам празних комплет кошница. Проблем је што сам прилично ограничен временом, а и немам могућност ношења нуклеуса на удаљену локацију. Да не причам да сам још увек апсолутни почетник иако ми је ово трећа пчеларска сезона... До сад нисам разројавао иако сам сигуран да имам идеалне услове због јаке воћне паше (нпр претпрошлог 7. априла сам у свих пет кошница имао по 10-11 рамова легла у просеку без икаквог форсирања погачама или сирупом).

 Војо и остале искусније колеге, који је ваш савет за моју ситуацију, можда "пелетов" систем?

Миланче пријатељу, ди са удесетосручавањем али не гледај баш пуно на календар, ради са условима у твојом окруењу.
Нека све иде и две недеље касније па ће све бити добро.

Поздрав свима...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Milan D. Saric Mart 30, 2021, 23:31:28
Радо Војо, али нажалост као што рекох немам толико слободног времена за пчелињак (дан, два евентуално недељно). У овом твом поступку је ипак потребно чешће обилазити, прихрањивати, селити...што је тренутно немогуће за мене, па сам зато питао за неку алтернативу?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Jovan Radulović Januar 18, 2022, 22:22:48
Poštovane kolege pčelari, najpre se nadam da vas zatičem u dobrom zdravlju!

Trenutno sam u karantinu, pa imam vremena da čitam i pišem i da se pripremam za predstojeću sezonu. U tom duhu priprema i želje da proširim pčelinjak sa dve na 4-5 RV (videćemo koliko će i da li će mi vreme dozvoliti), malo sam se ozbiljnije pozabavio ovom temom.

Neizmerno se zahvaljujem gosn Voji na ovom članku!

Kada sam čitao ovaj članak letos, mnogo mi je sve delovalo konfuzno, te sam ga ostavio za dane kada malo budem proširio svoje znanje iz oblasti pčelarstva. Sada sam počeo da se detaljnije bavim ovim tekstom i naišao sam na nekoliko nejasnoća u prve tri faze.

Prva nejasnoća je sledeća:

Druga faza:
 
Druga faza je stvaranje nukleuza ili pomoćne zajednice koja će nam proizvesti matičnjake i matice za oplodnjake koje ćemo kasnije formirati od osnovne zajednice.
U nukleuzu sada imamo kao što smo rekli 6+1 r pčela i 4 rama legla na kojima je oko 2/3 legla, i preostala tri rama na kojima je hrana. Znači ukupno 10 ramova.

Ukoliko sam dobro razumeo, računica je sledeća: 6 r pčela (+1 r istesenih pčela koji ne računamo kao fizički pristutan ram) + 4 r legla + 3 rama hrane = 13 ramova ukupno.
Očigledno je da nisam ovu računicu dobro razumeo, što zbog mog početničkog neznanja, što zbog ne baš preciznog izražavanja gosn Voje u ovom pogledu.

Druga nejasnoća se tiče 3. faze, ali i teksta u globalu:

Voleo bih kada bi se dodatno razgraničili pojmovi "osnovna zajednica" i "nukleuz", kao i da se jasno razgraniči kada je reč o novoj zajednici o kojoj se govori, kada o osnovnoj, kada o "pomoćnoj", u kojim su odnosima ove zajednica i to jasno naglasiti. Takođe, moglo bi se malo više pojasniti, kada se govori o nastavcima, o kojem se tačno nastavku radi i da se to jasno ogranič (npr. 1. od podnjače, 2. itd.). Kada se govori npr. o prvom nastavku, prvo završiti pisanje i misao o tom nastavku, pa onda preći na sledeći o kojem treba da se govori.

Npr.
Ovde treba spremiti zajednicu za dalje proširenje legla.
...
Odmah dodajemo i novi četvrti nastavak, i 10 ramova sa osnovama.
...
Donji bivši prvi nastavak nam je ostao skoro prazan ...

O kojoj zajednici je reč?

Nadam se da gosn Voja, kao ni ostali pčelari, neće zameriti na ovim mojim pitanjima i kritikama koje jedino imaju za cilj bolje razumevanje onoga što je napisano. Ja cenim pisanu reč, posebno ljudi koje poštujem i cenim, pa sam zbog toga i malo detaljniji.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Milan D. Saric Januar 31, 2022, 17:25:32
Јоване, све би требало детаљно прочитати неколико пута и записивати главне ствари (сваки пут запазиш нешто ново, нешто што си пропустио претходни пут).

Велико хвала Воју, али и Божу за доста корисних савета. Оно што олакшава оба начина (уосталом и свако разројавање) је то да се нуклеуси/оплодњаци не морају носити 4км (због враћања излетница). Довољно је ставити 10ак папира новина са неколико малих рупа (од веће игле или мањег ексера) на лето. Док пчеле прогризу папир (24-48 сати) пчеле заборављају старо место и остају на том, тако да је могуће мењање локације на малој раздаљини без да се излетница врате у матично друштво (колега Ђоко Зечевић открио).

Јасно је да треба лета нуклеуса/оплодњака сузити на 2,3 цм због туђице, а опет и да их треба прихрањивати због даљег развоја. Да ли би онда стављање погаче на сатоноше свело могућност грабежи на минимум? Или тада морамо исте прихрањивати искључиво сирупом?
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Ivan Ristic Decembar 15, 2023, 23:56:08
Pozdrav kolegama,
Ove godine planiram od 5-6 Rodnih Voja napraviti 25 rojeva i zazimiti 25 drustava. Planiram da razrojavanje radim sparenim vec porucenim maticama 3-5 juna. Voleo bih da cujem neke ideje/savete  o nacinu razrojavanja i da li ce imati dovoljno vremena da se razviju na dva nastavka ako se uradi razrojavanje u tom pomenutom periodu 3-5 juna? Hvala unapred.



Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 16, 2023, 19:18:07
То ми изгледа доста касно јер већ крајем априла и почетком маја можемо разројавати.
Ако се додају спарене матице онда то иде доста брзо и заједнице стижу да се развију на два наставка до краја јула. Поздрав.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Jovan Radulović Mart 07, 2024, 13:46:27
Drage kolege,

Ove sezone planiram da utrostručim dva RV društva, dakle da od 2 društva dobijem 6. Nije neophodno da ove sezone vrcam med, fokus mi je na umnožavanju društava.
Razumeo sam da je to izvodljivo, ali mi je potreban savet kako je to najbolje uraditi?

Srdačan pozdrav!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Mart 07, 2024, 22:14:45
Колега Јоване то и није неки проблем. Постоји мноштво начина само је питање колико вам који одговара.
Уколико имате неко место за помоћни пчелињак удаљен три до четири километра онда је то врло лако.
Поздрав.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Rakovac Goran Mart 08, 2024, 07:39:08
Drage kolege,

Ove sezone planiram da utrostručim dva RV društva, dakle da od 2 društva dobijem 6. Nije neophodno da ove sezone vrcam med, fokus mi je na umnožavanju društava.
Razumeo sam da je to izvodljivo, ali mi je potreban savet kako je to najbolje uraditi?

Srdačan pozdrav!


Погледај тему Вештачко умножавање пчелињих друштава. Ту је све лепо описано и објашњено и кад и како и зашто нешто урадити у циљу увећања пчелињака.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Jovan Radulović Mart 13, 2024, 10:44:21
Hvala g. Vojo i g. Gorane na odgovorima.

Nemam mogućnost selidbe rojeva na udaljenu lokaciju, a temu Veštačko umnožavanje pčelinji društava sam pročitao i ovih dana ću je malo više proučiti.

Najverovatnije ću razrojavanje uraditi na sledeći način:

1. Sačekaću da se košnice koje razrojavam razviju na 10 rama legla, zatim ću im oduzeti ram sa maticom i još dva rama sa  najstarijim, zatvorenim leglom i dva rama sa hranom. Istrešću i dva rama mladih pčela u novi roj. To bi ove godine trebalo biti oko 15. aprila, možda i pre.

2. Novi roj ću premestiti na predviđeno mesto za njega i prihranjivati sirupom 5-7 dana, dok ne dobije izletnice.

3. Nakon ovih 5-7 dana (oko 22. aprila) glavno društvo koje razrojavam, budući da je ostalo bez matice, već je povuklo matičnjake i proširilo leglo. Tada ću porušiti samo zatvorene matičnjake. Nakon 5-6 dana jedan ram sa zatvorenim matičnjacima, dva rama sa zatvorenim leglom i dva rana sa hranom ću uzeti iz glavne košnice, istrešću dva rama mladih pčela i formiraću još jedan roj koji ću prihranjivati 5-7 dana, dok će drugi ram(ovi) sa matičnjacima ostati u glavnom društvo koje će sebi odnegovati novu maticu.

4. U razgovoru sa g. Goranom Rakovcem, pretpostavili smo da će bagrem ove godine cvetati oko 25. aprila u našim krajevima oko V. Morave, što znači da bih iz glavnog društva koje razrojavam, u jeku bagrema (oko 29. aprila), formirao i treći roj na isti način kao i prethodna dva.

Ovo su opisani radovi za dve košnice, dakle, planiram da učetvorostručim pčelinjak do početka maja meseca, čime ću imati sasvim dovoljno vremena da ih pravilno spremim za zimovanje i u sledeću sezonu uđem sa 8 RV društava. Ako budem uspeo da sprovedem ovaj plan u delo, sledeće sezone planiram da dupliram pčelinjak ili da imam do 20 košnica. Mislim da bi ovo bio optimum za moje uslove - vreme i trud koji bih mogao da posvetim pčelama, a da, pritom, ne gubim ni ja, ni pčele.

Molim kolege za kritike i sugestije. Hvala!


Srdačan pozdrav svima.


P. S. Nadam se da nisam preopteretio ovu temu ovim detaljnijim izlaganjem. Za slučaj da jesam, svakako ću ovo objaviti i u temi mog pčelinjaka, tako da se ova poruka može obrisati, za slučaj da nije za ovu temu.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: dusan lazic Mart 13, 2024, 11:24:25
Jovane, predlažem ti da:
- prilikom formiranja rojeva(oplodnjaka), pošto nemaš priliku da nosiš na udaljeno mesto, koristiš "zatvaranje leta novinama".
- kupiš zrele matičnjake, od nekog proizvođača matica iz tvog kraja. Na taj način značajno ubrzavaš sve radove, do konačnog... Unapred, telefonom dogovoriš vreme preuzimanja matičnjaka...na dan ranije pripremaš oplodnjake...
Sretno.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Jovan Radulović Mart 13, 2024, 12:25:12
G. Dušane, hvala na odgovoru.

1. Razmišljao sam o tome, ali ne znam da li je to svrsihodno, jer roj premaštam na drugo mesto, pa svakako neće imati izlatnice. Možda samo da suzim leeto?

2. I o tome sam razmišljao, ali tu imam dvostruki problem. Prvo, bojim se da će biti prerano za proizvodnju i prodaju matičnjaka, te da niko u to vreme neće imati matičnjake, a drugo je da ne poznajem nikoga u mom kraju ko se bavim prodajom matičnjaka i/ili matica.

Hvala na savetima!
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: slavoljub_simic Mart 13, 2024, 12:54:58
onda ti je najbolje da kupiš matice jer njih šalju brzom poštom 063 580212 prošle godine su mu bile 900 din kada su svuda bile 1200  1500. dobre su ja sam ih naručivao. pozdrav.
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: dusan lazic Mart 13, 2024, 14:54:21
"Nemam mogućnost za selidbu rojeva na udaljenu lokaciju..." Zači da će ti se sve (dragocene)izletnice vratiti... :(
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Milan D. Saric Mart 13, 2024, 15:44:06
Јоване, можеш погледати и у мојој теми како сам прошле године од 4 пролећне зазимио 10 заједница. Исто све из својих извора, ништа од куповине матичњака или матица, јер их нема у понуди у време кад имам по 10рл. Зато би ваљало и да шести дан од формирања покидаш затворене матичњаке, и после их не узнемираваш дужи период.

Слажем се са маестром Душаном за затварање лета ради нове оријентације, и додао би да ако си у стисци са временом (као ја) ројевима поделиш погачу, тј ако не можеш сирупати сваки дан, а и овако је мања могућност грабежи, мање узнемиравања...
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Vojo Brstina Mart 13, 2024, 21:05:31
Пуно неповољних околности имате колега Јово.
Ја баш не волим да оштећујем заједнице када су на око 10 рамова легла. Требало би да се узима легло када је преко 10 рамова легла, нпр 12 па се узме за један рој. После десетак дана поново и опет трећи пут после десетак дана а да се заједница не оставља са мање од десет рамова легла. .
Поздрав драгим пријатељима.
 
Naslov: Odg: Kako lako udesetostručiti pčelinjak
Poruka od: Jovan Radulović Mart 18, 2024, 11:32:18
Hvala vam kolege na odgovorima. Sve ću ih uzeti u obzir.

G. Slavoljube, to bi mi bila, verovatno, najbolja, ali i najskuplja opcija.

G. Milane, tako sam i planirao da uradm, čini mi se da to spomenuo? Našao sam temu i prosturidaću je ovhi dana.

G. Vojo, na koje nepovoljnosti tačno mislite?