Aronija omiljeno voče za ptice. Ove godine sam jedno stablo kupio u Novigradu na moru i ga zasadio pod pčelinjakom. Svega su mi izgrizle srne, tako da neznam dali če preživeti. Lp Branko
Kolega Branko, ako se biljka bila primila onda će ponovo da nikne iz zemlje. Raste slično kao Leska. Ne zahteva neku posebnu obradu niti zaštitu, samo je moraš štititi od srna, zečeva i ovaca. Lep pozdrav.
Kolega Branko, ako se biljka bila primila onda će ponovo da nikne iz zemlje. Raste slično kao Leska. Ne zahteva neku posebnu obradu niti zaštitu, samo je moraš štititi od srna, zečeva i ovaca. Lep pozdrav.
Moraćeš da je zaštitiš metalnom mrežom ili da je ogradiš na neki drugi načim.
Slike crvene ribizle. Pozdrav.
Iz crvenog ribeza je odlična mešavina soka i meda, kojeg izmešaš i ga staviš u pojilicu gde ga pčele prerade i iz njega izventiliraju vlagu i tako postane odličan (malo kiselkast) med za decu. Tako malo kad je več govora o crvenom ribezlu.
Svidela mi se ova Svetina aronija. Moraću ih potražiti kod mene u Novom Miloševu, da bih saznao ko ih ima, kako rastu i kako žive u ovom kraju.
Kolega Valon, taj kivi, je li ti to sorta bruno ili je monti? Ili možda ima i jedna i druga sorta, ili možda neka treća? Nekada davno pre oko 25 godina mislio sam da podignem zasad kivija. A ovde kod mene u Banat sam doneo "hejvodr" 25 sadnica ali tada nisam znao da je to od svih tadašnjih sorti koje su se sadile bila najneotpornija sorta na hladnoće.
Kolega Valon, ne verujem da je delišes. To je neka patuljasta jabuka, visina stabla je malo iznad 1 m. Prošle godine na ovom stablu je bilo 23 ploda, a ove samo tri (verovatno je kiša tome doprinela). Na prvoj slici na prvoj strani je plod sa istog stabla. Kolega Vojo, ovo su šljive Stenly, a ova na vagi ima skoro 100 g. Za aroniju bi trebao da se obratiš drugu Lazi, on je i meni darovao ove moje primerke. Pozdrav.
Kolega Valon, taj kivi, je li ti to sorta bruno ili je monti? Ili možda ima i jedna i druga sorta, ili možda neka treća? Nekada davno pre oko 25 godina mislio sam da podignem zasad kivija. A ovde kod mene u Banat sam doneo "hejvodr" 25 sadnica ali tada nisam znao da je to od svih tadašnjih sorti koje su se sadile bila najneotpornija sorta na hladnoće.
Plodovi odlično izgledaju.
Pozdrav svima.....
Imamo posejano tri varietete ili sorte: Hayward (druga slika), Dexter i jos jedan varietet (prva slika), ali nisam siguran dali je Bruno, Monty ili Abbott.
Moj pčelinjak se nalazi u jednom šljiviku. Šljive ne štitimo nikakvim sredstvima, pa ih pčele dobro opraše, a posledica toga su i ovakvi plodovi. Pozdrav.
Prošle godine sam izneo nekoliko košnica na plantažu jabuka, vreme je bilo odlično za oprašivanje, ali nažalost nisam snimio plodove. Društvo u voćnjaku mojim pčelicama su pravili bumbari, a voćnjak je opremljen sa protivgradnim mrežama i savremenim kompjuterskim sistemom za prihranu i zaštitu.
Bumbare je naručio pre nego što se samnom dogovorio, a verovatno kao osiguranje za slučaj lošijeg vremena, jer bumbari rade i na nižim temperaturama nego pčele, a ima i još jedan razlog, pošto se radi o voćarskom kraju, uglavnom su jabuke u pitanju, tu se unazad dve tri godine počeo osećati ozbiljan nedostatak oprašivača, pčelara tamo skoro da i nema, a svi radije odu na repicu nego u jabuke. Inače, vlasnik ove plantaže poseduje još dva ovakva voćnjaka, a u moć pčela se uverio 2009, kada je slučajno pored jednog voćnjaka u vreme cvetanja bio jedan pčelar sa svojim društvima na prikolici, i tada je u tom voćnjaku prinos bio veći za dobar procenat u odnosu na ostale parcele.
Makovište i okolina su poznati po malinama. Tamo se završava sezona branja i obično bude najveća cena. Zahvaljujući i mojim pčelicama ova malina sa slika je ovakva, jer je pčela glavni oprašivač, a malina je kod mene glavna paša. Pozdrav.
Ovo su ostaci rezultata oprašivanja mojih pčela u mom dvorištu. Veći deo plodova je obran, propušteno je par komada pa sam ih slikao. Pozdrav iz Aleksinca
Taj problem je kod mene jako izražen. Imam utisak da gubim dragoceno vreme čekajući pravu priliku. A najčešće zaboravim na fotoaparat pa mi posle bude žao kad se ukaže zgodna prilika. Nikako sastaviti dva dobra. A pošten da budem nije lako pored takvih majstora. Pozdrav.
Kako bi bilo dobro da mi neko drugi radi na pčelinjaku a ja da slikam. Malo je nezgodno raditi umazanim rukama sa propolisom pa onda koristiti fotoaparat. Posle moram da ga čistim jer bude sav umazan. Ali, ponekad ne mogu da odolim kad vidim nešto zanimljivo, kao što je bilo rađanje matice. Plodove oprašivanja nije teško slikati. Pozdrav.
Nije baš, jer je pčelinjak ispao mutan. Nije jednaka oštrina šljiva i pčelinjaka, jer sam ja slikao šljive. Sad mi se čini da bih mogao napraviti bolju sliku, ali ove godine se nisam setio da slikam. Ovo su slike od prošle ili pretprošle godine. Pozdrav.
Ja predpostavljam da je divlja kruška. Lošiji je snimak a na strani sa koje sam slikao nije bilo drugih plodova. Ovi " moji " skorci ništa ne preskaču, u jelnovniku nisu probirljivi. Verovatno su posle trnjina prešli i na ovu voćku.
Kolega Sveto to je jasmin. U temi slike prirode postavio sam još par slika plodova jasmina a zatim sam priložio i sliku rascvetalog jasmina. No, mi idemo dalje. Ovu biljku rado očekujemo oko Djurdjevdana kada obično procveta na našem terenu i prava milina
Ja sam ovog leta imao prilike da ih slikam na cvetovima jasmina, ali sam te starije slike obrisao. Za naredno proleće to neću propustiti. Nastavak sa kruškom
Ja propustio priliku da slikam plodove divljeg kestena. U ovom drvoredu divljih kestenova bilo je maksimalno branje plodova kestena. Šta sa tolikom količinom rade, nisam se interesovao, ali plodova više na drveću nema. A već skoro i da nema ni listova. Jesen i par jutarnjih mrazeva su učinili svoje i divlji kestenovi su za ovu godinu su završili svoju misiju.
Kako se zove ova vrsta ukrasnih grmova koji dekorativno izgledaju tokom cele godine. Evo mog priloga sa posete pčela tokom proteklog proleća rascvetalom voću.
Bundeve / pečenke / dobre su kao pečene. Takođe su dobre skuvane sa vrlo malo vode / dinstano na pari i sečeno na kocke / i sa malo dodatog šećera. Mogu i bez šećera a na kraju preliveno sa ovlaš meda. Kuvaju se dok voda potpuno ne ispari i ne na prejakoj vatri. Ne bi bile dobre ukoliko zagore. Naravno i pita bundevara vrlo dobar specijalite. Ja ću za danas prikazati sliku nara. Pozdrav iz Aleksinca
Savo, Jesu li ovi šipci iz tvoje bašte ili...? Prošle godine posadio sam na pčelinjaku jednu sadnicu šipka (nara), dvije mušmule, breskve, neke patuljaste... Pozdrav, svako dobro!
Ja sam još nanišanio i smokvu posaditi pa da vidimo kako će joj prijati u ovoj sibirskoj Bosni. Lahko joj se kofrčiti u Hercegovini, da vidimo ovdje. Tako sam se mučio i oko kivija i napokon odustao. Pozdrav, svako dobro!
Ma, šta ste se dovezali tih dunja! Dajte ih ovamo da trbuh regulišemo. Evo i moje samonikle. Sve sam smazao, osim ove jadnice. A evo i mojih tikvica (na tikvu vrg kalemio sam lubenicu). Imam nešto i kruškica.
Dobro jutro ranioci I ovo je dunja, ali dunja drvo koje je ove godine dale lepe plodove. Izgleda da će ona kod mene najkasnije izgubiti lišće. Slikano pre par dana a u predhodnom postu čiju sliku ću i ovde reprizirati je jedan od njenih plodova. Pozdrav iz promrzlog jutra u Aleksincu.
Kolega Valon Ja sam siguran da " majstor " u korišćenju računarske tehnike mora biti apsolutno na visini svog zadatka. Gledanje slika objavljenih putem Direktnih opciju su prava stvar, te bi stoga svi koju koriste posebno program IMAGESHACK savladaju slanje putem Direktnih opcija. Slike su vrlo lepe. Ja pridružujem sliku jabuka takodje
Nisam Sveto. Sakupio sam malo dunja ali za dunjevaču nemam dovoljno.
Koja ti je ovo sorta?
Ovih dana sam se ponovo malo raspitivao za kalemljenje i nabavku podloga za dunju. Međutim nisam baš bio uspešan. Interesuje me podloga BA 29. Možda neko od kolega ima neke inormacije?
Vojo, Ne znam koja je to podloga (valjda stvorena podloga), ali na internetu ima toga sijaset, da te glava zaboli od informacija, slika i ponuda. Ako baš ne odgonetneš, otići ću do agronoma kod prijatelja koji ima rasadnik i pitati.
Kažu mi da je to neka vegetativna podloga slabije bujnosti koju uglavnom uvoze iz nekih zemalja EU. Ne znam da li se proizvodi na nekom od ovdašnjih instituta.
Vojo, Odgovorio sam ti usput tamo u onoj "nezgodnoj" temi, a evo i ovdje. To je obična podloga kojoj je svrha da zaustavi brz rast voćke, tj. da dobiješ srednjestablašicu. Koristi se kao podloga za krušku, mušmulu itd. Zašto? Ako krušku nakalemiš na divlju krušku, dobiće veliku krošnju i dosta kasnije stići u rod. Naučnici su to riješili dunjinom podlogom, što ja nikad ne bih uradio. Od svih sadnica koje kupujem, jedino sam šljivom zadovoljan, posebno čačanskom lepoticom rodnom.
Dobro jutro i tebi, E, baš si ranoranilac. Koja je ovo voćka? Ne vidim dobro, a nešto se kao crveni na njoj. Oskoruša ili nešto ukrasno? Pozdrav, svako dobro!
Kolega Valon JABUKA je na slici u odgovoru 138 Takodje i u odbogoru broj 142 je jabuka. Ona dva smajlija šta znače. Čuđenje. Sumnju ili nešto treće. Dodajem narednu sliku
Kolege Esad i Valon tražili jabuku na slici, a nisu obratili pažnju na datum. Gde ima šljiva na drvetu na datum 8. novembar 2011. godine. No, ipak primedba je na mestu što se tiče isticanja detalja. Drvo je visoko a jabuke pre vrhu a ugao slikanja nezgodan. Popravićemo dogodine kada ih budem slikao. Biće u gro planu, kao što sam ovu već prikazivao. Pozdrav iz Aleksinca
Dobar dan! Nadam se da je ova patuljasta jabuka dovoljno oštra. Pozdrav.
Sasvim. Imam i ovakvu i neku krupnu zelenu. Nju ću probati prekalemiti na divljakušu da dobije stablo, a ne da je ja vežem i podupirem. Zanimljive i simpatične. Pozdrav, svako dobro!
Kolege Esad i Valon tražili jabuku na slici, a nisu obratili pažnju na datum. Gde ima šljiva na drvetu na datum 8. novembar 2011. godine. No, ipak primedba je na mestu što se tiče isticanja detalja. Drvo je visoko a jabuke pre vrhu a ugao slikanja nezgodan. Popravićemo dogodine kada ih budem slikao. Biće u gro planu, kao što sam ovu već prikazivao. Pozdrav iz Aleksinca
Savo, Savo, Nisam rekao da je šljiva, nego da se ne vidi dobro. Ni datum nisam gledao, ali ima "šljiva na drvetu" uvijek. Pozdrav, svako dobro!
Pa i ovaj je stvaran. Neprskan a ne opada još sa drveta. Pozdrav iz Aleksinca
Ako je to ona na koju mislim, prekrasna je. Naime, osim što je ukusna, ima i prekrasan miris, a dugo može stajati, čak do proljeća i dalje a da se ne smežura.
Nikako mi teme u kojima " sarađujem " ne dozvoljavaju da podjem u " šetnju " koju sam obećao kolegi Lazoviću. Ako se ne pojavi još neka poruka koja iziskuje uključenje u Forum, odoh ja u šetnju. A vama evo još jedne slike delišesa. Pozdrav iz ALeksinca.
Gde ima šljiva na drvetu na datum 8. novembar 2011. godine.
Kolega Savo, u Makovištu, a videh danas i kod deda Nikole ima još uvek šljiva na granama. Evo slike od prošle nedelje (sreda i četvrtak) koju sam napravio u Makovištu. Baba Gina mi je rekla da je nekad davno njen otac ubrao šljive na Sv. Stevana (9.1.). Neverovatno, ali nemam razloga da joj ne verujem.
E ovo da i u novembru ima šljiva, a za par dana će biti i sneg, to čudo nisam do danas video. Više neću davati takvu dijagnozu. Naravno ja ću biti i dalje na temi jabuka i evo moje slike za danas od danas. Pozdrav iz Aleksinca
Kolega Savo, pošalji mi e-mail da ti pošaljem originalne slike ovih šljiva da se uveriš da u novembru ima šljiva. Večeras putujem u selo pa ću da napravim još slika šljiva, a videćemo ih za dva dana. Na slici Sljiva 5011 se lepo vidi pozadina koja pokazuje da je u toku "teška" jesen. Pozdrav.
Ja verujem u to. Možda njima ne treba više ni termički tretman za sušenje. Mogu se odmah ostaviti kao sušene za Božić. VI slobodno postavljajte slike na forumu, da bar i ostali gledaju.
Moj mail imate u avataru. Evo nečega što nisam do danas primećivao u mojoj blizini. Jedno drvce i puno crvenih plodova. Liče na trešnje ili višnje, a nisu.
Savo, Evo maloprije došao iz šetnje po šumarku iznad pčelinjaka. Nisam nosio fotoaparat, mrsko mi bilo. Tog gloga nasjeckaj s plodovima i grančicama (ako već nisi u proljeće). Za srčani mišić - suho zlato.
Mogu zamisliti kako su slatke ove šljive sa Svetinih slika sa te nadmorske visine, posle ovih jesenjih mrazeva. Što nisam malo bliže pa da se sladimo, malo kod Živomirove tašte šljivama, malo kod deda Nikole mušmulama, jabukama, šljivama. A ko zna čega sve tu još nema.
Kolega Sveto, kada je tim šljivama bilo normalno vreme da sazru na toj nadmorskoj visini. I dali znate koja je to vrsta šljiva u pitanju. Pozdrav iz Aleksinca
Kolega Sveto I ja tu vrstu šljiva poznajem pod oba imena. I požegača i madžarka. Čak u svom dvorištu pored stenleja, čačanske rodne imam i jednu požegaču. Pozdrav iz ledenog Aleksinca
Dobar vam dan drugari. Imam i ja dve požegače koje sam zasadio davne 1991. godine ili pre ravno dvadeset godina ali mi nešto slabo rađaju. Ove godine napala ih je gusenica kao i ostalo voće i pojela sve listove i sve plodove. Ostale su samo grane. Inače na njima plodovi ostaju mnogo duže zato što se peteljka teško odvaja od ploda. I na čačanskoj rodnoj je slično stanje.
Nije samo kolega Sveta u situaciji da nam slikama mušmula ulepšava ovu temu. Ja sam danas imao prilke da mnogo toga novoga kod mene snimim, pa da počnem baš i ja sa stablom mušmula i plodova na njemu. Biće slika i plodova, samo kasnije, kada tema krene svojim putem. Pozdrav iz Aleksinca na + 9 stepeni.
A tek koliko sam plodova snimio, tek ćete da vidite. Nalazi se malo u zavetrini pa joj lišće nije mnogo opalo. Plodovi nisu još spremni za degustaciju, moraću za desetak dana da je ponovo obidjem. Evo kakvi su plodovi. Pozdrav iz Aleksinca
Kolega Savo, Madžarka u Makovištu dospeva u septembru. Tamo gde mi je pčelinjak je nadmorska visina 750 m. Ove godine ih još ima na granama, izgledaju vrlo dobro, ukusne su i ko zna dokad će ih biti. Ova godina je specifična po dugom i sušnom letu, ali koliko se to nekom sviđalo smatram da to nikako nije dobro za voće i drugi biljni i životinjski svet. Bolje bi bilo da je jesen bila sa više kišnih dana. Ako još ni zime ne bude bilo onda će, verovatno sledeća godina biti skromnija sa prinosima u poljoprivredi, a samim tim i pčelari će biti na gubitku. Ovo su slike madžarki iz prošlog meseca (kod deda Nikole). Pozdrav.
Kolega Savo, Madžarka u Makovištu dospeva u septembru. Tamo gde mi je pčelinjak je nadmorska visina 750 m. Ove godine ih još ima na granama, izgledaju vrlo dobro, ukusne su i ko zna dokad će ih biti. Ova godina je specifična po dugom i sušnom letu, ali koliko se to nekom sviđalo smatram da to nikako nije dobro za voće i drugi biljni i životinjski svet. Bolje bi bilo da je jesen bila sa više kišnih dana. Ako još ni zime ne bude bilo onda će, verovatno sledeća godina biti skromnija sa prinosima u poljoprivredi, a samim tim i pčelari će biti na gubitku. Ovo su slike madžarki iz prošlog meseca (kod deda Nikole). Pozdrav.
Ako one na toj nadmorskoj visinu dozrevaju tek u septembru, onda nije nikakvo čuvo što i sada ima šljiva na drvetu / verovatno je to u manjim količinama /, ali ih ipak ima. I krušaka još ima na stablima. Zabeleženo juče. Pozdrav iz Aleksinca
Ja verujem da mušmulama treba da otpadne kompletno lišće, da bude malo slabijih mrazeva, i onda će valjda biti ukusnije za jelo. Mogu se i obrati u ovakvom stanju a kod kuće ih malo ušuškati slamom i ugnjiliće taman toliko da budu slatke kao naš med.
Na trasi kojom se ponekad odvija moja šetnja okolnim brdima, susreo sam jednog našeg meštanina sa punom kofom ubranih trnjina.
Dobro me podseti! Moram da skoknem do deda Nikole da vidim u kakvom su stanju mušmule. Pozdrav.
Dobro i mene poseti,zna li neko kako najbolje iskoristiti mušmule (osim u svežem stanju). Po mogućstvu i neki recept. Ps. ako nije u ovoj temi, može i na drugom mestu (naravno,ako to već negde ima, uputite me tamo, da sada nebi tražio napamet)
Arapka je veoma tvrda kruška i nije ju moguće jesti u sirovom stanju. Usput je i veoma opora, slično kao i dunja ili mušmula. U Makovištu Arapku najčešće peku i onda je veoma ukusna. Pozdrav.
Savo, Jeribasma, jerbasma, je sezonska krupna kruška velikog stabla i vrlo, vrlo sočnih plodova, meni najdraža. Imam ih nekoliko vrsta na onoj kruški gdje sam ne znam ni ja više koliko nakalemio (imam sitnu, srednju i vrlo krupnu).
Sveto, po slici sudeći, ako je to ona kruška koju poznajem i jedem 40-ak godina (Arapka), to je zimska kruška. Mi je stavljamo (moja nena je tako radila) u ječam da dozrije, zato je neki zovu i ječmenka. Kad dozrije, to je milost Božja. A i za pečenje znam. Nisam jednom dobio degenjak zbog te kruške, uh. Mi smo je uvijek zvali: ječmenka i magarica (zašto: magarica, ne znam). Imamo još jedno staro stablo, ostalo iskrčeno kad su daidže i sinovi pravili kuće.
Kolega Esade, verovatno se radi o istoj kruški. I ovu Arapku seljaci ostavljaju na tavan sa senom i može da opstane do maja, a tada je prava delikatesa, sočna, slatka sa nakiselim okusom, prava blagodet. Ja sam pre neku godinu okalemio jednu na podlogu od divlje kruške i primila mi se. Prošle zime su je zečevi načeli, ali mi se čini da se oporavila. Dogodine ću probati da okalemim još koju, a tamo ima još nekih starih sorti (Takiša, Vodenjaka...) koje bi takođe trebalo obnoviti. Ako imaš neku sliku te Jeribasme, postavi da vidimo kako izgleda. Pozdrav.
Kolega Esade, verovatno se radi o istoj kruški. I ovu Arapku seljaci ostavljaju na tavan sa senom i može da opstane do maja, a tada je prava delikatesa, sočna, slatka sa nakiselim okusom, prava blagodet. Ja sam pre neku godinu okalemio jednu na podlogu od divlje kruške i primila mi se. Prošle zime su je zečevi načeli, ali mi se čini da se oporavila. Dogodine ću probati da okalemim još koju, a tamo ima još nekih starih sorti (Takiša, Vodenjaka...) koje bi takođe trebalo obnoviti. Ako imaš neku sliku te Jeribasme, postavi da vidimo kako izgleda. Pozdrav.
Sveto, vodennjaka, vodenjaja = jeribasma Vrlo robusna stabla i predivni plodovi, ali po mom mišljenju slaba korist. Taško se beru zbog visine na kojoj su, a ako padnun razbiju se u paramparčad i opet neupotrebljivi. Kada jedeš ovu krušku moraš zauzeti položaj kao da jedeš lubenicu. Sok curi na sve strane... Pozdrav
Onda mi je jasno. U Makovištu ih ima mnogo, skoro svako domaćinstvo. Kad smo kupili šljive one su tada opadale, naravno, i razbijale se, a na njima po 5 i više pčela. Pčele ih vole više od šljiva i malina. Sad se setih. Krajem aprila sam napravio nekoliko fotografija Vodenjake u cvetu. Svake godine one dobro rode, ali, čini mi se da nikad nisu tako cvetale kao ove. Evo nekoliko fotografija Vodenjake u cvetu. Pozdrav.
Ako imaš neku sliku te Jeribasme, postavi da vidimo kako izgleda.
Živojin ti je dobro objasnio. Jerbasma najčešće ima ogromno stablo. Jedno nadomak mene je pod zaštitom države. Prošle godine komšija me zamolio da mu je prekalemim (oženjen iz tog grada). Dokopao se nekoliko grančica pa sam mu je nakalemio.
Nemam slika. Imam one kad sam ih nakalemio, a to ništa ne znači. Heh, nije mi naumpalo slikati plodove, ali nisam zaboravio redovno ih jesti.
Da bi joj zaustavili rast, možda bi je trebalo nakalemiti na dunju, ili duplo kalemljenje. Ja sam je nakalemio na postojeću krušku i nema veliko stablo, ali ima želju da bukne.
Rekao sam da ima bar tri vrste plodova: sitniji, srednji i vrlo krupni (dva komada skoro kila). Ako ti numpadne u sezoni, javi, slikaću.
Kolega Esade, kao što vidiš slikao sam te kruške u doba cvetanja, samo što ih seljaci u Makovištu zovu Vodenjake. Skoro svake godine rode, a slabo se koriste za ishranu ljudi. Kruške pojedu ovce i svinje. Jedna kruška kod mog prijatelja ima prečnik 1 m a visoka je 30-tak m. Prava grdosija, ali nije pod zaštitom. Ne treba je ni štititi jer Makovište je svakim danom, čini mi se sve malobrojnije pa je nema od koga ni štititi. Dogodine ću i ja da napravim slike plodova. Pozdrav.
Skoro svake godine rode, a slabo se koriste za ishranu ljudi.
Ne mogu vjerovati. Slikaćeš pa da vidimo je li to ta kruška. Ja upravo hoću da je imam što više. U proljeće ću otići 60-ak km daleko da uzmem plemke za kalemljenje jer sam svojim očima vidio prekrasne plodove, još veći od onih koje već imam.
I na ovim kruškama su prekrasni plodovi. Sad si me zagolicao, pa ću dogodine probati da okalemim nekoliko. Ova kruška na slici je moj ručni rad. Okalemio sam od komšije, ne znam kako se zove, ali je veoma sočna i ukusna, samo mi se čini da je to neka novija sorta. Dospeva negde u avgustu. Pozdrav.
I na ovim kruškama su prekrasni plodovi. Sad si me zagolicao, pa ću dogodine probati da okalemim nekoliko. Ova kruška na slici je moj ručni rad. Okalemio sam od komšije, ne znam kako se zove, ali je veoma sočna i ukusna, samo mi se čini da je to neka novija sorta. Dospeva negde u avgustu. Pozdrav.
Lijepa je, imam je, samo sam zaboravio kako se zove. Mislim, nešto kao: santa ili sveta, ili Ana..., ma sjetiću se.
Ma, jeste, to je ta, Santa ana (tako nekako). Lijepa kruška, lijepa slika, majstor dobro nakalemio. Spremi se za reprizu. Tokom sezone ja zagledam voće koje mi se sviđa, a u proljeće kalemim.
Bravo Savo! Rešio si dilemu. Evo još jedne slike. Zanimljivo je to što se po nekakvom programu zaštite ova kruška pršće više od 20 puta (farmaceutska lopovija), ali ovu u "Ravnom" Makovištu nismo nikad ničim prskali. Ako koji put pokisne, i to je to. Ove godine je izostalo i to prskanje pa je ostala sitna, ali čiste kore i veoma slatkog okusa. Pozdrav.
I ja imam jedno stablo koje daje skoro iste plodove kao ovi na Svetinoj slici. Možda je i kod mene Santa Marija ali mi se nešto sporo razvija. Posađena je još prije 4-5 godina kao i njena komšinica iz neke druge sorte. Ove godine smo imali valjda samo 4 ploda. Nikada ih ničim nisam prskao kao ni ostalo voće za ovih 22 Banatske godine.
Sad će možda neko pitati a kako to Banatske godine, zar to nije kao i druge Balkanske godine, e nisu iste, Banatske su nešto drugo. To je mala tajna....
I ja imam jedno stablo koje daje skoro iste plodove kao ovi na Svetinoj slici. Možda je i kod mene Santa Marija ali mi se nešto sporo razvija. Posađena je još prije 4-5 godina kao i njena komšinica iz neke druge sorte. Ove godine smo imali valjda samo 4 ploda. Nikada ih ničim nisam prskao kao ni ostalo voće za ovih 22 Banatske godine.
Sad će možda neko pitati a kako to Banatske godine, zar to nije kao i druge Balkanske godine, e nisu iste, Banatske su nešto drugo. To je mala tajna....
Pozdrav svima....
Vojo, Pretežno su to kruške kalemljene na dunju i zato se sporo razvijaju. Potrudi se i nađi gdjegod izbojak divlje kruške, nakalemi na nju pa ćeš vidjeti kako tjera.
A banatsku tajnu ćeš nam reći kad htjedneš.
Pozdrav, svako dobro!
P.S. Ako hoćeš da se malo igraš, nađi još jedan fin izbojak divlje kruške (može i 2-3), u rano proljeće posadi ih na 10-20 cm oko te kruške, a u mart/aprilu ukoso odsjeci vrhove divljim podlogama pa ih ubodi pod koru te Marije i kaži nam kako je bilo. Evo ti prošlogodišnja slika pa vidi.
E moj Eso, ti to zamišljaš kao da sam ja u Bosni ili negdje u Šumadiji pa da imam divljih krušaka i njihovih izdanaka. Banat je to i ne južni Banat. U južnom još i ima po neka biljka iz umjereno kontinentalnog područja. Nisam još naišao na izdanke divlje kruške kao ni divlje trešnje. Moraću se raspitati ima li gdje da se kupi kod ovih kalemara u rasadnicima. Prošle sezone sam tražio neku dunju ali nisam uspio ni odkog da dobijem ni da kupim kalem grančice. Moje komšije inače veoma rijetki voćari to sve najradije unište i ne dozvoljavaju nikom da podigne voćnjak sa takvim sadnim materijalom kakav se dobrim pokazao u ovom podneblju. Ni za koje pare neće prodati ni jednu jedinu grančicu ane stotinak grančica koliko je meni trebalo. Inače u naselju koje ima oko 7000 stanovnika i oko 15.000 hektara obradive zemlje nema ni jednog rasadnika voćnih sadnica. Voće je veoma malo zastupljeno sa daleko ispod 1% od obradivih površina. Inače uslovi za uzgoj jabuka, šljiva, kajsija, dunja, krušaka, oraha, višanja i mnogih drugih voćaka su odlični. Mi sa strane koji smo stigli iz voćarskih krajeva opet nemamo zemlje, traktora i druge mehanizacije i iskustva koja smo sa sobom ponijeli tako lagano propadaju. Podigao sam nekada davno 1993 neki šljivik sa 150 šljiva pa su mi ga uništili, ko zna ko, pa sam nakon dvije godine na drugoj njivi ponovo podigao jedan voćnjak kajsija sa 84 nakalemlje kajsije pa su mi za dvije sezone povadili polovinu pa sam ostatak izvadio i prenio kući u baštu. Sadnice su bile dosta skupe pa je ljudima bilo lakše izvaditi iz tuđeg tek podignutog voćnjaka nego kupovati sadnice. I dole nam je u rodnom kraju ostalo tri voćnjaka breskve, preko 300 stabala u devetoj godini u punom rodu, ma bolje da se ne sijećam, kupim koje kilo breskve u sezoni i mirna Bačka a kajsija i šljiva kad je dobra godina ima koliko hoćeš.
Raspitaću se pa ako nađem podlogu posle ćemo probati nakalemiti.
Vojo,meni je jako žao zbog takvih komšija što su zavidni,ali mislim da nisu svi takvi u Banatu.
Sada nemogu ništa da ti obećavam,osim grančica nekih višnja i kajsije koje imam u dvorištu,ali mogu se raspitati krajem zime ili početkom proleća u selu i verovatno će se nešto naći.
Kolega Pavele, hvala na ponudi, imam dovoljno višanja i kajsija. Daleko bilo da su svi takvi. To je tek po neki čovek, samo zbog nekolicine takvih unište u čoveku skoro svaku pomisao na ponovni početak i stvaraju ružnu sliku. Imam tu u bašti tih 5-6 mladih dunja starosti od 2-4 godine i one su dobre ali sam mislio nabaviti neke nove koje su se ovde pokazale kao dobre i podići jedan manji voćnjak.
Bilo koju voćnu vrstu danas kaleme na slabo bujne podloge jer su prilagođene gustoj sadnji i intenzivnom voćarstvu. U mom kraju još uvek ima stabala krušaka i jabuka koja su stara preko sto godina. Mogu se naći te stare autohtone sorte. Na žalost to polako izumire jer ih niko ne obnavlja.
Bilo koju voćnu vrstu danas kaleme na slabo bujne podloge jer su prilagođene gustoj sadnji i intenzivnom voćarstvu. U mom kraju još uvek ima stabala krušaka i jabuka koja su stara preko sto godina. Mogu se naći te stare autohtone sorte. Na žalost to polako izumire jer ih niko ne obnavlja.
Ipak se nađe i pokoji zaljubljenik koji produžava život tim starim sortama putem kalemljenja, a to je tako jednostavno, nauči se za 5 minuta. Budi i ti jedan od njih.
Šljivu ne kaleme na slabije podloge i zato je dobra, posebno čačanska lepotica i rodna.
Znam ja šta ti voliš. Šteta što nisi bliže, ali ni to ne bi trebalo biti problem. Dogodine ću probati još nekoliko vrsta da okalemim (nisam neki majstor, ali ponekad mi uspe). Pozdrav.
Znam ja šta ti voliš. Šteta što nisi bliže, ali ni to ne bi trebalo biti problem. Dogodine ću probati još nekoliko vrsta da okalemim (nisam neki majstor, ali ponekad mi uspe). Pozdrav.
Čast nauci i stručnim ljudima, ali nema bez stare garde ništa. Ma, vidi je, pun je dlan, a što je najvažnije - ona me podsjeća na djetinjstvo.
Sneg, mraz i vetar učinili su svoje da i zadnji plodovi sa najviših grana dunje zajedno sa ostatkom lišća padnu i da se otopljenjem snega vide po zemlji.
Sneg, mraz i vetar učinili su svoje da i zadnji plodovi sa najviših grana dunje zajedno sa ostatkom lišća padnu i da se otopljenjem snega vide po zemlji.
Pozdrav iz Aleksinca
He, he,tvoje je bilo samo da pokupiš, a supruga da napravi slatko.
Колега Свето, По обичају, слике су Ти одличне. :) Што се тиче смокви, ко год оде на интернет може да прочита о њеном специфичном цвету и посебним "смоквиним осицама", које их опрашују. Мени је било занимљиво да су већ на почетку Априла смокве имале прилично напредне плодове. Пошто их пчеле не опрашују, можемо замолити администраторе да те слике уклоне. Поздрав :D
Smokvu mogu da opraše samo sitni insekti jer je njen cvet zatvoren i oprašivanje se obavlja nekako "iznutra", koliko se sećam gradiva iz biologije. Ma ne treba ništa sklanjati, neki su na SPOSovom forumu stavljali slike paradajza kao plodove oprašivanja pčela. Danas gledam u Beogradu kako su rodile smokve i kajsije. Ako to sve opstane biće odlična berba. Pozdrav.
Ima li mozda neko iskustva,koliko otprilike godina treba starim sortama krusaka(takisa,karamanka,medunak,arapka..) ,pa i jabuka(sumatovka,budimka...) da pocnu sa radjanjem,vecina pise da treba vise od 3-4(posle kojih ove novije sorte pocinju sa radjanjem),dali je isto i sa ovim starijim?hvala
Зависиће првенствено од подлоге на коју калемиш као и од помотехничких захвата које ћеш евентуално примјењивати. Пошто су аутохтоне тј. одомаћене сорте воћа исходишно ближе дивљакама, значајно спорије ступају на род од данашњих комерцијалних сорти. Немој да те то обесхрабри. Ево ти један примјер. Сорта крушке "карамут" од које се дестилише једна од бољих ракија, окалемљена на дивљу крушку ако се пусти да расте слободно и без интервенција обично пророди између шесте и десете године. Родност у првој деценији је углавном само симболична али се може доста убрзати . -Постране младаре, љеторасте и гране у односу на централну стожину/проводницу треба довести под угао потчињености. Значи треба их савијати и везати под одређеним углом, најчешће од 45 до 90 степени. Ниже гране имају оштрији угао а највише се смију савијати под углом и до 120 степени. Узми да ћеш најмање погријешити ако је угао савијања 90 степени. Тиме се постиже бржи хормонални баланс, смањује претјерана бујност у убрзава образовање родних пупољака. -Избјегавај јачу прихрану азотним ђубривима (кан, ан, уреа) а потенцирај калијум и фосфор касно у јесен. Такође зрео стајњак иде у јесен. -Избјегавај резидбу на крају зиме-почетку прољећа. Јаче младаре који се не могу адекватно савити као и водопије орезуј од средине јуна до средине августа. Ако их примијениш, ове мјере могу помоћи да прве плодове имаш већ у четвртој вегетацији а између пете и седме можеш очекивати и први значајнији род.
Hvala na odgovoru..Da mislio sam na divlje podloge,posadjene su pre dve godine(sorte koje sam napisao), brzo rastu narocito "karamanka" Mislim da ih ipak necu savijati,bicu strpljiv :D Jos nesto treba,da presadjujem kajsije(kalemljene prosle godine),neke su visoke i do 170cm,kalemljene su su na izdanke(sljiva zelena renkloda)ispod stare kajsije,pitanje je treba li i koliko skracivati koren i nadzemni deo?hvala