Autor Tema: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu  (Pročitano 88785 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #30 poslato: Oktobar 27, 2011, 00:12:16 »
Esade,
Aco je rekao dosta toga. Ja nisam probao Hunjadijev način pa ne mogu govoriti o setnim detaljima. Činjenica je da je relativno veliki broj društava uređenih po metodi Hunjadija pred bagremovu pašu kod mog drugara pokazao mnogo lošiji reultat od društava pripremljenih za istu tu pašu na uslovno rečeno klasičan način. Rezultat medobranja me opredelio na ovakav stav, mada bi metodu trebalo proveravati više godina na različitim pašama ali ja za to nemam volje. Ja od pčela ostvarujem sredstva za život a eksperimenti i te kako koštaju.
Pozdrav svima.

100 % tačno, i shvatam te u potpunosti. No, nisi rekao ništa o radu DB-om, a pitao sam te. Mislim, da li je to klasičan način ili si dodao nešto svoje? A, vjerujem da jesi. Ako je tajna, onda ništa.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #31 poslato: Oktobar 27, 2011, 01:49:47 »
Ja u radu sa pčelama nemam tajni niti smatram da je način na koji ja pčelarim nešto specijalno. Može se reći da je to čista klasika.
Osnovni principi:
1. Velika zaliha prirodnog meda i polena (i preko 20 kg meda) za zimu.
2. Mlada i produktivna matica iz sopstvenog uzgoja (ne starija od dve godine)
3. Zdrave pčele a pre svega varoa pod stalnom kontrolom (tretman samo nakon završetka medobranja, početi pre nego se počnu leći zimske pčele)
    Do proleća i cvetanja vrbe ive ne pipam ništa niti dodajem pogače.
    U proleće razvoj do maksimuma odnosno do granice rojenja. Na vreme dodavanje satnih osnova radi zapošljavanja mladih pčela.
    Po potrebi vršenje deblokade (pre svega polenom) dodavanjem novoizvučenog rama u sred legla i stimulativna prihrana po potrebi, najbolje razređenim suncokretovim medom.
    U vreme cvetanja šljive dodavanje prvog medišnog nastavka sa ciljem da se matice i dalje ne blokiraju i da se uneti nektar skladišti u medišni prostor. Posle završetka cvetanja jabuke biram mesto za seobu na prvi bagrem. Pred seobu na bagrem dodajem još po dva medišna nastavka radi davanja velikog prostora za smeštaj nektara od burne bagremove paše. Na bagrem selim najkasnije kad isti počne da pasulja ili beluca (tako mi nazivamo tu fazu pred cvetanje).
    Kad unos na vagi dosegne oko 25 kg odlazim u obilazak društava na paši i vršim pregled. Društvima koja su unela tri medišna nastavka oduzimam najmanje dva najpunija a dodajem dva prazna medišna tela od društava koja imaju slab unos. Tela nosim komplet sa pčelama. Dakle tanjim dodajem puna medišta sa pčelama, onim najboljim prazna medišta a osrednje ne diram. Tako postižem da su mi kad dođem da preselim na drugi bagrem sve približno isto teške i sve imaju približno istu količinu meda u medištima i približno istu količinu praznog prostora za novi unos. Naravno obratim pažnju na eventualno postojanje rojevog nagona, koji odmah rešavam bez čekanja.
    Na drugi bagrem vraćam se u bazni pčelinjak, znači kući. Preseljanje vršim odmah nakon što unos padne ispod 2 kg a latice cveta bagrema opadnu 70%. Tada u mom kraju počinje unos od bagrema pa ne treba kašnjenjem napraviti gubitak. Dešavalo se da pred seobu u dolini velike morave unos bude dva kg. a sutradan kad dođem u bazu unos kaod kuće izaše na tri kg. Ako pogodim momenat seobe prevoz mi samo tim potezom bude više nego kompenzovan. U baznom pčelinjaku većlakše dišem. Dodajem medišne nastavke prema potrebi i krećem sa vrcanjem potpuno poklopljenih ramova ako je godina izuzetna pa manjka prostora. Ovde moram da kažem da kad društva napune oko 60 - 70% medišta ja ga podižem a pod njega poturam prazno, čime skraćujem put pčelama do praznih ćelija za smeštaj nektara i smanjujem opasnost od rojevog nagona. Kad završi bagremova paša počinje tiha livadska paša za vreme koje izvršim oduzimanje bagremovog meda i njegovo vrcanje i ujedno vršim pripremu za pašu suncokreta na koju selim između 15 i 23 juna. Opet selim sa tri medišna nastavka. Razlika rada na suncokretu u odnosu na bagrem je samo u tome što na suncokretu ne poturam prazne medišne nastavke ispod punih (jer mi je cilj što bolje napune plodišta medom a ne da ga dižu u medišta) i ne vršim pregled na rojev nagon jer ga praktično nema. Po završetku suncokretove paše što pre (između 20 i 25 jula) vraćam se u bazu. Što pre vršim oduzimanje i vrcanje meda iz medišta(vodeći računa da ostavim što više društvima za zimovanje) i nakon čišćenja medišnih nastavaka sklanjanje istih radi hitnog početka tretiranja protiv varoe, koje počinjem što je pre moguće a najkasnije krajem jula ili početkom agusta.
To je u najkraćem presek jedne godine.
 Ima godina kad je najveći problem obezbediti pčelama prostor za smeštaj nektara, kad fali medišta pa se moraju vrcati  ramovi sa zatvorenim medaom da bi dali novi prostor. Istina takve godine nisu baš česte. Ima i onih kad bagrem omane pa za vrcanje na bude više od desetk kg. Ipak najčešće su prosečne godine, kad od oba bagrema bude jedno solidno vrcanje.
Paša suncokreta je mnogo stabilnija i ujednačenija pa se na njoj ponekad vadimo.
Moj izričit stav je da se seoba na pašu koja ne da bar 10 kg meda za vrcanje praktično ne isplati da ne kažem da je čist gubitak.
Smatram za potrebno da dodam da ja na pašu vozim samo dobro razvijena društva (koja 15 dana pre početka paše imaju legla na 8 DB ramova) ako to nije slučaj ja ih pomažem na račun pomoćnih društava. Na taj način za seobu spremim oko 75 -80% društava. Matice ne ograničavam niti ih uklanjam iz košnice. Matice planski menjam uglavnom nakon povratka sa suncokreta ali i u toku pašne sezone kad se ukaže prilika (naročito u pomoćnim društvima koja ne selim na bagrem).
Sve u svemu ništa spektakularno, ništa nepoznato drugim pčelarima a ipak zadovoljavajuće uspešno. One pojedinačne radnje u svakoj košnici prema osećaju i trenutnoj potrebi mora da proceni svaki pčelar i da učini najbolju moguću intervenciju. Ipak taj osećaj mora da izgradi svak za sebe i tu saveti često ne pomažu. To da na osnovu ponašanja pčela na letu pročitaš mnogo toga što mnogi nisu ustanju da zapaze ni kad otvore košnicu, to je ono što neko izgradi kod sebe relatvno brzo a neko ne može nikad. Šta da radimo različiti smo.
Baš sam preterao sa trućanjem. Esad je kriv što me izaziva. Pozdrav.
PS. Koga interesuju detalji naka pita.


 
   
 

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #32 poslato: Oktobar 27, 2011, 21:58:42 »
Miliću,
Hvala lijepo. Nikako i niko ne može tvoje pisanje nazvati trućanjem, kako ti reče. Malo sam večeras u tutnju, ali biće pitanja. Najjače ti je ono oko čitanja s leta, jer ono neke brani od bespotrebnog rada, a neke tjera na njega.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #33 poslato: Oktobar 27, 2011, 22:30:53 »
Da li koristiš matične rešetke?

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #34 poslato: Oktobar 28, 2011, 00:18:51 »
Sveto,
matične rešetke ne koristim mada ću ako rešim da koristim bežalice morati uvesti i matične rešetke. Moj imenjak Milić Lazić koji pčelari sa DB 10, kao i ja koristi matične rešetke. Iskreno nisam primetio razlike u prinosu meda.

Esade,
Čitanje sa leta i nije neka velika mudrost. Postoje jasni znaci u ponašanju pčela koji ukazuju na sumnju da određena stvar nije u redu. Pčelar samo treba te znake da prepozna.
Iole iskusniji pčelar je u stanju da uporedi snagu zajednica po intezitetu izleta.
Ako pčele neuobičajeno, (za razliku od ponašanja susednih zajednica) šetaju po poletaljci i prednjem zidu košnice a uz to ne nose polen skoro je sigurno da su ostale bez matice.
Ako je na poletalci neuobičajena gužva (opet za razliku od susednih društava) a još uz to na poletaljci ima mrvica mednih poklopaca, u pitanju je grabež.
Ako je u pitanju jako intezivan izlet pčela tokom većeg dela dana a zvuk pčela se čuje na 50 do 100 metara od pčelinjaka medi dobro a unos je veliki.
Ako pred veče dođeta na pčelinjak a pčelinjak bruji kao da su uključeni motori unos tog dana je bio izvanredan. Čak se prema intezitetu brujanja približno može proceniti kakav je unos bio (slab osrednji ili ekstra).
Ima još primera ali za sada toliko uz napomenu da to nije neko majstorstvo već stvar iskustva.
Pozdrav svima.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #35 poslato: Oktobar 28, 2011, 01:20:30 »
Jah, Miliću,
Majstorstvo i iskustvo, ti to onako nonšalantno da umanjiš sam sebe, a znaš kao i ja da onog prvog nema bez onog drugog.
Reče da ne koristiš rešetke. Da li u M raširiš ramove? Koliko gore matica zanese?
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #36 poslato: Oktobar 28, 2011, 10:12:39 »
Mislim da je DB plodište isuviše veliko da bi matična rešetka dala neke značajnije rezultate.
Ograničenje DB zajednice čak i kada je desetka u pitanju lično mislim da nije nikakvo ograničenje. To je ipak plodiše veličine oko 90.000 ćelija.
Zato se ne vide nikakvi posebni i bolji rezulatati kod kolege Milića Lazića.
Ako bi se ubacila neka pregradna daska ili izolator onda je to neka druga priča.

Pozdrav svima.....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #37 poslato: Oktobar 28, 2011, 12:38:23 »
Mislim da je DB plodište isuviše veliko da bi matična rešetka dala neke značajnije rezultate.
Ograničenje DB zajednice čak i kada je desetka u pitanju lično mislim da nije nikakvo ograničenje. To je ipak plodiše veličine oko 90.000 ćelija.
Zato se ne vide nikakvi posebni i bolji rezulatati kod kolege Milića Lazića.
Ako bi se ubacila neka pregradna daska ili izolator onda je to neka druga priča.

Pozdrav svima.....

Bravo Vojo,
Na istoj smo talasnoj dužini. Zato i jesam zazimio DB 12 na polunastavcima pa ću učiniti obratno: ograničiti rešetkom na PN. Inače, razvije se strahovito leglo, a ja sam čak i s DB 12 išao na rad nastavkom pa prevješavao protiv rojenja. I šta sam dobio? Nad super društvo, samo bez meda: samo sebe pojelo.
Jedan moj prijatelj je u kafezima ograničavao matice određeno vrijeme, bilo je malo bolje, ali opet problemi: povlače matičnjake, nešto kao tiha smjena jer osjećaju kao da im je matica slaba, a bude i rojenja. To, i još ponešto, i odvelo me je Đerzonu kad, pošteno govoreći, nisam ni znao da je postojao Đerzon. A slučajnost me navela na to: društvo ostalo bez matice, malo oslabilo, ali zato puno meda.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #38 poslato: Oktobar 28, 2011, 13:40:28 »
Kolega Esade,
Kad je dobra paša ja iz plodišta vadim jedan do dva rama i stavljam u pripremljena plodišta bez ramova. Ostale ramove ravnomerno raširim. Ovo radim u momentu kada je saće u ramovima naliveno nektarom ali još nisu krenule sa poklapanjem. Pčele prodube ćelije i dodatno napune. Tako u manjem broju ramova postižem veće prinose (veća količina izvrcanog meda po jednom ramu i po jednom nastavku). Međutim ova radnja traži dodatni rad i ja je radim iz nužde u nedostatku ramova za smeštaj nektara u ekstremno dobrim godinama. Znam da matica neće da leže u produbljeno saće ali iskreno ja se nisam opredelio za trajno manji broj ramova u medištu. To nije loše ali zahteva specijalne ramove (šire razmake) zbog seobe pčela.
Što se tiče prelaska matice i zaleganje medišnih ramova to se dešava ali ne previše. Tu treba malo procene. Ako krene unos pčele te ćelije pune nektarom i matica tu nema šta da radi.

Kolega Vojo,

Pošto ja i Milić Lazić pčelarimo u istim uslovima (pčelinjaci su nam na 300 metara jedan od drugog a selimo zajedno na isti prostor) uz to primenjujemo istovetnu tehniku pčelarenja (ista smo pčelarska škola), u situaciji smo da poredimo rezultate izvrcanog meda po društvu i oni su približno isti ili neznatno veći kod mene, samo iz razloga što imam manji broj zajednica pa mogu malo bolje da odradim pripremu. Jedina razlika je što on koristi MR a ja ne. Razlog što on koristi MR nije ograničavanje matice, već korišćenje bežalica kod odužimanja meda.

Sezona medobranja je veoma kratka i mi težimo da za nju spremimo maksimalno razvijena društva i da ih na tom nivou održimo tokom cele sezone medobranja. Naše iskustvo govori da je glavnina paše spakovana u svega dva meseca (15. maj - 15 jul) Zato ne ograničavamo maticu u leženju da bi tokom celog tog perioda imali maksimalno razvijene zajednice. Po našem iskustvu društva na intezivnoj bagremovoj paši žestoko blokiraju maticu unetim nektarom (tako da često nema legla više od dva rama). To se desi na prvom bagremu i nastavlja na drugom. To neminovno dovodi do pada snage društava za suncokretovu pašu pa moramo da preduzimamo  određene radnje da bi i na suncokretu imali jake zajednice koje će sakupiti maksimalnu količinu meda. I na suncokretovoj paši dolazi do žestoke blokade nektarom tako da, po našem mišljenju nema potrebe za veštačkim ograničavanjem matice, one to rade prirodno.

Dakle mi umesto blokade matice ograničavanjem često iz nužde vršimo deblokadu dodavanjem izvučenih praznih ramova u sredinu košnice, kako bi očuvali sabiračku snagu zajednica. U suprotnom pravimo gubitke jer imamo troškove seobe a meda za vrcanje malo.

Ono što nas je opredelilo na ovakav pristup jesu godišnji rezultati medobranja po košnici u poređenju sa vrsnim pčelarima, našim kolegama, koji ograničavaju matice. (na jedno LR ili jedno FARAR telo). Verovatno tu utiču i druge stvari a ne samo ograničavanje ali je činjenica da rezultati mereni metodom izračunavanja proizvodne cene meda su takvi, daje cena proizvedenog kg. meda kod nas je i do duplo niža od proizvodne cene pristalica metode ograničavanja.

Kao racionalni ljudi, kojima je krajnji rezultat pčelarenja primaran mi nemamo dileme oko ovog pitanja.

Da ne bude zablude ja ne tvrdim da je ovo univerzalni princip. U nekim drugim uslovima, pre svega stacionarnog pčelarenja, kao što su jedna kratka burna paša posle koje se ne očekuje ozbiljan unos ili možda duga tiha pašica u brdsko-planinskim uslovima, metod ograničavanja je dobro i logično rešenje jer se dobija više meda za vrcanje, što je uvek primarni i krajnji rezultat pčelarenja.

To je moje mišljenje, koje može a i ne mora biti tačno. "Zablude su ljdske samo je priroda nepogrešiva". ja tu sigurno nisam izuzetak.

Ne zamerite na dugom postu. Pozdrav svima

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #39 poslato: Oktobar 28, 2011, 13:49:13 »
Kolega Miliću,
Nemam naročitih primjedbi. Dobra paša skoro sve rješava i vidim da si se uslovima dobro prilagodio, što mi je drago. Dobro si se osvrnuo i na brdsko-planinske terene i tu nemam šta dodati. Ja sam na 600 m n.v. , a na dohvat ruke mi je 1 200 m n.v. jer od mene naviše naglo skače n.v. Ma, ja sam ti kao u malom kazanu oko kojeg čuče planine: čardak ni na nebu ni na zemlji. Post ti nije dug, čak je ekonomično sažet.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #40 poslato: Oktobar 28, 2011, 15:08:50 »
Kolega Esade,
Svaka godina priča za sebe, svako mesto priča za sebe, svaka košnica priča za sebe.

U najboljim godnama,ekstremno dobra društva imaju unos nektara (meren na vagi) koji čak premaši 150 kg. Za takav "udarnički" rad pčele se žestoko izrabljuju, usput stradaju, skraćuje im se životni vek pa ako nema podmlatka, pada snaga a sa njom i količina unetog nektara u košnicu.

Jedan stari pčelar imao je uzrečicu "Ne donosi dobra već mnoga" Mada kvalitet i vitalnos pčela i te kako utiče na rezultat pčelarenja.
Tu je naš Vojo debelo u pravu. Ipak brojčana snaga je od presudne važnosti.

Jeda pčelar iz mog okruženja, jureći za pašom ima sledeće putešestvije. Prva seoba crnjuša na Zlatiboru, druga seoba vočna paša u okolini Lajkovca, treća seoba voćna paša u okolini Užica, četvrta seoba bagrem u dolini Kolubare, peta seoba drugi bagrem između Kraljeva i Čačka, šeta seoba bagrem u okolini Požege, sedma seoba livada na Pešteru, osma seoba lipa na Fruškoj gori i deveta suncokret u Banatu, ranije je bila i deseta vrijesak u okolini Bosanskog Grahova (poodavno napušteno) To bi bio neki maksimum za naše uslove uz napomenu da ponekd preseljava i na kasni suncokret.

Možete li da zamislite koji su to napor i za pčelara, a tek za jadne pčelice, da ne govorimo o silnim troškovima seobe. U tim uslovima nema govora o ograničavanju matice.

Hajde da postavim svima jedno pitanje. Ko zna šta je to medena smrt?

Pozdrav svima.


Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #41 poslato: Oktobar 28, 2011, 15:25:45 »
Kolega Esade, sad si me slatko nasmejao ovim tvojim položajem "ni na nebu ni na zemlji".
Složio bih se sa tobom da je kod Milića sve ekonomski dobro osmišljeno ali samo sa sistemom kojim on radi.

Na osnovu svega iznetog uveren sam da kolega Milić ima izuzetno dobar teren i da u tim povoljnim uslovima naravno u povoljnim godinama, sam sistem košnica nema neki veliki uticaj na medobranje.

Naravno kolega Milić sve to govori sa aspekta poređenja DB10 u odnosu na DB12 i ostalih košnica (bez RV i EV košnica) i na izuzetno dobrom terenu i u prosečno dobrim godinama.
Zbog svega iznetog ja sam odlučio da sve svoje pčelinje zajednice pod obavezno vozim ispod četrdeset i četvrtog stepena severne geografske širine. Mislim da na nektarnost bagrema ovo ima vema velikog značaja. Možda i grešim, ne znam.

Pozdrav svima......

Kolega Miliću, znam šta je to medena smrt jer sam rođen u krajevima gde se to događalo ali ću odgovor prepustiti i ostalim kolegama.

Ovaj opisani način brojnih selidbi ima kao što si naveo i velikih nedostataka ali mislim da kada pčele dobro napune medišta sve to treba i iscediti i naravno biti zadovoljan.
Sve što je navedeno u vezibrojnih selidbi moeže se raditi ali sa manjim brojem košnica ili sa većom radnom snagom.

Pozdrav svima......
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #42 poslato: Oktobar 28, 2011, 19:59:28 »
Miliću,
Sve je jasno: "Muka zakon mijenja!" Ne može i pare i jare. Ako hoćemo med, moramo izrabljivati društva, ali niko ne brani da imamo i pokoje pomoćno društvo.
Pošteno, ne znam šta je medena smrt u ovoj formulaciji, mogu samo nagađati, pretpostavljam, ali neću ni pretpostavke iznositi premda bi odgovor mogao biti u tvom gore navedenom tekstu. Slatka smrt-smrzavanje. Ali, ima nešto drugo, nismo u školi pa da nas ispituješ. Ovdje pošteno razmjenjujemo mišljenja i iskustva. Jesmo li?

Vojo,
Ako sam te nasmijao, drago mi je jer, u ovakvoj turobnoj svakodnevnici, skoro da smo i zaboravili na smijeh kao lijek.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #43 poslato: Oktobar 28, 2011, 20:38:53 »
Kolega Esade,
Svaka godina priča za sebe, svako mesto priča za sebe, svaka košnica priča za sebe.

U najboljim godnama,ekstremno dobra društva imaju unos nektara (meren na vagi) koji čak premaši 150 kg. Za takav "udarnički" rad pčele se žestoko izrabljuju, usput stradaju, skraćuje im se životni vek pa ako nema podmlatka, pada snaga a sa njom i količina unetog nektara u košnicu.

Jedan stari pčelar imao je uzrečicu "Ne donosi dobra već mnoga" Mada kvalitet i vitalnos pčela i te kako utiče na rezultat pčelarenja.
Tu je naš Vojo debelo u pravu. Ipak brojčana snaga je od presudne važnosti.

Jeda pčelar iz mog okruženja, jureći za pašom ima sledeće putešestvije. Prva seoba crnjuša na Zlatiboru, druga seoba vočna paša u okolini Lajkovca, treća seoba voćna paša u okolini Užica, četvrta seoba bagrem u dolini Kolubare, peta seoba drugi bagrem između Kraljeva i Čačka, šeta seoba bagrem u okolini Požege, sedma seoba livada na Pešteru, osma seoba lipa na Fruškoj gori i deveta suncokret u Banatu, ranije je bila i deseta vrijesak u okolini Bosanskog Grahova (poodavno napušteno) To bi bio neki maksimum za naše uslove uz napomenu da ponekd preseljava i na kasni suncokret.

Možete li da zamislite koji su to napor i za pčelara, a tek za jadne pčelice, da ne govorimo o silnim troškovima seobe. U tim uslovima nema govora o ograničavanju matice.

Hajde da postavim svima jedno pitanje. Ko zna šta je to medena smrt?

Pozdrav svima.



Miliću, u pravu ste za sve, ali u vašim uslovima dobre paše. U mom kraju, još kada se ne sele pčele, na takav način ne biste imali ni kapi meda.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #44 poslato: Oktobar 28, 2011, 22:23:42 »
Drage kolege,
pitanjem o medenoj smrti nisam imao za cilj da ikog propitujem već da zaintrigiram na razmišljanje.
Evo mog odgovora. To je kad pčelinja zajednica, zbog velikog unosa nektara kojim pčele popune sve ćelije pa matica nema gde da leže, nema novih pčela, stare polako nestaju i društvo strada (doživi smrt).
Kad se to i gde dešava. U rano proleće na paši crnjuše, koja kad se stvore povoljni klimatski uslovi zna da tako zamedi da pčele popune svaku ćeliju. Ako pčelar to ne primeti i ne proširi gnezdo dolazi do opisane situacije.
To se dešava i kad vrijesak u avgustu strahovito zamedi, ali to bolje znaju pčelari gde vrijesak dobro medi pa će neko opisati.
Interesantno je da su obe biljke ako ja ne grešim jer nisam biolog  roda Erica.

Što se tiče pašnih uslova u mom kraju oni su što bi rekli "tako - tako". Bude po koja dobra godina ali bude i godina kad nemaju dovoljno ni za sebe. Većina je negde između. Zato ja i moje kolege selimo sa paše na pašu. Ni kad selite nije uvek "med i mleko"
Desi se odvezete na bagrem on rodio pa samo drema a svaki dan kiša i hladno i sve uzalud ostanete praznih šaka. Ali ako svake druge godine od dve bagremove paše uhvatite jednu super.
To je kao kad igrate lutriju. Da ne bude kao sa onim što nije kupova loz a žalio se...... Tako je i sa pčelama moraš da seliš na pašu da bi mogao da se nadaš medobranju ako u tvojoj okolini nema ozbiljne paše.
Pčelarstvo je ono "Isto je  imati s kim a nemati s čim kao  imati s čim a nemati s kim" rezultat i jednog i drugog je jednak nuli.
Pozdrav svima.