Nisam siguran jel moje pitanje spada u ovu temu al probat ću,svugdje se piše šta sa novim rojem al mene zanima šta sa pčelama koje su ostale u košnici iz koje je roj izašao ,jel im se može pomoći prihranom ili na neki drugi naćin da postanu proizvodno društvo i da ojačaju .
Ono pčela što u košnice preostane posle odlaska roja, može izgledati solidno, prvih dana. Čini se da ima prilično pčela. Međutim, posle izvesnog vremena dođe do smanjenja broja pčela.
Treba znati da će u takvim košnicama jedno vreme biti prisutno i puno trutova i to stvara lažnu sliku o brojnosti pčela.
Naravno, dobar deo starih pčela nestane.
Takođe, kod većeg broja ovakvih društava se nešto duže čeka na sparivanje matica (za razliku od izašlog roja, gde matice brzo pronesu).
Sve to može dovesti ova društva i na ivicu opstanka.
Jedna od prednosti je što u plodištima ovih društava ima obilje polena. Da se ne bi došlo u situaciju da deo pčela prestari i kasnije slabije hrani leglo, ja praktikujem da ih pojačavam leglom iz drugih košnica. To je dobro, ako pčelar nije u mogućnosti da neka društva malo oslabi i svede na razumnu meru, da se i ona ne bi izrojila. To je bolje raditi na vreme, da pčele mogu to leglo kvalitetno da održavaju.
Starije leglo koje se doda će u određenom momentu popraviti starosnu strukturu pčela, a pčele će prilično dobro odhraniti mlađe leglo, jer jedno vreme nisu bile u prilici da uopšte hrane leglo. Može se primetiti da leglo na prvim zaleženim ramovima kod ovakvih društava „pliva“ u obilju mleča. Kasnije, zbog težnje društva da se više razvije, ovo se ne dešava i leglo može biti slabije hranjeno.
Zato je moj predlog da se ostatak izrojenog društva pojačava leglom. Ako se doda dovoljna količina legla, društvo se može vratiti u normalno, proizvodno stanje. U svakom slučaju i sa nešto manjim pojačanjem se može obezbediti da to bude dobro zazimljeno društvo.
Prihrana se podrazumeva. Naročito kada je vreme takvo da je unos nektara slab.