Autor Tema: Ram Rodne Voje  (Pročitano 97047 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #30 poslato: Oktobar 15, 2011, 11:31:55 »
Kolega Miliću, do zaključka da pčelinje zajednice na manjim ramovima ranije prestaju da zaležu došao sam tokom rada i poređenja u istim uslovima.
Tom zaključku uopšte nisam pridavao neki posebno važan značaj nego samo kao još jednu od prednosti u radu sa zajednica koje su u košnicama sa manjim radovima.

Takođe sam uveren da na mom pčelinjaku u Eko Voja košnicama koje su sa još manjim ramovima od Rodne još ranije prestaje leglo nego u RV košnicama.

Ovim mojim uverenjima u budućnosti ću posvetiti veće značenje pa ću isto i detaljnije ispitati.

Pozdrav svima.....   
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #31 poslato: Oktobar 15, 2011, 12:56:58 »
Poštovane kolege,
Mislim da nema pčelara kome nije jasno da kvalitetnije odgajene pčele (krupnije, vitalnije, sa većom mednom voljkom i dužom rilicom) u istim pašnim uslovima donose veće količine nektara i polena u košnicu. Takođe, mišljenja sam da dužina života pčele kao jedinke presudno zavisi od njenog trošenja na negu legla. Da li jedna pčela neguje tri larve ili tri pčele neguju jednu larvu je do te mere različita. Čini mi se da mali broj pčelara o tome razmišlja.
Ipak, siguran sam da će veću količinu nektara u košnicu uneti dve pčele odnegovane u prosečnim uslovima nego jedna pčela vrhunskih osobina, mada je ovo suviše pojednostavljeno jer su u pitanju vrlo kompleksni faktori (dužina života odnos broja izletnica i kućnih pčela i dr).
Voja još 2004. godine kaže:
Citat
Još i danas mnogim pčelarima nije jasno da je pored inteziteta pčelinje paše, dužina životnog veka, fizička moć svake jedinke i broj generacija pčela u košnici glavni i odlučujući faktor u prinosu nektara - meda kao i ostalih pčelinjih proizvoda. A sve navedeno je uslovljeno stabilnom (nevelikom) količinom legla, i potpuno nedostupno pčelinjim zajednicama sa velikim ramovima. U poređenju zajednica iste brojnosti i iste površine saća jednih sa većim i drugih sa manjim ramovima razlike su neuporedive.
Ja bi se bez trunke dileme složio sa prvim delom napisanog. Složio bi se i sa činjenicom da je u intezivnoj paši prinos nektara prilično u zavisnosti od količine, pre svega, otvorenog legla.
U čemu vidim problem o kome treba razmišljati? To je tvrdnja da stalna nevelika količina legla zapravo obezbeđuje veće prinose po košnici zbog svega izrečenog što u osnovi nije sporno. Kao što sam rekao uspostavljeni disbalans između broja pčela (pre svega negovateljica) i količine otvorenog legla, koji povoljno utiče na prinos nektara i polena, traje neko vreme i ponovo se po meni uspostavlja neka vrsta balansa, samo sada na nižem nivou to jest u zajednici sa manjim brojem pela u svim stadijumima života. Taj period delimično odlaže činjenica da pčele koje su manje istrošene na negu legla duže žive (tu je Voja 100% u pravu), ali on se ipak u jednom trenutku uspostavi, bar sam ja u to ubeđen, kao što sam ubeđen da brojnost pčelinje zajednice, pored kvaliteta pčela i te kako igra veliku ulogu u količini sakupljenog meda i polena. Teško će me neko ubediti da će društvo sa deset hiljada izletnica u istoj paši sakupiti više meda od društva  sa dvadeset hiljada izletnica bez obzira na sve izrečeno o kvalitetu jedinki. Bojim se da i ovde važi izreka mudrog našeg pčalara Matije Žunića.
Ne donosi med dobra već mnoga. A davno je rečeno " Jača dvojica nego sam Radojica".
Ipak stvar je do te mere kompleksna da bi mgao izreći tvrdnju da je "stalna nevelika količina legla" odnosno ograničavanje matice tokom cele pašne sezone pogrešna. Samo sam pokušao da medalju osvetlim i sa druge strane, pa da razvijemo diskusiju i o ovim i te kako krupnim pitanjima.
Na ovakvo razmišljanje ma je navela pre svega činjenica da bar ja nisam dobio rezultate u prinosu meda koji idu u prilog tezi ograničavanju matice tokom pašne sezone na veličinu jednog LR tela. I dnevni unosi i ukupna količina izvrcanog meda u jednoj godini bila je značajno veća kod društava u istom tipu košnice u kome je matica imala veći prostor za zaleganje. Ovde treba napomenuti da to ne važi za privremeno ograničavanje namenjeno za iskoriščavanje jedne intezivne paše, kao što je bagremova.

PS: I kolega Samir na neki način potvrđuje da nije primetio da dužina leženja zavisi da li su zajednice smeštene u LR I RV košnicama.

Pozdrav svima i ne zamerite.


« Poslednja izmena: Oktobar 15, 2011, 13:10:17 od strane Milic Vukic »

Van mreže elvismujovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 24
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #32 poslato: Oktobar 15, 2011, 13:19:37 »
Jedan nastavak LR ima oko 60000 ćelija. Ciklus od jajeta do izležene pčele traje 21 dan. Znači da ukoliko je matici na raspolaganju ceo nastavak LR, da bi ga popunila leglom treba da zaleže po 3000 jaja svaki dan. Da li matica može da zaleže 3000 jaja dnevno neprekidno 20 dana?  Da li može uopšte da se govori o tome da je u jednom LR nastavku matica ograničena u broju položenih jaja. Ona jeste ograničena položajem, jer mora zaleći samo u tom nastavku, ali u broju ne. Količina legla u plodištu koje se sastoji od jednog LR nastavka i u plodištu koje se sastoji od dva LR nastavka bi trebalo da bude ista. To leglo je samo drugačije raspoređeno kod plodišta sa jednim nastavkom i kod plodišta sa dva nastavka. Naravno pod uslovom da matica nije blokirana medom i polenom. Kod EV košnica koje imaju oko 30000 radiličkih ćelija u jednom nastavku,  može se pričati o ograničavanju matice u broju zaleženih jaja, jer  taj broj raspoloživih ćelija ne dopušta dnevno zaleganje veće od 1500. Kolega Miliću, da biste videli efekte (pozitivne ili negativne) ograničavanja matica u broju zaleženih ćelija, morate smanjiti plodište na manju zapreminu od jednog LR nastavka i to čak za polovinu.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #33 poslato: Oktobar 15, 2011, 14:43:01 »
Kolega Elvise,
     Sve izrečeno stoji pod uslovom da su matici na raspoloženju sve ćelije u jednom ograničenom LR telu. Ja to u dugom pčelarskom stažu nisam video, možda neko jeste. Ono što je sigurno u svom pčelarskom veku sam video društva koja imaju legla u svim stadijumima na 14 LR ramova i to u proseku oko najmanje 70% površine pokriveno leglom. Koliko je to ćelija legla veruj mi nisam brojao, ali sam apsolutno siguran da tih 14 ramova nije moguće smestiti u jedno desetoramno LR telo. ( To ne znači da nije moguće maticu ograničiti na jedno telo privremeno ili trajno. Pianje je šta daje bolji rezultat)
     Jedan veliki užički pčelar ima argumente istovetne Vašim i trajno ograničava maticu  na jedno LR telo. Na paše ide zajedno sa drugim pčelarom koji za plodište koristi dva LR tela. Pošto ovaj drugi redovno ostvaruje značajno veće prinose, povela se diskusija u našem pčelarskom klubu, u čemu se razlikuje tehnika pčelarenja jednog i dugog. Dođu do zaključka da je sve isto osim već pomenutog prostora za leglo. I što je vrlo interesantno Pčelar koji "ograničava" maticu na jedno LR telo tvrdoglavo kaže "Zaista ne znam gre grešim da godinama imam toliko manje prinose ali sam siguran da greška nije u ograničavanju matice jer je i najboljoj matici za leglo dovoljno 35.000 ćelija a jedno LR telo ima 60.000"
     Ne sporim ja ni jednu Vaših tvrdnji. To i nauka tvrdi. Na žalost ili srerću sve pristalice teorije da je dovoljno jedno LR telo za plodište u mom okruženju na neki način proširivanjem plodišta uvođenjem polunastavka delimično su napustili takav sistem pčelarenja. Verovatno sa razlogom.
     Ovo posebno važi za fararovce (profesionalne pčelare iz mog okruženja), koji su ograničavali plodište na jedno telo a sad mu dodaju LR telo za plodište, čime ga proširuju za oko 150% opet verovatno sa razlogom.
     Oni su efekte ograničavanja videli na svom pčelinjaku, a ja se držao one narodne: "Bolje se učiti na tuđim nego na sopstvenim greškama".
Po ovom pitanju, bar po mojim iskustvima teorija i praksa se poprilično razilaze.
Srdačan pozdrav.

  

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #34 poslato: Oktobar 15, 2011, 15:27:12 »
Ja bih dodao da sam probao da poredim na različitim lokacijama i u različitim pašama a uvek jedne košnice pored drugih, zajednice ograničene u jedan RV nastavak sa zajednicama ograničenim u dva RV nastavka.

Rezultati su uvek bili daleko bolji u košnicama ograničenim na samo jednom RV nastavku sa oko 48.000 ćelija.
Po mom iskustvu to je od 50 pa čak do 100%.
Takođe bih naveo da LR zajednice ogreničene rešetkom u jednom LR nastavku u istim uslovima imaju približno iste rezultate kao i moje RV košnice ograničene u dva RV nastavka.
Mislim takođe, kao što je to u jednom delu naveo i klolega Elvis, da zajednice u RV košnicama ograničene matičnom rešetkom na dva RV nastavka (površine saća oko 14 LR ramova ili oko 10 DB ramova)  i zajednice ograničene u LR košnicama na jedan LR nastavak uopšte ne ograničavaju maticu u leženju ili je ograničavaju u veoma maloj i potpuno nedovoljnoj meri.

Pozdrav svima.....
 
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #35 poslato: Oktobar 17, 2011, 20:06:50 »
     Nauka je utvrdila a praksa potvrdila, da ograničavanje matice u određenom relativno kratkom vremenu, pred i u vreme intezivne glavne paše ima pozitivne efekte ( smanjuje se broj gladnih usta pa negovateljice postaju sabiračice, više se donosi a manje troši) Time se postiže veći prinos u paši, što niko ne spori.
     Kako će se ograničenje matice u leženju i samim tim smanjen broj novoizleženih pčela u narednom periodu nakon prve paše, odraziti na prinose u narednim pašama, takođe je i te kako važno pitanje. Logičan odgovor bi bio da značajno manji broj izletnica mora da se odrazi na smanjenje prinosa na toj paši iako je tačna Vojina tvrdnja da smanjenje broja snešenih jaja u ograničenom prostoru dovodi do nošenja krupnijih jaja iz kojih se legu krupnije i kvalitetnije pčele. Što je prostor za leženje manji to je ograničenje veće a da relativno mali broj novoizleženih pčela kao rezultat mora imati brojčano slabiju zajedncu bez obzira što će ovo stanje biti neznatno odloženo zbog produženog života pčela koje su se manje istrošile na negu manje količine legla. Zato ja mislim da ozbiljnije ograničavanje matice mora biti ograničeno na vremenski kratak period ako ne želimo da se odrazi na prinose u pašama koje dođu vreme smanjenog broja pčela u društvu.
     To je moje logičko razmišljanje, koje sam u praksi zapazio. Ipak sve je podložno preispitivanju ko zna.

     Ako se tvrdi da bi razultati bili još bolji ako bi umesto jednog RV maticu ograničili na jedno EV telo, znači li to ako bi maticu u bilo kojoj košnici recimo RV ograničili na jedan ram (izolatorom) da bi rezultati bili još bolji. Dalje da li to znači ako bi je specijalnim poklapačem ograničili na par stotina ćelija da bi bilo još bolje. Šta je mera i gde je granica ograničenja po zapremini saća i po dužini trajanja. Narod kaže "ne može i Jare i pare" a možda kod pčela i može. Ja priznajem da ući u suštinu kompleksnih odnosa u pčelinjoj zajednici nije ni malo laka stvar, ako je te odnose uopšte moguće odgonetnuti do kraja. Zato sam ubeđen da nije baš sve tako kako nam se na prvi pogled čini.
Ne zamerite na dugom pisanju i "davljenju" pitanjma koja se meni čine zanimljivim.

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #36 poslato: Oktobar 17, 2011, 22:18:08 »
Mozda su neki vec gledali ovaj link na drugom forumu,ali nece smetati ako prenesem na ovaj forum da bi i druge kolege koji nisu to gledali imali prilike da pogledaju kako se moze brzo i dosta jednostavno sklapati ramovi u dosta jednostavnom alatu.

 

Ps.ako neko zeli ovaj link da prikaze direktno u jutube ovde mozda bi bilo blakse da se gleda.
(Moram priznati da jos nisam ovladao tom tehnikom,pa sam zato samo linkovao.)
« Poslednja izmena: Novembar 15, 2011, 09:52:57 od strane admin »

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #37 poslato: Oktobar 17, 2011, 22:45:06 »
Kolega Miliću,
Potpuno ste u pravu sa ovim postavljenim primerima da ne može i jare i pare i da nije isto ograničiti maticu na jedan EV nastavak, jedan RV ram, ili 200 ćelija  ili na 1 RV nastavak i da će u različitim uslovima brojčano stanje pčelinje zajenice u nekom slučaju biti različito.
Zatim, da u nekim slučajevima nije isto privremeno ograničiti pčelinju zajednicu i ograničiti je u dužem vremenskom periodu.
Moje praktično iskustvo po ovom pitanju je možda interesantno mladim pčelarima i verovatno važnije za mlađe pčelare nego za one starije koji teško menjaju svoj način rada a možda najvažnije za one koji se opredeljuju o tipu košnice kojim misle započeti pčelarenje.

Plodište ograničeno na jedan EV nastavak sa oko 30.000 ćelija pred jaku bagremovu pašu i ostavljeno u dužem vremenskom periodu po mom iskustvu smanjuje snagu pčelinje zajednice na nešto manje od jake zajednice ali ipak na zajednicu koja ima odličan odnos količine pčela:količinu legla i zajednice koja će dati zadovoljavajući prinos u narednim pašama.

Plodište ograničeno na jedan RV nastavak sa oko 48.000 radiličnih ćelija pred bagremovu pašu i ostavljeno u dužem vremenskom periodu to jest celoj sezoni pčelarenja NEĆE smanjiti snagu pčelinje zajednice bez obzira na broj pčelinjih paša.
Povećanje plodišta preko ove veličine od 48.000 ćelija dodavanjem samo jednog EV nastavka od oko 30000 ćelija dobićemo ukupnu veličinu od oko 77-78.000 radiličkih ćelija što je oko 8 DB ramova  dobijamo plodište u kome pčele veoma brzo prelaze granicu koja dodvodi do rojevog nagona.
Takođe plodište ograničeno matičnom rešetkom na 2 EV nastavka čija je veličina oko 60.000 radiličkig ćelija prelazi optimalnu veličinu i dovodi do rojevog nagona.

Po mom iskustvu veličina plodišta koja neće smanjiti snagu pčelinje zajednice a koja takođe neće stvarati rojevi nagon je od 40.000-50.000 radiličkih ćelija.
U košnici Rodna Voja u ograničenom plodištu na jednom RV nastavku pčele obično održavaju od 35000-45.000 radiličkih ćelija.
Veoma retko to leglo prelazi preko 42.000 ćelija ali ipak u povoljnim uslovima kada imamo slabu nektarsku pašu to se dešava. Takođe veoma retko pčele smanjuju leglo ispod 38.000 ćelija i to se dešava u uslovima jake polenske paše.
U uslovima izuzetno jakih paša takođe dolazi do PRIVREMENOG smanjenja veličine legla čak na oko 25-26.000 ćelija a odmah posle te medne blokade dolazi do naglog proširenja legla ali u takvim situacijama ne dolazi do smanjenja snage pčelinje zajednice.
Takođe veoma retko proširenje legla na svih 10 plodišnih ramova  kada leglo u dužem periodu prelazi optimalnih 40-43.000 može dovesti do privremenog rojevog nagona koje u najvećem broju slučajeva pčele same regulišu progrizanjem matičnjaka.

Prema svemu navedenom zaključke možete izvesti i sami.


Pozdrav svima......
« Poslednja izmena: Oktobar 17, 2011, 22:59:02 od strane Vojo Brstina »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #38 poslato: Oktobar 17, 2011, 23:51:58 »
Poštovani domaćine Vojo,

ništa nije toliko dobro da ne bi moglo biti bolje i ništa nije sveto da nebi moglo biti promenjeno. Samo tvrdoglav čovek (da ne kažem drugu reč) čvrsto ostaje pri svom stavu i kad je očigledno da greši. Ja se nadam da ne spadam u takve. Zato ništa apriori ne tvrdim samo iznosim iskustva i dileme.
Iole iskusnijim pčelarima je jasno da pčele i same u intezivnoj polenskoj i nektarskoj paši blokiraju maticu, pa im pčelari u vreme pripreme za glavnu pašu vrše deblokadu dodavanjem praznih satova do legla ili čak u leglo.
Sve što si naveo u prethodnom postu sasvim je moguće i sigurno nije izrečeno tek tako bez provere na sopstvenom pčelinjaku.
Moj predlog je išao ka tome da rezultati  i postulati do kojih si došao dobiju i naučnu potvrdu kroz istraživački rad nekog doktoranta eksperimentalnom metodom po  metodologiji koja je svugde u svetu priznata. Tada bi tvoje tvrdnje dobile naučnu potvrdu i niko ih nebi mogao tek tako osporavati a kamo li ismevati. Da li ćeš tako i uraditi na tebi je.

Što se mene tiče teško je napustiti sistem pčelarenja koji je dao dobre rezultate, što ne znači da mislim da ne postoji bolji.
Istina je da ljudi u godinama teže prihvataju novine,  pa mi ne treba zameriti.
Osim toga suludo je prodati u bescenje opremu i pribor velike vrednosti da bi se počelo sve iz početka. Zato si 100% u pravu kad kažeš da je to pre svega interesantno za početnike, ili one koji nisu zagazili duboko.
 
Hvala na odgovoru uz želju za nove uspehe.
Pozdrav svima.

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #39 poslato: Oktobar 18, 2011, 18:43:42 »
E,ovakve diskusije prouzrokuju i nama manje iskusnima da polako ulazimo u sustinu tako da vremenom mozemo da sami lakse donosimo adekvatne zakljucke.
Puno vam hvala!

Van mreže Dejan Ikanovic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 13
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #40 poslato: Februar 02, 2012, 20:02:12 »
Molim kolege za savjet. Da li satonoša ima utor za satnu osnovu , da li je moguće usjeći na debljini od 10mm , i kako se ponaša saće u ramu bez utora? Pročitao sam tekstovr preje i ne nadjoh ništa o tome. pozdrav

Van mreže Nenad Nessa Markovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 105
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kumodraz
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #41 poslato: Februar 02, 2012, 21:35:35 »
Kolega, ja sam negde citao da satonosa nema ulegnuce za so neki su komentarisali da su je pravili na svojim satonosama, ja sam prosle godine napravio cetiri nastavka bez lezista i nisam imao problema sa osnovama, doduse ja sam ih voskom pricvrscivao za satonosu celom duzinom pozdrav

Van mreže sava mitic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2942
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aleksinac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #42 poslato: Februar 02, 2012, 21:40:35 »
Ja sam svoju praksu kod izrade ramova za DB košnice, preneo i kod izrade RV i EV ramova.
Na satonošama cirkularom napravim vrlo plitak prolaz po sredini satonoše, a kada postavim
satnu osnovu vršim zalivanje otopljenim voskom.
Radim nešto što možda nije neophodno i troši se malo više vremena, ali MENE GLAVA NE BOLI.
Tako ću i dalje nastaviti da radim.

Pozdrav iz Aleksinca

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #43 poslato: Februar 03, 2012, 17:19:50 »
Ja sam svoju praksu kod izrade ramova za DB košnice, preneo i kod izrade RV i EV ramova.
Na satonošama cirkularom napravim vrlo plitak prolaz po sredini satonoše, a kada postavim
satnu osnovu vršim zalivanje otopljenim voskom.
Radim nešto što možda nije neophodno i troši se malo više vremena, ali MENE GLAVA NE BOLI.

Ја исто тако радим, па и мене не боли глава.

Као неискусан послушао сам старијег пчелара:

Шта има да наливаш, то ће пчеле саме да залепе.

Тако ми се срозало саће у 4 наставка по 10 рамова. Све сам то морао јово наново.

Ма и душа ме болела, а не само глава.

Van mreže Nikola Vucinac

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 345
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Subotica
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #44 poslato: Februar 04, 2012, 09:58:29 »
Kod vertikalnog zicenja ramova nema opasnosti od srozavanja saca i nema potrebe za izradu nuta i zalivanja voskom satne osnove.  8)
46* 01' 37" 07 N
19* 41' 17" 50 E