Autor Tema: varoa  (Pročitano 51348 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Petar Lukic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 38
  • Pol: Muškarac
varoa
« poslato: Januar 23, 2011, 23:22:01 »
Kroz mikroskop gledano

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: varoa
« Odgovor #1 poslato: Januar 23, 2011, 23:30:46 »
Da se i ja uključim.

Najveći broj parazita (varoa) nalazi se na mladim pčelama i trutovima, srazmerno malo ih biva na izletnicama koje izlaze i ulaze u košnicu.
Ženke varoe u proleće su osetljive na uticaj spoljnih faktora. U to vreme u pčelinjoj zajednici se nalazi izimljena (preživela) populacija, koja produžava svoj život parazitiranjem na odraslim pčelama. Letnja generacija varoe veoma je prilagodljiva režimu temperature i vlažnosti.
- Ženke varoe mogu živeti do 9 dana na temperaturi 28oC i relativnoj vlažnosti od 85%;
- do 3 dana pri temperaturi 35oC i 50% vlažnosti, ali uginuće u prvom danu pri 35oC i vlažnosti 10-20%
- Neke ženke mogu preživeti na saću iz koga je izlazilo leglo, do 18 dana, a u zatvorenom leglu pri temperaturi od 20oC i do 30 dana.
- U praznim košnicama bez saća u letnjem periodu ženke varoe žive 7 dana,
- na svetlom saću 6-7 dana;
- na saću sa otvorenim leglom do 15 dana;
- na telu pčela, trutova i lutki do 11 dana;
- na mrvicama perge i voska do 9 dana;
- na niskim temperaturama od -10 do -30oC žive 48 do 72 sata;
- na temperaturi 17oC ženke varoe su nepokretne, a na 19 do 27oC one se pomeraju prema zoni povišene temperature, a na34 do 41oC premeštaju se u zonu niže temperature;
- temperatura 42 do 44oC primorava ženke varoe na haotično kretanje;
- prilikom izlaganja sunčevoj svetlosti one teže da se sklone na zatamnjena mesta;
- na medonosnim cvetovima po direktnim sunčevim zracima ženke varoe uginu u toku 1,5 sati.
- Neke od njih prežive do 5 dana i za to vreme su sposobne da se prikače na pčelu.

Bilo bi dobro da Lazo stavi onu tabelu, ako je nije zagubio. Ja je imam negde, probaću da nađem. Pozdrav.

PS   Pronađoh tabelu...

« Poslednja izmena: Januar 23, 2011, 23:46:27 od strane stevanovic sveto »

Van mreže Nikolic Srdjan

  • Gost
  • *
  • Poruke: 3
  • Pol: Muškarac
Odg: varoa
« Odgovor #2 poslato: Februar 24, 2011, 15:35:52 »
Mozda nije ovo pravo mesto za moje pitanje. Citao sam negde da neke kosnice imaju vecu prednost a neke manju u vezi sa borbom protiv varoe..Nisam o tome nista dalje nasao ali ako je to tacno, je po nekom mom razmisljanju resenje u ramovima, njihovim dimenzijama itd. tokom tretiranja?
Dali zna neko nesto o tome?

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: varoa
« Odgovor #3 poslato: Februar 24, 2011, 23:07:36 »
Srđane, ako nešto tako neđeš u nekom naučnom časopisu u Francuskoj objavi. Za sada koliko ja znam,ozbiljna nauka nije utvrdila vezu između tipa košnice i razvoja varoe. Vlažnos, veličina ćelija, temperatura u košnici ima određenog uticaja. Pored toga predpostavlja se da su košnice malog prečnika manje pogodne za razvoj varoe ali koliko ja znam to su za sada samo pretpostavke. Takođe ima tvrdnji da košnice podignute na visinu od preko 1 metar od zemlje imaju manje varoe, mada ja koliko znam ni ova pretpostavka nije naučno dokazana. Drugo je pitanje što se selekcijom ili odabirom mogu odnegovati pčele sposobne da se bore protiv varoe, što radi Ivan Brdušić i ima rezultate koje je zabeležio i kamerom. Određene rezultate na selekciji pčela tolerantnih na varou ima i Dr Jovan Kulinčevič. Ipak svi ti uistinu značajni rezultati nisu još uvek rezultirali i u pčelarskoj praksi.
Pozdrav.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: varoa
« Odgovor #4 poslato: Februar 24, 2011, 23:25:49 »
Moje je mišljenje da košnice koje pčelama omogućavaju lakšu kontrolu nad maticom i njenu bržu blokadu a to su svakako košnice sa manjim poprečnim presekom direktno utiču na onemogućavanje razvoja varoe.
Takođe mislim da pčelinje zajednice u ovakvim staništima imaju osećaj velikih zaliha hrane, tako da dolazi do ranijeg prestanka legla u kasno letnjem i rano jesenjem periodu, što takođe ima pozitivnog uticaja na količinu varoe u košnicama.

Međutim sve je to manjeg značaja ako se ne koriste ozbiljni tretmani protiv varoe.

Ukoliko pčelinje zajednice želimo da držimo u uslovima po našoj meri, bez rojenja i sa strukturom saća koje pčelinjoj zajednici mi nudimo i određujemo, tada protiv varoe mora postojati strategija njenog uništavanja.

Pozdrav svima....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: varoa
« Odgovor #5 poslato: Februar 24, 2011, 23:43:03 »
Vojo svakako. Ograničavanje matice. prekid leženja u određenom periodu, ili postavljanjem ramova građevnjaka, vodi se takozvana  biološka borba protiv varoe. Ali to ne zavisi od košnice.
Ja u mojim DB mogu maticu da stavim u izolator u koji staje određen broj plodišnih ramova (recimo tri), mogu da dodajem građevnjake mogu da uklonim maticu da bi povukla matičnjake i izvela novu (prekid leženja od oko 25 dana) i sigurno ću doprineti smanjenju varoe. Da li ću umanjiti i prinos pčelinjih proizvoda ključno je pitanje?
Kao što si lepo rekao, ozbiljan tretman protiv varoe za sada nema pravu alternativu.
Srdačan pozdrav.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: varoa
« Odgovor #6 poslato: Februar 25, 2011, 17:10:58 »
Pozdrav Srdjane.Tip kosnice ima ulogu na kolicinu varoe u leglu.Naime kosnice kod kojih je leglo uvek na podnjaci,kao naprimer poloska i slicno,je izlozenija napadu i invaziji varoe.Kosnice kod kojih leglo nikada nije na podnjaci su manje podlozne invaziji varoe,naravno uz dozu neophodnih tretmana.2 tipa kosnice su narocito se pokazala uspesnim.Jedan tip je rotaciona okrugla kosnica gde se lego,polozaj premesta na dnevnim osnovama,znaci zahteva redovan dolazak na pcelinjak,pa su pogodne za pcelinjake pored kuce u kojoj se zivi.

Drugi tip je jako zanimljiv,jer ne zahteva bas nikakve tretmane,a varoa je uvek prisutna,ali u zanemarljivom broju.To je kosnica iz Velike Britanije,naravno nastavljaca,gde je na podnjaci nastavak sa praznim ramovima i malo saca,a matica je iznad hanemanove resetke u plodistu u drugom i trecem nastavku.Iznad njih idu medista.Sve ovo se nalazi u vecim nastavcima,koji su prazni,i sluze za regulaciju temperature,u smislu da je unutrasnje telo kosnice zasticeno od direktnog uticaja vetra,vlage,kise,snega,sunca. Temperatura u unutrasnjim telima,kao i vlaznost je dosta stabilna na taj nacin.Naravno ovakve kosnice su skupe za nase uslove,ali u smislu varoe i razlicitih bolesti,visegodisnje iskustvo pcelarenja tom kosnicom je pokazalo da nema p[otrebe za bas nikakve tretmane.Varoa je prisutna u minimalnom broju,jer joj ne odgovara kako klima,tako i to da leglo nije lako pristupacno.Sto se tice dimenzija,ne pitaj me,imam ovaj clanak negde ,ali sam ga zaturio,kada ga nadjem,mogu poslati.Ova kosnica je pogodna i protiv rojevog nagona,jer uvek u najdonjem nastavku ima i mesta i posla,jer se to sace povremeno iseca,da imaju posla.

Licno se trudim da sva moja drustva najveci deo godine imaju bar polunastavak ispod plodista,tako da leglo nije bas na izvolte,jer se pcele ipak oslobadjaju varoe cim je uoce.Ovo je narocito bitno kada krenem sa tretmanima,jer su to uglavnom bioloska sredstva,Korac stapici,Korac koluti za dimljenje,Api Gard i slicno.Testirao sam i Voja lekic i zadovoljan sam lekicem,ali zelim da kupim veliku dimilicu sa elektromotorom,koja brzo uduva sadrzaj dima koji tinja.

Duboke podnjace i zicane podnjace jako pomazu za tretmane,jer varoa i kada ne ugine,tesko da moze da se vrati nazad,jer je od legla deli i citav nastavak ili polunastavak.Dakle nastavljace su definitivno pogodnije  u borbi protiv varoe.Veliki pozdrav,s postovanjem,Aleksandar

Van mreže Djordjevic Predrag

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 67
  • Pol: Muškarac
Odg: varoa
« Odgovor #7 poslato: Februar 25, 2011, 19:00:50 »
Gospodine Aco spominjete Koraceve kolute, zanima me da li ste upoznati sa tim da li oni mogu da se koriste i u vreme pase ili ne? Na nekom forumu sam procitao da nisu preporucljivi za koriscenje u pasi a u uputstvu pise da se mogu koristiti. Imate li neku informaciju sta je od toga tacno?  ???

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: varoa
« Odgovor #8 poslato: Februar 25, 2011, 20:20:39 »
Predraze postovanje i pozdrav,iako su Koracevi koluti bioloskog tipa,cuo sam da je jedan od sastojaka biljka Buvac,na primer,ja ih ipak nikada ne koristim u pasi,jer je realno da med moze da promeni ukus,ipak je to dosta gust dim,koji ostavlja miris u vosku.Ne rizikujem ni sa cim kada je kvalitet meda u pitanju.Ali zato negde pocetkom jula,ja krenem sa bioloskim metodama cvrsto,tako da do pocetka zimskog legla,krajem jula ili pocetkom avgusta,vecina varoe bude zbrisana.Ostatak dokusurim kada leglo nestane,lepim danima u oktobru,sa 2 dimljenja Koracem,mada sam 2 sezone dimio jednokratno samo plodista Varolikom,kada su medista bila sklonjena a varoe je bio dost, oktobra 2006 i  oktobra 2008 godine koliko se secam.Inace negde u samom pocetku bagrema,ili tokom,odradim bioloski tretman u smislu da izvadim svo poklopljeno sace sa trutovima iz drustava plus zrelo leglo,poklopljeno,po neki ram,kako gde,plus maticnjaci,obicno rojevi jer ostavim jedno drustvo po izboru da u to vreme ima rojeve maticnjake,pa formiram par akumulatora i rojeva,koje onda tretiram obicno sa pola trake Superstripsa, do jedne trake ako je jaci roj u pitanju sa dosta ramova legla sto ima za rezultat da je vecina varoe sa pcelinjaka zbrisana tada u rojevima.Do sada od pocetnih 8 drustava imam proizvedenih jos 70tak drustava,i nijedan gubitak od Varoe ili bilo koje bolesti.Bioloski tretmani , u principu ne uticu bitno na imunitet pcele,ako se pravilno vrse,sto manje to bolje,da se pcele ne uznemiravaju.Veliki pozdrav,Aca

Van mreže Djordjevic Predrag

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 67
  • Pol: Muškarac
Odg: varoa
« Odgovor #9 poslato: Februar 25, 2011, 21:22:54 »
Hvala na brzom i preciznom odgovoru...

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: varoa
« Odgovor #10 poslato: Mart 03, 2011, 00:26:52 »
Predraze postovanje i pozdrav,iako su Koracevi koluti bioloskog tipa,cuo sam da je jedan od sastojaka biljka Buvac,na primer,ja ih ipak nikada ne koristim u pasi,jer je realno da med moze da promeni ukus,ipak je to dosta gust dim,koji ostavlja miris u vosku.Ne rizikujem ni sa cim kada je kvalitet meda u pitanju.Ali zato negde pocetkom jula,ja krenem sa bioloskim metodama cvrsto,tako da do pocetka zimskog legla,krajem jula ili pocetkom avgusta,vecina varoe bude zbrisana.Ostatak dokusurim kada leglo nestane,lepim danima u oktobru,sa 2 dimljenja Koracem,mada sam 2 sezone dimio jednokratno samo plodista Varolikom,kada su medista bila sklonjena a varoe je bio dost, oktobra 2006 i  oktobra 2008 godine koliko se secam.Inace negde u samom pocetku bagrema,ili tokom,odradim bioloski tretman u smislu da izvadim svo poklopljeno sace sa trutovima iz drustava plus zrelo leglo,poklopljeno,po neki ram,kako gde,plus maticnjaci,obicno rojevi jer ostavim jedno drustvo po izboru da u to vreme ima rojeve maticnjake,pa formiram par akumulatora i rojeva,koje onda tretiram obicno sa pola trake Superstripsa, do jedne trake ako je jaci roj u pitanju sa dosta ramova legla sto ima za rezultat da je vecina varoe sa pcelinjaka zbrisana tada u rojevima.Do sada od pocetnih 8 drustava imam proizvedenih jos 70tak drustava,i nijedan gubitak od Varoe ili bilo koje bolesti.Bioloski tretmani , u principu ne uticu bitno na imunitet pcele,ako se pravilno vrse,sto manje to bolje,da se pcele ne uznemiravaju.Veliki pozdrav,Aca

Kolega Aco,
I sam sam koristio oba Koraćeva lijeka (kolutove i trske) i obarali su varou. Ne znam da li si čuo da ga je jedna stručnjakinja Banjalučanka deklasirala (ne mogu sada da joj se sjetim imena)?
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: varoa
« Odgovor #11 poslato: Mart 03, 2011, 08:47:04 »
Hvala Esade.Znas li zasto?Interesantno bi bilo cuti objasnjenje.Meni licno su njegova sredstva dosta pomogla da od 8 pocetnih razvijem ukupno 80 drustava za 6 godina,bez ijednog gubitka od Varoe ili bilo koje bolesti.Takodje nisam primetio da ima uginuca pcela ili gubitaka matica posle tretmana.Prosle godine sam prvi put odradio 2 tretmana sa 60 postotnom Mravljom kiselinom,25 ml po drustvu.Od 20 tretiranih drustava,tom prilikom izgubljene 2 matice,a bilo je i nesto uginulih pcela,ne previse,ali mi se to nimalo nije svidelo.Gubitci matica i pcela su se javili kod najjacih drustava,LR losnice,u DB nije bilo gubitaka matica.Kad uporedim to iskustvo sa visegodisnjom primenom Koracevih stapica i kolutova,zakljucak je jasan,bar meni.
Takodje sam prosle godine testirao i Vojin lekic protiv Varoe,nije bilo gubitaka ni matica ni pcela.U kmbinaciji sa Timolom,Api Gardom i td,ja cu radije nastavit sa Koracevim i Vojinim sredstvima,a ni mravlju kiselinu mi vise ne pada napamet da stavljam u kosnice.

Sta ti radis protiv Varoe?
Veliki pozdrav,Aca

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: varoa
« Odgovor #12 poslato: Mart 03, 2011, 19:27:10 »
Hvala Esade.Znas li zasto?Interesantno bi bilo cuti objasnjenje.Meni licno su njegova sredstva dosta pomogla da od 8 pocetnih razvijem ukupno 80 drustava za 6 godina,bez ijednog gubitka od Varoe ili bilo koje bolesti.Takodje nisam primetio da ima uginuca pcela ili gubitaka matica posle tretmana.Prosle godine sam prvi put odradio 2 tretmana sa 60 postotnom Mravljom kiselinom,25 ml po drustvu.Od 20 tretiranih drustava,tom prilikom izgubljene 2 matice,a bilo je i nesto uginulih pcela,ne previse,ali mi se to nimalo nije svidelo.Gubitci matica i pcela su se javili kod najjacih drustava,LR losnice,u DB nije bilo gubitaka matica.Kad uporedim to iskustvo sa visegodisnjom primenom Koracevih stapica i kolutova,zakljucak je jasan,bar meni.
Takodje sam prosle godine testirao i Vojin lekic protiv Varoe,nije bilo gubitaka ni matica ni pcela.U kmbinaciji sa Timolom,Api Gardom i td,ja cu radije nastavit sa Koracevim i Vojinim sredstvima,a ni mravlju kiselinu mi vise ne pada napamet da stavljam u kosnice.

Sta ti radis protiv Varoe?
Veliki pozdrav,Aca
Aco,
Sve što si rekao o "Varonikolu", tako je, to sam i sam rekao. Zaboravio sam kako se zove dama iz Banjaluke koju sam ti spominjao, ali negdje to imam u hrpi dokumenata, ali u kojem. Mislim da ju je Brnda negdje spominjao u pozitivnom smislu. Ja koristim mravlju i oksalnu, a prošle godine koristio sam i najnoviji ekološki lijek "Bee Vital" i pokazao se solidnim. Pošto ne volim zaobilaziti ili petljati, reći ću, iako me na to ne može niko ni navesti niti prisiliti - amitrazu još ništa ne parira, mada ga se želim otarasiti. Građevnjake ne koristim niti ću. Radije bih pravio prekid legla. Prošle sezone paralelno sam vršio ogled na nekoliko društava i to: Apiguard, Api Life Var, Bee Vital, amitraz (Varolik), mravlja kiselina, a sve ovo sam na nekom forumu već i postavio. Eto, ukratko, to je to.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Djordjevic Predrag

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 67
  • Pol: Muškarac
Odg: varoa
« Odgovor #13 poslato: Mart 09, 2011, 00:37:12 »
Da li Koracevi kolutovi imaju rok trajanja?
Znam da na preparatu pise da ima rok trajanja, da nije to slucajno marketing?
Ima li ko iskustva sa time?

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: varoa
« Odgovor #14 poslato: Mart 09, 2011, 09:25:40 »
Da li Koracevi kolutovi imaju rok trajanja?
Znam da na preparatu pise da ima rok trajanja, da nije to slucajno marketing?
Ima li ko iskustva sa time?

Vidjeću, juče sam bio na pčelinjaku i mogao sam ti to iščitati jer gore imam još jedan njegov preparat star 2-3 godine.
Pozdrav, svako dobro!