Autor Tema: Nešto o selekciji matica  (Pročitano 33781 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #30 poslato: Decembar 05, 2016, 18:59:46 »
I ja sam protiv toga da se izvrću nečije riječi ali tema je jako dobra i bitna da bi se trebala zatvarati. Smisao foruma i je da ljudi raspravljaju i pri tome nešto nauče. Naravno neki neće odustati od svojih stajališta makar oni bili skroz pogrešni. Admistrator je tu da upozori pa i kazni članove foruma koji ne poštivaju PRAVILA FORUMA. Zaključavanje ovakvih tema je po mom mišljenju kontralroduktivno za ovakav forum.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #31 poslato: Decembar 05, 2016, 19:02:26 »
Ne treba zakljucavati temu vec obrisati postove koji nemaju veze sa selekcijom matica - a to svakako nije kog dana se izvode matice u Australiji ili kod nas.

Ono sto me zanima kod selekcije matica - citao koliko sam mogao - je par stvari. Prvo nije bas dobro govoriti o selekciji matica i porediti sa selekcijom svinja ili goveda. Ako cemo pravo kod selekcije svinja najveci deo je uradjen pre nekih stotinak godina i od tad se stalo - imamo par rasa i to je to sa malim varijacijama. Medjutim to sto je postignuto nije dalo kvalitet ali je dalo kvantitet a neke stvari nisu nikada uspeli da dobiju - npr. "zrelo meso" koje je najkvalitetnije se kod svinja dobija tek druge godine a vecina svinja gaje do jedne (svako ko zna i manje) i dobijamo to sto dobijamo - ali se svodi na kolicinu - kod meda takva stvar ne moze da prodje - zamislite med sa 30% vode npr? kod mesa je drugacije - plus uslovi drzanja hrana i sve ostalo ali to je uradjeno kao sto rekoh pre stotinak godina ukrstanjem odredjenih rasa svinja a ne odabirom unutar jedne rase.

Kod goveda je slicna stvar ali Holandjani sad rade reversni proces - sva goveda (ta selekcionisana) idu napolje a ne u stale hrane se travom i travnim smesama i daju najvise mleka - ali

- i kod jednih i drugih se radilo ukrstanjem odredjenih rasa i dobijanjem nove sa odredjenim karakteristikama a gubljenjem nekih svojstava. Dalje to se odvijalo u strogo kontrolisanim uslovima - zna se otac zna se majka pazi se na sparivanje u srodstvu itd.

Kod pcela to nije tako - da se setimo takvih pokusaja ukrstanja africke i evropske pcele da dalje ne nabrajam, a ako tako idemo dajte da ukrstimo solitarnu pcelu i evropsku - da li moze? ili zasto ne ukrstamo azijsku i evropsku (bilo koju) da dobijemo pcelu otpornu na varou a da daje med? ne ide.

Zato cela prica o selekcionisanju matica odgovara samo prodavcima koji na taj nacin uzimaju znacajna sredstva i nikome drugome. Zanimljive su i varijacije tzv. matica otpornih na varou - ali se moraju menjati svake godine i naslednice nemaju te osobine - evo ja imam matice otporne na varou ali morate svake godine kupiti od mene i menjati ih bar svake druge godine (smajlic).

Ako postoji neka literatura sa uporednim prikazom i prinosima meda svedenim na iste pasne i vremenske uslove na pocetna merenja a za selekcionisane matice kao i kontrolnu grupu kroz nekoliko godina pri selekcionisanju voleo bih da ih vidim a ne pricu o nacinima kako se to radi - bez pozivanja na merljive rezultate.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #32 poslato: Decembar 05, 2016, 19:12:02 »
Citat
I voleo bih da ovde stavimo tačku na nepotrebno i zlonamerno komentarisanje tuđih izjava.

Puj, puj, daleko bilo...
Da je komentarisanje bilo zlonamerno, ne bih se i sam pokolebao i potražio odgovor na pravom mestu - kod gospodina Dolaševića. A svakako ne bih dao ispravku po ovoj temi. I ne bih mu se u mailu izvinio zbog te greške.

Izgleda da sam ja to po principu "šta je babi milo, to se babi snilo" izvršio tu "zamenu".
Ali osnovni smisao, odnosno ono što sam želeo da kažem o dogmama, je ipak tu. Samo se odnosi na radilice i vreme potrebno da se ona izleže ( 21 i 20 dana).

Uf, ovo je bio ozbiljan kiks, pa bih izgleda trebao malo da o'ladim, dok se bulbulet u glavi ne stiša.

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #33 poslato: Decembar 05, 2016, 19:15:03 »
Mi amateri možemo birati maticu koja će položiti jaja ali teško možemo uticati na trutove s kojim će se pariti a trutovi navodno nose i više od 50% genetskog materijala, tako da.... možemo se samo pokušati igrat Bogova.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #34 poslato: Decembar 05, 2016, 19:16:55 »
Molim administratora da zaključa ovu temu jer nije u redu pljuvati po nekome samo zato što mi - ja nisam nešto dobro razumeo i ne razumemo elementarne stvari o pčelarstvu.

Saša Tatomirov
Saša da nisi malo i ti preterao? Po ovoj temi niko ni po kome nije pljuvao. Bio se javiti odmah i vratiti nas ( me ) sa stranputice.





Moderator 4

  • Gost
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #35 poslato: Decembar 05, 2016, 20:40:30 »
Poštovani,
"... I voleo bih da ovde stavimo tačku na nepotrebno i zlonamerno komentarisanje tuđih izjava.
Molim administratora da zaključa ovu temu jer nije u redu pljuvati po nekome samo zato što mi - ja nisam nešto dobro razumeo i ne razumemo elementarne stvari o pčelarstvu..."

Поштовани,
У оквиру ове теме, није било никаквог "злонамерног", коментарисања туђих изјава.
Сасвим је могуће да је неко нешто погрешно чуо или разумео, па на основу те своје грешке, и погрешно написао. Али ту свакако није било никакве "зле намере".
Такође вам скрећем пажњу да пажљивије прочитате написане поруке, и тиме се и сами уверите да није било никаквог "пљувања", како кажете.
Тема свакако неће бити закључана.

Молим све кориснике нашег форума да пажљиво и тачно преносе туђе ставове и мишљења, ако већ за тим имају потребе.

Са поштовањем,
Модератор 4

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #36 poslato: Decembar 05, 2016, 21:26:44 »
Mi amateri možemo birati maticu koja će položiti jaja ali teško možemo uticati na trutove s kojim će se pariti a trutovi navodno nose i više od 50% genetskog materijala, tako da.... možemo se samo pokušati igrat Bogova.
Matice treba obavezno birati a priroda je udesila da se trutovi sami biraju tako što je spari najsposobniji. Ako bi mi birali trutove za veštačko osemenjavanje možda bi pogrešili, možda bi uzeli spermu od nekog koji je totalno nekvalitetan. Nama pčelarima je da odabiramo a zaselekciju moraju biti stručni ljudi.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #37 poslato: Decembar 05, 2016, 21:35:44 »
Ne treba zakljucavati temu vec obrisati postove koji nemaju veze sa selekcijom matica - a to svakako nije kog dana se izvode matice u Australiji ili kod nas.

Ono sto me zanima kod selekcije matica - citao koliko sam mogao - je par stvari. Prvo nije bas dobro govoriti o selekciji matica i porediti sa selekcijom svinja ili goveda. Ako cemo pravo kod selekcije svinja najveci deo je uradjen pre nekih stotinak godina i od tad se stalo - imamo par rasa i to je to sa malim varijacijama. Medjutim to sto je postignuto nije dalo kvalitet ali je dalo kvantitet a neke stvari nisu nikada uspeli da dobiju - npr. "zrelo meso" koje je najkvalitetnije se kod svinja dobija tek druge godine a vecina svinja gaje do jedne (svako ko zna i manje) i dobijamo to sto dobijamo - ali se svodi na kolicinu - kod meda takva stvar ne moze da prodje - zamislite med sa 30% vode npr? kod mesa je drugacije - plus uslovi drzanja hrana i sve ostalo ali to je uradjeno kao sto rekoh pre stotinak godina ukrstanjem odredjenih rasa svinja a ne odabirom unutar jedne rase.

Kod goveda je slicna stvar ali Holandjani sad rade reversni proces - sva goveda (ta selekcionisana) idu napolje a ne u stale hrane se travom i travnim smesama i daju najvise mleka - ali

- i kod jednih i drugih se radilo ukrstanjem odredjenih rasa i dobijanjem nove sa odredjenim karakteristikama a gubljenjem nekih svojstava. Dalje to se odvijalo u strogo kontrolisanim uslovima - zna se otac zna se majka pazi se na sparivanje u srodstvu itd.

Kod pcela to nije tako - da se setimo takvih pokusaja ukrstanja africke i evropske pcele da dalje ne nabrajam, a ako tako idemo dajte da ukrstimo solitarnu pcelu i evropsku - da li moze? ili zasto ne ukrstamo azijsku i evropsku (bilo koju) da dobijemo pcelu otpornu na varou a da daje med? ne ide.

Zato cela prica o selekcionisanju matica odgovara samo prodavcima koji na taj nacin uzimaju znacajna sredstva i nikome drugome. Zanimljive su i varijacije tzv. matica otpornih na varou - ali se moraju menjati svake godine i naslednice nemaju te osobine - evo ja imam matice otporne na varou ali morate svake godine kupiti od mene i menjati ih bar svake druge godine (smajlic).

Ako postoji neka literatura sa uporednim prikazom i prinosima meda svedenim na iste pasne i vremenske uslove na pocetna merenja a za selekcionisane matice kao i kontrolnu grupu kroz nekoliko godina pri selekcionisanju voleo bih da ih vidim a ne pricu o nacinima kako se to radi - bez pozivanja na merljive rezultate.

Ja sam govorio o selekciji svinja ali nisam uporedio i pisao da se to radi isto kao i kod pčela. Ja sam pisao da selekcije uopšte u poljoprivredi daju dobre rezultate i ja mislim da je to zbog toga što to rade visoko stručni ljudi koji su se veoma mnogo školovali za to i u koje je država uložila velika sredstva. Ja to komentarišem kao laik ali imam puno poverenja u selekcionare. Za razliku od selekcionara, stručnih ljudi odabiranje matica treba da vrše pčelari  amateri. Verovatno ste vi stručniji u toj oblasti i ja se izvinjavam ako sam nešto pogrešio.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #38 poslato: Decembar 05, 2016, 22:16:40 »
Paradigma - skup saznanja ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo u cilju shvatanja odredjenih pojava. Naucne paradigme su osnov celokupnog shvatanja sveta i pravila po kojima deluje. Tako polako ali sigurno kroz sistem obrazovanja Darvinova teorija evolucije postaje paradigma - svi to vec prihvataju zdravo za gotovo ne upustajuci se u to zasto i sami naucnici nemaju hrabrosti da je proglase cinjenicom a ne teorijom.


Tek kad se ospore paradigme nastaje nesto novo ...

Zato postavljam pitanje - ima li igde literatura o selekciji matica kroz vise godina na jednom pcelinjaku sa uporednim rezultatima selekcionisanih matica i kontrolne grupe. Ja koliko vidim nema nekih odskakanja u prinosima meda koji drasticno odudaraju za odredjene regione (po pisanju pcelara ako je to tacno) pa mi se namece utisak da i oni koji kupuju visoko selekcionisane matice i oni koji ih sami gaje imaju slicne prinose - zato pitam za literaturu.

A da li ce neki naucni radnik imati bolje matice od pcelara pocetnika to moze uvek da se ispita ali koliko vidim niko nece... iz mog iskustva i to licnog.

Van mreže Kristian Njari

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 28
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mokrin
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #39 poslato: Decembar 06, 2016, 00:50:07 »
Професор Кулинчевић ми је драг човек али му оваква прича о селекцији код мене не пије воде...

То је оно ако хоћете мед треба да од мене купите матице. Или није важно хоће ли та заједница бити неотпорна наболести или са слабим нагоном на чишћење него је важно да донесе мед. А шта ће нам мед ако су пчеле подложне болестима.. 

Принос меда на зависи толико од матице, матица је ту можда на задњем месту!

Опет само да кажем, по мом уверењу највећи приноси меда су код заједница које имају повољнију структуру пчела а то је управо зависно од старости матице. Увек су бољи приноси меда код заједница са трогодишњим матицама него са једногодишњим или двогодишњим. Такође заједнице са двогодишњим матицама имаће већи принос меда од заједница са једногодишњим матицама.

Исто је и са бројем вароа у кошницама...

Данас ме пита млади пчелар; за колико дана се излеже млада матица у заједници у којој одузмемо матицу. каже у свим књигама пише 15-16 дана а на неком предавању је чуо да може и за 14 дана.

Кажем му да је то период од 10 до 19 дана а у зависности од потреба пчелиње заједнице. Опет му кажем да није важно шта пише у књигама и шта пише или прича неки предавач него оно што човек из праксе потврди.  :)

Поздрав драгим пријатељима....

Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej, tvoji lekovi najbolje, tvoja teorija u pčelarstvu velika novina, kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika i verovatno su zbog toga ljubomorni. Od te velike ljubomore potiču svi problemi.

Gosp. Šljiviću nema potrebe za tolikom ironijom na ovom forumu. Ja bih ovom prilikom nešto rekao.
Osnovna delatnost od koje Vojo Brstina i njegova porodica žive je pčelarstvo i ništa drugo. Vojo nema posao u državnoj službi ili neki drugi.
S druge strane Vaše primarno zanimanje je poreski inspektor. Znači da Vaše preživljavanje i bitisanje na ovom svetu ne zavisi od pčela i hoće li godina biti medna ili neće.
E, tu je razlika između vas dvojice.
Od kada pišete na ovom forumu Vojo se Vama nikada nije obratio tim tonom, a možda bi imao šta da kaže.
I ne znam zašto se mnogi pozivaju na tu satanizovanu Ameriku? Nisu oni ništa naročito.

Pozdrav svim pčelarima i svako dobro.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #40 poslato: Decembar 06, 2016, 03:13:21 »
Миљко је то рекао савим искрено уверен да је он потпуно у праву. Стварност је ипак мало другачија од Миљкових уверења. Ту је наш проблем, не Миљков него наш.

Америка, америка, јесте да америка је земља велика и богата то исто ми је рекао и говорио проф Кулинчевић а ја сам му одговорио да они јесу богати и велики у односу на нас али да смо ми у пчеларству исто толико велики и толико богатији од њих. :D

Професор то није разумео, ипак то је његов проблем.

"Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej"

Јесте колега Шљивићу, добро сте рекли МИ ( не Војо, Војо је ту сасвим случајно и на кратко) имамо и имаћемо кроз векове најприлагодљивију и најприближнију кошницу нашој крајинској раси пчела.. Не Американци него МИ.

"tvoji lekovi najbolje"

Опет исто, не ја него МИ, ми имамо најефикасније лекове против ноземозе церане као и најделотворније природне препарате против варое. Не Американци, него МИ ( не Војо, Воји је то сасвим случајно пало на памет да мало истражује и намести препарате мало боље од оних што Американци познају, нека они своје пчеле лече антибиотицима као и до сада!
МИ имамо наша природна и ефикасна средства која СУ ЕФИКАСНИЈА ОД АНТИБИОТИКА.

"tvoja teorija u pčelarstvu velika novina"

Не, нема ту ништа посебно ново осим враћања пчели оног што јој је човек одузео смештајући је у неприлагођена станишта у којим умире поред изобиља хране, где неконтролисано шири легло и у станишта која јој онемогућавају искоришћење лаганих паша у којим им мед није акумулатор температуре итд...

То није моја теорија него НАША БУДУЋНОСТ тј. приближавање станишта и рада пчела природном станишту пчела и раду пчела у природним условима.  :D
Шта нас брига како то тамо неко ради..  ;D

"kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika"

Толико доктора, професора, предавача и империјалистичка сила америка а пчеле умиру од ЦЦД, немају решење за вароу(препоручују бојне отрове) , за нозезему користе антибиотике (препоручују фумагилин), за Америчку трулеж немају лека ( препоручују ломачу).
Свака им част на успесима!  Ми од њих нешто треба да учимо?

Сасвим случајно колега Шљивићу МИ имамо за скоро све светске проблеме најефикасније лекове и најприхватљивија решења.
И где би нам био крај када би све то могли и сами да схватимо и разумемо.

Ми смо они од којих америка у пчеларству има шта да учи а ми од њих немамо ничега корисног научити.  :D

Поздрав драгим пријатељима....   









 
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #41 poslato: Decembar 06, 2016, 05:17:33 »
Професор Кулинчевић ми је драг човек али му оваква прича о селекцији код мене не пије воде...

То је оно ако хоћете мед треба да од мене купите матице. Или није важно хоће ли та заједница бити неотпорна наболести или са слабим нагоном на чишћење него је важно да донесе мед. А шта ће нам мед ако су пчеле подложне болестима.. 

Принос меда на зависи толико од матице, матица је ту можда на задњем месту!

Опет само да кажем, по мом уверењу највећи приноси меда су код заједница које имају повољнију структуру пчела а то је управо зависно од старости матице. Увек су бољи приноси меда код заједница са трогодишњим матицама него са једногодишњим или двогодишњим. Такође заједнице са двогодишњим матицама имаће већи принос меда од заједница са једногодишњим матицама.

Исто је и са бројем вароа у кошницама...

Данас ме пита млади пчелар; за колико дана се излеже млада матица у заједници у којој одузмемо матицу. каже у свим књигама пише 15-16 дана а на неком предавању је чуо да може и за 14 дана.

Кажем му да је то период од 10 до 19 дана а у зависности од потреба пчелиње заједнице. Опет му кажем да није важно шта пише у књигама и шта пише или прича неки предавач него оно што човек из праксе потврди.  :)

Поздрав драгим пријатељима....

Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej, tvoji lekovi najbolje, tvoja teorija u pčelarstvu velika novina, kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika i verovatno su zbog toga ljubomorni. Od te velike ljubomore potiču svi problemi.

Gosp. Šljiviću nema potrebe za tolikom ironijom na ovom forumu. Ja bih ovom prilikom nešto rekao.
Osnovna delatnost od koje Vojo Brstina i njegova porodica žive je pčelarstvo i ništa drugo. Vojo nema posao u državnoj službi ili neki drugi.
S druge strane Vaše primarno zanimanje je poreski inspektor. Znači da Vaše preživljavanje i bitisanje na ovom svetu ne zavisi od pčela i hoće li godina biti medna ili neće.
E, tu je razlika između vas dvojice.
Od kada pišete na ovom forumu Vojo se Vama nikada nije obratio tim tonom, a možda bi imao šta da kaže.
I ne znam zašto se mnogi pozivaju na tu satanizovanu Ameriku? Nisu oni ništa naročito.

Pozdrav svim pčelarima i svako dobro.


Ovaj prvi deo o našim statusima nisam razumeo. Neznam zašto to ima veze? izvinite.
Što se tona tiče treba videti da je to replika na prethodni tekst u kome se lošim tonom piše o Kulinčeviću kaga ceo svet priznaje. Po mom mišljenju ne trebauvek "Ko tebe kamenom tinjega hlebom" već ponekad ivratiti istim tonom.
Meni bi bilo draže da ste se vi uključili stručnom diskusijom ali Vaša stvar...

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #42 poslato: Decembar 06, 2016, 06:43:36 »
Миљко је то рекао савим искрено уверен да је он потпуно у праву. Стварност је ипак мало другачија од Миљкових уверења. Ту је наш проблем, не Миљков него наш.

Америка, америка, јесте да америка је земља велика и богата то исто ми је рекао и говорио проф Кулинчевић а ја сам му одговорио да они јесу богати и велики у односу на нас али да смо ми у пчеларству исто толико велики и толико богатији од њих. :D

Професор то није разумео, ипак то је његов проблем.

"Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej"
Americkia filozofija na prvom mestu,ali i zapadna,gde je glavna stvar u svemu profit i novac,je  realno zavila ceo svet u crno,u svim oblastima,pa i pcelarstvo.
Pcele su kod njih na ivici izumiranja,zahvaljujuci tom bolesnom mentalitetu i za to su oni sami krivi.Glifosat,Ddt,,ROUNDUP,i mnogi drugi otrovi kojim su zatrovali zemljiste ,vodu,atmosferu i biljke,zagadjen etar teskim metalima,radionukleotidima i baznim stanicama
Mobilne telefonije i slicno,polen Gmo ,monokulture i td,sve to je i doprinelo masovnom uginucu pcela u Usa.Ne bih rekao da je kolega Voja Brstina ili neki drugi Srbi ili Rusi,kao dezurni krivci po njihovoj bolesnoj propagandi,kriv za takvo stanje kod njih.
S druge strane stanje i ovde je daleko slabije od mogucnosti,u velikoj meri zahvaljujuci resavskoj skoli i prihvatanju u velikoj meri zapadnog sistema vrednosti kao glavni cilj i orijentaciju.Totalan promasaj.

S druge strane moje misljenje je da se od kolega iz Rusije ima sta nauciti.Takodje mislim da i kolega Voja i kolega  Sosic Dragan i drugi iskusni pcelari kod nas i te kako imaju zapazanja na mestu iako se ona kose sa uvrezenim zapadnim metodama,tehnikama pcelarenja,tipovima kosnica koje je zapad patentirao i td.
Јесте колега Шљивићу, добро сте рекли МИ ( не Војо, Војо је ту сасвим случајно и на кратко) имамо и имаћемо кроз векове најприлагодљивију и најприближнију кошницу нашој крајинској раси пчела.. Не Американци него МИ.

"tvoji lekovi najbolje"

Опет исто, не ја него МИ, ми имамо најефикасније лекове против ноземозе церане као и најделотворније природне препарате против варое. Не Американци, него МИ ( не Војо, Воји је то сасвим случајно пало на памет да мало истражује и намести препарате мало боље од оних што Американци познају, нека они своје пчеле лече антибиотицима као и до сада!
МИ имамо наша природна и ефикасна средства која СУ ЕФИКАСНИЈА ОД АНТИБИОТИКА.

"tvoja teorija u pčelarstvu velika novina"

Не, нема ту ништа посебно ново осим враћања пчели оног што јој је човек одузео смештајући је у неприлагођена станишта у којим умире поред изобиља хране, где неконтролисано шири легло и у станишта која јој онемогућавају искоришћење лаганих паша у којим им мед није акумулатор температуре итд...

То није моја теорија него НАША БУДУЋНОСТ тј. приближавање станишта и рада пчела природном станишту пчела и раду пчела у природним условима.  :D
Шта нас брига како то тамо неко ради..  ;D

"kakvi doktori. profesori i predavači, kakav Kulinčević koga ceni jedna imperijalistička Amerika"

Толико доктора, професора, предавача и империјалистичка сила америка а пчеле умиру од ЦЦД, немају решење за вароу(препоручују бојне отрове) , за нозезему користе антибиотике (препоручују фумагилин), за Америчку трулеж немају лека ( препоручују ломачу).
Свака им част на успесима!  Ми од њих нешто треба да учимо?

Сасвим случајно колега Шљивићу МИ имамо за скоро све светске проблеме најефикасније лекове и најприхватљивија решења.
И где би нам био крај када би све то могли и сами да схватимо и разумемо.

Ми смо они од којих америка у пчеларству има шта да учи а ми од њих немамо ничега корисног научити.  :D

Поздрав драгим пријатељима....

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #43 poslato: Decembar 06, 2016, 06:48:45 »
Миљко је то рекао савим искрено уверен да је он потпуно у праву. Стварност је ипак мало другачија од Миљкових уверења. Ту је наш проблем, не Миљков него наш.

Америка, америка, јесте да америка је земља велика и богата то исто ми је рекао и говорио проф Кулинчевић а ја сам му одговорио да они јесу богати и велики у односу на нас али да смо ми у пчеларству исто толико велики и толико богатији од њих. :D

Професор то није разумео, ипак то је његов проблем.

"Vojo svi zanju da su tvoje košnice najbolej"

Americkia filozofija na prvom mestu,ali i zapadna,gde je glavna stvar u svemu profit i novac,je  realno zavila ceo svet u crno,u svim oblastima,pa i pcelarstvo.
Pcele su kod njih na ivici izumiranja,zahvaljujuci tom bolesnom mentalitetu i za to su oni sami krivi.Glifosat,Ddt,,ROUNDUP,i mnogi drugi otrovi kojim su zatrovali zemljiste ,vodu,atmosferu i biljke,zagadjen etar teskim metalima,radionukleotidima i baznim stanicama
Mobilne telefonije i slicno,polen Gmo ,monokulture i td,sve to je i doprinelo masovnom uginucu pcela u Usa.Ne bih rekao da je kolega Voja Brstina ili neki drugi Srbi ili Rusi,kao dezurni krivci po njihovoj bolesnoj propagandi,kriv za takvo stanje kod njih.
S druge strane stanje i ovde je daleko slabije od mogucnosti,u velikoj meri zahvaljujuci resavskoj skoli i prihvatanju u velikoj meri zapadnog sistema vrednosti kao glavni cilj i orijentaciju.Totalan promasaj.

S druge strane moje misljenje je da se od kolega iz Rusije ima sta nauciti.Takodje mislim da i kolega Voja i kolega  Sosic Dragan i drugi iskusni pcelari kod nas i te kako imaju zapazanja na mestu iako se ona kose sa uvrezenim zapadnim metodama,tehnikama pcelarenja,tipovima kosnica koje je zapad patentirao

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #44 poslato: Decembar 06, 2016, 11:06:33 »
Bilo bi lepo kad bi se malo pricalo o selekciji matica uporednim rezultatima prinosima meda npr. ili otpornosti na varou kod onih najskupljih iz inostranstva - pravi rezultati a ne samo trla baba lan ...

Ovako kako se ko nadje uvredjen neprihvatanjem njegovih stavova - svadja.

Ima li kakvih konkretnih podataka ili ne? ako nema da se tema batali jer bez konkretnih podataka o sposobnostima tih "selektovanih" matica cemu prica uopste?