Evo Dragane da se slosim stobom u vezi pogaca ali ostavio sam Avgusta ceo polu nastavak pun meda . kada sam otiso na pcelinjak skoro sve su bile bez meda . Nuzda menja pravilo i ja smatram da nisam nista pogresio jer ,, mirno spavam,, i nikad nisam kategorican u stavovima. Lako je vama mozda vi imate kasnije pase
Pozdrav i svako dobro
Ostaje mi nepoznato kako si ostavio polumedišta sa medom. Pitanje je bitno jer ima kolega koji rade po uputima pčelara koji svaku godinu smatraju istom i podbacuju PUNA polumedišta ispod plodišta još u avgustu.
Imam kasnije paše, ali to nije uvek baš dobro za mene i moje pčele. Kasnija paša ove godine je bila neugodna. Pčele će odgajati leglo sve dok ima nekog unosa, pri tome trošeči nešto rezervi. Baš taj kasniji unos ih je podsticao da troše rezerve.
Naravno da sam to predvideo i hranio društva za koja sam smatrao da će utrošiti deo rezervi. Kasnije im je dodat po jedan pun LR ram sa medom (pri završnom pregledu). Reč je takođe o društvima koja su imala po jedano puno polumedište i hrane i u plodištu. Ali proroda čini svoje. Na prvoj slici (košnica 38), je situacija od 16. 08 2011. god. u društvu koje ima LR nastavak i polumedište puno meda. Leglo ima i na na novom saću. Ukupna količina legla je 7 punih ramova legla + ovaj koji je slikan. Po evidenciji je dobila 4,75 kg šećera do 08 septembra. Takođe je dodat pun LR ram meda.
Društva kojima je ostavljana zimnica kao što je u košnici čiji je deo zimnice na slikama nije potrebna nikakva prihrana (slike iz košnice 58).
U sušnim godinama je najvažnije hraniti društva jer unos je uglavnom manji od potrošnje. Tako se pčela podstiče da unosi polen. To je najvažnije. Međutim, pojedini pčelari koji drže košnice u ekološki problematičnim uslovima vode drugačiju "politiku". Imamo primer kolege čije pčele su u neposrednoj blizini dve termoelektrane i deponija smeća i pepela. Taj svoj ekološki problem on prikriva primitivnom kampanjom protiv pčelara koji u određenim momentima koriste šećer u pčelarstvu. On smatra da je prihrana pčela šećerom uništavanje ekoloških osobina proizvoda pčela. Za to vreme iz košnica mu vire nekakve latvice sa otrovima i dim amitraza. Zato bezobrazno skreće pažnju sa svojih problema. Koliko će pčelara sa manjim iskustvom izgubiti pčele zbog toga što koriste njegova dostignuća (šećer u „pčelarstvo“ ne koristim) pitanje hoćemo li ikada saznati.
Ponoviću opet: u sušnim godinama prihrana društava je neophodna u pojedinim vremenskim periodima i korisna.
Ivane, koliko će pogače doprineti dobrom ili lošem po tvoje pčele, sam ćeš videti. Najveći uticaj će imati to kakva će zima biti. Kako god bilo, nek ti je sa srećom.