Pčelinja paša > Medonosno bilje

Stare autohtone sorte vocaka

(1/10) > >>

Rakovac Goran:
           Postovane kolege,                                                                                                                   

stevanovic sveto:
U blizini mog pčelinjaka nalaze se dva stara stabla kruške Arapke. Ja sam pre dve godine uspeo da proizvedem jedan kalem koji je ove godine dao rod (dve kruške). Prošle zime su mi zečevi ogulili dobar deo kore , nadam se da će preživeti. Arapka je kruška koja se peče i tada može da se jede. Ne znam da li može stajanjem da omekša da bi mogla da se jede. Pozdrav

Rakovac Goran:
         Postovane kolege, Prisetite se kada ste poslednji put ubrali neku vocku,sljivu,jabuku ili krusku svejedno,protrljali rukama i u slast pojeli.Bez straha od herbicida,pesticida i ne znam vec kojih otrova.Onu koja je prskana samo kisom.Onu koja nahrani i crva u njoj i nas oko nje.Onu koja u sebi nosi socnost  sve tri Morave,Drine i Timoka.Onu koja nije pravljena u institutima po meri digitrona i veletrgovaca.Onu koja nije klon i nema prefiks americka,sibirska ili kineska.Onu koja je nasa,koja mirise na nasu zemlju i ima nase narodsko ime.Onu cije vam samo ime kaze sa cim i sa kim imate posla. Pocujte samo kako lepo zvuci za jabuku naziv petrovka,kozara,kolacara,zelenika,kantarusa,djula... ili za krusku lubenicarka,loncara,medunak,karamanka,vodenjaja... a tek za sljivu ranka,pozegaca,drenovka,piskavac...  Ta i takva lepota nam izmice iz ruku a sve vise se gubi i iz vida.Siguran sam da ste najlepse slatko ili pekmez pojeli od njih, o najboljoj rakiji da i ne govorim. No,da ne duzim.Okrenimo se malo  vise sebi i svojoj tradiciji.Za pocetak ajmo da vidimo sta je u kom kraju od tih starih sorti preostalo.Razmenimo za sada slike i uspomene, pa onda sto da ne i po neku sadnicu ili kalem.Uveren sa da ce nam svima biti i lakse i bolje. Na slici koju sam postavio je kruska " Arandjelovka " koju sam srecom kupio zajedno sa placem pre vise od 20.godina. Naziv je lokalni jer zri u drugoj polovini jula i pocetkom avgusta oko Arandjelovdana { sv.Arhangel Gavrilo 26.juli ). U vreme cvetanja je prepuna pcela ali je ne manje posecuji i u vreme zrenja narocito kada opada jer je prepuna soka i secera. Kod mene u Radovanju kraj Velika plane ima samo jos 5-6 stabala ove kruske tako da je krajnje vreme  da je iduce godine kalemim da se ne izgubi.Od jedne starine iz sela cije su njive u susedstvu i koji sada ima 89.godina sam cuo da se on jos kao dete igrao pod ovom istom krosnjom i brao plodove sa nje. U zadnjih nekoliko godina su pocele da joj se suse donje grane pa sam prinudjen da svake godine po neku odsecem.Inace pre toga je orezana samo jednom u vreme drugog rata kada ju je grom pogodio.O prskanju ne treba ni da pricam jer osim snega i kise ovu staru damu do danas nista dru go nije pomolovalo.Na prolece kad procveta saljem nove slike. Pozdrav Rakovac.     

Rakovac Goran:
          Greskom sam prilikom otvaranja ove teme poslao samo sliku a tek kasnije tekst poruke.Nadam se da to ne smeta Arandjelovka je dakle na pocetku teme. Izvinite i pozdrav.

Vojo Brstina:
Браво колега Горане, лепо је видети да се борите за воће без пестицида и за старе отпорне сорте.

Ево чекам у ред ако буде која садница крушке вишка радо ћу је пресадити овде код мене у Банат.

И ја сам ове године испекао ракију од мојих непрсканих домаћих шљива, и управо (као и скоро свако вече у ово време пред спавање) пијуцкам своју домаћу ракију (по једну-две). Тренутно је домаћа кајсијевача на дневном-вечерњем реду, стара 7 година. А шљивка треба да мало сазри јер је тек пре око месец дана испечена.

Некада сам овде у Н. Милошеву имао стотињак или нешто више стабала разног воћа а сада се то скоро преполовило углавном због сушења неотпорних сорти кајсија.
Од крушака имам свега 2 стабла и ове године хвала Богу оба су родила.
Никада од када су засађена ничим нису прскана као ни остало воће.

Већ око двадесетак година не користим никакве препарате, хербициде, инсектициде, фунгициде  за заштиту воћа и грожђа (разних врста кајсија 4-5 врста, јабука 3 врсте, вишања две врсте, кумоја две врсте,  шљива 7-8 врста, џанарика 4-5 врста и поврћа (парадаиза, паприке, патлиџана, краставаца и другог поврћа) па слободно и  слатко могу да једем све што се произведе у мојој башти.

Сво остало воће и поврће купујем и увек сам у страху као што кажете од тога колико је шта прскано и колико је отрова у оном што купим и што треба па поједемо.

Биће ми задовољство ако и Аранђеловку уврстим у свој непрскани ( и на жалост због великих обавеза доста запостављени) воћњак.

Све најбоље...


Поздрав свима....   

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Sledeća strana

Poštovani,ako hoćete da vidite sve teme morate se registrovati na forum Košnice Voja. Da bi se registrovali kliknite ovde...
Idi na punu verziju