Bolesti i lečenje pčela-Štetočine i borba protiv njih > Krečno leglo

Krečno leglo

(1/3) > >>

Valon Mustafi:
  Ovo oboljenje pcelijeg legla izaziva gljivica Ascosphera apis, koja predstavlja organizam sa razdvojeim polovima i kod koje se stvaraju spore samo onda kada dode do spajanja sa micelijom suprotnog pola.
  
  Micelije su dugi koncasti organizmi bele boje i zbog toga uginula larva pcele ili truta lici na krecnobelu grudvicu. Telasca u kojima se formiraju spore i sluze za sirenje bolesti imaju sivozelenkastu boju, Zbog toga se u kosnici javljaju dve vrste mumificiranih larvi: bele i sivozelene.

  Posto gljivicama napadnute larve postaju mumificirane, postepeno se sasusuju i kao takve pcele ih tolerisu u celijama ili izbacuju na podnjacu i izvan kosnice. Uvid u intenzitet zaraze zavisi i od ponasanja pcela radilica. Ako pcele brzo uklanjaju uginule larve, onda se s jedne strane izvor zaraze smanjuje, ali s druge strane pcelaru je teze da proceni negativan uticaj bolesti.

  Pcelinje i trutovske larve su najosetljivije na zarazavanbje sporama Ascospheris apis kada se inficiraju hranom u starosti od tri do cetiri dana, a potom u periodu od dva dana po poklapanju celija sa larvama ako dode dp prehladivanja. Posto je mogucnost prehladivanja veca na periferiji pcelinjeg gnezda, tu se uglavnom nalazi i najveci broj celija sa krecnim leglom.

  Spore mogu preziveti u zemljistu dugo vremena. Na sacu i opremi spore ostaju aktivne i posle 15 godina.

  Slaba ventilacija u kosnici doprinosi pojavi krecnog legla. Isto tako vlaga na pcelinjaku predstavlja dobru sredinu za klijanje spora Ascosphera apis. Ali ni to ne mora biti pravilo, jer se i pod uslovima niske vlaznosti moze odrzavati jaka zaraza krecnog legla.

  Izgleda da u intenzitetu pojave krecnog legla moze igrati ulogu i nasledni faktor. Takode, linije pcela nastale gajenjem u bliskom krvnom srodstvu osetljive su na krecno leglo.

  Pretpostavlja se da i zagadena atmosfera i povecana kiselost kisa doprinose sirenju krecnog legla. Pcelinja drustva sa starom maticom i bezmaci isto tako lakse dobijaju krecno leglo. Povecana kolicina legla i smanjen broj pcela u kosnici takode mogu povoljno uticati na ekspanziju Ascosphera apis.

_______________________
Jovan Kulincevic, Pcelarstvo.

Ante Bošnjak:
    Prije nekoliko godina u dva LR društva imao sam krečno leglo.Društva sam izliječio na taj način što sam uzeo po svakom društvu glavicu bijelog luka na komadu gaze i dobro istucao i stavio preko satonoša okvira na kojima je leglo.Za deset dana pokupio sam ostatke bijelog luka a krečnog legla više nije bilo niti se od tada više ponovilo.Koristim mravlju kiselinu u borbi protiv varoe pa je i ovo dobra preventiva protiv krečnog legla.
     Pozdrav članovima foruma.

zdravko.reljic:
Imao sam nekad davno krecno leglo na jednom drustvu ( tri nastavka ) ali pcelinjak je bio na drugoj lokaciji i postavljen odmah iza štale , a tu je stajnak i amonijak u velikim kolicinama pa sam uvijek sumnjao da je zbog toga , ali ostala drustva su bila zdrava i kad sam pcele preslio na ovu sadasnju lokaciju hvala bogu nikad vise krecnog legla .

Dragan Šošić:
Nisam hteo da otvaram novu temu, jer smatram da za tim nema potrebe i napisaću u ovoj temi iako već duže nije bilo poruka.

Pri jednom od talasa zahlađenja, početkom maja, moglo se videti na letu da pčele izbacuju lutke trutova. To je uobičajena reakcija pčela na promenljive pašne uslove, a naročito na nagli prestanak unosa. To ne znači da prestaju sa odgojem novih trutova. Ne uništava se svo trutovsko leglo. Samo ono na periferiji legla, koje pčele jednostavno zapuste. Može primetiti da ima i napuštenih rojevih matičnjaka koji bi se izlegli za 1-2 dana. Unutra se nalazi lutka matice koja je uginula od hladnoće.

Ovome još doprinosi i gubitak pčela koje zahvati nevreme i one stradaju.

Treba obratiti pažnju na slabija društva, koja su naglo proširila leglo i dostigla takav nivo razvoja, da mogu odgajati  i trutove. Ili jednostavno imaju ramova sa puno trutovskih ćelija na deluovima ramova koje pčele moraju iskoristiti za leglo i tako će odgajati trutove iako još nisu dorasla tome. Kod takvih društava je leglo veliko u odnosu na količinu pčela i nikada se ne zna kada se deo legla može prehladiti. Hladni dani i noći u ovom razdoblju će uticati na to da se deo trutovskog legla jednostavno zapusti i prehladi ili se odžava u životu u graničnim uslovima preživljavanja tog legla (smanjena temperatura). Zato se krečno leglo u početnoj fazi uglavnom prvo primeti na trutovskom leglu.

Ako se ovo dešava kod jačih društava (a može se desiti), ne predstavlja problem i pčele lako to reše kasnije. Slabija društva mogu oboleti do te mere da ih je teško sačuvati kao posebnu zajednicu. Posledice pojave krečnog legla u njima mogu dugo imati uticaja na društvo.

Potrebno je obezbediti pčelama onoliko prostora koji mogu bezbedno održavati. Takođe, nije loše da se utople. Ovo ne znači da je potreban neki složen postupak. Dovoljno je samo da imaju poklopnu dasku sa nevelikim otvorom ako ih je potrebno prihranjivati. Ako to nije nužno, može se staviti poklopna daska i krov direktno na nju. U principu, leta ne treba previše sužavati, jer nije toliko vetrovito.

Ice Kamceski:
Mislim da nem potrebe da se otvara nova tema bez razlike sto nije niko nista pisao vec nekoliko godina.Zadne dve godine posebno ove godine krecno leglo kao da uzima sve veci zamah u nasem regionu.Prosle godine sam imao dva PS sa krecnom leglom a ove godine imam cetiri,nisam jedini ima vise pcelara koji se zale na krecno leglo.Pokusali smo sa lukom pa sa prihranom sa C vitaminom,probali smo sa promenom na nove dezinficionirani tela podnice i poklopne daske,povecane ventilacije ,efekti su mali,skoro nikakvi.Pa bi zamolio iskusne pcelare za savet.

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Sledeća strana

Poštovani,ako hoćete da vidite sve teme morate se registrovati na forum Košnice Voja. Da bi se registrovali kliknite ovde...
Idi na punu verziju