Ne verujem Savo, ni da sam i ja u pravu. To je taj faktor sreće.
Moralo bi da bude idealno vreme da taj bagrem nešto daje. I unos nije baš zanemarljiv. Naravno pod uslovom da ponovo krenu pupoljci, a ne samo list
, što je moguće (mada je ove godine sve moguće
).
Nažalost, nije mi tu fotoaparat da prikažem razvoj vegetacije 2002. godine (fotografisao bih one moje grafikone temperature gde se vidi šta je kada cvetalo i kakvi su vremenski uslovi bili krajem te zime i tog proleće). Tada je februar bio bez mraza (kod mene), a kajsija je cvetala 28. februara. Jabuka, 20. marta. Mraza je bilo tri dana, jedan za drugim, od 06. - 08. aprila. Kod mene na brdu nula (ili oko nule), a u dolini od -3 do -5 (zavisno kojeg dana, od ta tri dana sa mrazom).
Bagrem je ponovo imao jako mnogo cveta, ali je cvetao negde oko 13-15 dana u odnosu na normalno cvetanje u tom predelu. Cvet je bio nešto kraći i cela cvast sitnija od uobičajene.
Nisam imao košnice tu pa nije moglo da se tačno proceni koliko je meda bilo, ali sam imao oplodnjake i bili su
puni i blokirani. Reč je o trodelnim LR i PM oplodnjacima. Ja sam otišao da im odnesem ramove sa medom, jer su bili slabi sa hranom, a morao sam da izvadim po jedan ram i stavim prazan, da se napravi mesto za leglo. Ne treba zaboraviti da postoji i jedan period kada pčele ne rade baš dobro, dok se matica ne spari i to je još jedan pokazatelj da je unos sa tog bagrema bio dobar, kada su sve napunile.
Osnovno je to da su uslovi bili idealni za medenje i bez jednog jedinog dana koji bi izazvao neki poremećaj.
Naravno, nije mi namera da stvaram lažni optimizam, ali sve je moguće.
I takve godine, kada bagrem naknadno cveta i medi dobro, posle gubitaka pupoljaka zbog mraza su retke.