Autor Tema: Pčelari i gljive  (Pročitano 79427 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #30 poslato: Novembar 14, 2011, 21:51:55 »
http://www.google.rs/search?q=armillariella+mellea&hl=sr&biw=1680&bih=935&prmd=imvns&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=6n3BTryHOIvQsgbp3uCKAw&sqi=2&ved=0CB8QsAQ

Kolega Branko, to je PUZA, mraznica, medenjača, puzica (Armillariella mellea). Raste u jesen u hrastovim i grabovim šumama, te na crnogoričnim panjevima. Ja sam je nalazio i na panjevima šljiva, jabuka i krušaka.
Jestiva, prilično dobra, upotrebljavati treba samo kjlobuk jer je stručak tvrd i vlaknast; teško je probavljiva, pa kod nekih ljudi izaziva povraćanje.

Iz knjige Romana Bošca  Gljive - Poznavanje i sakupljanje - 300 vrsta

Van mreže Branko Obranovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 513
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Poden - Kostel na Kočevskem SLO 310 m n/m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #31 poslato: Novembar 15, 2011, 07:46:57 »
Da Sveto to je ta gljiva. Prošle nedelje sam se jih dvaput u sedmici najeo. Meni je jako dobra i okusna.
Još jedna izpod pčelinjaka
Lp Branko

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #32 poslato: Novembar 15, 2011, 14:14:03 »
Kolega Branko, Puza je dobra za kiseljenje. Reci nam kako si je spremao jer će uskoro i ovde kod mene da ih bude, samo da padne koja kiša. Pozdrav.

Van mreže Branko Obranovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 513
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Poden - Kostel na Kočevskem SLO 310 m n/m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #33 poslato: Novembar 15, 2011, 14:46:29 »
Kolega Branko, Puza je dobra za kiseljenje. Reci nam kako si je spremao jer će uskoro i ovde kod mene da ih bude, samo da padne koja kiša. Pozdrav.

Supruga to radi tako da jih na luku popraži i onda doda jaja. Zabiberimo i to je to.
Lp Branko

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #34 poslato: Novembar 15, 2011, 15:20:12 »
To je klasika. Gljive se najčešće tako spremaju, mada ima mnogo lepih recepata. Ako nekoga zanima, napisaću. Svaka gljiva je specifična, sprema se na poseban način. Pozdrav.

Van mreže Branko Obranovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 513
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Poden - Kostel na Kočevskem SLO 310 m n/m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #35 poslato: Novembar 15, 2011, 15:29:21 »
To je klasika. Gljive se najčešće tako spremaju, mada ima mnogo lepih recepata. Ako nekoga zanima, napisaću. Svaka gljiva je specifična, sprema se na poseban način. Pozdrav.

Kolega sveto daj malo napiši koji recept za te gljive.
Lp i hvala Branko

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #36 poslato: Novembar 16, 2011, 15:42:29 »
PUZA
Armillariella mellea (Vahl. ex Fr.) Karsten


„U prvom stadiju razvoja puza izgleda kao mali čavlić s uzdignutom glavom. Zbog
velike varijabiInosti u boji, čehavosti klobuka i nekim drugim svojstvima, pojedini je
autori (Romagnesi) razdvajaju u nekoliko vrsta. Armillariella mellea Vahl. raste na
panjevima bjelogorice i klobuk ima sitne čehice manje-više žive žućkaste boje.
Armillariella ostoyae Romagn. raste takoder na panjevima i kladama listopadnog
drveća, ali ima gotovo smedi klobuk s tamnijim središtem, stručak je obrastao s
crnkastim Ijuskicama i nosi bijeli gladak vjenčić, okus mesa nije gorak. Armillariella
obscura (Pers. ex Secr.) Romagnesi raste u planinskim predjelima na panjevima i
povaljenim stablima crnogorice, klobuk je smeđe-crvenkast i jako čehast, stručak nosi
bijel i gladak vjenčić, a okus mesa je gorak.
Klobuk puze naraste od 5—10 cm široko, vrlo je promjenljive boje tako da može biti
žut, žuto-smeđ, smed ili smede-crvenkast, pokriven je tamnijim čehicama koje se
kasnije većim dijelom gube, najprije je okruglast, zatim postane sveden i na kraju
raširen. Listići su gusti, prirasli za stručak ili zupčasto silaze; najprije su bijeli a
kasnije malo crvenkasto-nahukani. Stručak je u mladosti pun pa šupalj valjkast na
osnovi nešto zadebljan i vlaknast. Nosi bjelkast, tkaninast i trajan vjenčić. Raste u
jesen na panjevima, stojećim i povaljenim stablima listopadnog i crnogoričnog drveća
Pojedini autor, se znacajno razlikuju u stavovima u pogledu kvalitete puze pa se
moze ustvrditi da je ona dvojbena delikatesa. Medutim, sirove puze su lagano otrovne
zbog toga se moraju prije upotrebe obariti, a vodu odliti. I pored toga pojedini Ijudi ne
podnose puze jer je teško probavljiva pa kod njih izaziva povraćanje.

To znači da nije poželjno jesti velike količine ili za redom nekoliko obroka. Puze se mogu pržiti na ulju, Pirjati s jajima i pripremati na mnoge druge načine, a posebno su dobre ukiseljene. Za sušenje nisu osobito podesne jer postanu jako tvrde i potamne. Duboko zamrznute takođe potamne, ali se na taj način mogu čuvati do 8 mjeseci.“

Kolega Branko, evo nešto malo više o Puzi. Podaci su iz Knjige "KUHARICA sakupljača gljiva" od Romana Bošca. Konkretne recepte ću ti napisati neki drugi put, kad budem imao vremena. Pozdrav.

Van mreže Branko Obranovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 513
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Poden - Kostel na Kočevskem SLO 310 m n/m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #37 poslato: Novembar 16, 2011, 16:38:29 »
Sveto, hvala na ljubaznosti.
Lp Branko

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #38 poslato: Novembar 23, 2011, 18:20:30 »
  BUKOVAČA (Pleurotus ostreatus)

 Raste busenasto u kasnu jesen i zimi na panjevima i živom listopadnom drveću.
 Jestiva gljiva, raznovrsna. Bukovača je dobro poznata i nadaleko cijenjena gljiva.
 Iz zajedničkog mesnatog tijela izraste mnoštvo plodišta tako da ima slučajeva da se stručak zapravo i ne vidi ili je vrlo kratak. Takve bukovače izgledaju poput školjki. S obzirom na to da raste na različitom drveću i panjevima, u narodu nosi ime po drvetu na kojem raste. Ova se gljiva može uzgajati s velikim uspjehom. Ne postoji nikakva opasnost od zamjene s otrovnim gljivama.

Podaci su iz knjige Romana Bošca "Gljive - poznavanje i sakupljanje 300 vrsta"

Ove primerke na slikama sam našao pored pčelinjaka deda Nikole na panju jablana u koga je prošle godine udario grom i dobro ga oštetio pa su ga morali poseći. Zbog suše su prestali da rastu, a ove male primerke sam ostavio. Možda im pomogne ova kiša koja pada od noćas. Pozdrav.
« Poslednja izmena: Novembar 23, 2011, 18:26:15 od strane stevanovic sveto »

Van mreže slobodan ilic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 236
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #39 poslato: Novembar 24, 2011, 05:14:51 »
Davne 1985 sam uzgajao gljive bukovace i proces je vrlo jednostavan a ,,sjeme,,(zrno psenice zarazeno micelijumom bukovace) sam nabavljao iz Pirota.Uzgajao sam je na slami od psenice ili jecma  sitno isjecenoj i prokuhanoj . Adresu sam nasao u novinama,,Dobro jutro,, i slali su mi postom.
    Vrlo je ukusna i socna samo posolis i na rostilj.Pozdrav

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #40 poslato: Decembar 07, 2011, 17:25:00 »
Bukovače rastu i zimi. Ponekad se mogu naći pokrivene snegom , kao na slici. Pozdrav.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #41 poslato: Decembar 14, 2011, 18:37:19 »
Recepti sa Bukovačom

1) Umak od Bukovača

Potrebno je:
2 dl mesne juhe
1 veća glavica luka
2 dl jogurta
1 dl maslinovog ulja
1 kašičica slatke paprike
so

Gljive očistimo i izrežemo na tanke listiće. Na ulju popržimo sitno seckani luk, dodamo gljive, slatku papriku, zalijemo mesnom juhom, posolimo i ostavimo da se kuva pola sata na laganoj vatri u zatvorenoj posudi. Zatim pojačamo vatru, dodamo jogurt, kuvamo još minut i odmah maknemo s vatre. Prijatno.

Za ovaj recept pogodne su i druge gljive (šampinjoni, vrganji, lisičarke...)

2) Bukovača na francuski način

Potrebno je:
4 klobuka bukovače
150 g stručaka bukovače
1/2 l mesne juhe
1 dl maslinovog ulja
1/2 limuna
1 dl belog vina
2 dl majoneza
1 kašika ukuvanog paradajza
so

Poželjno je da klobuci (šeširi) bukovače budu mladi i pravilni. Odvojimo klobuke od stručaka, namočimo ih u ulje, poslažemo u tiganj, prelijemo preostalim uljem, posolimo i stavimo u vruću rernu (pećnicu) desetak minuta. Zatim ih izvadimo i odlijemo nakupljenu vodu. Stručke izrežemo na sitne kockice, prokuvamo ih desetak minuta u juhi kojoj smo prethodno dodali vino i ocedimo. Oceđene stručke pomešamo s majonezom i ukuvanim paradajzom. Pečene klobuke rasporedimo na tanjire, pokrijemo ih mešavinom majoneza i gljiva (stručci) i na kraju ukrasimo kriškama limuna. Prijatno.

Recepti su iz knjige:
Stjepan Mužic - Romano Božac   KUHARICA sakupljača gljiva (Mladost Zagreb 1983.)


Van mreže Tomislav Ilić

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 19
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aranđelovac
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #42 poslato: Januar 06, 2012, 21:54:19 »
Благва-ја је знам под именом ПОПОВАЧА.Брао сам нарочито кад је у стадијуму "јајета".Међутим касније сам чуо да ни шампињоне не треба јести док нису формирани.
Toma

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #43 poslato: Januar 07, 2012, 00:11:30 »
Благва-ја је знам под именом ПОПОВАЧА.Брао сам нарочито кад је у стадијуму "јајета".Међутим касније сам чуо да ни шампињоне не треба јести док нису формирани.

Kad je mlada, blagva se skoro ne razlikuje od zelene i bele pupavke koje su najotrovnije gljive kod nas (smrtno otrovne). Zato ih nije preporučljivo brati dok im ne pukne ovoj i ne pojavi se njen klobuk koji je narandžasto crvene boje. Takođe i šampinjoni, koji rastu u prirodi nisu preporučljivi dok su mali jer postoji opasnost od zamene sa belom pupavkom. To ne važi za šampinjone koji se veštački uzgajaju. Gljive treba dobro upoznati pa tek onda ih brati i konzumirati, naravno samo jestive. Ali da bi bili sigurni, otrovne gljive moramo još bolje proučiti. Pozdrav.

Van mreže Tomislav Ilić

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 19
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aranđelovac
Odg: Pčelari i gljive
« Odgovor #44 poslato: Januar 08, 2012, 13:36:05 »
Ja sam upravo u nekoj emisiji od nutricista čuo upravo za gajene šampinjone.Samo se ne sećam razloga,koji je sastojak koji mladi šampinjoni sadrže a štetan je.Takođe je rečeno da su bolje gljive iz prirode nego gajene,jer veštački uslovi ne omogućavaju pravilan razvoj gljiva.
Toma