Autor Tema: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić  (Pročitano 48661 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #15 poslato: Januar 15, 2011, 20:20:23 »
Жико друже, нема се шта замерити твојој презентацији. То све стоји. Природне законитости је наука утврдила а пракса потврдила. Једино ниси рекао дали је дијаграм релативне влажности направљен на основу резултата добијених у кошници са отвореном мрежастом подњачом каква је код тебе или затвореном (пуном). Нешто ми личи а је ово друго али нисам сигуран.
Друга непознаница какав је утицај влажности у кошници ван клубета на влажност унутар клубета, нарочито у зимском периоду при ниским температурама.
Поздрав другу. Милић.

Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #16 poslato: Januar 15, 2011, 20:49:44 »
  Вукићу пријатељу, очигледно је да је дијаграм за једно тело са затвореном подњачом. И то је урађено да би се уочила разлика у распореду влаге.
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #17 poslato: Januar 15, 2011, 20:53:58 »
Oho, tema se zahuktala!
Šta ćemo, samo se za dobrim konjem prašina diže - govorilo se oduvek.

Međutim povodom ovog citata, morao bih nešto reći:
...Ako vazduh struji pored otvora na nekom telu koje je sa ostalih strana zatvoreno, zna se šta se dešava, videli ste kad se na avionu orvori neki prozor ili vrata, a on u vazduhu. Verovatno će i ta vlaga da izađe na mrežu...

Mislim da je ova komparacija gotovo neuporediva.
Slika strujnica oko ribolikog oblika aviona pri ogromnim brzinama od oko npr. 600 km/h je neuporediva sa vazdušnim strujnicama naših vetrova oko košnica na zemlji.
Davno sam učio mehaniku fluida i uticaj vetrova na građevinske objekte.
Međutim još dosta toga mi je u glavi.
Sve je u funkciji brzine i smera vetrova, visine i oblika objekta.
U konkretnom slučaju ako sada recimo vetar duva sa severa (upravno u zadnju stranu košnice),
onda će na eventualne otvore s te strane košnice vazdušnice strujnice direktno napadati unutrašnji prostor košnice. Napred, gde je leeto košnice biće zona podpritiska, tj. isisavanja i iz
eventualnih otvora(pa i leeta) na toj strani pa će iz njih vazduh izlaziti.
Međutim oko ćoškova košnica je situacija malo komplikovanija i vrlo često dolazi do raznih vrtložnih strujanja. Da je košnica bez ta 4 roglja na krovu kao npr. kod vrškare, onda ovog vrtložnog strujanja ne bi bilo.
Ako zanemarimo za momenat temperaturu u košnici, pri ovakvom severnom vetru gro "uletelog" vazduha
izašao bi na mrežastu podnjaču, pa na leeto i manji deo na eventualne prisutne otvore.

Slično, tj. analogno se može izvesti zaključak i za ostale smerove vetrova u zimskom periodu.

« Poslednja izmena: Januar 16, 2011, 01:52:29 od strane Global Moderator 1 »

Van mreže Ivan Brndusic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 20
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #18 poslato: Januar 16, 2011, 01:10:44 »
Bas lepo ste se izjasnili i zneli vasa razmisljanja sto me navodi da postavljam jos pitanja.
Pitao sam samo zato sto ja imam temu za predavanja o ,,Ventilaciji regulaciji temperature ,vlage i CO2 u kosnici" pa vidim kolega je vec odrzao predavanje.
Ono sto vam mogu reci i dokazati i odbraniti je da prirodne zakone morate zaboraviti kada su pcele u pitanju.
Dve tri godine sam merio temperaturu i vlagu u toku cele godine i primetio sam da pcele ne regulisu vlagu kao sto regulisu temperaturu, ali sam mislio da nesto gresim.
Medjutim lutajuci po internetu pronasao sam naucni stav i potvrdu raznih instituta kao injihovih naucnika koji tvrde da do danasnjeg dana niko nije dokazao da li pcele vrse regulaciju vlage .
Ja vas molim da ovaj moj odgovor ne shvatite kao nesto sto ja zelim da kontriram bilo kome , ja samo zelim da saznam ono sto neznam , a bas smo lepo krenuli i molim da ovako i nastavimo.
U cilju diskusije molim vas da uzmete u obzir sta je to mikro a sta je makro klima , sta je ventilacija i koliko vrste ventilacija postoje bez ventilatora.
u Kosnici da li je omoguceno pcelama da u prisustvu mikro klime one vrse regulaciju , ili smo im nasom makro klimom napravili ventilaciju.
Prica o obrnutoj casi je vrskara , moderne kosnice koje nemaju podnjacu su isto sto i vrskare , ali ne zaboravite da mi ne ocekujemo prinos iz nasih kosnica kao iz vrskara.
I n akraju vidim koriscenu literaturu , pitanje za sve , dali je neko od vas merio bilo sta u kosnici pa onda potvrdio to sto misli.
Opet moram da naglasim da nije provokativno jer sam posle predavanja Mirka Viluca o istoj temi o kojoj raspravljamo postavio isto pitanje , to sto predaje i pise o ventilaciji dali je nesto od toga merio ili je samo teorija ili tudja merenja , lepo je odgovorio da nista nije merio no je to samo teorija, ja sam ipak prakticar pa se mozda necemo sloziiti u mnogim prilikama  svestan da praksa je nista bez teorije , ali ipak praksa mora da potvrdi teoriju.
Pozdrav i ocekujem jos preciznije odgovore

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #19 poslato: Januar 16, 2011, 02:06:12 »

U cilju diskusije molim vas da uzmete u obzir sta je to mikro a sta je makro klima , sta je ventilacija i koliko vrste ventilacija postoje bez ventilatora.
u Kosnici da li je omoguceno pcelama da u prisustvu mikro klime one vrse regulaciju , ili smo im nasom makro klimom napravili ventilaciju.

Ivane, iskreno ja se nisam bavio meranjima niti pretendujem da su moji zaključci potvrđeni definitivni i dokazima potkrepljeni. Zato cenim i Vaš rad i Vaše mišljenje. Moji zaključci su ako smem da kažem iskustveni i zdravorazumski što ne znači i da su tačni.
Kad sam pitao da li pčelama odgovara mreža i na podu i na poklopnoj dasci , upravo sam mislio da li im odgovara izloženost dejstvu makroklime. Ili im treba stvoriti uslove da regulišu mikroklimu u košnici. Putokaz mi je bilo stanište koji pčele same odaberu u prirodi.
Ako grešim spreman sam da korigujem svoje dosadašnje uverenje.
Neko reče da pčelar zna da bude najveći neprijatelj pčela. i to je izgleda prilično česta pojava. Naravno ne mislim ni na koga personalno.
 Pozdrav Milić Vukić
« Poslednja izmena: Januar 16, 2011, 16:03:13 od strane admin »

Mario Ratancic

  • Gost
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #20 poslato: Januar 16, 2011, 02:41:47 »
Bas lepo ste se izjasnili i zneli vasa razmisljanja sto me navodi da postavljam jos pitanja.
Pitao sam samo zato sto ja imam temu za predavanja o ,,Ventilaciji regulaciji temperature ,vlage i CO2 u kosnici" pa vidim kolega je vec odrzao predavanje.
Ono sto vam mogu reci i dokazati i odbraniti je da prirodne zakone morate zaboraviti kada su pcele u pitanju.
Dve tri godine sam merio temperaturu i vlagu u toku cele godine i primetio sam da pcele ne regulisu vlagu kao sto regulisu temperaturu, ali sam mislio da nesto gresim.
Medjutim lutajuci po internetu pronasao sam naucni stav i potvrdu raznih instituta kao injihovih naucnika koji tvrde da do danasnjeg dana niko nije dokazao da li pcele vrse regulaciju vlage .
Ja vas molim da ovaj moj odgovor ne shvatite kao nesto sto ja zelim da kontriram bilo kome , ja samo zelim da saznam ono sto neznam , a bas smo lepo krenuli i molim da ovako i nastavimo.
U cilju diskusije molim vas da uzmete u obzir sta je to mikro a sta je makro klima , sta je ventilacija i koliko vrste ventilacija postoje bez ventilatora.
u Kosnici da li je omoguceno pcelama da u prisustvu mikro klime one vrse regulaciju , ili smo im nasom makro klimom napravili ventilaciju.
Prica o obrnutoj casi je vrskara , moderne kosnice koje nemaju podnjacu su isto sto i vrskare , ali ne zaboravite da mi ne ocekujemo prinos iz nasih kosnica kao iz vrskara.
I n akraju vidim koriscenu literaturu , pitanje za sve , dali je neko od vas merio bilo sta u kosnici pa onda potvrdio to sto misli.
Opet moram da naglasim da nije provokativno jer sam posle predavanja Mirka Viluca o istoj temi o kojoj raspravljamo postavio isto pitanje , to sto predaje i pise o ventilaciji dali je nesto od toga merio ili je samo teorija ili tudja merenja , lepo je odgovorio da nista nije merio no je to samo teorija, ja sam ipak prakticar pa se mozda necemo sloziiti u mnogim prilikama  svestan da praksa je nista bez teorije , ali ipak praksa mora da potvrdi teoriju.
Pozdrav i ocekujem jos preciznije odgovore

Slažem se sa Vama da su praktična iskustva neprocenjiva i oduvek je bilo da praksa mora da potvrdi teoriju.
Da li postoji mogućnost da Vaše predavanje postavimo ovde na forumu?
Mislim da bi svima nama koristilo, naravno ako to nije pod autorskim pravima zaštićeno javne prezentacije
ovog tipa.
Ivane, meni bi jako interesantno bilo da nam kažete kako su bili postavljeni senzori-sonde u košnici, koliko ih je bilo,
koje sonde ste koristili i od kojeg proizvođača. Molim Vas da me ne razumete pogrešno, prosto pokušavam da
sklopim ceo sistem u glavi i da razumem na kojem principu ste postavili praćenje.
Planiram u neko dogledno vreme da nešto slično uradim i za sebe pa su ovakva iskustva više nego dragocena.

Ono što sam do sada pričitao i pratio u stručnoj literaturi, pčele su vrlo senzitivna bića i mnogo prilagođenija
prirodnim uticajima nego čovek. Čula vida, okusa, mirisa, magnetne orijentacije, i tako dalje su mnogo senzitivnija
nego kod nas, a svi mi znamo da pčele "osete" kakva će biti zima i bolje je predskazuju od bilo kojeg
meteorološkog sistema i sile naučnika koji rade na tome.
Moje razmišljanje, što uopšte ne mora biti tačno, da pčele mogu posredno regulisati vlagu u košnici.
Direktno kontrolisanje temperature nam je poznato, princip i način kako to one rade.
Kako su pčele izuzetno racionalno organizovane kao socijalni insekti, mišljenja sam da se one prema
svemu odnose sa tog stanovišta. Možda je malo grubo, ali bih upotrebio reč apsolutno proračunato.
Primarni cilj je opstanak zajednice koji se prilagođava količini raspoložive hrane u staništu ili
energetskim resursima sa izrazitim racionalisanjem. Svako povećanje temperature, koja direktno utiče
na vlagu u staništu, je direktan udar na veličinu rapoloživih resursa.
Ono što hoću da kažem je da ako su pčele u klubetu onda je cilj društva izvođenje mladog legla i nove
generacije za opstanak zajednice po bilo koju cenu u proleće. One ne prepoznaju da je tu i pčelar koji
može pravovremeno da interveniše sa dodatnom prihranom. Mislim da prosto reaguju na ono što im je
na raspolaganju i u odnosu na to ekonomišu sa resursima. Analogija je kao i kod mrava.
Zašto bi one rasipale resurse kada mogu da prežive i sa povišenom vlagom?
Ovde se postavlja pitanje paralele sa prirodnim uslovima i nametnutim uslovima za preživljavanjem.
Cilj svakog pčelara je dobiti maksimalno moguću količinu meda a da sačuva društva za sledeći ciklus.
Cilj pčela je produženje vrste i razvoj kolonije po bilo koju cenu.

U literaturi se to naziva savremeno pčelarenje,
što uopšte i ne mora da bude istina u odnosu na prirodne, genetski upisane, zakone.

Puno pozdrava od
Maria



Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #21 poslato: Januar 25, 2011, 17:21:09 »
   Како су ових дана температуре испод нуле ево простог примера како да проверите ефекат отворене подњаче.
   Птребно је да изађете ван куће, где је сада хладно, са јакном дужих рукава и без рукавица. Када осетите хладноћу , увуците руке у рукаве и више вам неће бити хладно рукама. Напомињем да јакна треба да буде затворена до грла да топлота не бежи по вертикали.Да буде затворена ко руска кошуља рубашка.
     Што се тиче потребне влаге у кошници погледајте саће на отвореном , и тамо има легла.Поздрав
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #22 poslato: Januar 25, 2011, 17:54:19 »
Živomire druže stari. Jasno je da je rukama toplije u rukavu nego van rukava. Pravo pitanje je da li bi bilo još toplije da ruku sa rukaviciom uvučemo u rukav. Čini mi se da bi tako mogli da izdržimo duže na žešćem mrazu a da nam ruke ne ozebu.
Pozdrav.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #23 poslato: Januar 25, 2011, 18:03:05 »
Koliko sam ja razumeo, Žile je rekao da i na veoma niskim temperaturama, u nedostatku rukavica, dovoljno je da zavučemo ruke u duge rukave i to će biti sasvim dovoljno da se ne smrznu. Ako bi to uradili sa rukavicama onda bi nam bilo pretoplo. Tako je isto i sa košnicom koja ima otvorenu mrežastu podnjaču (ispod mreže nema ništa), pod uslovom da je zazimljena na dva, a još bolje na tri i više nastavaka. Što je rukav ili kaput (košnica) viša to je bolje. Pčele u konkretnom slučaju potroše nešto više hrane (neki tvrde i do 30%, što ipak zavisi od visine košnice), ali nemaju problem sa vlagom i hladnoćom, a samim tim su i zdravije. Još jedan bitan detalj. Uvek je bolje da vam košnice budu van područja sa maglom. Žile uopšte nema tih problema, sem što se ponekad nađe u oblacima (živi u oblacima...). Pozdrav.

Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #24 poslato: Januar 25, 2011, 18:11:53 »
    Свето добро си објаснио, али ти као пилот знаш да они који су изнад облака боље виде него они на брду.
    Мало шале али горе наведене тврдње су врло озбиљне и Свето је то објаснио у складу са досадашњим провереним научним доказима и праксом.
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #25 poslato: Januar 25, 2011, 18:30:30 »
Moram opet ponoviti. U košnici je neka vrsta inverzije. Sa ovim slikama će vam biti jasnije. Tako je i u rukavu i u dugačkom kaputu. Pozdrav.

Van mreže Vladimir_Božičković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 79
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #26 poslato: Januar 25, 2011, 18:54:16 »
Dali netko ima ovu knjigu?

PČELARSTVO,1985(J.Belčić,J.Katalinić,D.Loc,
S.Lončarević,L.Peradin,Đ.Sulimanović,F.Šimić i I.Tomašec)

Čitao sam tu knjigu i više ju nemogu naći da citiram jedan odlomak u vezi vlage u košnici i potrošnji vode u zimskim mjesecima. Mislim da je neki njemački pčelar potpuno onemogučio svojim pčelama izlazak van iz košnice tokom zime i da im je namontirao pojilice za vodu i mjerio potrošnju vode. On je došao do zaključka da je voda tokom zime potrebna pčelama, a kada su niske temperature i kad neizlaze iz košnice da koriste vodu koja se kondenzirala u košnici.

Meni se nameće pitanje dali je dobro za pčele da budu tijekom zime u košnici koja je bez vlage.
...ako postoji volja, postoji i način...    Moje predstavljanje

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #27 poslato: Januar 25, 2011, 19:11:50 »
Niko ovde nije rekao da je košnica u toku zime bez vlage, to je memoguće postići. Zima je godišnje doba povećane vlažnosti, pa samim tim i u košnicama je ima. Ali ako mi u toku zime zatvorimo košnicu i ostavimo joj mali otvor (leto), a pčele u toku zime retko imaju prilike da izlaze iz košnice (mislim na pravu zimu), a u međuvremenu pojedu oko 1 kg hrane za jedan mesec (prosek u toku zimskih meseci), u košnici se stvori mnogo vlage (molim Žileta da iznese i te podatke), a morate priznati da ona ne može sva da izađe kroz malo leto pa se u košnici stvara kondenzat, bočni ramovi se često ubuđaju, unutrašnji zidovi su mokri, a pčele ne mogu sve to da izregulišu, pa žive jedno vreme u nezdravim uslovima koji su pogodni za razvoj bolesti (nosema). Pčelari se protiv toga bore povećanjem zapremine košnice, pa ni to nekad nije dovoljno, neki , kao Žile imaju otvorenu podnjaču što se kod njega pokazalo kao jako dobro u što sam se i sam uverio. Kod njega nema buđavih ramova, košnica nije mokrih zidova, nema puno uginulih pčela, nema problema sa bolestima i varoom, samo što ima malo povećanu potrošnju hrane. Opet ću da ponovim da košnica ne može nikad da bude bez vlage, samo što neke imaju dovoljno, a neke previše. Pozdrav.

Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #28 poslato: Januar 25, 2011, 20:06:09 »
   У својим метаболичким активностима , пчелиње друштво производи од 40 до 80 грама воде, дневно. Количина ,произведене воде, најмања је у зимском периоду а највећа приликом одгајања легла и у медобрању.
    Детаље о метаболичкој производњи воде, изнео је Марио ,али не змам  где, и он ће то радо поновити и овде ако има интересовања за детаље метаболизма и производње воде у медобрању.
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #29 poslato: Januar 25, 2011, 21:23:49 »
Da bi se izbegla buđavost ramova, jedan ili dva medišna nastavka kod F i jedan ili dva medišna polunastavka kod LR, držim na podnjači, ispod plodišta i u njima izvadinm po jedan ram sa obe strane. Iznad plodišta je nastavak sa hranom - kod F i LR, a kod DB - zna se.