Autor Tema: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić  (Pročitano 48665 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #45 poslato: Oktobar 03, 2011, 20:09:04 »
Tema nam je malo zastala (ne mislim na autorsko predavanje, već na samu problematiku), pa bi bilo zgodno da je malo nastavimo.
Naime, "kopajući"  po ruskoj pčelarskoj literaturi, (zbog hendikepa prema drugim str. jezicima-ne znam ih), pronašao sam interesantne podatke:

Praćenjem dužine životnog veka odraslih pčela u uslovima različite vlažnosti, A. Woodrow (1935) utvrdio je da pri vlažnosti vazduha 25,5% pčele su živele 35,2 dana, 50,9% - 30,9, 73,5% - 24,5 i 93,5% - 8,4 dana. Smanjenje očekivanog životnog veka pčele, autor objašnjava akumulacijom vode u svom organizmu, a koju nije u stanju da odstrani. Gluškov (1946) utvrđuje da je na relativnoj vlažnosti vazduha od 65-70% kod pčela povećan metabolizam ugljenih hidrata, što dovodi do degradacije procesa varenja i smrti. Ovi podaci su u skladu sa podacima V.I. Polteva (1934) i V.A. Nestervodskog (1948).

Zanimljiv je rad G.F. Taranova (1961), koji je znao da šačica pčela u mikronukleusu funkcioniše na račun ishrane šećernim sirupom.  On je utvrdio da na isparavanje vode pri ishrani pčela sa 50% šećernim sirupom, svaka pčela na dan gubi 0,075 g vode, što predstavlja 70% njene telesne težine.

Proučavanjem hidrotropizma* pčela, Verron (1955) je utvrdio da se one kreću u grupama manjim od 100 jedinki do željene vlažnosti. Grupe brojčano veće od 100 jedinki same regulišu vlažnost gnezda. Međutim, eksperimenti sprovedeni na pčelama bez matice, negiraju "efekat grupe. "

*tropizam (gr. obrt),  biološki: nastrojenost biljaka i životinja vezanih za mesto da na izvesne spoljne nadražaje odgovaraju pokretima. Te nadražaje izazivaju teža (geotropizam), vazduh (heliotropizma), toplota (termotropizam); svetlost (fototropizam), hemijske materije (hemotropizam), voda (hidrotropizam), dodir (tigmotropizam), elektricitet (galvanotropizam).
http://www.vokabular.org/?lang=sr&search=tropizam&Submit=%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B8
« Poslednja izmena: Oktobar 03, 2011, 20:29:21 od strane Lazovic Zivojin »

Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #46 poslato: Oktobar 04, 2011, 07:10:12 »
  Поздрав Лазо и хвала за ове податке, ваљда ће сада макар мало пчелари да укључе сиве ћелије а искључе ,,бановање,,. Мало шале није на одмет.
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #47 poslato: Oktobar 29, 2011, 20:24:09 »
     Сматрам да податке које је изнео Лазо треба озбиљљније да повежемо са праксом . Зато мислим да оволико дуго ћутање на овој теми није добро. Ако има нејасноћа, обећавам да ћемо ми који смо учествовали у обради предавања, дати све од себе да их појаснимо колико смо у могућности.
     Поздрав
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #48 poslato: Oktobar 29, 2011, 21:03:27 »
Evo Žiko da i ja , kao laik, nešto napišem na ovu tematiku.
Citat
Grupe brojčano veće od 100 jedinki same regulišu vlažnost gnezda. Međutim, eksperimenti sprovedeni na pčelama bez matice, negiraju "efekat grupe. "
Potpuno se slažem sa ovom konstatacijom. Ona objašnjava mnogo toga, a naročito kako pčele opstaju u uslovima relativno visoke vlažnosti u miktoklimatskim uslovima u kojima je smešten pčelinjak pa samim tim i u košnici jer se preko otvorenog leta vlažnost i u slobodnom prostoru unutar košnice (van klubeta) izjednačava sa spoljašnjom odnosno u najmanju ruku teži da se izjednači. Pošto je u atmosferi gde se nalaze košnice vlažnost vrlo promenjljiva a pčelama odgovara stabilna relativno niska vlažnost, izreečeni naaučni stav koji je eksperimentima utvrđen objšnjava ključnu stvar da pčelinje društvo  samo reguliše vlažnost u predelu pčelinjeg gnezda, što znači da je dovodi na optimalan nivo. Moja dugogodišnja praksa korespondira sa ovim stavom nauke.
Od mene toliko, pozdrav.


Van mreže Martin Miljkovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 27
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Valjevo
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #49 poslato: Februar 01, 2014, 12:35:56 »
Pozdrav,
imao sam prosle godine poprilicnih problema sa vlagom u kosnici.
Pobudjalo mi je 25-30% ramova koje sam pretopio na prolece.
Ove godine sam povadio deo ramova, kosnice su mi izdignute 2 bloka.


Promenio sam juce novine koje su bile vlazne, ne previse vlazne ali vlazne. Imao sam 2 kosnice u kojima je papir bio suv.


Napravio sam cirkulaciju vazduha tamo gde je dosad nije bilo, na 70% kosnica. Koliki otvori na poklopnoj dasci treba da budu da bih sprecio budjanje?
U kakvoj su vezi cirkulacija vazduha kroz leto -> poklopna daska sa vlaznoscu novina ?

Mene interesuje prakticno, koliko Vi ostavljate i da li ostavljate otvor za hranilicu zatvoren ili ne? Da li stavljate pogacu ispod otvora za hranilicu ili pored? Gde Vam je otvor za hranilicu, na sredili poklopne daske ili 2-3 cm od njenog kraja?
« Poslednja izmena: Februar 01, 2014, 21:04:52 od strane Moderator 1 »
Ne znam, ne mogu i ne umem se pišu odvojeno. Numem i nemerem  ne koristim pa nevolem i nećem da ih mecem.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #50 poslato: Februar 05, 2014, 18:39:20 »
Martin: Mene interesuje prakticno, koliko Vi ostavljate i da li ostavljate otvor za hranilicu zatvoren ili ne? Da li stavljate pogacu ispod otvora za hranilicu ili pored? Gde Vam je otvor za hranilicu, na sredili poklopne daske ili 2-3 cm od njenog kraja?

Kod mene je hranilica za LR, Farar, DB10, RV i EV kao na prvoj slici. Otvor za ulazak pčela u hranilicu je na 2cm od prednjeg kraja (debljina daske), a izbušio sam i rupe na ulazu u posudu koje služe za ulazak pčela kad u posudu stavim pogaču.
Kod Dvomatičnih DB12 (druga slika) ulaz u hranilicu je možda 4 do 5 cm od prednjeg kraja poklopne daske (lesonit).

Ulazi u hranilice su uvek otvoreni. Pogaču, kad dodajem ispod hranilice stavljam prema kraju nastavka (nazad). Napominjem da ispod poklopne daske ili tela hranilice uvek imam plastičnu foliju, tako da je gubitak toplote na gore minimalan. Vadim iz nastavka jedan ram sa severne strane (negde u oktobru), a podnjače mi nikad nisu potpuno zatvorene ( Živomiru su potpuno otvorene, ne stavlja nikakvu fioku).
Ram koji vadim je neki stariji kojem isečem saće i pretopim u topioniku. Pozdrav.

Van mreže Martin Miljkovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 27
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Valjevo
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #51 poslato: Februar 16, 2014, 00:15:58 »
Hvala na odgovoru :)
koliko pcele jedu manje/vise te pogace postavljene u hranilicu u odnosu na one na satonosama?
Ne znam, ne mogu i ne umem se pišu odvojeno. Numem i nemerem  ne koristim pa nevolem i nećem da ih mecem.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Vlaga u košnici - Živomir Gujaničić
« Odgovor #52 poslato: Februar 16, 2014, 11:21:46 »
Hvala na odgovoru :)
koliko pcele jedu manje/vise te pogace postavljene u hranilicu u odnosu na one na satonosama?

To zavisi od doba godine i vanjske temperature. Ako je hladno da pčele ne mogu da izleću iz košnica onda na pogačama u hranilici nema ni jedne, a ako je vani toplo i pčele mogu masovno da izleću iz košnica, tada je hranilica puna pčela i veoma brzo pojedu i prenesu pogaču. Pozdrav.