Autor Tema: Digitalni pčelar  (Pročitano 31645 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Digitalni pčelar
« poslato: Mart 05, 2013, 20:36:18 »
Pismo o namerama
Možete mi zameriti što se upuštam u planiranje sistema za praćenje stanja aktivne košnice bez valjanog iskustva u pčelinjaku i bez sopstvenog pčelinjaka. Možda biste bili u pravu. Možda ne. Vreme će pokazati :)
Rešenje sam našao u odustajanju od dela prvobitnog plana prema kojem bi trebalo da načinim dvostruku košnicu (leđa u leđa), opremim je sistemom za praćenje i radim sa njom sve što je potrebno. Procenio sam da je obim poslova preveliki da bih mogao kvalitetno da se posvetim i jednom i drugom poslu (pored redovnog od kojeg živim). Bolje je načiniti „standradnu“ RV košnicu, opremiti je kao što bih želeo i naći u najbližoj okolini iskusnog pčelara koji je spreman da sarađuje i radi sa njom kao sa bilo kojom svojom RV košnicom. To bi trebalo da bude neko ko će biti spreman da koriguje svoj rad i uskladi ga sa dobijanim podacima kako bi pčelinje društvo pod lupom napredovalo najbolje šro je moguće.
Ako ima zainteresovanih, u Kruševcu ili bližoj okolini (nemam auto :) ) smatrajte se pozvanim na saradnju. Pozvani su, u stvari, svi koji žele saradnju na ovom projektu. Više pametnih glava, pametnije rešenje. Nakon nekog vremena, kada projekat uznapreduje, neće biti važno gde se nalazite jer ću moći od kuće da „budem“ uz opremljenu košnicu. A i vi, pogotovo ako imate Android mobilni :)
Smatrajte se pozvanim i na zajedničko razmišljanje o detaljima izrade košnice i njenog opremanja.


Košnica
„Standardna“ RV košnica jer planiram da je načinim od stirodura debelog 3cm sa ojačanjem dodirnih površina letvicama od lipe. RV košnica jer je opremanje nadzornim sistemom jedinstvena prilika da se konstrukcija sagleda sa svih strana i definiše najbolji način za pčelarenje njome. Nakon nekog vremena može se opremiti i neki drugi tip košnice (ili više njih) i sagledati međusobne prednosti i nedostatke. Naravno uz jednak tretman od strane pčelara kod kojeg budu postavljene opremljene košnice.
Treba reći da je opremanje košnice zamišljeno tako da ni malo ne opterećuje pčelara i narušava mu stečenu rutinu u radu. Nema žica, nema konektora, nema potrebe da se vodi računa o sistemu za praćenje u vreme dok je košnica otvorena
Nukleus manjih dimenzija od standardnog nastavka (kao što je opisan na forumu) takođe se može opremiti.


Opis sistema bez detalja
 
  • Mesto postavljanja će biti opremljeno autonomnom meteorološkom stanicom sa standardnim merenjima (min i max temperatura, smer i jačina vetra, osunčanost, vlažnost, kišomer, visina snežnog pokrivača...)
  • Košnica će biti opremljena elektronskom vagom potrebne tačnosti
  • Podnjača će biti opremljena nadzorom kretanja pčela, mrežicom i žaluzinama radi sprečavanja pada temperature u košnici i pokretnim hvatačem polena sa skupljačem
  • Nastavci će biti opremljeni jedinicom za grupisanje podataka sa ramova i imaće jedinstvenu identifikaciju i detekciju položaja (0º, 90º, 180º, 270º) kao i očitavanje pozicije ramova. Nastavci će biti opremljeni mikrofonom za registraciju aktivnosti. Jedinica za prikupljanje podataka može da bude opremljena sopstvenim memorisanjem podataka na SD kartici (kao u fotoaparatima ili telefonima) za slučaj otkaza glavne jedinice
  • Ramovi će biti snabdeveni sopstvenom jedinicom za prikupljanje podataka i autonomnim napajanjem za vreme kada je ram van košnice (pregled i očuvanje jedinstva podataka koji se sakupljaju prema utvrđenom vremenskom rasporedu). Sa svakog rama će se prikupljati podaci o vlažnosti i temperaturama. 
     
    • Senzor vlage i temperature će se nalaziti sa donje strane sredine satonoše zaštićen mrežicom kako bi se sprečilo ulepljivanje voskom (5x5x5 mm max)
    • Dva senzora temperature između ramova nalaziće se na boku bočnih letvica rama ispod skošenih delova za držanje odstojanja
    • Osam senzora temperature nalaziće se u satnoj osnovi igrajući ulogu ožičenja (armiranja) u dva nivoa po četiri. Umesto utiskivanja, koje je za žicu dovoljno, nosač senzora (dimenzije su: dužina satne osnove x 5 x 0,5 mm) je „ulepljen“ voskom kako bi se zalepio i sprečilo odbacivanje od pčela.
    • Na unutrašnjoj strani bočne letvice postavljena je lokalna jedinica za prikupljanje podataka i komunikaciju sa jedinicom u nastavku.
    • Pored sopstvenog napajanja na ramu, napon za punjenje lokalne baterije i komunikacija dobija se sa oslonca ramova načinjenog od provodnog lima (nije plastificiran).
  • Hranilica (zbeg) biće opremljena vagom veće tačnosti radi merenja potrošnje hrane sa brojačem pčela.
  • Krovni nastavak visine hranilice biće opremljen:
     
    • Glavnom jedinicom košnice za prikupljenje podataka sa bezžičnom komunikacijom do računara za prikupljanje, obradu i analizu podataka. Glavna jedinica ima svoj jedinstveni kod i lokalno memorisanje podataka većeg kapaciteta kako ne bi došlo do gubitka merenja usled nedostatka komunikacije.
    • Sistemom za prinudno provetravanje sa regulacijom protoka vazduha. 
    • Upravljane žaluzinama i pomenuta regulacija mogu da simuliraju delovanje pčela pri provetravanju košnice kao i da dovedu do izjednačavanja temperature (ako je to potrebno).
    • Napajanje energijom će biti iz Litijum Polimer baterije odgovarajućeg kapaciteta sa sunčevom ćelijom radi dopunjavnja i autonomije rada
  • Poklopac je standardan (odgovara debljini zidova nastavaka od 3cm)
  • Standardni PC računar će biti opremljen programima za prikupljanje, obradu i analizu podataka.
  Zašto!?
Ovako osmišljen duboki uvid u život posmatranog društva nema kao primarni cilj dobijanje veće količine pčelinjih proizvoda iako će, ispravnim korišćenjem, tome neminovno doprineti. Rešenja opisana u prethodnom tekstu su do određene mere originalna a delom idu za rešenjima koja su već u upotrebi u sklopu brige za opstanak pčela kao glavnog oprašivača. Moguće da će zahvaćeni obim podataka biti nepotrebno veliki što je lako korigovati do nivoa koji je dovoljan. Velika količina podataka je pravi izazov za analizu i donošenje zaključaka o stanju posmatranog društva, delovanja pčelara i uticaja prirodnih činilaca. 
 Dobrom analizom može se doći do pravog vremena i uslova za nastanak rojenja pa se može podsticati ili suzbijati.
 Naročito će biti važna pri prezimljavanju i generalno će doprineti smanjenju „uznemiravanju“ posmatranog društva uz regulaciju uslova života pčela.
 Stručni radovi koji obrađuju uticaj vlažnosti i provetravanja na nivo obolevanja pčela je uticao na opremanje senzorima vlage i sistemom za provetravanje u otvorenom i zatvorenom ciklusu kao načinu za regulaciju i izjednačavanje mikroklime.
 Delovanje lekova, uslovi koje svojom konstrukcijom daje košnica, uticaj vremenskih uslova, praksa pčelara na pčelinjaku i mnogo toga će po prvi put biti merljivi (na našim prostorima, nije mi poznato da je ovako nešto bilo rađeno u Srbiji i okolini) i doprineti boljem razumevanju procesa koji su u toku i pored dobrobiti za pčele doprineće boljim odnosima (nadam se) među pčelarima.
Moram priznati da sam neprijatno iznenađen nivoom dela odnosa koji „vire“ iz prepiske na pčelarskim forumima, internet stranicama i ,verovatno, u ličnoj komunikaciji. Mislio sam da su pčelari kompaktna družina. Saznanje o stanju pčelarske zajednice mi govori da ovaj projekat neće naići na odobravanje ali se nadam da će dobronamerni pripadnici prevladati...
Ovaj projekat finansiram sam i zato će njegovo napredovanje biti sporije. Dometi ovakvog opremanja i uvida u podatke su od značaja koji zaslužuje pomoć od materijalnog do analitičkog i akcionog. Nadam se da će to biti prepoznato i podržano.
Vaš "Digitalni pčelar"

Van mreže Milan Stojanovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banovci
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #1 poslato: Mart 05, 2013, 22:28:38 »
Pa ovo nema ni najbolji avion

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #2 poslato: Mart 05, 2013, 23:12:14 »
Sistem za praćenje je relativno dobro zamišljen (da ne ulazimo u tehničke detalje), i pošto nema za cilj povećanje prinosa meda nego prikupljanje podataka mogao bi da svoj projekat predstaviš nekom poljoprivrednom institutu te nekako rešiš finansiranje istog. Želim ti puno uspeha u radu.


Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #3 poslato: Mart 06, 2013, 17:13:00 »
Izuzetno me obradovao zamišljeni projekat i naš novi kolega Paolo.
Zadovoljstvo mi je što se sva ova tehnika i sistemi za ispitivanje i praćenje planiraju koristiti na RV košnici. Rezultati će sigurno doneti neka nova saznanja i rešenja koja će pomoći pčelinjim zajednicama i pčelarima u ostvarivanju povoljnijih uslova za život i rad pčelinjih zajednica.

Kolega Paolo želim ti srećan i uspešan rad.


Pozdrav svima....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #4 poslato: Mart 07, 2013, 00:37:41 »
Dragi mi je da ste se odazvali na ovaj post :)
To što vas nema više, razumljivo je. Nepoznat sam vam i doza opreznosti nije na odmet :)

Projekat je veoma ambiciozan i nalazi se u najranijoj fazi. Trenutno sam u traženju donacija za temperaturne senzore. Od tog izbora će zavisiti cena i složenost jer po jednoj RV sa 4 nastavka potrebno je 400 senzora temperature i 40 senzora vlage. Možda mnogo ali neophodno da bi se dobila trodimenzionalna slika raspodele temperatura i vlažnosti unutar košnice. Tačnost senzora bi trebalo da bude 0,5° stepena Celzijusa.

Više stručnih radova obrađuje provetravanje košnice i važnost toga za dobrobit pčela. Deo radova provetravanju daje još veći značaj tvrdeći da se na taj načim može značajno umanjiti obolevanje od Varoe i Nozomoze. Zbog toga je dodata tolika količina senzora vlage i predviđena je mogućnost regulacije i provetravanja i cirkulacije vazduha kada je košnica otvorena i kada je zatvorena. Mislim da je ovaj deo projekta bio najintrigantniji dok ste ga čitali (ako jeste :) ) pa evo odgovora na nepostavljeno pitanje :)

Evo kako to izgleda na DadanBlat sa jednim nastavkom. Rešenje je veoma neugodno za pčelara jer su ramovi fiksno povezani tako da je potrebno sve rasturiti da bi se vizuelno pratilo stanje košnice (iako je ta potreba smanjena na minimum uz ovakav sistem). Video klipovi su veoma upečatljivi i mislim da će vam se svideti http://www.youtube.com/user/MrPapacoda?feature=watch

U odnosu na projekat iz videa, koji ima senzore temperature unutar satne osnove, dodao sam još po jedan senzor temperature na bočnim letvicama i na sredini satonoše. Ova tri senzora po svakom ramu brže će reagovati na cirkulaciju vazduha unutar košnice.

Potrebna mi je vaša pomoć u definisanju ponašanja u radu sa RV košnicom. Imam sledeća pitanja:
1. Za koliko se okreću nastavci (kada se okreću)?
    Razlog: Kvalifikovan odgovor mi je potreban radi određivanja potreba za detektovanjem položaja nastavka kako bi podaci sa temperaturnih senzora
    uvek bili na svom mestu u trodimenzionalnoj slici košnice
2. Da li se menja raspored nastavaka po visini
    Razlog: Kao pod 1.
3. Da li se ramovi okreću unutar nastavka?
    Razlog: Kao pod 1.
4. Da li se ramovi sele iz nastavka u nastavak?
    Razlog: Kao pod 1.

Nemojte mešati moje znanje ili neznanje o pčelama i pčelarenju sa načinom korišćenja košnice :)
Želim da zadržim konzistentnost podataka bez obzira na moguće manipulacije delovima košnice a da u tome nema preterivanja i nepotrebnog poskupljavanja.

Možda bi bilo dobro da se na forumu otvori sasvim nov prostor za digitalno pčelarenje. O Admine :)

Mario Ratancic

  • Gost
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #5 poslato: Mart 07, 2013, 11:58:14 »
Poštovani gospodine Gigli,

Drago mi je da ste pokrenuli ovu temu na forumu. Vrlo je interesantna i kosntruktivna.

Želeo bih da napomenem na nekoliko faktora kod biologije pčelinjeg društva:

1. Mikroklima

1.1 Temperatura
Pčelinje društvo tokom razvoja legla održava optimalnu temperaturu od +35C +/- 1 stepen Celzijusa. Svako otvaranje košnice, pri spoljnjoj temperaturi od +24C
u trajanju od 2 minuta, rezultira da je pčelinjem društvu potrebno minimalno 8 sati da uspostavi prethodnu temperaturu na potreban nivo.

1.2. Vlažnost
Za razvoj legla, optimalna vlažnost se kreće oko 65% i svaka diletacija u vlažnosti ima svoj uticaj na kvalitet legla.

1.3. CO2
Uticaj koncentracije CO2 (ugljen dioksida) na funkcionalnost pčelinjeg društva je faktor koji se ne može zanemariti.

1.4. Plemeniti gasovi koji se obrazuju u zatvorenom prostoru i koji su rezultat upotrebe veštačkih materijala u izgradnji staništa pčela.

1.5. Elektromagnetno zračenje
Uticaj elektromagnetnog zračenja prirodnog i lokalnog spektra na biologiju pčelinjeg društva, kao i geomagnetnih anomalija i godezijskih tokova.


2. Uticaj spoljašnjih faktora

2.1. Temperatura

2.2. Vlažnost

2.3. Intenzitet UV zračenja

2.4. Atmosferski pritisak

2.5. Brzina vetra

2.6. Oborine

2.7. Pozicija pčelinjaka

2.8. Nadmorska visina

2.9. Solarne aktivnosti


Svi navedeni faktori su u direktnoj korelaciji prema biološkom i funkcionalnom ponašanju pčelinjeg društva.

S poštovanjem od

Maria

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #6 poslato: Mart 07, 2013, 20:09:18 »
Želeo bih da napomenem na nekoliko faktora kod biologije pčelinjeg društva:

Hvala Mario :)
Skoro sve iz tvog popisa sam imao u vidu. Na neke od tih stvari će se direktno uticati (ako je potrebno) a neke će se videti kroz prikupljene podatke.
Jednu stavku si izostavio: Rukovanje pčelara košnicom :)

Imaš li odgovor na nako od tri postavljena pitanja?

Živ mi bio!

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #7 poslato: Mart 07, 2013, 23:54:08 »
Mislim da nećeš nači tačan i dovoljno precizan odgovor na svoja pitanja, jer je to prekomplikovano i zavisi od tehnike pčelarenja koja se može razlikovati od pčelara do pčelara.Sistem probaj da zasnuješ tako da prepoznaje informaciju grupno po visini( iz prvog, iz drugog itd),i kako je koji nastavak orijentisan geografski

 1. moguće je da ga pčelar tokom rada zakrene za 180 stepeni recimo da deo nastavka koji je bio severno sad bude južno



 2. postoji slučaj da se pred pripremu za zimovanje ubaci nastavak sa medom ispod plodišta, najbolje da pitaš direktno Voju, ostali rad se odvija tako da se nastavci dodaju iznad ili skidaju redom


3. ponekad (ima nekih teorija da se zakretanjem rama za 180 stepeni u nastavku nešto postiže, nebitan je razlog( početnik sam pa ne znam tačno) ali to sistem treba da primeti.
 
 4. premeštaju se često kada se proširuje leglo a i zbog drugih potreba( uzima se par ramova iz donjeg i podiže u jedan nastavak iznad, preostali u donjem nastavku se približavaju sredini, a na prazna mesta se ubacuju ramovi iz rezerve sa saćem ili SO(satnom osnovom), i mesta im se često menjaju unutar nastavka zbog raznih potreba ili navika pčelara.


znači 2 moguća položaja svakog nastavka, 4 moguća mesta(za RV)
zasebna detekcija svakog rama unutar nastavka
svi ramovi ( izuzev id broja rama ) isti sa 2 moguće orijentacije u odnosu na nastavak i 10 mogućih mesta


Predlog


ram opremljen potrebnim senzorima i procesorom podataka, prenos podataka sa senzora radio vezom niskog intenziteta (npr blutut ili sl)nikakvi kontakti , napajanje kroz vezu rama sa nastavkom recimo vodič kroz planiranu lipovu letvicu koji će ujedno smanjiti dodirnu površinu rama i nastavka..samostalno napajanje rama smatram nepotrebnim i skupim, nek sistem detektuje koji je ram koliko dugo bio napolju, kad i na koje mesto je vraćen



valjda sam nešto pomogao...







Pozdrav


ps ako treba volonter za rad kad sistem proradi tu sam...obožavam spravice...
« Poslednja izmena: Mart 08, 2013, 00:13:04 od strane Boris Salaj »

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #8 poslato: Mart 08, 2013, 19:31:02 »
Pošto Admin odbija saradnju :) i ne tretira Digitalnog pčelara kao posebnu jedinicu tekstova, moraću ovde da nastavim :)


Topologija mreže senzora

Hijerarhija mreže senzora je zasnovana na izbegavanju ometanja pčelara pri radu na košnici kako bi pčele što manje bile izložene stresu promene temperature i narušavanja celine zajednice.


Najniži nivo je organizacija senzora na ramu. Sledeći nivo je nastavak i na kraju, najviši nivo, sama košnica sa više nastavaka, vagom, brojačem ulaza i izlaza pčela na letu i drugim. Prvobitna zamisao je bila da svaki od ovih nivoa ima svoj procesor (mali računar) koji bi brinuo o senzorima na svom nivou hijerarhije. To je bilo logično jer opremanje košnice nije organizovano kao naučni eksperiment (iako to u suštini može da bude i jeste) u kojem je stroga organizacija postupanja. Opremanje je zamišljeno kao stalan sadržaj košnice koji neće određivati pčelaru tehnologiju rada na pčelinjaku. Prosto zato što se na taj način i o pčelaru, kao značajnom izvoru uticaja, prikupljaju podaci i beleže.


Izložena zamisao o organizaciji je veoma zgodna jer ne ometa dobijanje bilo koje gustine podataka. To praktično znači da u vreme kada se događaji odvijaju velikom brzinom (rojenje, grabež, nagle promene vremena ili bilo koji drugi događaj) možemo povećati broj merenja u jedinici vremena i dobiti precizniju sliku promene temperatura, vlažnosti, težine, broja pčela ušlih i izašlih iz košnice...


Međutim, da li nam je to potrebno kada pčelar radi u pčelinjaku? On ima pravo da premešta i okreće ramove, premešta i okreće nastavke, bilo šta što smatra celishodnim. Tada košnica nije celina. Deo ramova može privremeno da bude odložen van nastavka, nastavak može da leži u travi ili na stalku pored. Onog trenutka kada se sve vrati i košnica bude celina nastavlja se sa normalnim prikupljanjem podataka. Od otvaranja do zatvaranja košnice prikupljanje nije prekinuto ali je ometano. Mereći parametre nakon sastavljanja i znajući vremena otvaranja i zatvaranja košnice možemo videti koliko je veliki spoljni uticaj i koliko je društvu potrebno da se ot toga oporavi i vrati normalnom životu. Gubitak nekog podatka za vreme rada pčelara može se dozvoliti jer pratimo trodimenzionalnu sliku parametara košnice kao celine. Da bi ovo bilo jasnije, recimo nešto o prirodi samih senzora.


Jednožični senzori (One wire, 1-wire)


Ovaj tip senzora radi zahvaljujući malom triku koji su inženjeri smislili kako bi smanjili broj žica koji im se mota okolo. Napravili su senzore kojima linija za napajanje služi i kao linija za podatake. Naravno, radi se o inteligentnim senzorima koji primaju instrukcije o načinu ponašanja i na osnovu toga prosleđuju izvršeno merenje. I, da, nije tačno da su jednožični. Postoji i vod za drugi polaritet napajanja koji se ne računa jer uvek i svuda postoji pa je po konvenciji prihvaćeno da je samo jedan provodnik aktivan.


Sve je u redu kada je sa kontrolerom povezan samo jedan takav senzor. Da vas podsetim, na ramu ih imamo jedanaest (deset za temperaturu – TS i jedan za vlagu – HTS, jer meri i temperaturu). To znači da između dva provodnika imamo raspoređenih 11 senzora (slobodno zamislite merdevne :) ). Postavlja se logično pitanje: Kako znamo koji nam se senzor odaziva kada prikupljamo podatke sa rama? Jednostavno, svaki od senzora ima svoj matični broj (ID). Znamo kako smo ih rasporedili samo, ako im nismo unapred izčitali matične brojeve, pojma nemamo koji se gde fizički nalazi na površini rama :) . Taj deo je najzabavniji. Ako nisu isčitani pre postavljanja, senzori se zakače za kontroler ili PC računar sa odgovarajućim dodatkom za jednožićne senzore, izčitaju se matični brojevi a fizička lokacija se utvrđuje tako što se nekim izvorom toplote senzori aktiviraju od tačke do tačke dok ih sve ne pronađemo. Možete zamisliti kako bi to izgledalo sa 440 senzora za celu RV sa četiri nastavka. Strašno :D


Inženjeri su doskočili tome načinivši senzore toplote koji mogu da se ulančavaju. Kada ih zakačimo jedanaest na red, uvek nam se prvo javi prvi u lancu, pa drugi i tako redom (kao da smo one prečke na merdevinama po sredini povezali žicom). Taj tip senzora je dobar i za neke druge primene ali o tome neki drugi put. Znači briga nas koji su matični brojevi. Znamo redosled povezivanja na ramu i odmah znamo i mesto izčitanog podatka. Samo to nam je trebalo. Uh. Ćuti, dobro je. Izvukosmo se  :)


Kako nam ovo pomaže?

Ako se odreknemo čitanja podataka sa izvučenog rama za vreme dok je pčelar do lakata u saću, ne moramo da imamo kontroler na ramu. Dovoljan je samo kontroler na nastavku da prikupi svih 110 podataka. I to uz komplikaciju da svaki ram može da se okrene (promene se položaji senzora u slici košnice). Jeste li zapazili šta sam rekao, „odričemo se čitanja podataka sa izvučenog rama“. Znači sa svih ramova u nastavku podaci se i dalje izčitavaju! I sa onog nastavka u travi (jedino što ne znamo kakav mu je položaj kada bi bio u košnici pa ćemo podrazumevati položaj pre pomeranja).


Kao što znate, nema besplatnog ručka! Hoćemo da pčelar ima maksimalnu slobodu u raspoređivanju na svom mini gazdinstvu, da može da okreće ramove, da ne vodimo računa o matičnim rojevima. Koja je cena. Cena je: još jedanaest senzora temperature i devetnaest mikroprekidača koji su jeftiniji od deset kontrolera sa baterijskim napajanjem koje smo upravo skinuli sa ramova uz onu malu žrtvu, da je taj ram za nas privremeno „mrtav“. Nismo loše prošli. Još smo dobili i ćevape gratis :D


Ama, šta će ti dodatni senzori i prekidači, bre!?

Pa zbog ulančavanja! Evo ovako. Rekli smo da je sada svaki ram lanac senzora. Lanac ima svoj početak i kraj. Taj lanac treba da se poveže sa sledećim ramom, pa sa sledećim... Ali ako smo ram izvadili ili okrenuli? Ta dva podatka moramo da znamo kako bi ispravno pozicionirali nedostajuća ili okrenuta isčitavanja.
Zbog toga smo ispred prvog rama, između ramova i posle desetog rama dodali po senzor temperature i po prekidač na svakom mestu gde bi trebalo da se zakače početak i kraj lanaca senzora sa ramova. Kada je ram na svom mestu, prekidač je otvoren i lanac senzora sa rama se povezuje na prethodni i naredni senzor na nastavku. Kada nije na mestu, mikroprekidač poveže, ulanča, dva senzora ispred i iza pozicije izvađenog rama.


Kada ram okrenemo, izčitavanje ide kao da ga nema sve dok se ne očita jedanaesti dodatni senzor posle pozicije desetog rama. Posle njega pristiže još podataka, jer se ram ulančao isključujući mikroprekidač sa druge strane stvarne pozicije okrenutog rama, znači da te podatke treba postaviti na sliku košnice rotirajući očitavanja za 180º. Na taj način možemo okrenuti svih 10 okvira i još uvek ih ispravno pozicionirati.


Znači, dodatni senzori su nam markeri za pozicije ramova i detekciju okretanja.


Dobro je. Senzori su zaradili platu :D a ima i bonus! Ako smo drčni, ili nam baš trebaju ti podaci sa izvađenog rama, dovoljan je mali kabl sa konektorima za ram i za nastavak kako bi podaci nastavili srećno da pristižu u bazu podataka merenja.


Šta reče! Baza! Čekaj bre, stani.... Aaaa, vratićeš mi se ti ovamo!!!

Oću! Nego da ti kažem. Mislim da ću da stavim i elektronski kompas na podnjaču :)


Digitalni pčelar

Van mreže GoranStevančević

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 62
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Bukovica
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #9 poslato: Mart 08, 2013, 22:26:02 »
Veoma inresantan projekat
Spreman sam za saradnju i pomoć
Mogu da napravim košnicu i obezbedim lokaciju za postavljanje ove košnice na mom pčelinjaku koji se nalazi u mom dvorištu
Imam 12 RV zajednica i skromno znanje i iskustvo u radu sa njima, ali to nije problem tu je kolega Voja i ostale kolege koji pčelare ovim košnicama
koji uvek hoće da pomognu svojim savetima

Van mreže Milan Stojanovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banovci
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #10 poslato: Mart 08, 2013, 22:30:57 »
 A dali je moguce da takva kosnica ima i centrifugu  u sebi pa dok su pcele na pasi a nastavci puni meda da se bez uzemiravanja i velikog possla to skrati na brzo vrcanje. :-[

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #11 poslato: Mart 08, 2013, 22:35:31 »
Odlična ideja, Milane!!!
Pošto ću imati puno posla oko već zamišljenog, ostaje tebi da se time pozabaviš.
Nema da brineš, svi ćemo ti pomagati :)


Digitalni :)

Van mreže Milan Stojanovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banovci
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #12 poslato: Mart 08, 2013, 22:41:41 »
nemoj mene brale pa ja neznam da sklopim one daske sto mi stolar obradio i da te iste  oferbam ne da sklapam letelicu.
ja sam ti dobar  kao pomocnik i da ti prebroim lovo :'(

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #13 poslato: Mart 08, 2013, 23:05:16 »
Gorane, nije tako jednostavno :)


Unutrašnje mere RV za ugradnju sistema za praćenje su standardne ali spoljne neće biti. Košnica bi trebalo da se pravi od 3cm stirodura kao ispunama kaveza od lipovih letvica. U tim letvicama će se nalaziti deo elemenata za pozicioniranje ramova, za kontroler ramova u nastavku, za vezu sa ostalim nastavcima kako bi se prenelo napajanje. Moraću ja da napravim celu košnicu. Tu ću imati veliku pomoć Dragana Celića ("Stolarija Celić") koji ima radionicu negde na početku Pepeljevca (kod autootpada). Već neko vreme izrađuje košnice i ramove po narudžbi. Pravo zadovoljstvo je videti kako je to dobro urađeno. Rešio sam da ga malo namučim dok mi izradi elemente.


Pošto je projekat u zamahu, svakog dana ima nekih novih, boljih, rešenja bilo bi komplikovano napraviti pravu RV sa svim potrebnim detaljima jer bi sve prvo trebalo skrojiti (mislim na stvari koje se dodaju košnici). "Krojenje" je u toku i, ako sve bude išlo kako treba, uskoro će se ispiliti prva verzija prave RV. Za sada stirodur i lipove letvice :)


I da, naravno, košnica bi mogla da bude kod tebe. Bukovica nije daleko od Kruševca (ako je to ta Bukovica :) ). Dogovorićemo se


To što ti je pčelinjak u dvorištu je sjajna stvar jer nećemo, za početak, morati da se bakćemo sa bezžićnim slanjem podataka do računara u kući. Pustićemo niz kabl. Uskoro ću imati grubi predračun cene sastavnih delova za izradu sistema za praćenje pa ćeš da proceniš hoćeš li moći da obezbediš ovakav sistem za sebe.
Nadam se da hoćeš. Pošto ti je kuća blizu mogu da ti obećam proširenje sistema za povezivanje infracrvene kamere za snimanje legla (slutim da će me uskoro proglasiti za lažova ili trabunjalo ako ovako nastavim sa dodacima - već sam obećao kompas :) ).
« Poslednja izmena: Mart 08, 2013, 23:31:25 od strane Paolo Gigli »

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #14 poslato: Mart 08, 2013, 23:30:37 »
Hm... Mnogo brzo smo došli do love Milane. To sa brojanjem mi ne ide loše još uvek, ali možda će ti biti čudno, ovaj projekat nije predviđen da se na njemu zaradi. Svi podaci će biti dostupni, svi crteži, programi, objašnjenja. Nema patentiranja, zaštite intelektualne svojine i ostalog. Ovo je zamišljeno kao otvoren projekt. Ko voli nek izvoli ili ko (se) umije njemu i peškir :).
"Svaka luda ima svoje veselje" ima običaj da kaže moj prijatelj Vlada. Moje veselje je da načinim nešto što još uvek nigde ne postoji u ovakvom, objedinjenom, obliku (ko im je kriv :) ) i pomognem u razumevanju razloga za nestajanje pčela, a ludost je u tome što to činim iako ima ljudi koji bi da se sa tim šale (najblaže rečeno).
Što reče onaj branilac mosta preko potoka, govoreći kako će za sat izgraditi drugi ako im ga NATO sruši: "U mogućnosti smo".


Živ i zdrav mi bio :)