Košnice Voja

Ostale teme na forumu => Ostale teme van pčelarstva => Temu započeo: stevanovic sveto Februar 24, 2011, 18:01:41

Naslov: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Februar 24, 2011, 18:01:41
Još kao mali zanimao sam se za gljive. Tada sam naučio šta je livadska pečurka (šampinjon), vrganj, bela mlečnica, sunčanica, lisičarka, muhara... Verujem da među pčelarima na ovom forumu ima i onih koji poznaju gljive i beru ih, a ima i onih koji samo vole da ih konzumiraju. Sličnu temu otvorio sam svojevremeno i na forumu SPOS-a. Mnogi članovi foruma su se priključili i tema je ubrzo postala veoma zanimljiva i po meni korisna. Zato sam odlučio da i ovde na ovom forumu postavim sličnu temu, jer se nadam da može da nam koristi da nešto naučumo, da razmenimo nekakva iskustva, a naravno biće tu, nadam se, i mnogo lepih fotografija.

                                                                                                        O GLJIVAMA

  Gljive su heterotrofni organizmi koji žive na račun drugog živog organizma iz kojeg crpe gotove asimilate (paraziti) ili rastu na mrtvoj organskoj supstanciji (saprofiti). Postoje i takve gljive koje žive u simbiozi s drugim biljkama (mikoriza = mykes - gljiva + rhiza - korijen), od kojih uzimaju uglavnom ugljikohidrate, a zauzvrat korijenje takvog bilja postaje sposobnije za upijanje mineralnih tvari...
  Ljubiteljima gljiva naročito naglašavam da pristup gljivama treba biti najozbiljniji, jer se svaka površnost i brzopletost može platiti vlastitim životom i životom najbližih. Kod sakupljanja gljiva ne smije se nikada zaboraviti na mogućnost opasnih zamjena jer, primjerice, samo jedna razvijena Zelena pupavka (Amanita phalloides), ili Bijela pupavka (Amanita verna) koje su smrtno otrovne, mogu uništiti jednu obitelj. Ovo upozorenje nema svrhu zastrašivanja ili udaljavanja  ljubitelja gljiva od naših ljepotica. Upozorenje je upućeno nevještim sakupljačima gljiva da s najvećom pažnjom i razumijevanjem pristupe proučavanju i konačnoj determinaciji gljiva...

  Neke bitne napomene

  -Ne postoji nikakvo pravilo niti metoda (osim laboratorijskih analiza) pomoću kojih se može sa sigurnošću odrediti jestive, odnosno otrovne gljive.
  -Svaku gljivu potrebno je u "glavu" poznati pa zacijelo neće nikada biti neugodnih posledica.
  -Mlade i nepotpuno razvijene gljive uvijek predstavljaju najveću opasnost i za dobre poznavaoce gljiva.
  -Zbog toga naglašavam: Ne sakupljajte posve mlade i nerazvijene gljive.


  Za početak bi opisao moju omiljenu i po meni najbolju gljivu:

                                                  1. AMANITA CAESAREA
                      (BLAGVA,kneginja, blagar, đordani, gospa, rujnica, knez, škripac
)

  Raste u ljeto i u jesen po svijetlim šumama i šumskim čistinama u toplijim predelima, u sjevernim predjelima je manje zastupljena.
Jestiva je, izvanrednog okusa, to je zasigurno jedna od najkvalitetnijih gljiva.

  Napomena: Blagva je u ranoj mladosti obavijena u debeo, mesnat bijeli ovoj. Za vrijeme rasta i razvoja plodnog tijela ovoj se doslovce rastrga i iz njega izraste gljiva krasne narandžaste boje. Ostatak ovoja ostane na dnu odebljalog stručka do kraja. Ako obratimo pažnju samo na žućkasto meso i klobuk bez ostatka ovoja, nije moguća zamjena s otrovnom Muharom Amanita  muscaria) koja ima potpuno bijelo meso i redovito ostatke ovoja na površini klobuka u obliku malih krpica.

Romano Božac - Gljive poznavanje i sakupljanje - 300 vrsta

Evo i nekoliko slika ove izuzetne gljive. Kao da su mi pozirale. Pozdrav.

 
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Dušan Sušić Februar 24, 2011, 22:31:21
Evo da se pridruzim sa nekim fotografijama . Berba vrganja u okolini pcelinjaka...


Uzastopna Poruka: [time]Februar 25, 2011, 14:28:43[/time]
Tu su i neke fotografije gljiva koje nikako ne probavajte jesti :-)
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Februar 24, 2011, 22:40:10
Znam da je tvoj kraj bogat gljivama. Nekada sam brao gljive u okolini Bihaća i Plitvičkih jezera. Najviše sam ih nalazio na Grmeču i u podnožju Grmeča. Toliko gljiva, čini mi se, nema nigde. Okolina Užica je takođe bogata gljivama, pa kad imam vremena idem sa suprugom u berbu. Ove Blagve sam našao u selu Stapari, nedaleko od Užica. Evo još nekoliko slika gljivlje kraljice. Pozdrav.

PS  Znaš li da Muharu jedu na severu Evrope i u Rusiji?
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Dušan Sušić Februar 24, 2011, 22:48:39
Interesantno je da je nasa muhara toksicnija od muhara iz drugih krajeva, te sa krajnjom rezervom treba primati informacije o eventualnoj upotrebi gljive
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Februar 24, 2011, 23:59:30
Tako je, sve što su južnije Muhare su otrovnije. Negde, u jednoj od knjiga koje imam, pročitao sam podatak da su se neki Rusi koji su radili u Splitu, otrovali našim Muharama, jer su mislili da su iste kao i kod njih. Znači da sve što je toplija klima Muhare imaju više otrova u sebi (muskarin). Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Dušan Sušić Februar 25, 2011, 00:07:30
Za cuvanje suhih gljiva potrebno je staviti ih u zamrzivac na 48 sati i nakon toga izvaditi i cuvati u papirnatim vrecicama.
za cuvanje saca takodjer je dobro to isto napraviti(zamrznuti). tako se najefikasnije resavamo voskovog moljca 
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Februar 25, 2011, 20:37:59
Koliki bi nam zamrzivači trebali. Možda bi bilo dobro iznajmiti prostor u nekoj od mnogobrojnih hladnjača u okolini. Ma, šalim se. Ove slike Blagvi napravio sam u selima Stapari i Ponikve u blizini Užica. Sama gljiva je jako kvalitetna i ukusna. Njen ukus se može raspoznati u mešavini više vrsta gljiva. Može se spremati na razne načine, a može se zamrzavati, sušiti i kiseliti. Veoma mali procenat ljudi ima neku vrstu alergije na Blagvu (sindrom apetitum), koja se manifestuje u smislu nepodnošljivosti, a najčešće dolazi do povraćanja. Posle toga nema nikakvih posledica. Jedan moj prijatelj nije podnosio termički obrađene Blagve (dinstane, u gulašu ili paprikašu), ali sa ukišeljenim nije imao problema. Blagvi je slična Muhara, s tim što Muhara ima ostatke belog ovoja u vidu tačkica na klobuku. Veoma bitno je to što Blagva ima žućkasto meso, a Muhara belo. Ostaci belog ovoja (jajeta) kod Blagve je odvojen od dna sručka, a kod Muhare je srastao sa stručkom. Treba izbegavati branje potpuno mladih Blagvi (dok su još u jajetu), jer tada još nije počela da dobija narandžastu boju šešira i žutu boju mesa, pa se može zameniti sa veoma otrovnim Belim pupavkama (smrtno otrovna). Kad se beli ovoj raspukne i pojavi se narandžasti šešir onda je branje potpuno bezbedno. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Predrag Maksimovic Februar 28, 2011, 00:44:15
Sveto interesuje me sta je sa tartufima, da li ih ima kod nasi da li ih neko skuplja. Za sakupljanje tartufa koriste se i dresirani psi.
Imas li neki podatak o pravom tartufaru ili su to sve samo price. Navodno negde na internetu sam procitao da 50% tartufa u Evropskim reastoranima, je iz nasih krajeva. I najbitnija najlekovitija strana tartufa je ne afrodizijak, nego preventiva od kancera.

Pozdrav od Predraga.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Februar 28, 2011, 18:39:56
Kolega Predraže, o tartufima imam nekakvu malu knjižicu, smo treba da ju pronađem. Ne mogu ti napamet odgovoriti. Po nekim saznanjima tartufa ima u Srbiji, ali ne znam koliko se beru (kopaju) i da li ih neko izvozi. Ja znam da se oni smatraju izuzetnim afrodizijakom, zbog toga su im cene mnogo visoke. O preventivi protiv kancera ne znam. Ja u svojoj gljivarskoj karijeri nisam uspeo da nađem tartufe, što ne znači da nisu bili tu negde. Tačno je da je za otkrivanje tartufa potreban dresiran pas. Posebno kvalitetni tartufi nalaze se u Istri. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: milos golijan Mart 01, 2011, 20:56:27
moze mala sala.  ;D sve su gljive jestive.neke jednom a neke vise puta ;D
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Predrag Maksimovic Mart 02, 2011, 10:21:59
Milose kad sam bio klinac kod dede na selu sam sam brao pecurke. Ucili oni mene koje su jestive, ja sam dan danas ubedjen da je to Blagva, kod nas zvana Kajmacare. Stariji su bili u poslu po njivama, dok sam ja bio i kuvar tih blagvi. Uzmem jednu i ispecem je na plotnu, posolim i malo kajmaka.Pa povracaj, pa povracaj. Srecom strina dosla iz polja do kuce. Danas jedem pecurke ali, nezaboravljam kako sam se otrovo sa tom jednom pecurkom. Verovatno je bila neka dvojnica  jestive, koja je bila otrovnica. Nebi bilo lose, ako bi Sveta objasnio koje su to dvojnice. Da nebi jeli pecurke samo jednom.

Pozdrav iz zavejanog Kragujevca.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Mart 02, 2011, 12:47:29
  MUHARA, muhor, zmijska gljiva,bjesnjača, omorka (Amanita muscaria)

 Muhara je jedna od najdekorativnijih vrsta, tako da se naročito ističe u šumama sjevernih krajeva gdje i najčešće raste.Muhara je u prvom stadijumu razvoja u cjelosti prekrivena prhkim bradavičastim ostacima ovoja s naročito istaknutim gomoljem stručka koji je mnogo širi od klobučića, zbog čega neodoljivo podsjeća na veliki hrastov žir. Muhara se javlja u raznim oblicima tako da je oformljena var. formosa koja ima bradavice i stručak žućkaste boje, var. regalis ima boju klobuka poput jetre, dok su bradavice i stručak žućkaste boje, i Amanita aureola koja ima klobuk žuto-narandžaste ili crvenonarandžaste boje i već u ranoj mladosti gladak, odnosno bez ostataka ovoja. Muhara i sve njezine varijacije mogu se zamijeniti sa jestivom Blagvom koja ima meso žućkaste boje, na klobuku nema ostataka ovoja i na stručku ima istaknut i trajan bijeli opnasti ovoj.
 Klobuk Muhare je mesnat i prilično velik (5 do 20 cm), najpre okruglast, zatim poluokruglast i na kraju raširen. Rub klobuka je lagano narebran. Prekriven je bijelim bradavičastim ostacima ovoja koji se za vrijeme dugih kiša  mogu isprati. Kožica je crveno-narandžasta, ili krvavocrvena, te po vlažnom vremenu malo viskozna. Listići su gusti, široki, slobodni, najpre bijeli, a pod starost manje više žućkasti. Stručak je valjkast, mesnat, robustan, najpre pun, zatim šupalj. Osnova stručka je gomoljasto zadebljana po kojoj su se smjestili bradavičasti ostaci ovoja. Na gornjem dijelu nalazi se bijeli viseći i narebran venčić. Meso je bijelo, ispod kožice klobuka lagano žućkasto-narandžasto, miris i okus nisu izraženi. Muhara raste u ljeto i jesen po listopadnim i crnogoričnim šumama.
 Znakovi trovanja koje izaziva muhara javljaju se za 1 do 4 sata nakon konzumiranja, dakle vrlo brzo.Otrovni spojevi koje sadrži muhara imaju narkotička i halucinogena svojstva, to znači da oni djeluju prvenstveno na centralni i vegetativni živčani sustav. Bolesnik najprije osjeti jake bolove u trbuhu, nastupa znojenje, povraćanje i proljev. Nakon toga se javljaju živčane smetnje koje se mogu razviti do ludila i pijanstva. Muhara je od davnina poznata kao simbol otrovnosti među gljivama, međutim, na sreću ona ipak nije smrtonosna za zdrave ljude.

Romano Božac  Kuharica sakupljača gljiva
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Predrag Maksimovic Mart 02, 2011, 13:28:31
Ta je bila moja mala, srecom nisam ni halucinirao ni treso ko trovan mis. Utrubu sam povratio i to srecom odmah. Hvala Sveto i do danas je postojala dilema. Vise dileme nema.

Pozdrav iz zavejanog Kragujevca
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Mart 02, 2011, 13:53:32
Tvoja je verovatno ovako izgledala kao ova na slici. Kiše znaju da joj isperu bele bradavice pa je onda teško razlikovati od Blagve. Blagva ima žuto meso, a Muhara belo meso, blagva ima ovoj koji nije priljubljen uz stručak a Muharin ovoj je srastao sa dnom stručka. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Predrag Maksimovic Mart 02, 2011, 18:43:20
Sveto kao da sam tu ubrao, bas takva je bila. Po velicini, kao jaje. Sad mi je muka kad je vidim.Nije imala bradavice i licila je na blagvu. NJih sam obozavao sa plotne da jedem. Bio sam ubedjen da je blagva. Hvala druze Sveto na trudu. Sad sam ukapirao sta me je trovalo.

Pozdrav od Predraga.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Željko Vučković Mart 04, 2011, 11:35:40
Evo da se malo uključim u ovu temu. Volim šetnje po šumi, pa mi je nalaženje pečuraka pravo zadovoljstvo. Ovde na Zlataru i okolini najtraženije su vrganj i lisičarka, jer se otkupljuju pa ih nije više ni lako naći. Ja ih uglavnom berem za sopstvene potrebe zbog odličnih gastronomskih kvaliteta. Ima i mnogo drugih jestivih pečuraka kao što je blagva koju kolega Sveto tako lepo opisuje. Pa sunčanice, razni šampinjoni, mlečnice...Od otrovnih karakteristična je muhara sa kojom je kolega Predrag nažalost imao problema. Na prvoj slici se upravo one  vide, ali zato na druge dve "kraljevi" četinarskih šuma.
Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 05, 2011, 19:29:09
Kolega Željko, Borov vrganj je jedan od najboljih vrganja. Obično raste u Smrčevoj i jelovoj šumi, ali ga naš narod zove Borov jer je za njih svaki četinar bor. Ja sam ga brao na Murtenici, Plješevici i na Ponikvama isključivo u jelovoj i Smrčevoj šumi (septembar mesec). Negde imam i slike, pa dok ih ne pronađem postaviću slike običnog letnjeg vrganja, koji po kvalitetu nimalo ne zaostaje iza borovog. Ove jeseni nisam našao nijedan primerak, a to je verovatno zbog dugog, toplog i sušnog leta. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: sava mitic Novembar 05, 2011, 19:35:24
Kolega Sveto
Da li ova mala " oštećenja " na gljivama su od puževa ili nečeg drugog pa malo
estetski pokvare izgled gljiva.
(http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?action=dlattach;topic=437.0;attach=14882;image)
Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 05, 2011, 19:42:37
Tako je, kolega Savo. Ta pštećenja napravio je puž golać jer su gljive njegova omiljena hrana, čak i otrovne. Ako na vreme ne ubereš vrganj puževi ga potpuno pojedu. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: sava mitic Novembar 05, 2011, 19:58:31
Znači, puž je glavni kokurent u sakupljanju gljiva svim gljivarima.
Sem vrganja i lisičarki koje su vrste gljiva još interesantne za sakupljanje na
našim terenima. Naravno da ih ima u većim količinama.
Pozdrav iz zvezdama i mesecom pokrivenim Aleksincem.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 05, 2011, 20:09:51
Naši krajevi su bogati gljivama. Kad se vratim kući napisaću nešto više o drugim gljivama. Ovde nemam slike, a ne volim da nešto pišem ako ne mogu to pokriti odgovarajućim slikama. Za večeras još ova slika vrganja. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: sava mitic Novembar 05, 2011, 20:13:37
Do narednog javljanja
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 05, 2011, 20:39:26
Ipak da napišem nešto.

VELIKA GNOJIŠTARKA (Coprinus comatus)

Veoma karakteristična gljiva. Ne postoji opasnost da se zameni sa nekom otrovnom gljivom. Mislim da će fotografije biti veoma korisne u determinaciji ove gljive i da će zainteresovani moći dobro da je nauče. Klobuk (šešir) joj je 3-8 cm visok, najpre cilindričan, kasnije otvoren, kao izduženo zvono i taj oblik uvek zadrži.Ima iscepkan rub, bele je boje, kako stari počinje da dobija crnkastu boju po obodu, čupavo je čehasta, a kada ostari iz nje kaplje crna tečnost koja liči na tintu. Listići su joj vrlo gusti, beli, na oba kraja uži, slobodni, od oboda vremenom počnu crvenjeti, pa smeđiti dok potpuno ne pocrne. Stručak (stablo) može biti visoko 10-15 cm, uzdužno je šupalj, zadebljan je na dnu, beo, manje -više vlaknast, ima slobodni venčić koji brzo otpadne. Meso joj je belo, tanko, bez nekog posebnog mirisa i okusa.
Raste u proleće (ređe) i jesen (češće), busenasto, grupno ili pojedinačno na dobroj zemlji, po vlažnim šumama, uvalama, uz puteve, pored potoka i rečica i po vrtovima.
Jestiva je gljiva, prava delikatesa. Upotrebljavati treba samo mladu gljivu pre nego listići počnu da dobijaju crvenkastu boju.
Mnogi autori smatraju ovu gljivu po kvalitetu odmah iza blagve a i ja bih se složio sa tim. Sada je pravo vreme za njih a tamo gde ih ima ima ih u izobilju. Ova gljiva može se i uzgajati pa ako nekoga zanima mogu mu donekle pomoći, imam neke literature za to.

Ove primerke sam nabrao kod Laze u Skakavcima pre dve godine. Sada je njihovo vreme, a rastu na nađubrenom zemljištu (ponegde je zovu i Đubretara što mislim da im ne priliči jer su izuzetno ukusne i korisne gljive). Pozdrav.
 se jave.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Željko Vučković Novembar 05, 2011, 21:17:13
Kolega Sveto tek sad videh da je ova tema opet osvežena. Lepe fotografije pečuraka. Kod nas zbog sušne godine ove godine nažalost pečurka potpuno podbacila (naročito vrganj), tako da nemam novih slika. Nabrao sam jednom letos  manju količinu lisičarki oko 1 kg  i to je sve. Možda je to i dobro da jedna godina pauzira biće ih više narednih.
Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 05, 2011, 21:28:38
Upravo tako, kolega Željko. U junu i početkom jula bilo je mnogo lisičarki i belih mlečnica, ali kad je nastupilo dugo, toplo i sušno leto to nije bilo dobro za gljive. Izostale su skoro sve jesenje gljive. Ja sam pronašao malo Osinaca (mali borov vrganj) i rujnica, poneku sunčanicu i ništa više. Ostaje nam da koristimo Šampinjone i Bukovače, gljive koje se uzgajaju i da čekamo do sledećeg proleća kad počinju Smrčkovice, Smrčci, Đurđevače i Šljivovače. Evo još nekoliko slika Velike gnojištarke. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: sava mitic Novembar 06, 2011, 15:23:04
Kolega Sveto
Koliko to vi dodatnih zanimanja imate
- Vrstan pčelar
- Odličan voćar / malinar /
- Odličan gljivar-
- Posetilac Beograda, Banja Luke, Makovišta. Naravno sve iz Užica.
- Vrstan fotograf
Čime ste još dodatno okupirani.
Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 06, 2011, 16:26:38
Evo kako gljive na rubu šume rastu, ko da jih je neko posejao.

Lp Branko
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 13, 2011, 13:40:42
Kolega Branko, ta gljiva sa slika mi liči na Martinčicu (Clitocybe geotropa) koju još negde zovu i livka ili velika livka. Raste u vlažnim crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, travnjacima, pašnjacima, na travnatim šumskim čistinama, na obroncima šuma, u velikim skupinama ili izvanrednim krugovima u kasnu jesen. Jestiva, mlada martinčica je izvanredno dobra gljiva, može se pripremati na razne načine, nije za sušenje.
Podaci su iz knjige Romana Bošca  "Gljive - poznavanje i sakupljanje - 300 vrsta".

Mnogo je imalo u Zapadnoj Bosni, u okolini Bihaća gde sam ju prvi put video i brao. Tada nisam imao fotoaparat pa nemam odgovarajućih fotografija. Kolega Branko, ako imaš još koju fotografiju postavi je, pogotovo ako su mlade gljive u pitanju. Lep pozdrav.

http://www.google.rs/search?q=clitocybe+geotropa&hl=sr&biw=1680&bih=892&prmd=imvns&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=Iru_Tv23MI2BhQf76uWgBA&ved=0CBwQsAQ
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 13, 2011, 17:41:59
Da to je vjerojatno ta gljiva. To sam fotografirao samo 15 m od pčelinjaka.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 13, 2011, 17:45:47
Tu su još Štorovke, neznam kako kod vas nazivate ove gljive.
Baš u ova doba so za jelo. Najraje rastu na starim mestima gde su rasle kruške i slive.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 14, 2011, 21:51:55
http://www.google.rs/search?q=armillariella+mellea&hl=sr&biw=1680&bih=935&prmd=imvns&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=6n3BTryHOIvQsgbp3uCKAw&sqi=2&ved=0CB8QsAQ

Kolega Branko, to je PUZA, mraznica, medenjača, puzica (Armillariella mellea). Raste u jesen u hrastovim i grabovim šumama, te na crnogoričnim panjevima. Ja sam je nalazio i na panjevima šljiva, jabuka i krušaka.
Jestiva, prilično dobra, upotrebljavati treba samo kjlobuk jer je stručak tvrd i vlaknast; teško je probavljiva, pa kod nekih ljudi izaziva povraćanje.

Iz knjige Romana Bošca  Gljive - Poznavanje i sakupljanje - 300 vrsta
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 15, 2011, 07:46:57
Da Sveto to je ta gljiva. Prošle nedelje sam se jih dvaput u sedmici najeo. Meni je jako dobra i okusna.
Još jedna izpod pčelinjaka
Lp Branko
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 15, 2011, 14:14:03
Kolega Branko, Puza je dobra za kiseljenje. Reci nam kako si je spremao jer će uskoro i ovde kod mene da ih bude, samo da padne koja kiša. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 15, 2011, 14:46:29
Kolega Branko, Puza je dobra za kiseljenje. Reci nam kako si je spremao jer će uskoro i ovde kod mene da ih bude, samo da padne koja kiša. Pozdrav.

Supruga to radi tako da jih na luku popraži i onda doda jaja. Zabiberimo i to je to.
Lp Branko
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 15, 2011, 15:20:12
To je klasika. Gljive se najčešće tako spremaju, mada ima mnogo lepih recepata. Ako nekoga zanima, napisaću. Svaka gljiva je specifična, sprema se na poseban način. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 15, 2011, 15:29:21
To je klasika. Gljive se najčešće tako spremaju, mada ima mnogo lepih recepata. Ako nekoga zanima, napisaću. Svaka gljiva je specifična, sprema se na poseban način. Pozdrav.

Kolega sveto daj malo napiši koji recept za te gljive.
Lp i hvala Branko
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 16, 2011, 15:42:29
PUZA
Armillariella mellea (Vahl. ex Fr.) Karsten


„U prvom stadiju razvoja puza izgleda kao mali čavlić s uzdignutom glavom. Zbog
velike varijabiInosti u boji, čehavosti klobuka i nekim drugim svojstvima, pojedini je
autori (Romagnesi) razdvajaju u nekoliko vrsta. Armillariella mellea Vahl. raste na
panjevima bjelogorice i klobuk ima sitne čehice manje-više žive žućkaste boje.
Armillariella ostoyae Romagn. raste takoder na panjevima i kladama listopadnog
drveća, ali ima gotovo smedi klobuk s tamnijim središtem, stručak je obrastao s
crnkastim Ijuskicama i nosi bijeli gladak vjenčić, okus mesa nije gorak. Armillariella
obscura (Pers. ex Secr.) Romagnesi raste u planinskim predjelima na panjevima i
povaljenim stablima crnogorice, klobuk je smeđe-crvenkast i jako čehast, stručak nosi
bijel i gladak vjenčić, a okus mesa je gorak.
Klobuk puze naraste od 5—10 cm široko, vrlo je promjenljive boje tako da može biti
žut, žuto-smeđ, smed ili smede-crvenkast, pokriven je tamnijim čehicama koje se
kasnije većim dijelom gube, najprije je okruglast, zatim postane sveden i na kraju
raširen. Listići su gusti, prirasli za stručak ili zupčasto silaze; najprije su bijeli a
kasnije malo crvenkasto-nahukani. Stručak je u mladosti pun pa šupalj valjkast na
osnovi nešto zadebljan i vlaknast. Nosi bjelkast, tkaninast i trajan vjenčić. Raste u
jesen na panjevima, stojećim i povaljenim stablima listopadnog i crnogoričnog drveća
Pojedini autor, se znacajno razlikuju u stavovima u pogledu kvalitete puze pa se
moze ustvrditi da je ona dvojbena delikatesa. Medutim, sirove puze su lagano otrovne
zbog toga se moraju prije upotrebe obariti, a vodu odliti. I pored toga pojedini Ijudi ne
podnose puze jer je teško probavljiva pa kod njih izaziva povraćanje.

To znači da nije poželjno jesti velike količine ili za redom nekoliko obroka. Puze se mogu pržiti na ulju, Pirjati s jajima i pripremati na mnoge druge načine, a posebno su dobre ukiseljene. Za sušenje nisu osobito podesne jer postanu jako tvrde i potamne. Duboko zamrznute takođe potamne, ali se na taj način mogu čuvati do 8 mjeseci.“

Kolega Branko, evo nešto malo više o Puzi. Podaci su iz Knjige "KUHARICA sakupljača gljiva" od Romana Bošca. Konkretne recepte ću ti napisati neki drugi put, kad budem imao vremena. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 16, 2011, 16:38:29
Sveto, hvala na ljubaznosti.
Lp Branko
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 23, 2011, 18:20:30
  BUKOVAČA (Pleurotus ostreatus)

 Raste busenasto u kasnu jesen i zimi na panjevima i živom listopadnom drveću.
 Jestiva gljiva, raznovrsna. Bukovača je dobro poznata i nadaleko cijenjena gljiva.
 Iz zajedničkog mesnatog tijela izraste mnoštvo plodišta tako da ima slučajeva da se stručak zapravo i ne vidi ili je vrlo kratak. Takve bukovače izgledaju poput školjki. S obzirom na to da raste na različitom drveću i panjevima, u narodu nosi ime po drvetu na kojem raste. Ova se gljiva može uzgajati s velikim uspjehom. Ne postoji nikakva opasnost od zamjene s otrovnim gljivama.

Podaci su iz knjige Romana Bošca "Gljive - poznavanje i sakupljanje 300 vrsta"

Ove primerke na slikama sam našao pored pčelinjaka deda Nikole na panju jablana u koga je prošle godine udario grom i dobro ga oštetio pa su ga morali poseći. Zbog suše su prestali da rastu, a ove male primerke sam ostavio. Možda im pomogne ova kiša koja pada od noćas. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: slobodan ilic Novembar 24, 2011, 05:14:51
Davne 1985 sam uzgajao gljive bukovace i proces je vrlo jednostavan a ,,sjeme,,(zrno psenice zarazeno micelijumom bukovace) sam nabavljao iz Pirota.Uzgajao sam je na slami od psenice ili jecma  sitno isjecenoj i prokuhanoj . Adresu sam nasao u novinama,,Dobro jutro,, i slali su mi postom.
    Vrlo je ukusna i socna samo posolis i na rostilj.Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Decembar 07, 2011, 17:25:00
Bukovače rastu i zimi. Ponekad se mogu naći pokrivene snegom , kao na slici. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Decembar 14, 2011, 18:37:19
Recepti sa Bukovačom

1) Umak od Bukovača

Potrebno je:
2 dl mesne juhe
1 veća glavica luka
2 dl jogurta
1 dl maslinovog ulja
1 kašičica slatke paprike
so

Gljive očistimo i izrežemo na tanke listiće. Na ulju popržimo sitno seckani luk, dodamo gljive, slatku papriku, zalijemo mesnom juhom, posolimo i ostavimo da se kuva pola sata na laganoj vatri u zatvorenoj posudi. Zatim pojačamo vatru, dodamo jogurt, kuvamo još minut i odmah maknemo s vatre. Prijatno.

Za ovaj recept pogodne su i druge gljive (šampinjoni, vrganji, lisičarke...)

2) Bukovača na francuski način

Potrebno je:
4 klobuka bukovače
150 g stručaka bukovače
1/2 l mesne juhe
1 dl maslinovog ulja
1/2 limuna
1 dl belog vina
2 dl majoneza
1 kašika ukuvanog paradajza
so

Poželjno je da klobuci (šeširi) bukovače budu mladi i pravilni. Odvojimo klobuke od stručaka, namočimo ih u ulje, poslažemo u tiganj, prelijemo preostalim uljem, posolimo i stavimo u vruću rernu (pećnicu) desetak minuta. Zatim ih izvadimo i odlijemo nakupljenu vodu. Stručke izrežemo na sitne kockice, prokuvamo ih desetak minuta u juhi kojoj smo prethodno dodali vino i ocedimo. Oceđene stručke pomešamo s majonezom i ukuvanim paradajzom. Pečene klobuke rasporedimo na tanjire, pokrijemo ih mešavinom majoneza i gljiva (stručci) i na kraju ukrasimo kriškama limuna. Prijatno.

Recepti su iz knjige:
Stjepan Mužic - Romano Božac   KUHARICA sakupljača gljiva (Mladost Zagreb 1983.)

Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Tomislav Ilić Januar 06, 2012, 21:54:19
Благва-ја је знам под именом ПОПОВАЧА.Брао сам нарочито кад је у стадијуму "јајета".Међутим касније сам чуо да ни шампињоне не треба јести док нису формирани.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Januar 07, 2012, 00:11:30
Благва-ја је знам под именом ПОПОВАЧА.Брао сам нарочито кад је у стадијуму "јајета".Међутим касније сам чуо да ни шампињоне не треба јести док нису формирани.

Kad je mlada, blagva se skoro ne razlikuje od zelene i bele pupavke koje su najotrovnije gljive kod nas (smrtno otrovne). Zato ih nije preporučljivo brati dok im ne pukne ovoj i ne pojavi se njen klobuk koji je narandžasto crvene boje. Takođe i šampinjoni, koji rastu u prirodi nisu preporučljivi dok su mali jer postoji opasnost od zamene sa belom pupavkom. To ne važi za šampinjone koji se veštački uzgajaju. Gljive treba dobro upoznati pa tek onda ih brati i konzumirati, naravno samo jestive. Ali da bi bili sigurni, otrovne gljive moramo još bolje proučiti. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Tomislav Ilić Januar 08, 2012, 13:36:05
Ja sam upravo u nekoj emisiji od nutricista čuo upravo za gajene šampinjone.Samo se ne sećam razloga,koji je sastojak koji mladi šampinjoni sadrže a štetan je.Takođe je rečeno da su bolje gljive iz prirode nego gajene,jer veštački uslovi ne omogućavaju pravilan razvoj gljiva.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: milic dragoslav Jun 06, 2012, 16:21:33
Ja mislim da je ovo pupavka Pre neki dan sam naleteo na nju dok sam trazio vrganje inace Ja sam gajio sampinjone sa njima je kao sa medom ako ne koristis nedozvoljena sredstva za zastitu oni zdravi za ishranu Pozdrav svima
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: zdravko.reljic Jun 07, 2012, 22:21:11
Gljive volim samo na slici a u tanjiru niposto
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: milic dragoslav Novembar 08, 2012, 10:44:45
Dali neko zna kako se zove ova gljiva.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 08, 2012, 14:20:36
Kolega Dragoslave, moraš dati još neke podatke. Kad je ovo slkano, u kakvoj šumi raste, da li je na fotografiji  boja kao u prirodi, kakav joj je miris (ukus nemoj probati zbog mogućnosti da je otrovna), da li na prelomu pušta mleko...? Koliko mi se čini stručak ima nijanse ljubičaste boje. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: milic dragoslav Novembar 08, 2012, 20:21:11
Ova pecurka je slikana u nedelju kad sam bio u lovu nasao sam je na jednoj livadi na ivici sume  u blizini jednog gloga nisam je cak ni mirisao dosta me podseca na modrikacu inace kod mene ima mnogo divljih sampinjona po livadama u njih sam siguran .Pozdrav iz Bozevca.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: milic dragoslav Novembar 08, 2012, 22:40:42
Kolega Sveto nasao sam na internetu pod imenom dvobojna koturnica ili mrazovka latinski lepista saeva.Pozdrav iz Bozevca
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 09, 2012, 22:37:41
Hvala na informaciji, kolega Dragoslave. Zanima me da li je jestiva? Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: milic dragoslav Novembar 09, 2012, 23:46:45
Jestiva i to veoma jestiva spada u sortu modrikaca sad je njihova sezona kad pocinju mrazevi. Pozdrav
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 11, 2012, 19:06:30
Nalazio sam tu gljivu na Zlatiboru, ali nisam je brao jer je nisam poznavao. Hvala za ove informacije.

 RUDNJAČA, pečurka, pečurkica,grkalj, pečurva, livadski šampinjon

Raste grupno ili pojedinačno od svibnja (maja) do kraja jeseni po livadama, pašnjacima, raznim torovima za stoku i kukuruzištima. Jestiva, izvanredno ukusna gljiva, može se pripremati na razne načine.

Napomena: Rudnjača spada u rod Agaricus kojih ima mnogo varijeteta (umbrina, radicata itd.) i sve su redom izvanredno dobre za jelo. Ako se imalo pazi, nije moguća zamena sa nekom otrovnicom, međutim, treba pripaziti da se ipak ne zamijeni otrovnom Šumaricom (Agaricus xsanthoderma var. alba i var .meleagris), koje na uzdužnom prerezu stručka požute, osobito na bazi stručka.

Romano Božac  Gljive - poznavanje i sakupljanje 300 vrsta

Ove primerke sa slika pronašao sam pre desetak dana u šetnji šumama i livadama Zlatibora i Šargana. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 11, 2012, 21:20:30
Ja se izvinjavam što sam zaboravio napisati latinski naziv Rudnjače.

Latinski naziv je: Agaricus campestris

Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: milic dragoslav Novembar 13, 2012, 19:02:41
Kolega Sveto samo bih jos dodao da ovaj otrovni sampinjon zovu i karbolov sampinjon osim sto pozuti u dnu drske on ima odvratan miris na hemikalije . Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 26, 2012, 09:15:40
Evo jedno staro trulo drvo poraslo sa gljivom.
(http://shrani.si/f/3S/6K/2sU2E9Fq/img4170resize.jpg)
(http://shrani.si/f/3w/R3/rtUv6pa/img4171resize.jpg)

Lp Branko
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 26, 2012, 13:48:41
Kolega Branko, mislim sa se radi o gljivi koja se zove Judino uho (Auricularia auricula - Judae)

Raste gotovo cele godine, a najčešće od avgusta do marta na starom listopadnom drveću, međutim, najčešće raste na granama Bazge (Sambucus nigra).
Jestiva, u istočnim zemljama je specijalitet, može se jesti i sirova na salatu.
Kada vam u zimi ponestane gljiva i kada malo zatopli, prošećite po mjestima gdje raste Bazga (Zova), bit ćete ugodno iznenađeni. Zbog karakterističnog izgleda, želatinoznog mesa i staništa, gotovo da ne postoji mogućnost zamene sa nekim drugim gljivama.

Podaci su iz Knjige Romana Bošca Gljive  Poznavanje i sakupljanje  300 vrsta

Ove primerke na slici slikao sam na cerovom panju, ali najčešće sam ih nalazio na suvim granama i stablima Bazge (Zove). Kad se nabere stavi se u teglu ili neku drugu posudu i zalije se sa rumom. Nakon nekoliko dana odlična je za upotrebu (meze). Lep pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Branko Obranovic Novembar 26, 2012, 16:27:04
Kolega Sveto najlepše se ti zahvaljujem na obilnom odgovoru. Fotografija i je bila napravljena na starom na pola trulom bazgu.
Lp Branko
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto April 18, 2013, 13:34:36
 ČEŠKA SMRČKOVICA (Verpa bohemica)

 Klobuk je nepravilno stožast ili zvonolik, najprije smeđasto-žut, zatim postane smeđast; u mladosti su vijugavi nabori najčešće obli i uzdužno postavljeni, poprečna rebra su niža i plosnatija, pod starost se nabori stanje i postanu crnkasti, klobuk se drži za stručak samo natjemenu, a ostali dio slobodno visi oko stručka poput zvonca, naraste do 5 cm visoko.
 Stručak: u mladosti blijed i crvenkasto-nahukan, kasnije postane vodenasto žućkast i prstenast zbog bijelih pahuljičastih čehica, valjkast ili stisnut, šupalj, lako lomljiv, unutrašnjost je pahuljičasto-spužvasta; naraste do 15 cm u visinu.
 Meso: vodenasto, bjelkasto, kasnije žućkasto, prilično tvrdo, miris i okus ugodni.
 Raste u rano proljeće (mart) na sunčanim stranama po vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod vrba.
 Jestiva, odlične kakvoće.

Romano Božac  Gljive - poznavanje i sakupljanje - 300 vrsta

Ove primerke sa slika sam pronašao juče popodne, na istom mestu kao i prošle godine, nadmorska visina 600 do 900 m. Najčešće se nalaze ispod maca (iva). Prošle godine sam ih brao tek krajem aprila, a pretpostavljam da je na manjim nadmorskim visinama već prošao, ali se još uvek mogu naći osušeni ostaci, pa se onda zapamti meto da bi se dogodine na vreme obrale. Gljiva je stvarno izuzetna, jedna je od najboljih koje sam konzumirao. Ko ima vremena neka obiđe rubove šuma, a naročito da obrati pažnju na mace, a ima je i ispod drugih vrba, pored reka. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Радоје Киперовић April 18, 2013, 22:07:10
Одлична тема. И сам се скоро од малих ногу интересујем и сакупљам гљиве. На Озрену их има поприлично али нигдје их нисам налазио толико много као на Козари. Просто је невјероватно да благве и вргањи расту у толиком броју да сам некада за петнаестак минута знао убирати више од пет килограма. Тамо има људи који у току сезоне за један дан уберу 100-150 кг. Откупна цијена била је око 3 евра па ви видите колико је то новца. Мој омиљени рецепт су вргањи са црним трубачама. То је ова гљива на фотографији. Најбоља је када се осуши, самеље и додаје чорбама. Због посебне ароме зову је и "сиротињски тартуф". Појединих година расте у великом мноштву али сам примијетио да је мало ко бере.

  Свето је негдје написао да постоје особе алергичне на благву. Један сам од тих. Алергија се јавила прије неколико година. Добио сам јак напад повраћања и мислио сам да сам се отровао али ме чудило што нико други од укућана не показује симптоме тровања. То се поновило и код следеће конзумације благве. И тако из године у годину док нисам стопостотно утврдио да је она узрок. Примијетио сам када је у комбинацији са вргањима и када не прелази 1/3 мучнине скоро и да нема. Такође ако одмах попијем колу, нема повраћања. Колу иначе скоро никада не пијем али због благве се вриједи жртвовати  :) .
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Jun 08, 2013, 21:28:05
 TROVANJE GLJIVAMA

..."Obzirom na vrijeme pojave prvih simptoma trovanja inkubacioni period možemo podijeliti na:
  1. kratki inkubacioni period,
  2. dugi inkubacioni period.
 U kratkom  inkubacionom periodu prvi simptomi trovanja gljivama javljaju se nakon pola sata ili najkasnije 3 sata nakon jela. Gljivarima je ovo dobar znak da se nisu smrtno otrovali, ali je posve razumljivo, da je što prije potrebno zatražiti pomoć u zdravstvenoj ustanovi. U pravilu bi ovakva vrsta trovanja trebala imati završetak bez vidnih organskih oštećenja.
 Kada je inkubacioni period trovanja gljivama dug, odnosno kada se znakovi trovanja javljaju 6 do 8 ili više sati, odnosno dana nakon konzumacije otrovnih gljiva, tada gotovo redovno nastaju najteža trovanja s teškim tjelesnim oštećenjima. Tu prije svega stradaju vitalni organi, kao što su jetra, bubrezi (renalni aparat), kardio-vaskularni sistem, tjelesne tekućine i nervni sistem. Ako se brzo ne poduzmu najhitnije mjere i pravilan tretman bolesnika, krajnji je završrtak  trovanja letalan (smrtonosan).

Skupinu simptoma (sindrom) koji se javljaju nakon kratkog inkubacionog perioda možemo podijeliti na:
  a) muskarinski sindrom,
  b) mikoatropinski sindrom,
  c)gastro-intestinalni sindrom,
  d) koprinski ili alergoidni sindrom.

Skupinu simptoma koja se javlja prilično kasno od momenta konzumacije otrovnih gljiva (6 do 8 ili više sati, odnosno dana) možemo podijeliti na:
  a) giromitrinski sindrom,
  b)orelaninski ili parafaloidinski sindrom,
  c)faloidinski sindrom..."

Romano Božac Gljive 600 gljiva naših krajeva

Radoje, ti si jedan od rijetkih koji je alergičan na konzumiranje blagvi. Možda bi mogao da ih jedeš ako se ukisele, jer znam jednog mog kolegu koji takođe nije podnosio blagve spremljene na klasične načine, ali ukiseljene mu nisu izazivale povraćanje i druge tegobe.

Juče sam u selu Jakalj (Bajina Bašta) našao ove prelijepe primjerke blagve. Ova godina je po svemu čudna. Nikad nisam nalazio blagve prije jula mjeseca. Ovo je, čini mi se mnogo rano. Sutra sa suprugom idem na obližnje terene u istraživanje pa se nadam da ćemo naći koju lisičarku i vrganj, a možda i još blagvi. Evo jučerašnjih slika iz Jaklja. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Радоје Киперовић Jun 10, 2013, 11:00:03
Сјајне фотографије Свето. Мораћу пробати укисељене. Заиста је чудно да се благва (код мене кажу рујница) појави овако рано. Један пријатељ је нашао прије неколико дана пар комада и у мојој околини. Још чудније је то што су температуре у претходном периоду биле релативно ниске а колико  знам благва више и од једне друге гљиве хоће топлоту и доста свјетлости. Ја сам прије пар дана нашао пар вргања и лисичарки.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 04, 2013, 10:21:27
   RUJNICA (Lactarius deliciosus)

Rujnica raste od ljeta do kraja jeseni po crnogoričnim šumama, osobito ispod smreka, i po vlažnim travnjacima pored šuma. Klobuk je 5 do 12 cm širok, u mladosti konveksan, kasnije ljevkasto-ulegnut, narandžasto-crvene boje, s jasno vidljivim koncentričnim krugovima koji mogu ponekad poprimiti zelenkasti dašak, pod starost su osobito uočljive zelene mrlje, rub je vrlo uvrnut, a klobuk mazav.
Listići su gusti, pomiješani s kraćim, narandžaste boje, na pritisak kasnije postaju zelenkasti, malo silazeći.
Stručak je 3 do 8 cm visok, cilindričan, prema dnu malko tanji, narandžaste boje, najprije pun, zatim šupalj, ponekad se uočavaju plitke jamice tamnije narandžaste boje.
Meso je žuto-narandžasto, ispod kožice crvenkasto, na zraku prelazi u zelenu boju, miris ugodan po voću, okus slatkast, na prerezu ispušta narandžasto-crveno mlijeko.
Jestiva je gljiva, izvrsne kakvoće, može se peći na žaru, pripremati na salatu, kiseliti, zamrzavati, itd.

Napomena: Zbog jakog mirisa najbolja je pomiješana s drugim gljivama. Velike sličnosti ima s Polukrvnom mliječnicom (L. semisanguifluus) koja je također jestiva, samo ima mlijeko nešto crvenije boje koje za nekoliko minuta na zraku postane kao krv crveno.
Brezovka (Lactarius torminosus Schaeff) je otrovna, ali ona ima sasvim drugo stanište, raste ispod breza i vidljivo je dlakava po celom klobuku, osobito po rubu klobuka. Ona na preseku ispušta prilično ljuto belo mleko.

Romano Božac Gljive, poznavanje i sakupljanje - 300 vrsta

Ovih dana crnogorične šume su pune rujnica. Juče sam na Vodicama (Zlatibor) sa društvom brao rujnice. Ko god ima u blizini neku borovu ili smrčevu šumu neka prošeta. Ova topla jesen je veoma pogodovala rastu ovih gljiva. Odlične su za roštilj, mogu se peći u tavi, kiseliti, a mogu se i zamrzavati, samo ih pre toga treba obariti.Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 07, 2013, 14:35:58
Neke gljive su dobre za kiseljenje (vrganji, rujnice šampinjoni, lisičarke, prosenjaci, trubače, puze, blagve...). Pošto ove jeseni ima puno rujnica i malih borovih vrganja (Osinac) bilo bi dobro napraviti lepu zimnicu od njih. Ja najčešće koristim ova dva recepta (naročito drugi):

KISELE GLJIVE 1

PRESOLAC

1litar vode,
30 g soli,
30 g šećera,
30 g esencije
________________________________________________

Oprati gljive, veće iseći na manje komade. U zavisnosti koliko ima gljiva, staviti u veću šerpu vodu i zagrejati je do ključanja. U ključalu vodu dodati gljive i kuvati ih 5 do 7 minuta. Nakon toga gljive izvaditi u cediljku i ohladiti ih pod mlazom hladne vode. Kad se ocede stavljati ih u tegle, dodavati lovorov list, peršun (celer), zrna bibera, beli luk.... Preliti ih presolcem, zatvoriti tegle i pasterizovati ih.



GLJIVE U ULJU

Za ovaj recept su pogodnije gljive koje se beru u prirodi (vrganji, rujnice, prosenjaci...)

U većoj šerpi, na malo ulja popržiti 5-6 češnjeva belog luka, 2-3 lista lovora, 5-6 karanfilića, 10-tak zrna bibera i 10-tak bobica smreke (kleka). Kada luk požuti dodati 2/3 l belog alkoholnog sirćeta i 1/3 l vode. To treba uraditi sa malo podignutim poklopcem zbog burne reakcije vrelog ulja i sirćeta. Dodati jednu kašiku soli i jednu kašiku šećera. Kada provri dodati očišćene gljive. Kada počnu da kuvaju kuvati ih 20 minuta. Skinuti ih sa vatre i ostaviti ih u šerpi sa se ohlade. Kada se ohlade procediti gljive i slagati ih u tegle i pomalo dolivati ulje. Tako napunimo tegle do vrha a ulje mora da prekrije gljive. Gljive se mogu pritisnuti sa pritiskačem i tegla se zatvori. Gljive nije potrebno pasterizovati, a ovako pripremljene mogu da stoje 2 godine.

Ako ima mnogo gljiva onda se gljive koje su prokuvane izvade u drugu posudu, a u isti presolac se stavlja druga tura, tako sve dok se ne obare sve gljive. Na kraju se sve gljive vrate u presolac i ostave da se ohlade. Kada se ohlade u teglu se naspe malo ulja pa se stavljaju ohlađene gljive, pa se doda još malo ulja i tako redom do vrha tegle. Gljive se pritisnu plastičnim ili nekim drugim pritiskačem , preliju se uljem i zatvore. Ovako ukiseljene gljive mogu da traju do godinu dana ako se pre ne pojedu :D
Prijatno!

PS Ove rujnice i poneki osinac stavljene su u obične tegle. Bile bi još ukusnije da su u teglama SPOSa
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Никола Маодуш Novembar 07, 2013, 21:19:13
Ух, пође ми вода на уста... :)
Свака част за рецепте г. Свето.
Морам пробати ово да спроведем у дело.
Никад нисам јео укисељене гљиве.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Novembar 07, 2013, 21:24:23
Za početak kupi šampinjone, ako nemaš u blizini odgovarajuću šumu, pa ukiseli na ovaj prvi način, koji je jednostavniji. Nakon 15-tak dana gljive će biti kisele i dobre za upotrebu. Za mene su kisele gljive bolje od kiselih krastavčića ili bilo kog drugog povrća u turšiji. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Никола Маодуш Novembar 11, 2013, 22:06:25
Хвала на савету г. Свето.
Тако ће и бити. Баш ме интересује какав је укус.
Ја се с времена на време давим у похованим буковачама, поготово када се у брашно убаци сусам.
Опет ми пође вода на уста... дефинитивно више не читам ову тему када сам гладан. :)
Поздрав.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Februar 28, 2014, 21:22:26
Pošto je maca već procvetala uskoro bi trebalo biti i Čeških smrčkovica. One najčešće rastu baš ispod i u okolini maca (iva), drugih vrba, ponekad ispod jasika i jasena. U Makovištu su zadnje dve godine rasle krajem aprila. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Ivan Simic 1 Jul 28, 2014, 19:01:21

    Jucerasnja setnja ,pre nevremena.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Ivan Simic 1 Jul 28, 2014, 19:25:59

   Jun mesec
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Jul 28, 2014, 19:33:40
Lep "ulov". Ova godina veoma pogoduje gljivama. Ne znam da li je u poslednja dva meseca bilo 2 dana bez kiše, a prilično je toplo, pravo vreme za gljive. I ja sam ovog leta nabrao mnogo gljiva i napravio mnogo fotografija. Kad budem imao vremena sve ću lepo da postavim u temu. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Ivan Simic 1 Avgust 11, 2014, 22:26:49

Prosle nedelje lep "ulov" u tri dvosatne setnje a onda zahladjenje. Danas opet setnja samo fali toplote (poslednja slika).
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Avgust 11, 2014, 22:41:34
Još jedan bogat ulov. Bravo!
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Septembar 26, 2014, 20:37:52
Koliko je ova godina bila loša za pčele, toliko je bila dobra za gljive. Šume su pune lisičarki, vrganja, mrkih trubača, prosenjaka, blagvi, rujnica, na livadama ima sunčanica i šampinjona. Karakteristična je lisičarka koja raste krajem maja i u junu i julu, retko je ima kasnije, a ove godine je ima u izobilju u ovo vreme. Ko ima vremena i poznaje gljive ovih dana može da obezbedi zimnicu (ostavljanje u zamrzivač, sušenje i kiseljenje ili siliranje). Narednih dana predviđaju stabilizaciju vremena, nešto suvlje vreme i veće temperature pa će to pogodovati još većem rastu gljiva. Sutra sa društvom idem na Zlatibor da berem rujnice i osince. Biće i novih slika. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: dragi milic Septembar 27, 2014, 18:50:09
Danas sam prosetao do sume i naisao na ove suncanice i nekoliko vrganja.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 08, 2014, 19:04:43
  PROSENJAK, migač (Hydnum repandum Linne ex Fries)

Klobuk mu je debeo, mesnat, čvrst, grbav, podijeljen u nepravilne režnjeve, katkada  je pahuljasto injast, bjelkasto žut ili malko crvenkast. S donje strane klobuka nalazimo vrlo lomljive bodlje, žuto bijele boje, silaze po stručku.
Stručak 5 do 8 cm visok, nepravilnog izgleda, ekscentričan, čvrst, boje poput klobuka. Meso bijelo, lomljivo, žućkasto bijelo, bez mirisa, okus gorkast.
Raste od ljeta do zime hrpimice po svim šumama, u krugovima ili pojedinačno.
Jestiva gljiva, dok je mlada, može se i konzervirati u octu.
Napomena: Prosenjak se javlja u raznim nijansama boja, može biti gotovo bijel ili žutonarandžast. Hydnum rufescens (Pers.) Fries je jedna varijacija narandžaste boje, manjeg rasta i raste u crnogoričnim šumama. Prosenjak se može jesti dok je mlad, jer kasnije meso postane gorko. Nema nikakve opasnosti od zamjene s nevaljalim gljivama.

Romano Božac  Gljive - poznavanje i sakupljanje - 300 vrsta

Ovih dana šume su prepune ovih izvanrednih gljiva. Za veoma kratko vreme može se nabrati više desetina gljiva. Odlične su za kišeljenje u ulju :
http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=437.60
Odlične su i za prženje (kao pomfrit), samo ih nemojte zaboraviti posoliti ;)
Prosenjaku odgovara ovakva kišna godina. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Miroslav Jovanović Oktobar 08, 2014, 23:13:29
Gljiva koju sam danas našao. Ne znam dali je jestiva.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 08, 2014, 23:21:07
To je sunčanica, izuzetno kvalitetna gljiva. Kad budem imao vremena napisaću nešto više o njoj. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Драган Нешковић Oktobar 09, 2014, 00:05:06
Поздрав
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Mario Pudrlja Oktobar 09, 2014, 07:57:19
Miroslave to je ''vjerovatno'' sunčanica.
Mislim da se treba provjeriti je li joj prsten na stabljici pokretan tj jel nije stastao sa stabljikom. Ako je onda ti to nije sunčanica.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Miroslav Jovanović Oktobar 09, 2014, 14:04:40
Ipak ih neću jesti jer nisam siguran. Jutros sam naleteo na još neke pečurke. Onako lepe na oko al prvi put ih vidim na ovom terenu.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 09, 2014, 22:38:15
Kolega Miroslave, sunčanica je veoma karakteristična gljiva. Dok je skroz mlada izgleda kao bubnjarski štapić, nešto kasnije je to poprilično velika lopta (nešto kao teniska loptica ali malo veće), prsten joj je još srastao sa šeširom (loptom), kasnije se gljiva raširi i možw da naraste i do 40 cm u prečniku. Ispšod ima listiće, a kod starijih primeraka prsten je ispod šešira na oko 5 do 10 cm, a to zavisi koliko je velika gljiva. Stručak naraste i do 30 cm (bar sam ja takve nalazio). Na dnu stručka je pravilno zadebljanje (stručak zbog žilavosti nije jestiv) po kome je sunčanica karakteristična. Ovo je jedna od najboljih gljiva, a najbolja je kad se sprema pohovana i uvaljana u mrvice (kao bečka šnicla). Nijedna gljiva nije joj ni prići kad se spremi na takav način. Moj omiljeni specijalitet je kad se od nje napravi rolovana punjena šnicla (nešto slično Karađorđevoj šnicli). Da ne duljim više, gljiva je vrh vrhova. Jedino nije dobra za zamrzavanje (meni se ne sviđa). Evo nekoliko slika sunčanice na kojima se može videti njena veličina. Pozdrav.

PS zadnje dve slike napravio je drug Lazo.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Stankovic Miodrag Oktobar 11, 2014, 20:24:40
E koliko sam ih pobacao jer nisam znao da su te suncanice jestive ziva steta. Vidim nekoliko gljiva kojih je kod mene bilo u velikom broju ali su za mene bile nepoznanica pa sam ih ostavljao na miru. Jedino sam pored vrganja (imam sliku u temi Pcelarenje Rodnom Vojom - vrganj malkice manji od poklopca klasicne kante od 10 l) i lisicarki brao "korale" - ima ih na slikama gore - lice na korale ... (sta drugo da kazem).

Inace jedan dan sam spremio oko kilogram gljiva - bilo lisicarki kasnih i tih korala jos par vrganja mladih sa jajima luk zacin sve po redu i pravilu, mnogo ukusno i ko neka gladna godina jeo i jeo ostao deo pa i to pojeo za veceru i u 3 ujutro ko da sam pojeo 3 kilograma mesa - em sto stomak tezak em sto ko da sam jos 10 kafa popio - mnogo je to jaka hrana u toj kolicini (sam sam pojeo sve...)
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 11, 2014, 23:21:46
Kolega Miodraže, tikorali se u literaturi (Romano Božac) zovu capice. Ima ih stvarno mnogo, ali ih izbegavam jer su veoma slične otrovne i jestive capice. Lepo ih je slikati jer su atraktivne i baš liče na korale. Za sunčanice ti još nije kasno. Ako si u Beogradu skokni do Surčina ili negde na Avalu, tamo ih ima u izobilju. Krajem devedesetih sam ih mnogo brao u Surčinu (nekakva vojna ekonomija, čini mi se).
http://www.gljive.com/baza-gljiva/page/kategorija/catid/1?start=40&limit=10&total=232  O capicama imaš nešto na ovom linku. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: stevanovic sveto Oktobar 12, 2014, 13:17:12
Još o capicama:
http://www.svijet-gljiva.com/katalog-gljiva?start=380
U svakom slučaju treba biti veoma oprezan. Pozdrav.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: voja stanojevic Oktobar 15, 2014, 14:39:07
                      Evo Miroslave,Nesa i ja u Koceljevi u sumi iznad njegove kuce i pcelinjaka
             nabrali nekoliko komada suncanica i mogu da ti kazem da su jako dobre i na rostilju.
         
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Драган Петровић Novembar 04, 2014, 11:28:16
и ја обожавам печурке. Берем их од малих ногу и сваке године у исхрану уведем по неку нову. Овогодишња нова у мојој кухињи је ретка Лавља брада. Оне које најрадије берем и једем (по редоследу) су: Булинђе или Илињаче затим Вргањи, Сунчанице, Лисичарке, и тд. П. С. Када има прве три врсте остале не берем
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Драган Петровић Novembar 04, 2014, 11:46:39
ево још неколико сличица
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Драган Петровић Novembar 04, 2014, 11:49:52
и још нека
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Miroslav Crevar Avgust 24, 2019, 13:10:44
Evo ja nakon vise od 30 godina ove godine napokon ponovo prosetao sumom u potrazi za vrganjima a bilo je i ulova  :) .

Letnji vrganji 18.06.2019.

https://www.youtube.com/watch?v=VeGJ8uwPfEg (https://www.youtube.com/watch?v=VeGJ8uwPfEg)
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Dragoslav Klisura Oktobar 17, 2019, 12:00:20
Pozdrav pcelari i gljivari. Nasao sam danas nekakvu gljivu pa me zanima koja je i je li ili nije jestiva. Ubrao sam je u mesovitoj sumi bukva, lipa, grab ...zahvaljujem
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: zoran drpljanin Oktobar 18, 2019, 09:12:53
Majkane, mani se gljiva. Tu covek samo jednom pogresi, kao kod eksploziva. Imas u marketima sampinjone.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Dragoslav Klisura Oktobar 29, 2020, 08:44:22
Evo predje godinu dana. Opet gljiva sa slike u šumi kod p elinjaka. Moze li odgovor koja je ovo vrsta i jeli jestiva.
Naslov: Odg: Pčelari i gljive
Poruka od: Milan D. Saric Januar 19, 2021, 00:16:43
Meni se prvo učinilo da je "rudnjača" koje na jesen nalazim u malinama, livadama i koje su veoma ukusne na plotni... Ali ipak nije jer ova tvoja "ne rudi", nije odozdo crvenkaste boje...