Autor Tema: Zlatnica, zlatošipka - Solidago canadensis  (Pročitano 4129 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Zlatnica, zlatošipka - Solidago canadensis
« poslato: Septembar 06, 2016, 09:54:03 »
Kod mene sam ove godine primjetio dosta ove biljke na zapuštenim parcelama. Pčele su je rado posjećivale u značajnom broju. Nisam znao o kojoj biljci se radi pa sam pretragom našao i prigodan opis koji u cjelosti prenosim ovdje.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Solidago canadensis je iz porodice Asteraceae. U našem narodu poznata pod više imena: Zlatnica, zlatošipka, zlatni prut, čelebi-grana, štapika, navadna zlatna rozga, drijemavica. Poreklom je iz Severne Amerike a u Europu je doneta sredinom XIX veka kao ukrasna vrsta.

Slika je od pre 10 dana, zato je boja prigušena, inače su cvetovi jarko žuti.

U prirodi raste na neobrađenim površinama, najčešće uz ivicu livada, reka i potoka, u suvim i svetlim šumama i na stenama planina. Ovom rodu pripada oko 180 vrsta a u našim krajevima prisutne su u tri varijeteta: Solidago gigantea Ait. - zlatnica velika, najrasprostranjenija; Solidago canadensis L. - zlatnica kanadska, manje rasprostranjena i Solidago virgaurea - zlatnica obična, najmanje raširena u našoj zemlji. Jedna je od prvih biljaka kolonizatora na područjima nakon poremećaja flore (požari i sl.). U mnogim delovima Evrope i Kine smatraju je veoma invazivnim korovom. To je otporna zeljasta biljka - perena, dostiže visini od 60-150 cm. Nadzemni deo biljke preko zime nestaje, da bi izbio iz hladne zemlje sa prvim zracima sunca, krajem februara. U zavisnosti od klimatskog pojasa, u nas je u punom cvetu od polovine jula do polovine октоbra. Iako je mnogocvetan, solidago daje masivima određenu dozu rastresitosti, svežine i lakoće. Sklad cvetova i listova je takav da je biljka zaista intersantna za prelazne letnje i jesenje masive.

Solidago spada u red visokih biljaka, uspravne je i tanke stabljike, koja je na gornjem delu jako razgranata, a duž stabljike se nalaze linije belih dlačica. Listovi su duguljasto kopljasto-ovalni i dlakavi, sitno nazubljeni, donji s peteljkom i na rubu testerasti, a gornji bez peteljki (sede na stabljici biljke). Sa gornje strane (lica) su tamno zelene boje a na donjoj strani (naličju) su svetlo zeleni. Krajem juna dostiže pun rast i počinje sa otvaranjem mnogobrojnih, sitnih cvetova veličine oko 5 mm, jarko-žute boje (mladi cvjetovi) do zagasito-žute boje (stariji cvjetovi), skupljenih u cvat koja je u obliku metlice/perjanice sa jako razgranatim pojedinim izbojcima. Lepo miriše, a pojedine vrste proizvode obilje nektara te su joj glavni oprašivači medonosne pčele, a u nešto manjoj meri i bumbari i leptiri.

Seme je uzdužno rebrasto, obloženo dlačicama poput pramenova kose, koje im pomažu da ih vetar bolje raseje. Koren je debeo i žbunasto razgranat, vlaknast, sa puno sitnim rizoma iz kojih nastaju guste kolonije. Vrste Soldaga se međusobno teško mogu razlikovati, zbog veoma sličnih, svetlo zlatno-žute metlice cvetova.

Izuzetno otporan kako na niske temperature (do USDA zone 3), tako i na letnje suše (kada može izgibiti par donjih listova). Solidago ima još jednu prednost, prilagodljiv je svim tipove zemljišta, mada mu najviše odgovara blago glinenasto, pod uslovom da je na suncu. Invanzivna biljka, u krajevima umereno-kontinentalne klime u kojima su prolećni periodi dugi, solidago ne oboljeva i ne privlači napasnike. Mnogi leptiri rado sleću na grozdove cvetova solidaga, tako da se ova lepa perena preporučuje i kao deo masiva za tzv. leptir-bašte.

Sve vrste zlatnica, pa i one hibridne, dobro će uspevati u svakom slabo do osrednje plodnom zemljištu. Najviše im odgovaraju peskovita, dobro drenirana zemljišta i sunčan položaj. Nikako ne dohranjivati biljku, ona se čak bolje ponaša na siromašnom isušenom zemljištu. U slučaju da sušni period potraje, treba je umerno zaliti. U rano proleće obavezno iseći odumrle stabljike tokom zime, a ona će sa prvim danima sunca početi da tera mladice iz zemlje.

Danas je sa radošću odgajaju, naročito pčelari zbog izuzetne vrednosti kao priznatog - vrlo dobrog medonoše, sa veoma dugom pčelinjom ispašom. Postoje podaci da med dobijen sa ove biljke nije sklon kristalizaciji.

Soldaga je još jedna biljka koja se iz prirode doselila u naše bašte, ono što je lepo u prirodi, još lepše izgleda u uređenoj bašti. Većina vrsta ovoga roda krupne su i invazivne biljke, mada je vrsta S.virgaurea subsp. (koja naraste od 5-20 cm u visinu i 20 cm u širinu) prikladna i za sadnju u kamenjare. Hibridne vrste su isto veoma robusnog rasta, ali su manje invazivne, življih su boja i nešto većih cvetnih glavica. Vrlo lepo deluju kao pozadinske biljke. Može se koristiti i kao rezan cvet.

Može se razmnožavati na dva načina:
1. vegetativno u proleće ili u jesen (deljenjem rizoma/gomolja, reznicama zeljastih delova biljke) i
2. generativno krajem zime - početkom proleća (semenom koje uglavnom rasejava vetar). Seme ima veoma dobru klijavost.

Kod nas raste divlja ili samonikla vrsta poznata pod nazivom Velika zlatnica (Solidago virgaaurea). To je visoka zeljasta trajnica, sa stabljikama koje narstu i preko 1m u visinu iz debelog, kvrgavo odebljalog podzemnog korena-rizoma. Ova vrsta je poznata po svojim lekovitim svojstvima i to samo nadzemni delovi biljke (list i cvet) beru se u vreme cvetanja a suše u hladu. U narodnoj medicini se i danas koristi kao odlično sredstvo za lečenje bolesti bubrega, mokraćnih puteva i prostate, bronhitisa i astme, reume, artritisa, nekih hroničnih kožnih bolesti itd. Osim toga, zlatnicu je kao lekovitu biljku istražila i službena medicina i priznala njeno lekovito delovanje. Zbog toga zlatnicu sadrže mnogi gotovi lekoviti preparati, kao npr. čajevi, praškovi, kreme, masti. Dokazano je da primena lekovitih preparata od zlatnice nema štetnih nuzpojave.

U ljekovite svrhe, zlatnicu počinjemo sakupljati u početku cvatnje, pre nego što se cvetovi potpuno otvore. Skupljaju se samo gornji nadzemni delovi biljke, jer su donji delovi drvenasti i sadrže malu količinu lekovitih materija. Sakupljene vrhove sušiti u senci sa dosta protoka vazduha.

U nekim krajevima njeno lišće i stablo koristi se i u ishrani goveda i konja. Osušene cvetiće zlatnice možete koristiti za bojenje tkanina. Dovoljno je cvjetiće prokuvati i procediti vodu. Ta voda se koristi za bojanje prirodnih tkanina.

Kako bi ste sprečili haotično rasejavanje biljke, potrebno je precvetale cvetove odrezati pre formiranja semena.

Gusenice mnogih insekata hrane se lišćem i drugim delovima ove dekorativne biljke. Neke vrste ptica hrane se njegovim semenkama, a srne i zečevi listovima.

Od bolesti, jedino pepelnica može stvarati probleme, što se može sprečiti sadnjom biljke na sunčana, prozračna mesta.


Izvor: www.bastovanstvo.rs/
---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kao dodatak prilažem nekoliko fotografija...


Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: Zlatnica, zlatošipka - Solidago canadensis
« Odgovor #1 poslato: Septembar 06, 2016, 12:26:27 »
Zlatošipka zadnjih godina uglavnom daje samo pelud, iz nekog razloga slabo medi :(

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Zlatnica, zlatošipka - Solidago canadensis
« Odgovor #2 poslato: Jul 19, 2018, 17:20:56 »
Kod mene je zlatošipka procvjetala po međama i zapuštenim kanalima.
Ja bih rekao da pored polena daje i nešto nektara jer je na njoj primjetan veliki broj raznih insekata od medonosnih pčela preko divljih pčela i osa pa do različitih vrsta muha i sl.