Varoa u suštini uvek ima kalamitetnu godinu
. Može se reći da ona živi u relativno povoljnom okruženju i ima ciklične fluktuacije populacije (u stalnom porastu,sve do propasti domaćina – dok porast populacije ne premaši kapacitet sredine). Fluktuacija je kolebanje, promena ili nestalnost pupulacije i na našu žalost, uglavnom je kolebanje u porastu broja jedinki.
Promene brojnosti mogu biti sezonske, godišnje i višegodišnje. Varoa ih uvek ima na godišnjem nivou. Brojnost se može smanjiti dejstvom činilaca koji mogu uticati na unutrašnje stanje populacije varoe (konkurentnost, plodnost, rodnost itd). Tako da mislim da se pre mogu desiti slučajne (stohastičke) fluktuacije. U stvari, deluje da su to slučajne (stohastičke) promene, ali nije tako. Uslovi u koje su pčele dovođene mogu odrediti i brojnost i štete koje varoa čini.
Fluktuacija populacije je predvidiva i zna se kada je u porastu. To je negde u ovo doba. Varoa ima grube oscilacije porasta jedinki, a uglavnom čovek- pčelar utiče na smanjenje brojnosti (ili štete koju nanosi, što je uglavnom povezano). Pustinjski skakavci npr. imaju eruptivne promene populacije (zato što im niko ne pali amitraz
).
Kao i svuda u prirodi i ovde postoji uticaj svih činilaca koji će odrediti brojnost. Promene u okruženju ili rezultat interakcije među populacijama imaju uticaj na brojnost neke vrste. To se uglavnom odnosi na dostupnost hrane, konkurentnost ili odnos predatorima (postojanje većeg broja predatora) i već navedene: plodnost i rodnost. Početkom godine je izgledalo da će biti i puno varoe. Leglo je ranije krenulo. Ali, bagrem je medio i rad pčela je uticao i na slabljenje zajednica. Slabljenje u smislu iscrpljenosti, a ne slabljenje koje se pogledom može jasno uočiti - slabljenje u smislu brojnosti. Pčelinja društva su ulazila u obnovu i tada je uglavnom manje trutovskog legla. Kod mnogih košnica prestaje odgoj trutova ili se smanji broj trutovskih ćelija. Kako je nakon bagrema naišlo zahlađenje, bilo je i dalje nektara ali vrlo malo. Rad pčela se i dalje nastavljao i bio je uglavnom usmeren na unos nektara (pčela ima ovu glupu naviku da navali na nektar i ne staje dok sve iz prirode ne pokupi). Količine unesenog polena nisu bile velike. Da ne govorimo o seobi na lipu, pa potom na suncokret. Uglavnom se pčele usmeravaju na unos nektara.
Pri tome dolazi i do prenaseljenosti, ali i vrlo velikih promena vremenskih uslova. To utiče na na lučenje nektara. Brojnost pčela i manje nektara – veći rad pčela. Polena ima i dalje malo (ili od malog broja biljki – može biti i sam od lipe). Leglo je slabije hranjeno. Pčele su uopšte rečeno u prenapregnutom stanju. I dalje teže da obnove društvo, što znači da je opet trutovsko leglo zapostavljeno. Primećeno je i da su pčele izbacivale trutove pri dobrom unosu sa suncokreta. To samo govori o potrebi zajednice da se obnovi, a ne razmnožava. Ovo svakako ima uticaj na brojnost varoe i na ukupno stanje populacije. Ne znam podatke koliko se menja plodnost i rodnost varoe (fekunditet i fertilitet), ali je poznato da je broj jedinki koje se izlegu iz radiličkog legla manji od broja koje se izlegu iz trutovskog legla. Takođe, iz trutovskog legla se dobije i veći broj plodnih ženki varoe. I hrana za varou je bolja u trutovskoj ćeliji i to mora imati uticaja na opšte stanje populacije varoe. Konkurentnost između jedinki iste vrste takođe dolazi do izražaja. Postoje tvrdnje nekih autora da neće puno jedinki ući u jednu čeliju legla. Praksa nije to potvrdila: mogu se naći tek poklpljene trutovske ćelije gde ima ponekada i više od 10 jedinki varoa. Kod smanjenja broja trutovskog legla je veća mogućnost da se konkurentnost poveća i da izležene jedinek budu mnogo slabije od uobičajenog (ako se uopše izlegu, jer pčele mogu znatno pre da očiste tu ćeliju, ako prepoznaju da nešto nije u redu).
Sve to ne znači da se varoa neće namnožiti do mere da bude značajan činilac ometanja ili slabljenja pčelinjeg društva, kada pčele ponovo budu u prilici da unesu više polena, ponovo započnu odgoj trutova, obilnije hrane leglo i dobiju se snažnije jedinke varoe.
Ovih dana je i dalje dobar unos nektara
* (ili medljike). Polena ima, ali ne previše, a leglo se širi iako su u suncokretu plodišta bila pretrpana medom, koji je uz to još i pokloljen. Pčele otklapaju med i šire leglo (bilo bi dobro da pčelar malo pomogne smnjenjem prostora na razumnu meru, tako da pčele prenose med u medište) i obnova društva je u toku, ali još to nije zimsko leglo. Zato mislim da je dobro rešiti se varoe (ili bar dela varoa), sa jednim ili dva tretmana, ako su u pitanju neka rizičnija sredstva, kao što je timol ili mravlja kiselina.
*Puno nektarskih paša može vrlo mnogo iscrpiti pčele, naročito u prenaseljenim područjima i ako još uz to bude slabije medenje i pčele više lete da prikupe nektar dobije se „trovanje“. Jurnjava za nektarom može biti i vrlo štetna. Treba se prisetiti i malo teorije (članak iz Pčelara u kojem su ruski stručnjaci pisali o tome koliko ogromnu količinu nektara društvo može preraditi i potom jednostavno isčeznuti). Samo što pčelarstvo nije samo teorija i jurnjava za nektarom i moguća zarada. Pčela je živo biće. Jedan pčelar je stekao zvanje stručnjaka za trovanje pčela na suncokretu, prateći „trovanje“ na svom pčelinjaku. Samo što je jednom prilikom kada je kod svih bilo slabije medenje naveo na koliko je paša nektarskih selio i koliko je dobro prošao. Ali je pokazao sliku gde se vidi krečno leglo, kada ga skoro uopšte nje bilo.
2014 ne mora imati uticaj na brojnost varoe, zbog opšte težnje nekih populacija (o ovom slučaju varoe) za prenaseljavanjem. Bilo je onih sušnih godina i puno osa, a sada se tek pojavljuju u nešto većem broju. Uticalo je to što su ose mogle da se namnože u sušnim godinama (mogu graditi gnezda u zemlji npr). potom je prošle godine bilo puno kiša koje su smanjile mogućnost razmnožavanja. Promenljivo vreme (npr. jače zahlađenje posle bagrema) može uništiti puno legla osa. Tako da ne verujem da bi povećana brojnost varoa prethodne godine uticala na smanjenje brojnosti ove godine. Pre se može svrstati u navedene slučajne (stohastičke) fluktuacije.
PS
Što se tiče toga kako tretira Kulinčević, to je moguće. Ali su neki „insajderi“ koji vole da se hvale kako poznaju „profu“ izveli zaključak da se to tako radi i lupaju na tu temu. Zaborave pri tome mogućnost da se pčelinjak profesora Kulinčevića koristi za odgoj matica. To znači da će veći deo pčelinjak biti oslabljen punjenjem oplodnjaka (to znači da malo „oslabe“ i za varou). Zatim, postavlja se pitanje seli li se taj pčelinjak i tako odovodi do mogućnosti da se prikupi i malo (ili malo više) varoe na paši. Zatim, da li je neko postavio pitanje tretira li se pčelinjak u međuvremenu (u toku sezone), bez obzira na javno iznešen stav da se tretira u septembru i ništa pre toga. Ovo pitanje ne postavljam tek tako, već zato što postoji priča da se pčelinjak na kojem se odgajaju matice tretira u smislu zaštite od nozeme, pa i fumagilinom (ako nije tako, odakle priče u javnosti da se to radi pri odgoju matica). Inače, ako se to radi, to je glupost neviđena. Onda se smatra da svi drugi koji bar znaju šta znači odgajiti bar jednu turu matica trpaju slična sredstva. Treba znati sve pouzdane podatke da se ne bi ugrozio sopstveni pčelinjak.
Nadam se da je neko razumeo da su dugotrajne nektarske paše (bez obzira na količinu unosa) imale uticaj na „trovanje“ pčela (ne verujem da je bilo nekog trovanja na suncokretu koje potiče od samog suncokreta) i na opšte stanje društava. Ali može uticati i na stanje varoe (na smanjenje brojnosti), što ne mora značiti da to mora biti povoljno za pčelinja društva. Treba tretirati protiv varoe, ali ne tako što se prvo ubace otrovi razni, pa potom izvrca „medljika“ i prodaje nečijoj deci. Imali smo slučaj zaboravljanja letvica regionalnog stručnjaka Jevtića („slučaj“ koji se dešava svake godine). Odaberite najbezbedniji način tretiranja. Ako ste stvarno sigurni da ima malo varoe, treba uraditi jedan ili dva tretmana da se bar vidi „čime se raspolaže“. Jedan ili dva tretmana ne znači jedna ili dve serije tretmana, kako to stručnjaci smatraju (ako neko napiše da radi kontrolu amitrazom, oni smatraju da je kontrola serija od 5-6 tretmana - navikli ljudi, jer je njihov glavni tretman 20-30 puta, a kontrolni verovatno 5-6 puta i sve se odnosi na amitraz i poneku letvicu SS pride).