Autor Tema: Вароа 2015.  (Pročitano 21184 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Вароа 2015.
« poslato: Jul 26, 2015, 10:44:59 »
Приликом отварања посљедњег трутовског легла изненадило ме да варое скоро да нема ни у траговима.
На неких двадесетак рамова које сам отварао нађене укупно 3 варое.
План је био да са првим третманом мрављом киселином кренем наредних дана, чим мало захладни.
Даље пратим стање са природним падом варое.
Због затечене ситуације одлука је да се третман одложи за другу половину августа или врло могуће почетак септембра.
Ако смо апсолутно сигурни да варое нема у значајном броју, пожељно би било избјећи третмане у наредном периоду јер матице крећу са полагањем јаја из којих ће изаћи зимске пчеле.

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #1 poslato: Jul 26, 2015, 11:52:03 »
Dobro očišćena varoa prošle godine i ova visoka temperatura...!?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #2 poslato: Jul 27, 2015, 00:07:18 »
Приликом отварања посљедњег трутовског легла изненадило ме да варое скоро да нема ни у траговима.
На неких двадесетак рамова које сам отварао нађене укупно 3 варое.
План је био да са првим третманом мрављом киселином кренем наредних дана, чим мало захладни.
Даље пратим стање са природним падом варое.
Због затечене ситуације одлука је да се третман одложи за другу половину августа или врло могуће почетак септембра.
Ако смо апсолутно сигурни да варое нема у значајном броју, пожељно би било избјећи третмане у наредном периоду јер матице крећу са полагањем јаја из којих ће изаћи зимске пчеле.

Uglavnom isti zaključak i kod mene, na osnovu do sada viđenog. Samo što se ne slažem sa odlaganjem tretmana. Ipak bolje što pre nego malo kasnije.

Bilo je dobrog čišćenja i ranije pa je bilo i varoe. Mislim da je promena ritma odgoja trutova, prilično dobar (iscrpljujući i dugotrajan*) rad pčela (bez obzira na unos) i to je izgleda to  :).

PS

Na slikama se vidi nešto što sam i pre godinu-dve pstavio na forum  kao video snimak. Radi se o “nozemi cerani” usred leta (i ovo je kao i ranijih godina, ne računajući prošlusušno, kada su neki “stručnjaci” ubeđivali pčelare da je to cerana). Izgleda da je i varoa još uvek letnja i ne pravi velike štete na pčelama. “Virus”  :) još ne “izeda” pčele, pa su komplet, sa sve krilima  :).


* Ovo se ponekada smatra "trovanjem" pčela, a u stvari nije trovanje.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #3 poslato: Jul 28, 2015, 00:25:55 »
Један од разлога може бити и 2014.  Постоји нешто у популационој генетици што се означава каламитетном годином. То су године када дође до скока популације одређене штеточине, да сада не улазимо у разлоге. Карактеристично је и нарочито видљиво код  глодара или скакаваца али и зa све остале врсте које имају висок потенцијал брзог умножавања. Обично се сваке четврте или шесте деси најезда.
Код мене је прошла година била година варое. Писао сам већ па да се не понављам, оксална је оборила 5-10 пута више варое у односу на претходне.
Послије каламитетне године, сљедеће је бројност популације на минимуму, затим тежи успостављању равнотеже са домаћином/средином а затим поново ка пренамножењу и тако у круг.
Ово све важи ако на популацију врсте значајног утицаја немају вањски неконтролисани чиниоци а третман  против варое је управо то. Дакле све ово има утицаја...
... Mislim da je promena ritma odgoja trutova, prilično dobar (iscrpljujući i dugotrajan*) rad pčela (bez obzira na unos) i to je izgleda to  :) .

Занимљиво ми је да проф. Кулинчевић чека септембар за први третман. Ово сам негдје прочитао и не знам колико је тачно. Ако јесте вјерујем да има везе са производњом матица. Изгледа да и Умељић ради слично.
Слажем се потпуно да је веома ризично одлагати третирање. Да будемо начисто ово никоме не препоручујем  :) ; лично ћу пратити стање и вјероватно ризиковати јер све ми говори да је вароа на минимуму. Додатни разлог је и ниска релативна влажност ваздуха која је за добро дјеловање мравље киселине уз високе темппературе ограничавајући фактор. Влажност ваздуха често је битнији параметар за успјешан третман од температуре која тренутно може бити ограничавајуће (пре)висока.

Позитивно сам изненађен количином полена кога пчеле доносе иако већина цвјетајућег биља дјелује спрженo. Задња киша пала је за Видовдан. Изгледа да тренутно доминира жути кантарион. Знам сигурно да су га претходне двије-три године скоро потпуно игнорисале. Рамови су крцати пергом а пчеле изразито "дебеле" на око...
« Poslednja izmena: Jul 28, 2015, 12:18:11 od strane Moderator 3 »

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #4 poslato: Jul 28, 2015, 21:37:50 »
Napisao sam jutros rano jedan opširan tekst i dvoumio se do sada da li da postavim na forum. S obzirom da je narod navikao da pišem sve i svašta, taj tekst će biti u drugoj (odvojenoj poruci). Radni naslov je:
 
Varoa 2015 suncokret i FLUKTUACIJA varoe ja malo filozofir’o.  :)

Verovatno sam malo preterao, ali to se od mene može očekivati. Nije obavezno da se čita, naravno, jer je pisano “na brzaka” i može imati nekih nelogičnosti i protivrečnosti (nemam vremena da ispravljam).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #5 poslato: Jul 28, 2015, 21:38:51 »
Varoa u suštini uvek ima kalamitetnu godinu :). Može se reći da ona živi u relativno povoljnom okruženju i ima ciklične fluktuacije populacije (u stalnom porastu,sve do propasti domaćina – dok porast populacije ne premaši kapacitet sredine). Fluktuacija je kolebanje, promena ili nestalnost pupulacije i na našu žalost, uglavnom je kolebanje u porastu broja jedinki.

Promene brojnosti mogu biti sezonske, godišnje i višegodišnje. Varoa ih uvek ima na godišnjem nivou. Brojnost se može smanjiti dejstvom činilaca koji mogu uticati na unutrašnje stanje populacije varoe (konkurentnost, plodnost, rodnost itd). Tako da mislim da se pre mogu desiti slučajne (stohastičke) fluktuacije. U stvari, deluje da su to slučajne (stohastičke) promene, ali nije tako. Uslovi u koje su pčele dovođene mogu odrediti i brojnost i štete koje varoa čini.


Fluktuacija populacije je predvidiva i zna se kada je u porastu. To je negde u ovo doba. Varoa ima grube oscilacije porasta jedinki, a uglavnom čovek- pčelar utiče na smanjenje brojnosti (ili štete koju nanosi, što je uglavnom povezano). Pustinjski skakavci npr. imaju eruptivne promene populacije (zato što im niko ne pali amitraz :) ).

Kao i svuda u prirodi i ovde postoji uticaj svih činilaca koji će odrediti brojnost. Promene u okruženju ili rezultat interakcije među populacijama imaju uticaj na brojnost neke vrste. To se uglavnom odnosi na dostupnost hrane, konkurentnost ili odnos predatorima (postojanje većeg broja predatora) i već navedene: plodnost i rodnost. Početkom godine je izgledalo da će biti i puno varoe. Leglo je ranije krenulo. Ali, bagrem je medio i rad pčela je uticao i na slabljenje zajednica. Slabljenje u smislu iscrpljenosti, a ne slabljenje koje se pogledom može jasno uočiti - slabljenje u smislu brojnosti.  Pčelinja društva su ulazila u obnovu i tada je uglavnom manje trutovskog legla. Kod mnogih košnica prestaje odgoj trutova ili se smanji broj trutovskih ćelija. Kako je nakon bagrema naišlo zahlađenje, bilo je i dalje nektara ali vrlo malo. Rad pčela se i dalje nastavljao i bio je uglavnom usmeren na unos nektara (pčela ima ovu glupu naviku da navali na nektar i ne staje dok sve iz prirode ne pokupi). Količine unesenog polena nisu bile velike. Da ne govorimo o seobi na lipu, pa potom na suncokret. Uglavnom se pčele usmeravaju na unos nektara.

Pri tome dolazi i do prenaseljenosti, ali i vrlo velikih promena vremenskih uslova. To utiče na na lučenje nektara. Brojnost pčela i manje nektara – veći rad pčela. Polena ima i dalje malo (ili od malog broja biljki – može biti i sam od lipe). Leglo je slabije hranjeno. Pčele su uopšte rečeno u prenapregnutom stanju. I dalje teže da obnove društvo, što znači da je opet trutovsko leglo zapostavljeno. Primećeno je i da su pčele izbacivale trutove pri dobrom unosu sa suncokreta. To samo govori o potrebi zajednice da se obnovi, a ne razmnožava. Ovo svakako ima uticaj na brojnost varoe i na ukupno stanje populacije. Ne znam podatke koliko se menja plodnost i rodnost varoe (fekunditet i fertilitet), ali je poznato da je broj jedinki koje se izlegu iz radiličkog legla manji od broja koje se izlegu iz trutovskog legla. Takođe, iz trutovskog legla se dobije i veći broj plodnih ženki varoe. I hrana za varou je bolja u trutovskoj ćeliji i to mora imati uticaja na opšte stanje populacije varoe. Konkurentnost između jedinki iste vrste takođe dolazi do izražaja. Postoje tvrdnje nekih autora da neće puno jedinki ući u jednu čeliju legla. Praksa nije to potvrdila: mogu se naći tek poklpljene trutovske ćelije gde ima ponekada i više od 10 jedinki varoa. Kod smanjenja broja trutovskog legla je veća mogućnost da se konkurentnost poveća i da izležene jedinek budu mnogo slabije od uobičajenog (ako se uopše izlegu, jer pčele mogu znatno pre da očiste tu ćeliju, ako prepoznaju da nešto nije u redu).

Sve to ne znači da se varoa neće namnožiti do mere da bude značajan činilac ometanja ili slabljenja pčelinjeg društva, kada pčele ponovo budu u prilici da unesu više polena, ponovo započnu odgoj trutova, obilnije hrane leglo i dobiju se snažnije jedinke varoe.

Ovih dana je i dalje dobar unos nektara* (ili medljike). Polena ima, ali ne previše, a leglo se širi iako su u suncokretu plodišta bila pretrpana medom, koji je uz to još i pokloljen. Pčele otklapaju med i šire leglo (bilo bi dobro da pčelar malo pomogne smnjenjem prostora na razumnu meru, tako da pčele prenose med u medište) i obnova društva je u toku, ali još to nije zimsko leglo. Zato mislim da je dobro rešiti se varoe (ili bar dela varoa), sa jednim ili dva tretmana, ako su u pitanju neka rizičnija sredstva, kao što je timol ili mravlja kiselina.



*Puno nektarskih paša može vrlo mnogo iscrpiti pčele, naročito u prenaseljenim područjima i ako još uz to bude slabije medenje i pčele više lete da prikupe nektar dobije se „trovanje“. Jurnjava za nektarom može biti i vrlo štetna. Treba se prisetiti i malo teorije (članak iz Pčelara u kojem su ruski stručnjaci pisali o tome koliko ogromnu količinu nektara društvo može preraditi i potom jednostavno isčeznuti). Samo što pčelarstvo nije samo teorija i jurnjava za nektarom i moguća zarada. Pčela je živo biće. Jedan pčelar je stekao zvanje stručnjaka za trovanje pčela na suncokretu, prateći „trovanje“ na svom pčelinjaku. Samo što je jednom prilikom kada je kod svih bilo slabije medenje naveo na koliko je paša nektarskih selio i koliko je dobro prošao. Ali je pokazao sliku gde se vidi krečno leglo, kada ga skoro uopšte nje bilo.

2014 ne mora imati uticaj na brojnost varoe, zbog opšte težnje nekih populacija (o ovom slučaju varoe) za prenaseljavanjem. Bilo je onih sušnih godina i puno osa, a sada se tek pojavljuju u nešto većem broju. Uticalo je to što su ose mogle da se namnože u sušnim godinama (mogu graditi gnezda u zemlji npr). potom je prošle godine bilo puno kiša koje su smanjile mogućnost razmnožavanja. Promenljivo vreme (npr. jače zahlađenje posle bagrema) može uništiti puno legla osa. Tako da ne verujem da bi povećana brojnost varoa prethodne godine uticala na smanjenje brojnosti ove godine. Pre se može svrstati u navedene slučajne (stohastičke) fluktuacije.


PS

Što se tiče toga kako tretira Kulinčević, to je moguće. Ali su neki „insajderi“ koji vole da se hvale kako poznaju „profu“ izveli zaključak da se to tako radi i lupaju na tu temu. Zaborave pri tome mogućnost da se pčelinjak profesora Kulinčevića koristi za odgoj matica. To znači da će veći deo pčelinjak biti oslabljen punjenjem oplodnjaka (to znači da malo „oslabe“ i za varou). Zatim, postavlja se pitanje seli li se taj pčelinjak i tako odovodi do mogućnosti da se prikupi i malo (ili malo više) varoe na paši. Zatim, da li je neko postavio pitanje tretira li se pčelinjak u međuvremenu (u toku sezone), bez obzira na javno iznešen stav da se tretira u septembru i ništa pre toga. Ovo pitanje ne postavljam tek tako, već zato što postoji priča da se pčelinjak na kojem se odgajaju matice tretira u smislu zaštite od nozeme, pa i fumagilinom (ako nije tako, odakle priče u javnosti da se to radi pri odgoju matica). Inače, ako se to radi, to je glupost neviđena. Onda se smatra da svi drugi koji bar znaju šta znači odgajiti bar jednu turu matica trpaju slična sredstva. Treba znati sve pouzdane podatke da se ne bi ugrozio sopstveni pčelinjak.

Nadam se da je neko razumeo da su dugotrajne nektarske paše (bez obzira na količinu unosa) imale uticaj na „trovanje“ pčela (ne verujem da je bilo nekog trovanja na suncokretu koje potiče od samog suncokreta) i na opšte stanje društava. Ali može uticati i na stanje varoe (na smanjenje brojnosti), što ne mora značiti da to mora biti povoljno za pčelinja društva. Treba tretirati protiv varoe, ali ne tako što se prvo ubace otrovi razni, pa potom izvrca „medljika“ i prodaje nečijoj deci. Imali smo slučaj zaboravljanja letvica regionalnog stručnjaka Jevtića („slučaj“ koji se dešava svake godine). Odaberite najbezbedniji način tretiranja. Ako ste stvarno sigurni da ima malo varoe, treba uraditi jedan ili dva tretmana da se bar vidi „čime se raspolaže“. Jedan ili dva tretmana ne znači jedna ili dve serije tretmana, kako to stručnjaci smatraju (ako neko napiše da radi kontrolu amitrazom, oni smatraju da je kontrola serija od 5-6 tretmana - navikli ljudi, jer je njihov glavni tretman 20-30 puta, a kontrolni verovatno 5-6 puta i sve se odnosi na amitraz i poneku letvicu SS pride).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #6 poslato: Jul 29, 2015, 09:25:53 »
Strucno - fino... prosle godine sam odradio samo oksalnu u novembru a ove godine planiram upravo gore napisano - prvo provera da vidim sa cim "raspolazem" u kosnicama pa da tretiram.

Samo ne bih koristio nikakva sredstva jer opet rezultat zavisi od samog sredstva, nacina primene i samog pcelara - da li je dobro odradio tretman da li je prebrojao sve otpale jedinke ili su mravi deo odneli. Pokusavao sam da nadjem TACAN opis i instrukcije sa alkoholom - kada se odredjeni broj pcela podavi u alkoholu pa se broje pcele i otpala varoa a onda racuna stepen zarazenosti.... Ima par Point prezentacija ali nisam uspeo da nadjem bas bas tacan nacin i za proracun dobijenih rezultata. Ima li neko link ili moze da napise kako bi se to odradilo?

Ako je slabija zarazenost opet bih cekao novembar/decembar za oksalnu ali moram odmah da odradim procenu da bih znao sta da radim ....

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #7 poslato: Jul 29, 2015, 10:55:34 »
Strucno - fino... prosle godine sam odradio samo oksalnu u novembru a ove godine planiram upravo gore napisano - prvo provera da vidim sa cim "raspolazem" u kosnicama pa da tretiram.

Samo ne bih koristio nikakva sredstva jer opet rezultat zavisi od samog sredstva, nacina primene i samog pcelara - da li je dobro odradio tretman da li je prebrojao sve otpale jedinke ili su mravi deo odneli. Pokusavao sam da nadjem TACAN opis i instrukcije sa alkoholom - kada se odredjeni broj pcela podavi u alkoholu pa se broje pcele i otpala varoa a onda racuna stepen zarazenosti.... Ima par Point prezentacija ali nisam uspeo da nadjem bas bas tacan nacin i za proracun dobijenih rezultata. Ima li neko link ili moze da napise kako bi se to odradilo?

Ako je slabija zarazenost opet bih cekao novembar/decembar za oksalnu ali moram odmah da odradim procenu da bih znao sta da radim ....
Pčelar januar 2005. Petar Ž. Ćergović:"Prag i stepen zaraženosti varoom".
Pozdrav.

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #8 poslato: Jul 29, 2015, 20:46:54 »
Varoa u suštini uvek ima kalamitetnu godinu :) . Može se reći da ona živi u relativno povoljnom okruženju i ima ciklične fluktuacije populacije (u stalnom porastu,sve do propasti domaćina – dok porast populacije ne premaši kapacitet sredine).


Треба направити разлику у односима између јединки, друштва и популације врсте.
Без обзира што је у питању изразито инвазивна врста на коју домаћин тј. пчела још увијек не посједује значајан степен толеранције, вароа итекако подлијеже "законима" средине. Одлично што си се дотакао флуктуација. Оне и настају као одговор на промјењиве услове средине. Треба направити разлику између флуктуација сезонског и вишесезонског карактера јер их не узрокују исти покретачи; тачније не доминирају истим простором и временом.
Не знам колико ће ово бити разумљиво па да појасним.
На популацију варое током једне сезоне стимулативно нпр. може утицати влажније и релативно хладније вријеме и изостанак ројења када не долази до прекида у циклусу размножавања пчела. Супротност тј. депресиван утицај на популацију је тај смањени обим гајења трутова, ројење - нарочито вишекратно, високе температуре, ниска релативна влажност ваздуха и сл. Главну улогу и у једном и у другом случају  на флуктуације имају абиотски фактори.

Флуктуације које захватају и неколико сезона под утицајем су чешће биотских фактора и ту се може јасније видјети да ни код варое свака година није каламитетна. Занемаримо наш утицај путем третирања. Када абиотски фактори "изазову" изнад просјечно повољну годину за развој њене популације она ће се ширити попут пожара и масовно уништавати пчелиња друштва. Уништење се ријетко када дешава у једној години, варои као и сваком другом паразиту потребно је да узме маха о то је најчешће период од 2-3 године. Када њена популација буде у зениту тј. на врхунцу, управо тада започиње и њен пад. Парадоксално, али је тако. У биометрици се за овај моменат користи термин климактеричне тачке. То је она синтагма која каже "ништа није готово, кад готово све је"  :) . Паразит једноставно исцрпи све ресурсе који су гурали његову попалацију ка максимуму. Домаћин је на издисају али огромна популација паразита остаје без хране и активирају се фактори депресије. И вароа има своје "вирусе" који су чекали овај моменат. Популација паразита тада тоне а домаћин добија шансу да се ревитализује и крене ка опоравку.
Ово се наравно дешава ако изузмемо утицај неочекиваних и непредвидивих фактора какав је упараво третман против варое. Третманом ми не дозвољавамо да вароа достигне климактеричну тачку и она изнова и изнова обнавља популацију. Због тога се и јавља привидна слика да је свака година код варое каламитена.

...prvo provera da vidim sa cim "raspolazem" u kosnicama pa da tretiram.

Samo ne bih koristio nikakva sredstva jer opet rezultat zavisi od samog sredstva, nacina primene i samog pcelara - da li je dobro odradio tretman da li je prebrojao sve otpale jedinke ili su mravi deo odneli. Pokusavao sam da nadjem TACAN opis i instrukcije sa alkoholom - kada se odredjeni broj pcela podavi u alkoholu pa se broje pcele i otpala varoa a onda racuna stepen zarazenosti....


Није са алкохолом али се надам да ће ти помоћи.
Око 300 пчела стресе се у теглу напуњену до пола раствором воде и детерџента (на 1 л воде дода се једна велика кашика детерџента). Теглу затворимо и увежемо у центрифугу. Окрећемо 30 минута мијењајући смјер окретања. Пчеле се потом проциједе кроз сито 0,5 мм и исперу тушем. Изброје се пчеле и варое.
Проценат заражености добије се када број вароа подијелимо са бројем пчела и помножимо са стотину.

Дакле:


                                                           број вароа

% заражености друштва  = ---------------------------------- х 100
         
                                                           број пчела

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #9 poslato: Jul 29, 2015, 22:30:03 »
Nikada ne treba zaboraviti jednu činjenicu: varoa je OPASAN parazit. Prema tome, ne treba je posmatrati sa bilo kojeg gledišta koje ide u korist pčela. Mnoge stvari su povoljnost za varou. Snažan napad varoe koji se naizgled ciklično dešava ne bude prema tom periodu od 2-3 godine. Teoretski bi bio, ali praktično (nažalost) nije tako.

Praktično, radi se o potrebi da sva društva budu sposobna i spremna da budu proizvodna. Poznato je da i kod vrlo jake zaraženosti, ne budu sva društva zaražena. Neka čak imaju i vrlo malo varoe. Tako, da kada sa gledišta proizvođača (ili praktičara) posmatramo šta varoa radi, to je velika napast. Ne bavimo se mi naukom i to je problem, nego proizvodnjom. Najbolje je kada bi svi kao „Čarls Darvin“ za sve imali odgovor: imam snimak i jednom ću ga pokazati i to nas čini bitnim pčelarima. Ne možemo tako, jer smo (opet ponavljam) proizvođači. A mnogi izdržavaju porodicu pčelarenjem. Zato, manimo se toga ima li ili nema varoe: uvek je ima. Zato je potrebno poznavati svaki način kako je svesti na razumnu meru. Pri tome je potrebno poznavati i tretmane sredstvima koja će manje ugroziti med. Zato što se dešavaju i neočekivani  unosi koji se mogu izvrcati(ili postoje i „redovni“ unosi, kao što je npr. vresak ili medljika).

Pored raznih stručnih izraza koje smo primenili, trebalo bi uvesti u upotrebu i početnički nepovoljni činilac za varou (ne znam latinski  ili koji drugi strani izraz  :) ). To razdoblje u toku pčelarenja je razdoblje kada pčelar širi pčelinjak i tako zadržava brojnost varoe u meri koja ne ugrožava društva. Potom može nastaviti da uspešno pčelari kada savlada tehnike borbe protiv varoe ili dovesti pčelinjak do propasti. Zato mislim da ne treba uzimati u obzir periodične najezde varoe. Ona je uvek prisutna i opasna.



I mislim da je iscrpljenje parazita i njegova ugroženost nejasna kada je varoa u pitanju. Tačnije, ona dovede društvo do potpune propasti, ali varoa obično nastavi da radi svoj opasni posao ako se prenese putem grabeži (a obično bude tako). Ipak je svaka godina, godina kada varoa nanosi štete, upravo zbog naše proizvođačke određenosti koju sam naveo. Ako si imao priliku da posmatraš za koje kratko vreme društvo propadne kada je varoa u pitanju, onda je sve jasno. Ako nisi imao tu „čast“ bolje je da je nemaš. Nema tu oporavka društva. I to naravno zavisi od pristupa pčelara – kako je procenio prostor u plodištu ili u plodištu i medištima kod nastavljača i šta je učinio po tom pitanju, kako je procenio prethodni tok sezone itd... Ovo se odnosi na puno meda u plodištu, kada se prostor za leglo opasno smanji i kada društva propadaju i od manjeg broja varoe (relativno manjeg broja).

Tako, da je dobro drugar što ti poznaješ rad sa npr. mravljom kiselinom, ako i kod tebe ima neke  značajnije paše. Ako je paša stala, onda je lako.


PS

 Za istaknute amitrazdžije ne brinem. Kod jednog zamedila cikorija, a pošto je ona štetna za zimovanje, treba je izvrcati. To je lako: samo se mrdne letvica SS. A „medljika“ sa barskih trava... sa njom već postoji iskustvo – proglasi se medljikom i sve u tegle pa u prodaju (čist med, šećer u pčelarstvo ::) ne koristi). Samo se na etiketi napiše da je letvica ukrasni element i da se baci iz tegle ako je slučajno upala.

„Šalim“ se malo sa reginalnim stručnjakom  :). Treba biti oprezan i tretirati pčele. Problem je ako ima unosa, a ima još. Kako će ko  i čime da tretira, to je pitanje sopstvene savesti (i znanja).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #10 poslato: Jul 29, 2015, 23:59:11 »
Суштински се могу сложити са већином написаног.

Нико никога не наговара да одлаже третман или не третира, то је бар јасно. Оно што сам написао само је у сврху бацања свјетла на неке природне процесе који се дешавају а можда их недовољно познајемо. Некима је често мрско да читају "романе" али некоме и ова наша писанија могу бити од неке користи.

Ako si imao priliku da posmatraš za koje kratko vreme društvo propadne kada je varoa u pitanju, onda je sve jasno. Ako nisi imao tu „čast“ bolje je da je nemaš. Nema tu oporavka društva.


Најсвјежији примјер имам од прошле године. Не знам да ли сам писао. Инвазија варое на једну кошницу десила се управо као посљедица грабежи, донијеле су око 30 кг меда и сву вароу приде.
Страдало је једно од најјачих друштава негдје крајем октобра. Ако бих требао одредити временски интервал од тренутка када сам примијетио високу зараженост до потпуног колапса друштва прошло је не више од двије седмице. Ишле су у грабеж на пчелињак једног старијег чиче који никада не третира. Има пар кошница чија друштва циклично угину и населе их природни ројеви.
Али, заражено је  и страдало само то друштво. Вароа је гмизала по полуживим пчелама, нешто слично никада нисам видио. Одмах сам радио интервентни третман свих друштава МК (температура била око 20 степени) а у децембру је редовно ишла оксална. Са осталим друштвима није било никаквих проблема.

П.С. Нисам писао о опоравку појединачних друштава него о опоравку популације. Наравно да је ово прво немогуће.
« Poslednja izmena: Avgust 02, 2015, 14:38:33 od strane Moderator 3 »

Van mreže Dragan Milenković

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Parcani , 220 m
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #11 poslato: Avgust 01, 2015, 23:22:14 »
Celo leto, tj. od aprila pa do sada, sam na 15 dana stavljao trulex trake, natopljene sa Brstivarom. I sada imam tek po neku opalu varou. Neznam da li da upotrebljavam uopšte štogod od hemijskih preparata. Ili samo mravlju ili oksalnu kiselinu?
Uverio sam se da Brstivar deluje, ali nekako nisam miran, brinem se.
„Leti kao leptir, bodi kao pčela. Nedostatak vere je razlog zašto se ljudi boje izazova, ali ja verujem u sebe.“

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #12 poslato: Avgust 02, 2015, 12:49:47 »
Možda pomogne ovaj citat iz besplatne knjige čika Jove Kantara "Sa zdravim pčelama u XXI vek" - "Tridesetčetvrtim kongresom Apimondije 1995. godine, odbačena je hemija, a prihvaćeni mravlja, mlečna, oksalna i sirćetna kiselina, kao i eterična ulja timola, eukaliptola...."
Ako si već jednom ušao u svet ekološkog tretiranja, nema razloga da se ponovo vraćaš na hemijske tretmane, danas već imaš dosta mogućnosti da proveriš kako je  Brstivar odradio posao a da ne koristiš tešku hemiju.

Van mreže Sinisa Mirovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 438
  • Pol: Muškarac
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #13 poslato: Avgust 18, 2015, 21:11:03 »
Ja sam od 28.07 do 14.08 drzaoHerba strip pa sam povadio da ne smetam matici u zaleganju zimskih pcela "madjarska tehnika " nastavicu od 10 septembra sa dva tretmana timolom do novembra kad cu zavrsiti sa OK. Kako ce proci  kazace prolece .

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Вароа 2015.
« Odgovor #14 poslato: Septembar 11, 2015, 21:18:55 »
Резултат првог овосезонског третмана против варое видљив је на фотографији. Занимљиво је да вароа пада у значајном броју само на појединим друштвима гдје је након четири дана број +-200 ком. На осталим нигдје више од 30 ком. Употријебљена  60-65% мравља киселина Орка лаб стандардно на улошцима. Први третман 07.септембра (писао сам да нећу журити  јер је отварање трутовског легла у јулу показало да је вароа била на минимуму), вечерас други и остају још два. ДБ10 - 30мл, ДБ12 - 40мл, ЛР на 2 наставка 50 мл киселине по једном третману.
Овај пут третирање иде без прихране, допуњавање залиха завршено 22.августа.