Pčelinja paša > Medonosno bilje
AMORFA,BAGRENAC,ČIVITNJAČA
momamilosevic:
(AMORFA FRUTICOSA L.)
Negde je zovu i kineski bagrem,no to ime nije pravilno,jer je domovina amorfe Severna Amerika.Ipak je to ime donekle logično,pošto lišće od amorfe liči na lišće od bagrema,te je i radi toga narod nadenuo i ime bagrenac.
Prema Ž.Kastmileru amorfa je doneta prvo u Hrvatsku,oko 1895 god.prilikom gradnje železničke pruge Zagreb-Vinkovci,kada je počela da se sadi radi učvršćivanja nasipa.U stvari,bagrenac je prenet iz Amerike u Evropu dosta ranije-1724.godine.
Amorfa je žbun, koji dostiže visinu od 2-3 metra.Pošto se u praksi često seče do zemlje izbijaju dugi nerazgranati izdanci.Pupoljci su joj uvučeni u koru i drvo.Listovi su neparno perasti do 25.cm.dugi,i veoma liče na listove bagrema.Uostalom,to je i prirodno,jer bagrem i bagrenac pripadaju istoj porodici leptirastih biljaka-elguminoza.Na vrhovima grančica mnogo cvetića obrazuju klasastu cvast.Cvetići imaju tamno plavu boju,po čemu je amorfadobila i treće narodno ime čivitnjača,jer je boja cvasti ista sa bojom tkanine čivit.Iz cvetića vire žute prašnikove kesice.
Amorfa počinje da cveta sredinom ,ili,još češće krajem perioda cvetanja bagrema,a to je najčešće do treće dekade maja.Vreme cvetanja je nezgodno za seleće pčelare,jer,dok oni donesu košnice na pašu bagrenca ona je delimično prošla.prema tome,paša od amorfe može se "uhvatiti"ako sa pčelama dođemo što pre,tj.neposredno posle ranog bagrema.Amorfa cveta znatno duže od bagrema-oko dvadesetak dana.Veoma je polenosna,tako da na cvetovima vidimo veliki procenat pčela sa tamnocrvenim praškom na nogama.Ako u rejonu leta pčela ima više amorfi pčele mogu ispuniti saće sa polenom toliko da matica nema dovoljno mesta za nošenje,što će se odraziti nepovoljno za razvitak društva.No na sreću paše posle bagrenca oskudevaju cvetnom prahu,te će rezerve biti uskoro utrošene
Obilnu polenovu pašu neki pčelari koriste za bobijanje polena pomoću hvatača ili vađenjem iz saća.Amorfa je ne samo polenosna,noi u manjoj meri i medonosna biljka.Dnevni unosi nekad mogu iznositi čak do 5 kg.,ali se najčešćedobija ukupno oko desetak kg.meda od košnice.Med od bagrenca je tamnocrvene boje,sa dosta prijatnim ukusom,ali se retko dobija u većim količinama.
Radi vrlo skromnih zahteva uopšte,amorfa se još odavno koristi za učvršćivanje nasipa.Sečenjem se ne uništava bagrenac,jer izdanci
kojiza jednu godinu izrastu u dugačke prutove procvetaće iduće godine.
Bagrenac se razmnožava lako-semenom,reznicama i izdancima iz korena,kojih ima više posle rezidbe,odnosno seče.
Dimitrije Nikolic:
Evo nekoliko slika sa pase Bagremca.
Sinisa Mirovic:
AMORFA,BAGRENAC,ČIVITNJAČA
Uploaded with ImageShack.us
Moj kolega odselio na bagremac pored Dunava u Negotinskom ataru, zasad jos se vidi i bagrem ali je on resio da sakuplja polen od bagremca pa sad ce se videti kako ce proci.
Ima i RV i Farar kosnice ocekuje dobar razvoj i pripremu za Lipu na koju vozi u okolini Majdanpeka.
vojkan randjelović:
Ovu biljku nisam video u mom kraju,mada bih voleo da pokušam da je razmnožim.Zamolio bih nekog kolegu da mi pošalje malo semena,naravno kasnije kad sazri .Naravno o mom trošku,mada neznam kako bi uspevala u mom kraju koji je dosta suv bez mnogo padavina a vidim ovde da većinom raste pored reka i nasipa ali da pokušam možda i uspe
Рајко Борић:
Војкане, боље немој. Зашто би кршио закон? Ако те не ухвате и не казне, ипак ће те неко проклињати кад буде то покушавао да уништи у воћњаку. Има пар хиљада других медоносних врста које нису толико штетни корови као багренац. Види искуства овде и овде.
Мишљење Србија шума:
Са аспекта шумарске струке врсте Fallopia japonica и Amorpha fruticosa се сматрају инвазивним и коровским биљкама и као такве их сматрамо непожељним у нашим шумама.
По правилнику о утврђивању карантинских и штетних организама Министарства пољопривреде, шумарства и водопривреде по Сл.Гл- РС бр.101/05 Amorpha fruticosa је сврстана у корове...
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
Idi na punu verziju