Autor Tema: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima  (Pročitano 26991 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
« Odgovor #15 poslato: Januar 18, 2014, 15:52:17 »
Treba je samo oboriti sa pčela, za ostalo će se pobrinuti ovaj stvor...


Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
« Odgovor #17 poslato: Januar 18, 2014, 18:29:20 »
Da se bolje vidi...
Kako bi dobro bilo naseliti ih ispod svake košnice.

Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
« Odgovor #18 poslato: Januar 18, 2014, 19:09:02 »
  Не треба се играти , са овим бубама , јер им ово није природна средина . Цену плаћамо са амброзијом а на острвима са мунгосима.
      Поздрав и проучите шта варои не одговара а пчели одговара , па то и урадите.
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
« Odgovor #19 poslato: Januar 18, 2014, 19:23:21 »
Rasprostranjena je na svim kontinentima, sigurno je ima i kod nas. Ti to ne možeš videti zato što ispod mreže nemaš ništa a i slabo vidiš ;D

Van mreže zivomir gujanicic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
« Odgovor #20 poslato: Januar 18, 2014, 20:15:24 »
    У праву си ,слабо видим  а ти који ми помажеш у пчеларењу , хвала ти, и ако носиш наочаре а ја не носим , код мене никако да видимо вароу. Поздрав хи
    П. С.     Изгледа  да ја те бубе имам у глави.
Не постоји лоша књига , постоје  само лоши читаоци.(Живомир Гујаничић)

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
« Odgovor #21 poslato: Novembar 11, 2016, 12:21:31 »
Sama činjenica da nestaju pčele u velikom broju je duboko uznemirujuća za sve pčelare bez obzira da li imaju probleme ili je sa wihovim pčelarama sve u redu. Razmiščjajući o toj činjenici nije dobro da na prvu prihvatimo da je to nešto na šta mi nemožemo da utičemo, da je to nešto što se dešava i mnogo bogatijim zemljama kao što je Amerika i da mi tu nemožemo ništa pa prihvatamo „šta je tu je“. Sa takvim shvatanjem nama će se i narednih godina ponavljati isto a mi trpimo i ćutimo. Po mom mišljenju bilo bi najbolje da polako razmotrimo činjenicu po činjenicu i utvrdimo da li osim objektivnih činjenica ima i neka subjektivna koja je uticala na takvo stanje i da izvučemo pouke za sledeće godine.
Prva činjenica da nam se to dešava zadnjih dvadesetak godina u manjoj ili većoj meri u zavisnosti od godine što potvrdjuju razni pčelari u časopisima, grupama, forumima, predavanjima, diskusijama a bilo je nekoliko veoma zapaženih slučajeva i na televizijama.
Druga činjenica da se sva ta dešavanja 20-tak godina unazad imaju istu karakteristiku da se kod jednih pčelara javljaju masovno a kod drugih pčelara u istom mestu često samo par desetina ili stotina metara dalje sve je u redu i nema nikakvih problema.
Sledeća činjenica da se to dešava u jesenjim mesecima i blago se produžava na zimske mesece i tako godinama unazad.
Sledeća činjenica da pčeleri najviše štete trpe od varoe u jesenjim mesecima u lošim godinama. To je sasvim normalno ako se zna da se varoa razvija tako što se broj varoe od proleća do jeseni stalno u rastu dok se leglo u avgustu smanjuje i broj varoe prevazilazi količinu legla i leglo trpi velike štete. Svi saveti za tretiranjam idu u pravcu da tretiranje treba izvršiti pre toga kao bi se sprečile štete. Medjutim to je u normalnim godinama. U lošim takozvanim gladnim godinama pčele smanjuju leglo znatno ranije i odnos količine varoe i količine legla u korist varoe dešava se znatno ranije u julu a ponekad i junu. Tome treba dodati i rano nestajanje trutovskog legla i prelazak varoe u radiličko leglo.
Sledeća činjenica da se veliki broj pčelara drži pravila lečenje jednim lekom kojim je zadovoljan. To sam imao priliku da doživim na predavanjima da mi kažu „šta ti meni pričaš kad ja godinama koristim taj lek i nikad nisam imao problema“. Na to sam odgovarao:“ kad se bude desio problem, biće katastrofa“.
Sledeća činjenica da veliki broj pčelara koristi amitraz ( mitak i sl) u lečenju pčela. Amitraz kao lek u pčelarstvu osim što nije registrovan on je u neku ruku zabranjen i pčelari ga teško legalno kupuju. Ta pak činjenica znači da se amitraz prodaje na crnom tržištu po visokoj ceni. U takvoj trgovini i nestašici a u želji za zaradom, imamo razne zloupotrebe od razredjivanja do prodaje potpuno druge materije. Bila je kupovina amitraza od jednog pčelara koji je posle tretiranja tri društva moga da konstatuje da su sva tri društva odmah uginula, što znači da je umesto amitraza bila neka izuzetno otrovna materija. Kad se razgovara sa pčelarima koji su imali problema sa varoom o nabavci dobijaju se veoma interesentni odgovori poput „ To je madjarski amitraz. Kupio mi čovek na buvljaku u Subotici....“ koja je to sigurnos? Čak i da kupite od čoveka koji je pošten i poverljiv nemožete da budete sigurni jer je veliko pitanje ko je i šta njemu prodao.
Šta onda treba uraditi?  Jednostavno treba vršiti kontrolu efekta leka i kombinacija sa najmanje dva leka različite sadržine i to u lošim godinama znatno ranije. Ako ove godine sa svih strana stižu informacije o masovnoj najezdi varoe onda je neozbiljno zaključiti „ja sam tretirao i ne pada znači moje pčele nemaju varou“ već izvršiti tretman drugim lekom.
Sledeća činjenica koja važi za ovu godinu da su pčele u junu masovno izbacale leglo i stradale od gladi jer su društva bila vrlo razvijena, brzo potrošila zalihe i pošto unosa nije bilo nastajali su problemi. Postoji slučaj pčelara koji je posle bagremove paše odselio desetak društava na Goč, a onda otišao u vikendicu na moru gde je ostao preko leta. Kad se vratio u košnici više nije bili pčela. Stradale od gladi. Kod pčelara koji su imali bar malo paše ili su pčelari pomogli hranjenjem pčele su preživile ali zbog oskudne paše imale slabiji razvoj. Ako nema unosa pčele slabije hrane maticu i ona slabije nosi pa se leže manje pčela. Sa druge strane pčele štede i na broju obroka što utiče na razvoj mladih pčela prvenstveno na razvoj njenih žlezda na prvom mestu  mlečna žlezda. Tako izležene pčele sa slabije razvijenim mlečnom žlezdom slabije hrane buduće generacije, one ih slabije hrane i pčele se legu slabijeg kvaliteta. Znači ova godina loša po unosu uticala je da se legu lošije pčele, da budu brojčano slabije za zimu i da budu sa manje masnog tkiva. To nije dobro za zimovanje kao ni za prolećni razvoj ali to nije razlog za nestajanje pčela. Znači imamo dve loše stvari za lošu situaciju u pčelinjancima ali naše je da proverimo naše greške i da sledećih godina greške ne ponovimo i ponovo trpimo štete.

Van mreže zoran drpljanin

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1042
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kula-planinarski dom
Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
« Odgovor #22 poslato: Novembar 11, 2016, 17:11:53 »
Danas sam bio kod prijatelja ima 30 poloski,nismo hteli neki pregled,nego onako nasumice da pogledamo i kod druge koju smo pogledali,nema pcela uopste,hrane ima oko 20 kg...Krenuli smo redom i krajnji rezultat je tri kosnice bez pcela sa doste hrane...On je radio tretmane gore spomenutim amitrazom sa buvljaka... Pregledao je pre dvadeset dana i bilo je sve u redu... Da li je neka bolest ili ne,ko to zna ali je uzrok sigurno varoa....Kod mene sve u redu,jedino sto sam primetio,da kod RV kosnica nisam video pcele,na dnu su u klubetu,a kod poloski su mi pcele bile na satonosoma,mada nisu probile mednu kapu,ima hrane...

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
« Odgovor #23 poslato: Novembar 12, 2016, 00:24:36 »
I nikad ne zaboravimo: varoa kao parazit je jedno zlo. Zlo sa kojim bi mogli...
posebna priča je što ona sa sobom nosi masu drugih uzročnika oboljenja pčela, bakterija i virusa.
Jedno ispitivaje je pokazalo da u hemolimfi i pčela i varoe ima u preko 60% uzoraka spora nosema ceranae...
Po sećanju, rekao bih da je procenat oko 65%.

Van mreže Mihajlovic Mitar

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 19
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Lopare
Odg: Matematika u pčelarstvu
« Odgovor #24 poslato: Februar 20, 2017, 21:33:17 »
Postavio bih dva pitanja kolegama. Kakva su vasa saznanja o tome da li u jednu celiju moze uci vise varoa i ako je to tacno kako tada dolazi do oplodnje, mislim ko koga oplodi posto bi se tu teoretski naslo vise muzjaka, dva ili vise? I da li neko zna koliki broj hromozoma ima varoa? Nadam se da pitanja nisu laicka.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
« Odgovor #25 poslato: Februar 20, 2017, 21:58:38 »
Postavio bih dva pitanja kolegama. Kakva su vasa saznanja o tome da li u jednu celiju moze uci vise varoa i ako je to tacno kako tada dolazi do oplodnje, mislim ko koga oplodi posto bi se tu teoretski naslo vise muzjaka, dva ili vise? I da li neko zna koliki broj hromozoma ima varoa? Nadam se da pitanja nisu laicka.

Милсим да  у једну ћелију може ући више оплођених вароа у време велике заражености заједнице. А даље, не знам...

Хромозоми, мужјак има 7 хромозома  а женка 14.

Поздрав...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Mihajlovic Mitar

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 19
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Lopare
Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
« Odgovor #26 poslato: Februar 20, 2017, 22:25:49 »
Hvala kolega Vojo na brzom odgovoru. I ja imam podatke iz literature da moze vise zenki uci u jednu celiju. To sve me navodi na razmisljanje, mislim na to kako varoa podnosi razmnozavanje u tako bliskom srodstvu, koliko sam shvatio genetiku zenka ce na svoje potomstvo u ovom tipu razmnozavanja prenijeti identican genetski materijal, pa se zapitam da li postoji mogucnost da se u slucaju ulaska vise varoa u istu celiju moze desiti da muzjak jedne varoe oplodi cerke druge varoe pa da tu dodje do nekakvog ukrstanja gena. Po nekoj mojoj logici ako je tacna tvrdnja naucnika o nacinu razmnozavanja varoe sve varoe bi trebale nositi identican genetski materijal, ili pak dolazi do nekih genetskih mutacija pomocu kojih postaje otporna na razne preparate i slicno.
I da li vi kolega imate informaciju iz literature ili licnog iskustva da li varoa moze da se rzmnozava u maticnjaku?

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
« Odgovor #27 poslato: Februar 20, 2017, 22:57:09 »
Колега и пријатељу Митре,
Мислим да не може да се размножава у матичњацима јер је кратак период затвореног матичњака као и положаја матичњака, мада сам видио слике варое на матици...

Што се тиче мутација, нисам довољно стручан али мислим да долази до мутација јер ипак постоји више врста варое. Кажу да је ова наша корејска најопаснија...
Међутим мислим да је пчелар својом величином сатне основе коју им је додавао са ћелијама 5,37мм допринео њеном ширењу.
Имам по том питању неко своје мишљење а то је да је све кривац човек.  Да је пчелама омогућено ројење, довољна количина трутовског саћа и одговарајућа величина радиличког саћа и већа количина прополиса у кошници ( црног саћа) мислим да би се пчеле саме одбраниле од варое.
Одузимање меда такође има велики утицај у развоју варое (неко моје уверење).

Добро је што имамо људе са пољ, факултета који вероватно имају више доступне литературе и информација и који се баве изучавањем ових проблема.
Радујем се твом присуству на овом нашем форуму и надам се да ћеш нам пренети мноштво корисних информација.. 

Поздрав драгим пријатељима...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Mihajlovic Mitar

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 19
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Lopare
Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
« Odgovor #28 poslato: Februar 20, 2017, 23:12:01 »
Hvala kolega Vojo na lijepim rijecima :)
Da slazem se sa vama da je covjek svojim mijesanjem u zivot pcela sve zakomplikovao, primjer je i to da bi varoa kod nas vjerovatno stigla mnogo kasnije a pitanje da li bi ikad da ljudi nisu selili razne pasmine pcela na podrucja zarazena varoom, a da te pcele nisu imale naravno prirodan mehanizam odbrane.
Sto se tice promjera celija evidentno je da pcele u prirodnom stanistu grade celije razlicitog precnika i da to vjerovatno ima uticaja na razvoj varoe.
I naravno da se slazem da oduzimanje meda slabi imunitet zajednice pa samim tim i otpornost na viruse prenijete varoom.

Van mreže Mihajlovic Mitar

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 19
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Lopare
Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
« Odgovor #29 poslato: Februar 20, 2017, 23:14:36 »
Sto se toce razmnozavanja u maticnjacima, mene brine to da varoa iako nije uspjela da zavrsi ciklus raznozavanja ipak moze prenijeti neki od virusa na maticu i samim tim umanjiti njen kvalitet, duzinu zivota i slicno.