Radovi na pčelinjaku > Praktično pčelarstvo i metode pčelarenja
Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
Vojko Aleksic:
Dragane, potpuno si u pravu. Ali ti to govoriš i na osnovu iskustva i na osnovu saznana iz literature.
Šta će da radi početnik kome je prvi susret susret sa crnim saćem i dalje o toga ne vidi?
Ja samo iznesem svoj stav i praksu i dalje o tome ne polemišem, niti me interesuje. Vidim da se mnogi bespotrebno prepucavaju.
Dragan Šošić:
Postoji jaka veza teorije i prakse. Već sam rekao da mnoge stvari kasno shvatimo, jer se preko mnogih važnih članaka olako pređe. Zato što neki ništa nisu pročitali i lupaju iako imaju dug staž. Odgovorno sam upotrebio ovu reč jer je to lako dokazivo. Imam čitav niz takvih bisera. Vremenom ću ih komentarisati. Otvorena je i tema o pčelarskim nedoumicama. Kada je čovek postavio pitanje jer je izgovorena takva proizvoljnost zaradio je četvrtu ličnu i ubrzo zatim izbačen je sa foruma. Zato dajem i reference gde se nešto može i pročitati i naravno naučiti. Ja stvarno ne umem kratko da odgovorim na složena pitanja, a svako pitanje je takvo. Zašto je naizgled jednostavno pitanje složeno i ne može se dati telegramski odgovor? Moram ti dati primer. Neiskusan pčelar polovinom decembra postavlja pitanje šta da radi sa društvom koje očigledno nema maticu i dobije kratak i jasan odgovor: ne diraj ništa do marta?! Ako želiš čoveku pomoći mora mu se objasniti problem sa više gledišta. Mora se reći da će u tom slučaju društvo dobiti nozemu i ugroziti pčelinjak i obrazložiti zašto. Na dobar teoretski deo ga upućuješ jer “dok su majstori svirali nisu falširali”. Pogledaj dobro šta se sve piše i biće ti jasno zašto tako mislim (ne na ovom forumu).
Sa druge strane ako čoveka zanima gde i kako postaviti koji ram i kako u datom trenutku skiciraću mu. Malo podataka i kratak odgovor gde jedan kaže “Ništa ne diraj” (a onda na svom pčelinjaku uradi solidan pregled je obmana. Onda drugi kaže “Virni”, treći, neodlučno “Pa mogao bi možda”, a vreme prolazi. Naročito je neugodno kada se na jednoj temi kaže “Uradi ovako”, a na drugoj, po istom pitanju, nešto sasvim deseto. A toga ima. Predstaviću takve “raskorake” u mišljnju u skorije vreme. Dragi prijatelju prepucavanja vode ljudi vrlo loše namere. Kada neko tvrdi da ne zna šta je to pravilan oblik klubeta (pravilni prečnik, kako ga Voja naziva), a uz to piše za pčelar, član je redakcije i urednik foruma to je vrlo loše. On je autoritet pa mu treba verovati. Danas je npr. Saša Bauk lepo čoveku obrazložio šta je to i verujem da si pročitao. Šta onda reći za “autoritet”…ima li dobru nameru ili ponižava početnike i sve ostale svim ponašanjem. Prosudi sam. To sa dobrom pčelarskom praksom nema veze.
Ja drugačije ne umem. Ko ume ne osporavam ako je drugoj strani jasno i ako je tačno.
Esad Jusić:
Dragane,
Ja volim lično iskustvo: svoje i tuđe. No, nezaobilazna je i literatura, i teorija, i pokušaji, i nagađanja, i greške, i uspjesi itd. Ako hoćeš da baš nijansiraš o čemu bi da govorimo, onda bi bilo više vrsta saća: djevičansko, boja vanilije, svijetlobraon, braon, tamnobraon, tamno, crno i sl. Naravno, znamo šta je neupotrebljivo saće. Nekoliko puta sam cijelu sezonu "trenirao" pčele u plodištu DB 12. Matica je zalegla, između ostalih, i 2 tamna saća. Povlačio sam ih ka krajevima pa su ubrzo dospjeli na prvo i zadnje mjesto. No, stalno ih je matica zalijegala. Jednostavno, ni pčele ni matica nisu dale to tamno saće iz plodišta. Sad se pitam, da li bolje znaju pčele ili ja šta im je bolje? Naravno, ovdje razmjenjujemo mišljenja, iskustva, pokušaje, želje, ideje..., a ne da namećemo mišljenja, pjenimo ili se svađom vrijeđamo. Ove godine se dvoumim da umjesto stavljanja s. osnova na mjesto starog saća, ostavim pčelama da sve riješe po svom ćeifu. Naravno, od starog saća ostaviću "vodilicu", tj. usmjerivač u vidu starog saća visine 5-10 mm. "Pčelar" ne čitam jer ga ne primam ovdje, a volio bih ga pratiti. No, ima i "BH pčelar".
Pozdrav.
Vojko Aleksic:
Kolega Esade, da li je između tamnog saća na krajevima bilo punih ramova sa medom?
Esad Jusić:
--- Citat: Vojko Aleksic Januar 14, 2011, 22:55:04 ---Kolega Esade, da li je između tamnog saća na krajevima bilo punih ramova sa medom?
--- Kraj citata ---
Da, i to me najviše i čudilo jer je ram s medom i pergom bio kao neka pregrada do zadnjeg rama, ali badava, opet leglo. Drugi put sam plodište slično tako našao "pregrađeno" na tri dijela.
Pozdrav, svako dobro.
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
[*] Prethodna strana
Idi na punu verziju