Košnice Voja

Ostale teme na forumu => Ostale teme u pčelarstvu => Temu započeo: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 07:11:45

Naslov: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 07:11:45
Ne znam baš puno o pčelama i pčelarenju, ali, čitajući nešto literaturu i forume, nailazim na neke, rekao bih suprotstavljene stavove i mišljenja, pa bih želeo da ih zajedno "protresemo", izanaliziramo i neke već postulate, koji se prenose sa kolena na koleno, uporedimo, kako sa naukom, tako i sa svakodnevnom praksom ( koje, ponavljam, baš i nemam, ali se oslanjam na one koji je imaju ).
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 07:17:10
Istina ili ubana legenda br.1:
Med i neki drugi pčelinji proizvodi se ne smeju konzumirati metalnom kašikom

Meni se čini da je ovo tradicionalni stav, od pre ko zna koliko godina, kada nerdjajući metali, hemijski neutralni, nisu bili u upotrebi. Teorija verovatno vuče korene iz vremena kada se za pribor koristio aluminijum, alpaka i slično. U to me uverava i činjenica da niko ne pominje ni plastične kašikice, već samo drvene.
Ovo pravilo se nalazi odštampano na mnogim "lecima", koji su na ovogodišnjem sajmu deljeni mušterijama.

Istina, ili...?

Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 07:36:58
Istina ili urbana legenda br.2
Za kasnu prihranu pčela, u nedostatku zaliha meda za prezimljavanje, bolje je koristiti sirup od invertovanog šećera, nego od saharoze (običan kuhinjski šećer)
Čitajući svašta po internetu, naletim i na ovu raspravu na "pcela.hr" (post učesnika "imameda"): http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=2&t=7315

Opšteprihvaćenu teoriju znamo. Kakva su iskustva? I uopšte, šta se dešava sa zimskim pčelama u jesen? Da li one samo dembelišu po košnici, ili ipak dobijaju konkretne zadatke?

Istina ili...?
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 08:00:21
Istina ili urbana legenda br.3
Najkvalitetnije su rojevne i matice tihe smene, a najlošije su prinudne matice

Možda nisam baš najbolje razumeo, ali gotovo svi metodi (osim razrojavanja društva, koje je već ušlo u rojevni nagon i izvuklo matičnjake) se zasnivaju upravo na prinudnim maticama. Pa čak i kod veštačkog presadjivanja, mi matičnjake dajemo na negu bezmatku.
U komentarima svih ovih metoda navodi se kako dobijamo izuzetno kvalitetne matice, što se kosi sa gorenavedenom tvrdnjom.
Još kad šesti dan porušimo sve zatvorene matičnjake...

Dakle, kako pčela u tihoj smeni zna da odabere prave larvice, koje će odnegovati u matice, a u slučaju prinudnih matičnjaka gubi to "Znanje"? Ili još bolje, kako mi znamo da odaberemo larvice, koje ćemo presaditi i dati pčelicama na dalju negu, a da one to nisu u stanju?

Pri tome imamo u vidu da su sve larvice u PZ do trećeg dana života hranjene istom hranom - matičnim mlečom. A tvrdnja je i da feromoni matice iščile već za 6 sati. Dakle, kad pričvrljimo, ili uklonimo maticu, PZ teoretski ima 5 dana i 18 sati da odabere larvice, oko kojih će izvući matičnjake, a da te larvice ne uzgube ni mikron kvaliteta zbog loše ishrane.

Istina ili...?
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Драган Нешковић Oktobar 07, 2016, 16:17:49
Istina ili ubana legenda br.1:
Med i neki drugi pčelinji proizvodi se ne smeju konzumirati metalnom kašikom Istina, ili...?


Ненаде,

Генерално речено, човек би био много здравији да користи дрвени прибор за јело, колико је год то могуће.
То важи и за употребу дрвених кашика, када је мед у питању.

Међутим рећи да се мед и остали пчелињи производи "не смеју", узимати металном кашиком, наравно да није тачно.
Та прича углавном потиче од "пчеларских научника", који том причом праве илузију тобожње бриге за купце свога меда.
На пример и ја људима саветујем да мед узимају дрвеном кашиком, али им нећу рећи да "не смеју", металном.

Како ми пчелари врцамо мед, у дрвеној центрифуги? Па већина центрифуга у србији је и дан данас онај лом од поцинкованог лима, погледајте слике по форумима у чему пчелари, врцају мед?
На крају крајева, а где нама пчеларима мед стоји? У дрвеним бурадима? Неће бити зар не?
Врло мало пчелара има адекватну амбалажу за мед.
Мед се углавном чува у којекаквим кантама, што пластичним, што металним. Врло ретко та наша амбалажа одговара намени.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Драган Нешковић Oktobar 07, 2016, 16:35:06
Istina ili urbana legenda br.2
Za kasnu prihranu pčela, u nedostatku zaliha meda za prezimljavanje, bolje je koristiti sirup od invertovanog šećera, nego od saharoze (običan kuhinjski šećer) Čitajući svašta po internetu, naletim i na ovu raspravu na "pcela.hr" (post učesnika "imameda"): http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=2&t=7315 (http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=2&t=7315)


Текст о инвертованом сирупу код колега на хрватском форуму је добар, и тачан.
Као и већина ствари везане за пчеларство, такви текстови нису ин, јер ако људи сазнају сву штетност већине инвертованих сирупа, ко ће онда куповати те сирупе, разне дупликаторе и сл.
Цела прича око инвертованог сирупа базирана је на прављењу профита, на пчеларима. Све остало су глупости.

Пчелари које се баве "касном прихраном пчела, због недостатка залиха меда потребног за зимовање њихових пчела", треба да учине услугу себи и својим пчелама. Треба да се ману пчеларења, није то посао за њих.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 17:06:11
Istina ili ubana legenda br.1:
Med i neki drugi pčelinji proizvodi se ne smeju konzumirati metalnom kašikom Istina, ili...?


Ненаде,

Генерално речено, човек би био много здравији да користи дрвени прибор за јело, колико је год то могуће.
То важи и за употребу дрвених кашика, када је мед у питању.

Међутим рећи да се мед и остали пчелињи производи "не смеју", узимати металном кашиком, наравно да није тачно.
Neškoviću, upotrebio si sve moje argumente, koje sam mislio da koristim kao podpitanja u daljoj diskusiji. pridodajem im samo i prohromske kante i druge posude za čuvanje meda. Ne bih išao čak daleko do pocinkovanih plekanih centrifuga, iako je to potpuno tačno.

Dakle, jedan mit smo raskrinkali, ukoliko nema drugih kolega sa uverljivim dokazima da to nije mit, nego istina...
Hvala.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 17:15:47
Istina ili urbana legenda br.2
Za kasnu prihranu pčela, u nedostatku zaliha meda za prezimljavanje, bolje je koristiti sirup od invertovanog šećera,


Цела прича око инвертованог сирупа базирана је на прављењу профита, на пчеларима. Све остало су глупости.
Dakle, još jedan mit je blizu raskrinkavanja...
Čekamo eventualnu, ubedljivu kontraargumentaciju.
Citat
Пчелари које се баве "касном прихраном пчела, због недостатка залиха меда потребног за зимовање њихових пчела", треба да учине услугу себи и својим пчелама. Треба да се ману пчеларења, није то посао за њих.
Ovo je, smatram, potpuno tačno i važi za one, koji su svoje pčele baš opljačkali...
A šta ćemo sa mnome nesretnikom, koji nije ni liznuo med iz svojih košnica ( ali bukvalno ni liznuo ), a ima utisak da je u njima bilo duplo više meda 01. septembra, nego 01. oktobra?
A mislim da ima još kolega, koji se žale na stanje zaliha, za koje ipak nemam prava da tvrdim da ništa nisu oduzimali...
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Драган Нешковић Oktobar 07, 2016, 17:25:28
Istina ili urbana legenda br.3
Najkvalitetnije su rojevne i matice tihe smene, a najlošije su prinudne matice Istina ili...?


Све је то условно, по мени тај редослед иде овако. Матице тихе смене, ројевне матице, матице настале из присилних матичњака.

Што се тиче квалитета саме матице, мислим да је матица тихе смене нешто најбоље, што одређено пчелиње друштво може дати. Да ли ће та матица у коначном бити заиста добра, зависи наравно и од других фактора.

Ројевне матице заиста могу бити одличне, а могу бити и лоше, плус они остали фактори. Како се заломи ...

Матице из присилних матичњака, ја проматрам у две групе. Оне које произведу саме пчеле, и оне које пчеле произведу уз посредовање човека. Ту предност дајем природи.

Мада је сасвим могуће доћи и до врло квалитетних матица, разним методама које пчелари примењују.
Али када се реално сагледа наша пчеларска пракса, све те приче о "високим селекцијама матица, на све и свашата", немају наравно везе са мозгом. То је тотално индивидуална категорија у којој, кључну улогу игра људска и пчеларска савест. Ту категорију нећу да коментаришем.

У принципу постоје две врсте пчелара. Они који су радни и знају, и они који нису радни и не знају, тачније речено неће да науче. Производња матица је сложен и одговоран посао, за нормалне људе.
За неке друге људе, то је само начин да дођу до новца.
Квалитет ових матица зависи од највише непознатих, па су сходно томе оне по мени, на крају приче о квалитету матица.

Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Драган Нешковић Oktobar 07, 2016, 17:37:15
A šta ćemo sa mnome nesretnikom, koji nije ni liznuo med iz svojih košnica ( ali bukvalno ni liznuo ), a ima utisak da je u njima bilo duplo više meda 01. septembra, nego 01. oktobra?


Ненаде,
"Утисак", није категорија коју требаш да користиш у свом пчеларењу. Са којом кошницом пчелариш?
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 17:39:30
Istina ili urbana legenda br.3
Najkvalitetnije su rojevne i matice tihe smene, a najlošije su prinudne matice Istina ili...?


Мада је сасвим могуће доћи и до врло квалитетних матица, разним методама које пчелари примењују.
Али када се реално сагледа наша пчеларска пракса, све те приче о "високим селекцијама матица, на све и свашата", немају наравно везе са мозгом. То је тотално индивидуална категорија у којој, кључну улогу игра људска и пчеларска савест.
За неке друге људе, то је само начин да дођу до новца.
Квалитет ових матица зависи од највише непознатих, па су сходно томе оне по мени, на крају приче о квалитету матица.
Hvala i za ovaj odgovor. Mada, i dalje čitamo o dobijanju kvalitetnih matica.
E sad, mislio sam da ovo pitanje ostavim za neku drugu temu, ali tvoj odgovor naprosto provocira. :
NIkad nigde nisam pročitao, a nisam baš načitan, da je neko, ko je eliminisao "nevaljalu" maticu, pokušao da pobije sve trutove u toj košnici i da poruši sva trutovska legla. A to je tako logična apitehnička mera. Svi znamo zašto... ;)
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 17:49:07
Shvatam da je "utisak" neodredjena kategorija, nepouzdana i često netačna.
Vagu nemam, pa mi je taj nerelevantni kriterijum jedino merilo...

Ako je podatak da je za uspešno prezimljavanje u LR ( te košnice koristim, a dogodine će se dopuniti RV-ama) potrebno oko 20kg meda, to znači da ramovi treba da budu krcati u jednom nastavku. A oni to nisu...
Donji nastavak je samo podmetnut kao tampon zona i ono meda, što je bilo u njemu, vrednice su prenele gore.

I u zdravlje pojele...
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Драган Нешковић Oktobar 07, 2016, 18:30:11

Ненаде,
Што се тиче лр кошнице, ја о њој немам појма, па ти не могу дати ваљани савет, сем овога:
Прочитај пажљиво ову тему: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=699.0 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=699.0) и остале текстове на форуму, о раду са лр кошницом које је писао колега Драган Шошић. Негде ћеш у тим текстовима наћи шта ти је радити.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 21:42:00
Šošića sam pomno ispratio. Mnoge sam stvari copy/paste da ih izdvojim iz mase poruka.
Prikačiću ovde i njegove šeme, kako izgledaju zazimljene košnice. Krajem avgusta - početkom septembra izgledalo je kao crtež gore levo. Prevešao sam tamno saće u gornji nastavak, one su nastavile da se razmnožavaju i da prostiš, jedu, pa to sad izgleda kao dole levo...
Preživeće one meni, makar im kupovao po teglu meda nedeljno (pošto njihovog nema ) i hranio jednu po jednu...

No, malo podjosmo za mojim problemom, a odstupismo od teme.
Dakle, šta kaže praksa? Da li je prihrana u oktobru štetna po zimske pčele ( zapažam da u košnici ima još uvek starih pčela ) ili je i to samo urbana legenda?
Ako jeste, da li je i zašto je prihrana u decembru, ili februaru manje štetna?
A potpitanje je da li te zimske džabalebare u košnici i mufte jedu, ili imaju i odredjene radne zadatke?
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 07, 2016, 23:03:09
Istina ili urbana legenda br. 4
Pčele će ostati na leglu ( preko zime ) i radije uginuti, nego krenuti put hrane.

A istovremeno, imamo i tvrdnju, ravnopravno zastupljenu, da će u nedostatku hrane pčele pojesti leglo.

Šta zaista kaže praksa? Je li ovo istina, ili još jedna legenda pčelarskog predanja?
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: aca peric Oktobar 12, 2016, 10:02:26
Poštovani kolega Nenade.Kolega  Dragan je dao odgovore sa kojima se i ja slažem.Dodao bih da moja praksa kaže da se krajem jula vrši dopuna neophodne zimnice sirupom sa nozevojem uz dodatak 1 ml sirćetne kiseline po 1 kg šećera.Sirup koj ja koristim je 1 kg šećera i 0,8 litara vode.Nekada kada je polena bilo malo,zbog suše,dodam 2 decilitra svežepomuzenog kravljeg mleka uz 0,6 litara vode na 1 kg šećera.Kada dajem mleko ne ide nikakva kiselina u rastvor !!!!!! Rezultati ovakve prakse  su dobri,ali to samo kad mora,kad nema dovoljno meda,tj kad krajem jula nemaju pun LR nastavak meda iznad plodišnog nastavka,u kome u to vreme obično nema rezervi  meda skoro uopšte,već samo leglo i polen.Praksa je pokazala da tokom avgusta i septembra normalno društvo kod nas od tih 25 kg potroši 8 do 10 kg obavezno,pa početak oktobra dočeka sa 15tak do 18 kg meda u rezervi.To je obično dovoljno i za prolećni dobar razvoj,jer obično bude tokom marta i aprila još svežeg nektara.

Kasnije prihrane troše zimsku pčelu i slabe društvo,imate knjigu od ruskih kolega i Taranova koji to detaljno objašnjavaju,a kolega Boris Salaj je to negde postavio,tj link.Tokom septembra ili oktobra se može intervenisati tamo gde je neophodno ramovima iz rezerve sa poklopljenim medom.Ja takve imam u par društava u rezervi,tj nekim društvima ne ostavljam samo za njih 25 kg poklopljenog meda krajem avgusta,već i dodatnih nekoliko ramova sa medom,pa intervenišem tamo gde treba po potrebi.Pogače ne koristim,a kad mora tokom februara,dodam kristalisani med umesto pogače .Ovakvu praksu ne mislim da menjam jer je do sada dala dobre rezultate i meni i kolegama koje znam a rade takođe na taj način.Tokom avgusta ,kad mora,ide stimulativna prihrana sa po 2 do 3 dl sirupa sa nozevojem i mlekom,svako drugo veče 7 do 8 puta.Mada obično to nije neophodno u većini godina.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: aca peric Oktobar 12, 2016, 11:55:01
Istina ili urbana legenda br. 4
Pčele će ostati na leglu ( preko zime ) i radije uginuti, nego krenuti put hrane.

A istovremeno, imamo i tvrdnju, ravnopravno zastupljenu, da će u nedostatku hrane pčele pojesti leglo.

Šta zaista kaže praksa? Je li ovo istina, ili još jedna legenda pčelarskog predanja?

Kolegama kojima se pcele moraju hraniti leglom bih preporucio da batale pcelarstvo,nije to posao za njih.U  12 godina koliko se bavim pcelarstvom nisam imao takav slucaj,niti sam cuo za takve slucajeve od starijih kolega.A  verujem da je moguce  da svojim nemarom  pojedinci dovedu svoje pcele i u takvu situaciju.I
Imao sam nazalost tokom ovih 12 zimskih sezona 2 gubitka u lr kosnicama da su pojele sve u plodistu i da leglo koje su imale nisu napustile iako je iznad u njihovom medisnom nastavku bilo jos dobrih 15tak kg poklopljenog meda.ZAto sam i uveo praksu da iznad lr plodista zazimljavam saplitkim polumedistem sa 12ev ramova i 10 do 12 kg meda unutar tog polunastavka,koji im je lakse dostupan,a tokom avgusta  im u plodiste iz medista ubacim bocno sa obe strane po 1 do 2 lr rama punih poklopljenog meda,naravno samo tamo gde fali,gde vec nemaju takvu situaciju sa obe strane po 2 rama dobro napunjena poklopljenim medom.OVakvom kombinacijom nisam imao gubitke u takvim  kosnicama sa tim rasporedom.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 12, 2016, 13:05:36
Poštovani kolega Nenade.Kolega  Dragan je dao odgovore sa kojima se i ja slažem.
I meni se dopadaju. Prvenstveno, zato što nisu tipa "prepisivanje iz knjige u knjigu, a odatle u forumske postove". A drugo, verovatno sam takve i priželjkivao. :)
Citat
Dodao bih da moja praksa kaže da se krajem jula vrši dopuna neophodne zimnice sirupom sa nozevojem uz dodatak 1 ml sirćetne kiseline po 1 kg šećera.
Ako je ovo sirće zbog invertovanja, onda se ne slažeš baš potpuno sa Draganom...  ;)
Citat
Sirup koj ja koristim je 1 kg šećera i 0,8 litara vode.Nekada kada je polena bilo malo,zbog suše,dodam 2 decilitra svežepomuzenog kravljeg mleka uz 0,6 litara vode na 1 kg šećera.Kada dajem mleko ne ide nikakva kiselina u rastvor !!!!!!
Ovo mleko (sveže pomuženo) nije baš dostupno većini pčelara. Negde sam pročitao ( ne smem reći gde, pošto nisam siguran - puno sam raznih stvari čitao i gledao) da se vodila polemika za i protiv mleka ( možda se čak radilo o mleku u pogači ). A baš ovakva informacija može biti zlata vredna, jer dolazi iz višegodišnje prakse i ne izveštava o negativnim posledicama.
Naravno, dodavanje kiseline bi od mleka odmah napravilo meze - sir.
Citat
Rezultati ovakve prakse  su dobri,ali to samo kad mora,kad nema dovoljno meda,tj kad krajem jula nemaju pun LR nastavak meda iznad plodišnog nastavka,u kome u to vreme obično nema rezervi  meda skoro uopšte,već samo leglo i polen.
Šta ćemo sa majskim rojevima, preuzetim sredinom juna na 5 LR ramova? Ne da nemaju pun nastavak meda, već jedva imaju krajem jula potpuno izgradjen plodišni nastavak, pa, ako imaju, tek dobijaju drugi nastavak sa postupnim dodavanjem ramova sa SO.
Citat
Praksa je pokazala da tokom avgusta i septembra normalno društvo kod nas od tih 25 kg potroši 8 do 10 kg obavezno,pa početak oktobra dočeka sa 15tak do 18 kg meda u rezervi.To je obično dovoljno i za prolećni dobar razvoj,jer obično bude tokom marta i aprila još svežeg nektara.
Da. I ja sam na svojim rojevima imao sličnu situaciju. I lagao bih, kada bih rekao da im nisam davao i šećerni 3:2 i invertovani sirup ( na tri košnice 20 kg čećera (plus voda ) i 12 L invertita... I opet, vizuelno ( ne smem reći "utisak je" - da me Nešković ne grdi ), kao da imaju manje zaliha nego početkom septembra.
Citat
Kasnije prihrane troše zimsku pčelu i slabe društvo,imate knjigu od ruskih kolega i Taranova koji to detaljno objašnjavaju,a kolega Boris Salaj je to negde postavio,tj link.
Ovo će, svakako, biti jedno od pitanja u ovoj temi. U stvari, ovu sam temu i postavio kako bih istisnuo ruske kolege iz srpskog pčelarstva.  :o Pri tome ne mislim na Taranovljev metod razrojavanja, koji je primenjiv svuda, već o drugim stvarima, kao recimo, "kasna prihrana". Pa mi ovde na rastojanjima od Pančeva do Novog Miloševa imamo različite klimatske i pašne uslove. O brdsko planinskim predelima da i ne pričamo. Ako je po ruskim kolegama 1. septembar poslednji dan prihrane radi pojačavanja rezervi, koji je to dan u Maloj Moštanici, Novom Miloševu, Zlataru, Radovanju ili Banatskom Brestovcu? Pa klimat i samim tim i pašni uslovi ni ne podsećaju, rekao bih ni u jednom delu te velike, bratske zemlje, u odenosu na naše. A da ne pričamo o Hrvatskoj, gde se možda obala i otoci razlikuju, a kamoli Zagorje i Panonska nizija.
Dakle, kad kažem istisnuo, mislim na čvrsto zadate rokove, koji se prenose sa kolena na koleno, a da u stvari ne odgovaraju istini u potpunosti. Ne kažem da će pridržavanje tih rokova izazvati štetu. Naprotiv. Ali isto tako, možemo utvrditi da nijedna PZ, koja 1. oktobra ima na zalihama 75 kg hrane, neće, u normalnim uslovima uginuti od gladi. I to je potpuno tačno.
Forum ne treba da citira proverene i dokazane stručnjake sa raznih udaljenih područja i podneblja. Tu literaturu može svako da nadje. Moje vidjenje foruma je na prenošenju ličnih iskustava iz komšiluka. Jedan od dobrih primera je sa SPOS foruma ( parafraziraću, da ne tražim na 100+ strana) po temi stvaranja 10 društava od jednog. Čovek na osnovu svog ličnog iskustva napisa ovakvo nešto:
"Ja sam sa svoje LR košnice dobio 7 rojeva u toku jedne sezone, ali dobiti 10 rojeva sa RV košnice je naučna fantastika..." :D
Imamo mi dovoljno pčelara praktičara, vrhunskih znalaca, potkovanih iskustvom i praksom, da bi smo se oslanjali na literaturu od "pre sto godina", zasnovanu na ispitivanjima u nekim drugim klimatskim uslovima i sa nekim drugim rasama pčela.

Da li je iznurivanje zimskih pčela istina ili urbana legenda. Ne interesuju me ni Rusi, ni ostali Amerikanci. Šta kaže naša praksa? Kakve su posledice zimske prihrane društava, koja nisu nakupila dovoljno hrane do 01.09. iz ma kojeg razloga? Ponavljam, ne šta je ko pročitao, jer i sam sam to uradio.
Kako PZ uspeva da "zabrani" zimskim pčelama unos i preradu prirodne hrane u poznim jesenjim danima, kada ima opštenja sa prirodom i prikupljanja iz iste, a ne uspeva da im zabrani prčkanje oko prihrane?
Citat
Tokom septembra ili oktobra se može intervenisati tamo gde je neophodno ramovima iz rezerve sa poklopljenim medom.Ja takve imam u par društava u rezervi,tj nekim društvima ne ostavljam samo za njih 25 kg poklopljenog meda krajem avgusta,već i dodatnih nekoliko ramova sa medom,pa intervenišem tamo gde treba po potrebi.
Može - ko ima. Nisam uzeo ove godine ni liz, a prošle ih nisam ni imao. Gde su moji ramovi meda iz rezerve? Kad kažem moji, mislim na sve one, koji su "pčelari jednogodci" i nisu oduzimali med svojim tek nabavljenim rojevima. A takvima su ovakvi forumi najkorisniji izvori informacija. Ili bi trebalo da budu.
Citat
Pogače ne koristim,a kad mora tokom februara,dodam kristalisani med umesto pogače .Ovakvu praksu ne mislim da menjam jer je do sada dala dobre rezultate i meni i kolegama koje znam a rade takođe na taj način.Tokom avgusta ,kad mora,ide stimulativna prihrana sa po 2 do 3 dl sirupa sa nozevojem i mlekom,svako drugo veče 7 do 8 puta.Mada obično to nije neophodno u većini godina.
Ove je godine, očigledno, bilo neophodno...

Iako Aco nisi naglasio po kom pitanju odgovaraš, ipak je sasvim upotrebljivo, a naročito deo u kojem si iznosio svoja lična, praktična iskustva. To bi trebao da nam bude cilj - da u naše srpsko, ili čak i šire, balkansko pčelarstvo, uvedemo Perića, Šošića, Neškovića, Rakovca, Brndušića, čika Božu, Voju i druge, a drage nam Australijance, Amerikance i Ruse ostavimo njihovim pčelarima i njihovim pčelicama.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 12, 2016, 13:22:57
Istina ili urbana legenda br. 4
Pčele će ostati na leglu ( preko zime ) i radije uginuti, nego krenuti put hrane.
Kolegama kojima se pcele moraju hraniti leglom bih preporucio da batale pcelarstvo,nije to posao za njih.U  12 godina koliko se bavim pcelarstvom nisam imao takav slucaj,niti sam cuo za takve slucajeve od starijih kolega.A  verujem da je moguce  da svojim nemarom  pojedinci dovedu svoje pcele i u takvu situaciju.
Hmmm, dosta čvrst i isključiv stav. Možda je neki kolega slomio nogu, ili, ne daj Bože, dobio upalu pluća, pa nije mogao da interveniše...
Citat
Imao sam nazalost tokom ovih 12 zimskih sezona 2 gubitka u lr kosnicama da su pojele sve u plodistu i da leglo koje su imale nisu napustile iako je iznad u njihovom medisnom nastavku bilo jos dobrih 15tak kg poklopljenog meda.
Neko bi izveo zaključak da si trebao da prestaneš da se baviš pčelarenjem.  :P Ja ću radije izvesti zaključak DA PČELE, UKOLIKO SU GLADNE, NEĆE POJESTI LEGLO, već će krepati od gladi čuvajući ga.
Citat
ZAto sam i uveo praksu da iznad LR plodista zazimljavam sa plitkim polumedistem sa 12 EV ramova i 10 do 12 kg meda unutar tog polunastavka,koji im je lakse dostupan. ,a tokom avgusta  im u plodiste iz medista ubacim bocno sa obe strane po 1 do 2 lr rama punih poklopljenog meda,naravno samo tamo gde fali,gde vec nemaju takvu situaciju sa obe strane po 2 rama dobro napunjena poklopljenim medom.OVakvom kombinacijom nisam imao gubitke u takvim  kosnicama sa tim rasporedom.
Iako si već odgovorio na postavljenu dilemu OVO JE INFORMACIJA ZLATA VREDNA. Siguran sam da nema literature ni ruske, ni domaće, gde se ovo može pročitati. Još samo potvrdi - EV ramovi  stoje ukršteni u odnosu na LR ramove u plodištu? Da? Ne?

Naravno, korisna onima koji imaju više godina pčelarenja za sobom. Svakako će razmisliti i o uvodjenju EV košnica na svom LR pčelinjaku.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: aca peric Oktobar 12, 2016, 14:50:49
Da ev ramovi su ukrsteni u odnosu na lr u plodistu i skoro da dodiruju satonose lr plodisnih ramova.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: aca peric Oktobar 12, 2016, 15:01:58
Kolega nenade secer nije isto sto i nektar iz prirode i njegova prerada iscrpljuje  sve pcele i ovde i u rusiji i bilo gde i zato se prihrana ovde radi pre izlaska zimskih pcela iz poklopljenog legla,a kada je rec o rojevima oni se moraju odmah negovati redovnom prihranom,a hranjenjem u bespasnom periodu  u septembru ili kasnije,mnogo verovatnija verovatnoca je da ce postati zrtve grabezi od jacih drustava nego sto ce napraviti neku zalihu.rojevima ne treba ista zaliha kao i jakim drustvima,a vremenom cete se sami uveriti da ne mozete izvuci formule za svaku situaciju u kojoj ce se naci vase pcele i da stvari inisu crno bele vec ima mnogo nijansi.licno uvazavam i ucim dosta od kolega iz rusije,taranova i ekipe,na vama je sta cete vi uraditi,ima nijansi po regionima i tu ste u pravu,ali ima mnogo stvari koje vaze svugde,kao na primer da se zimska pcela ne uposljava rmbanjem u preradi belog secera i pravljenju zimskih zaliha.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 12, 2016, 15:14:08
Da ev ramovi su ukrsteni u odnosu na lr u plodistu i skoro da dodiruju satonose lr plodisnih ramova.
Potencirao sam ovo pitanje, jer je grupa iskusnih pčelara već postavila postulat da su ukršteni ramovi glupost. čak su i razvili "uverljive" teorije zašto to nije dobro. Naravno, i sam sam zaključio da je u pitanju neka lična netrpeljivost, a da ti autori verovatno nikad nisu ni probali takvu konfiguraciju.

Tvoje iskustvo iz prakse je razbilo još jednu urbanu legendu ( iz novijih vremena ), koja nije stigla da osvane po ovoj temi, a bila je u planu. :)
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 12, 2016, 17:01:22
Kolega nenade secer nije isto sto i nektar iz prirode i njegova prerada iscrpljuje  sve pcele i ovde i u rusiji i bilo gde i zato se prihrana ovde radi pre izlaska zimskih pcela iz poklopljenog legla,
Aco, težište mog pitanja je bilo na datumima - šta se smatra krajnjim rokom dopunske ishrane, kao i zašto zimske pčele ne učestvuju i ne iscrpljuju se kod unosa iz prirode, a habaju se unosom iz hranilice?
Priznaćeš da klimatski uslovi u Rusiji i Srbiji nisu na nivou nijansi...

U principu, nisam ovo pitanje postavio napamet ( u stvari, nisam nijedno po ovoj temi postavio napamet). Na forumu SPOS nadjoh čoveka koji je, podstaknut znatiželjom i žedan znanja obeležavao pčele.  Zoran Krstić je naproleće nalazio obeležene pčele iz juna i jula prethodne godine.
Ima mnogo postova u temi, pa mi je sad teško da to ponovo nadjem, ali evo jednog: http://spos.info/forum/index.php?topic=19433.msg482742#msg482742
Pa ovaj http://spos.info/forum/index.php?topic=19433.msg488785#msg488785

Ima negde i o obeleženim junskim pčelama, ali nemam živaca sad da tražim.

Milan Mihajlović je dao sledeće podatke:
Zoki dužina života pčele zavisi od mnogo, mnogo uslova ....
Evo  još neko se zanimao sa beleženjem pčela , pa uporedi .
"Na Harkovskom naučnoistraživačkom institutu za pčelarstvo pokazuju da leto  ne dožive :
-60,8% od pčela izleženih do 26 jula .
-17,5% od pčela izleženih u periodu od 26 jula do 26 avgusta
-11,6% od pčela izleženih u periodu od 27 avgusta do 07 septembra
-30% od pčela izleženih u periodu od 08 septembra do 13 oktobra ..
Skoro sve pčele izležene u avgustu i početkom septembra prežive zimu  a mnoge od njih ostanu žive skoro do maja "

Dakle, imaće još toga da se kaže o zimskim pčelama i njihovom angažmanu na odredjenim zadacima, u odredjeno vreme.

Nikako ne bih voleo da neko shvati kako vodim polemiku sa pojedinim kolegama. Nemam kvalifikacije da bih to mogao činiti, ali jednostavno, nalazim teme, koje nekako iskaču iz svih logičkih zakona, ili su očigledno posledica "prepisivanja" nekih starih ( pa i zastarelih ) "saznanja", ili su pak u sukobu sa mišljenjima drugih kompetentnih pčelara ( istina je samo jedna ). Šta ću, kad se Šošić povukao, moram ja  :)
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: aca peric Oktobar 12, 2016, 17:59:52
Kolega nenade,ne pratim sposov forum,jer nemam vremena puno za komp,drzim se samo ovog foruma,ali  prvenstveno literature i licnih zapazanja i licnih razmena iskustava..ono sto sam primetio je da kod nas,timocka krajina,nema vise bitnog unosa ni tokom avgusta,a kamo li u septembru i oktobru i da se pcele od kraja jula usredsredjuju na negu zimskog legla i vec pocetkom septembra kad to leglo izadje svo,matice drasticno smanje zaleganje na po 2 srednja rama obicno da bi vec oko 20 septembra prestale skroz na neki period ili i na duze,zavisno od medne rezerve..rekao sam vam sta  ja radim,a i drugi iskusniji pcelari iz mog kraja,a vi cete se sami uveriti kakvi su rezultati hranjenja tokom septembra ili oktobra.u svakom slucaju,srecno zimovanje.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Драган Нешковић Oktobar 12, 2016, 19:48:00
"To bi trebao da nam bude cilj - da u naše srpsko, ili čak i šire, balkansko pčelarstvo, uvedemo Perića, Šošića, Neškovića, Rakovca, Brndušića, čika Božu, Voju i druge, a drage nam Australijance, Amerikance i Ruse ostavimo njihovim pčelarima i njihovim pčelicama".

Ненаде,
Хвала теби на лепом мишљењу али онај тип Нешковић, никако не стоји у строју осталих уважених и набројаних колега. Тај тип је тек почео да пчелари, и њему ту једноставно није место. Веруј ми на реч, знам човека  ;) 
Поздрав  :)
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 12, 2016, 20:47:54
Dragane, taj lik, Nešković, već sada ima šta da kaže kolegama, većim početnicima od njega samoga...
S tim da je rečeno zasnovano na ličnom iskustvu.
Verujem da će se ubrzo izlaktati medju velikane, obzirom na pristup.

Izgleda da se Aca malo naljutio, a upravo ono, što je poslednje napisao, ide u prilog temi. Moje su i 01.10. imale zatvorenog legla za sve pare, a polen su unosile sve vreme, do ove oktobarske kiše.
Mislim, možda je taj vremenski limit praktičnije i tačnije uvesti u odnosu na vremenske prilike, nego ga vezati za datum.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Драган Нешковић Oktobar 12, 2016, 22:39:35
Ненаде,
Тај тип није од оних што се лактају кроз живот. Разумем шта си хтео рећи  8)  и ту би прича о том пчелару почетнику, требала да стане. Има много паметнијих тема за наш форум.


Пчеларство никако не треба стриктно везивати за "датум", и име месеца. Сви послови треба да буду планирани у оптимално време, и да буду у складу са природним условима и стању сваке појединачне кошнице.
Већина проблема настаје када се ради шаблонски, било по савету "искусних", било зато што то негде пише.


Основ успешног пчеларења је упознати биологију пчеле, изучити болести пчела, упознати и разумети природне услове на микро-локацији где се налази пчелињак, онда треба добро савладати технологију рада са одређеном кошницом, и њу прилагодити условима у природи ... нема ту неке велике филозофије.


У принципу, доста уопштених правила заиста важи за многе терене. Међутим сваки терен има своје специфичности које могу значајно да се разликују. Зато је битно прилагодити свој рад условима у природи.
Може се и у октобру додати сируп пчелама, ако се стекну услови који то дозволе. То није правило ни савет, то је могућност која постоји на одређеним теренима, а на неким не. Пчелар мора да разуме те процесе, и када шта може безбедно да уради. То је суштина.





Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: zoran drpljanin Oktobar 13, 2016, 10:18:11
Dragane.

Skromnost je vrlina dobrih ljudi ?!
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 13, 2016, 11:00:15
Višegodišnje iskustvo u pčelarstvu je važno sa stanovišta provere i usvajanja stečenih znanja ali nikako nemože da bude sticanje znanja. Proces sticanja znanja je učenje. Čak i najosnovnija znanja ( pisanje slova i brojeva i slično ) kojima čovek raspolaže morala da se usvoje učenjem. Zato pčelari radi uspešnog pčelarenja moraju učiti kao vid sticanja znanja a onda to primenjivati u praksi kao vid provere. Pravilna primena znanja vodi pravilnom zaključivanju a u pčelarstvu ima monogo pogrešnih tvrdnji ili pogrešnih zaključivanja što često pčelare odvodi sa ispravnog puta u sticanju znanja i ostvarivanju rezultata u pčelarstvu. Znanja koja se nalaze u pčelarskim knjigama su rezultat znanja generacija iza nas i iskustveno do takvih saznanja pojedinac koji se bavi pčelarstvom sigurno nikada ne bi mogao da dodje. Zato ne treba mešati politiku i reći odbacujemo Ruse ili Amerikanci i slično naučna znanja su važna i ispravna kad je u pitanju život pčele, kao i uopšteno sve vezano za gajenje pčela osim sezonskih radova odnosno izbora tehnologije koja mora da odgovara uslovima pčelarenja. Iz tog razlika postoji razlika u tehnologiji i kod nas između samoh pčelara a da ne govorim između uslova Rusije i Amerike. Pogrešno je apriori sve odbacati kao i sve prihvatati već na osnovu znanja razlikovati jedno od drugog.
   Znanje je u osnovi svega. Osnovno znanje koje sam naučio od pokojnog kruševačkog pčelara Žike Đurića glasi “Pčele ne smeju biti gladne i bolesne“. To je pravilo kojeg se pčelari moraju držati da bi imali pčele ali za uspešno gajenje pčela potrebna su i šira znanja. Da bi se došlo do znanja iz oblasti gajenja pčela neophodno je čitati ( prvenstveno stručne knjige a zatim i pčelarske časopise ), imati mentora starijeg i iskusnijeg pčelara uz koga će te učiti, slušati pčelarska predavanja kao i pratiti razne diskusije putem elektronskih medija ( grupe, fejzbuk, forum i slično ). Obično se u šali kaže da „pripravnički staž u pčelarstvu traje više godina a neki čak smatraju da je to 10 godina“ ili „Sa 15 pčelarenja si samo dobar početnik“. Pčelarenje u različitim uslovima, različitim tipovima košnica i u godinama sa različitim vremenskim prilikama utiče na različita često suprotna mišljenja o pojedinim pitanjima na šta veliki uticaj ima znanje, odnosno neznanje mnogobrojnih diskutanata. Zato se savetuje pčelarim da u uslovima plasiranja mnogobrojnih informacija probaju da uče tako što će nova saznanja proveravati u valjanoj stručnoj literaturi.   

Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 13, 2016, 11:11:13
Negde sam primetio da se pominje „pčele jedu leglo“ pa da ne bi tražio i citirao iznosim sledeće: Samo u periodu prolećnog razvoja kad se leglo dosta razvije a ponestane unos cvetnog praha ( nestanak belančevina ) pčele pokušavaju da produže vrstu ne bi li dočeklai da se u prirodi pojavi cvetni prah tako što sisaju belančevine iz starijih larvi i hrane mlađe larve. To se obično dešava kad pada kiša pa pčele ne izlaze po nekoliko dana i tada često vidimo na poletaćci izsisne larve u vidu njene košuljice. To su ostaci larve koje pčele izbacuju posle isisavanja belančevina.               
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 13, 2016, 11:50:15
Pročitao sam da neko daje mleko u pripremnom periodu za zimu i ja o tom mislim sledeće:
Ako pčelama u okviru pripreme pčela za zimu dajemo zamenu za cvetni prah onda je najbolje dati pekarski kvasac. Davanjem mleka i drugih zamena pojačavamo količinu legla a gubimo na kvalitetu odnosno masnom tkivu. Cela suština zimovanja pčela je smanjenje legla od strane pčela u period kad se pripremaju za zimu ( slično smanjenju posle suncokreta ) da bi leglo bilo dobro hranjeno, kako bi pčele bile sa četiri puta više masnog tkiva, da bi dočekalo da i iz tog masnog tkiva odnegovalo prvu generaciju pčela. Od svih zamena za cvetni prah samo kvasac povećava masno tkivo dok ostali povećavaju leglo što je suprotno prirodnom određenju zimovanja pčela. Pekarski kvasac utiče na povećanje masnog tkiva u organizmu pčele što je za zimske pčele jako važno. Pekarski kvasac se meša sa mlevenim šećerom bez vode u odnosu (1) jedan prema (9) devet tj. Jedna funta kvasca ( 0,5kg ) sitno izmrvljena meša se sa 4,5 kg samlevenog šećera i takva masa se stavlja u zbeg tako da pčele mogu da je nose. Ili može u plastičnu hranilicu ali izvaditi pregradu. Ako u ovom periodu ima dobrog unosa cvetnog praha onda je ovo nepotrebno.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Rakovac Goran Oktobar 13, 2016, 13:52:36
"To bi trebao da nam bude cilj - da u naše srpsko, ili čak i šire, balkansko pčelarstvo, uvedemo Perića, Šošića, Neškovića, Rakovca, Brndušića, čika Božu, Voju i druge, a drage nam Australijance, Amerikance i Ruse ostavimo njihovim pčelarima i njihovim pčelicama".

Ненаде,
Хвала теби на лепом мишљењу али онај тип Нешковић, никако не стоји у строју осталих уважених и набројаних колега. Тај тип је тек почео да пчелари, и њему ту једноставно није место. Веруј ми на реч, знам човека  ;) 
Поздрав  :)




                             Нанаде мене си ипак мало више преценио. Без лажне скромности али бити у друштву са Војом , Шошићем ... би што се мене тиче било претенциозно. Сасвим је довољно што смо на истом форуму где без задршке можемо изнети своја мишљења чак и када су погрешна. Нешковић је то први лепо рекао па му се и ја придружујем . Ево добили смо ових дана право појачање са Миљком Шљивићем , има се на овом форуму од кога учити и научити. Поздрав.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Oktobar 13, 2016, 14:55:43
Gorane, a važi i za Dragana - ja sam vidovit...
Skoro ko Zorka.  :D

Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 09, 2016, 12:23:27
Istina, ili urbana legenda:
Mravlja kiselina je efikasna u borbi protiv varoe
Na mnogo mesta ćemo naći preporuku za tretiranje PZ MK u poznom letnjem periodu.
Naravno, uz upozorenje da vodimo računa o primeni, obzirom na mogućnost oštećenja,
pa čak i smrtnog ishoda kod pčela i matice.

Opet, na drugoj strani, imamo mišljenja da MK u gelu apsolutno ne deluje i ne obara varou.
Gospodja Branimira Marić je odbranila svoj diplomski rad na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine sa sažetkom:

Liječenje varooze složen je i odgovoran posao svakog pčelara, kako zbog očuvanja pčelinjih zajednica tako i kakvoće pčelinjih proizvoda. Mravlja kiselina ima dugu tradiciju u borbi protiv varooze. Dosadašnja primjena mravlje kiseline je opasna za rukovanje, a postupak liječenja je složen i vremenski zahtjevan. Stoga je cilj istraživanja bio ustanoviti djelotvornost 85 %tne i 62 %tne mravlje kiseline u gel formulaciji, kao dugotrajnog tretmana u suzbijanju varoe u našem klimatu. Pokus je proveden sa 16 pčelinjih zajednica podijeljenih u četiri skupine, koje su se razlikovale obzirom na koncentraciju i na položaj pripravka. Pripravak je postavljan ispod i iznad plodišta. Utvrđena je invadiranost pčela i legla prije i nakon provedenog tretmana. Tjedni pad grinja na podložak praćen je tijekom 42 dana. Dinamika pada grinja bila je karakteristična za prirodni razvoj varoe, a usporedbom invadiranosti pčela i legla prije i nakon tretmana, utvrđeno je da preparat nije djelovao na varou.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 10, 2016, 00:35:00
Naravno, kako to u ovim krajevima biva, nije baš sve tako jednostavno i nije gorepomenuti diplomski rad dao konačan odgovor po pitanju mravlje kiseline. Naime, g, D. Bubalo, koji je bio mentor gdji. Marić, učestvovao je u jednom naučnom istraživanju 2001. godine ( dakle ranije ), čiji sažetak glasi ovako:

MUŽA1, M., D. KEKEZ2, M. DRAŽIĆ3, D. BUBALO4, N. KEZIĆ4*
SAŽETAK
Varroa destructor je pčelinji nametnik odgovoran za smanjenu proizvodnju meda i legla i veću smrtnost pčela
tokom zime. Zbog sve veće rezistentnosti nametnika na akaricide i njihovih rezidua u pčelinjim proizvodima
sve se više upotrebljavaju alternativne metode i sredstva u liječenju varoe. Jedna od tih metoda je i tretiranje
mravljom kiselinom.
Mravlja kiselina djeluje na nametnika u poklopljenom leglu i ne ostavlja rezidue u pčelinjim proizvodima.
Koncentrirana mravlja kiselina (60-85%) je vrlo efikasna, ali pri povišenim temperaturama zraka negativno
utječe na pčele. U poslijednje se vrijeme u liječenju varooze, osim koncentrirane, preporuča i upotreba
razrijeđene, 15%-tne, mravlje kiseline.
Razrijeđena mravlja kiselina smanjuje reakciju pčela na liječenje, a povećanje vanjske temperature i različiti
načini primjene pozitivno utječu na njenu djelotvornost (65 – 95%)

Ajde sad ti budi pametan...

Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 28, 2016, 10:12:29
Juče sam otišao do Novog Miloševa i poslušao predavanje mladog doktoranta Slobodana Dolaševića "Let u XXII vek pčelarenja-moja iskustva sa Novog Zelanda", gde je bilo meni nekih interesantnih momenata. Meni interesantnih, jer evidentno je da sam malo "iščašen" po nekim shvatanjima posla, života i slično, a u svojoj glavi, juče nadjoh opravdanja za neke svoje stavove i ideje...  :D

Na samom predavanju, nametnulo se nekoliko pitanja, o kojima možemo razgovarati u ovoj temi.

Istina, ili urbana legenda:
Pčelarstvo je viskorizična a niskoprofitabilna delatnost
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: zoran drpljanin Novembar 28, 2016, 10:59:56
Neso,postujem tvoj stav i narocito pcelarsko opredeljenje,samo visok rizik i mali profit,ne idu zajedno.... E sada,mi biramo prag rizika u svemu....Tvrdim da nekome 30 zajednica,donosi vise,nego nekome 60,samo treba znanja i ljubavi prema ovome. Sto se mene tice,jos sam u fazi zaljubljivanja...
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 28, 2016, 12:33:41
Kakav nabac na volej! Bravo Zoki - odličan šlagvort:
Citat
Sto se mene tice,jos sam u fazi zaljubljivanja...

Istina, ili urbana legenda:
Pčele držimo zato što ih volimo
To je bio odgovor na Slobodanovo pitanje...
Da li je baš to tako? Njegovo sledeće pitanje je bilo: Zašto onda ne držimo mrave, koji imaju daleko veći
stepen socijalizacije nego pčele, koji su i sakupljači i farmeri i stočari...

Ovo "istinito, ili legendarno" pitanje je usko povezano sa prethodnim.
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: zoran drpljanin Novembar 28, 2016, 12:58:41
Ko je pa Slobodan i njegovi mravi ?  Sve cime se covek bavi,treba i da voli, inace dzabe kreci ?! Kasnije dodje znanje pa i ta ekonomska racunica ili profitabilnost onoga cime se bavimo.. Ako nema prvog, nece sigurno biti ni drugog, znanja, a samim tim ni ovog zadnjeg zbog cega se  ljudi bave pcelarstvom....A mozda ce Slobodanovi mravi i skupljati nektar u XXII veku...

Evo opet centarsut, samo ovaj nije za volej, visoka je lopta, za glavu..
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 28, 2016, 16:58:25
 :) :) :D
Slobodan je magistar poljoprivrede, vezano za pčelarstvo, a trenutno doktorant kod prof. Dr Miće Mladenovića.
Naravno, njegovo je pitanje bilo takvo da nas slikovito podseti na našu lažnu ljubav prema pčelama, a stvarnu ljubav prema dobiti.
Jer, dodao bih, ako nekoga voliš, ne prazniš mu špajz, ne gušiš ga raznoraznim dimovima bojnih otrova, niti ga zalivaš
kojekakvim kiselinama. Niti mu majku gnječiš izmedju palca i kažiprsta...  ;D

Svakako se slažem da je uvek lakše i uspešnije, ako voliš posao koji radiš, ali nije nužno.

A, jel dobro bilo? Ako nije glavom, ono bar rukom, kao Maradona...
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: zoran drpljanin Novembar 28, 2016, 18:20:45
Taman tako Neso,nije nuzno....Ovo me podseca na novopecene malinare ovuda po Vojvodini,dzipovi i naocare za sunce,po 10 jutara maline a pojedini ne znaju, ni koju sortu imaju...Ipak je lepse prilaziti kosnici i jedva cekati da pogledas unutra...
Naslov: Odg: Istina ili urbana legenda
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 28, 2016, 21:26:30
Da se razumemo - ja volim pčele. :-* Mislim, slatke su mi ( iako još nisam probao med ovih mojih ) i uživam da ih posmatram, dok iz mene napetost i nervoza čile...
Ali, bilo bi glupo reći - onaj što gaji koze, mora da voli koze ( puj, puj, daleko bilo ), ili onaj ko proizvodi šrafove, mora da voli šrafove.
Naravno, govorimo o profesionalnom pristupu pčelarstvu. Ljubav je jedno, afiniteti drugo, a profesija može biti čak i treće.

Iz ljubavi se drži jedna košnica ( ajd nek bude tri ), pčelama se ne oduzima med, mazimo ih, pazimo i zovemo Djole...
Čim smo uzeli prvu kintu za teglu meda, mi smo prodali ( i izdali ) svoju ljubav... ;D :P