Kome nije poznat maslačak,taj najdosadniji korov,najprostija,a u isto vreme i najomiljenija,čak i u pesmama opevana biljka!Svako dete poznaje njegove žute glavice sastavljene od jezičastih cvetova,a još više bele i providne lopte zrelih glavica maslačka,koje liče na krupne pahuljice. Nestručnjaku se čini da postoji samo jegna vrsta maslačka.A u stvari ima više(30-60)vrsta maslačka koje su vrlo slične po svom spoljašnjem izgledu,a razlikuju se ili samo po osobinama koje su primetne tek pri pažljivom ispitivanju ili po prilikama pod kojim rastu. Po Hegeu maslačak je uvek pratio i širio se u svrtu upredo sa unapređenjem poljoprivrede,a sa upotrbom štalskog đubriva i sa kulturom žitarica.Otprilike tek od sredine srednjeg veka pa do danas počeo je maslačak da osvaja terene u Evropi,Aziji i Srednjoj Americi.Najveći broj maslačka nalazi se u planinskom predelima zapadne i centralne Azije,gde treba tražiti otadžbinu maslačka,odakle prema čuvenom ruskom biologu Vavilovu vodi svoje poreklo i većina naših žitarica.Maslačak je njihov zemljak i saputnik. Maslačak je dugovečna zeljasta biljka, koja se brzo razmnožava i raseljava.Čim se negde pojavi teško ga je iskoreniti,ne samo zbog toga što obilno donosi seme,nego i zbog toga što je on biljka,kojoj košenje ne samo da ne škodi nego je čak podstiče na bujno obnavljanje nadzemnih organa. Ako je zima blaga i ukoliko je bez snega,maslačak neprekidno cveta celu jesen,zimu i proleće.Od naročite je važnosti maslačak u vreme kad osiromaši pčelinja paša,na primer za suvog leta,proleća i jeseni,ili početkom proleća uopšte.Onda je maslačak po nekad jedina biljka u cvetu.Njime se rado koriste pčele i mnogi drugi insekti,jer se na dnu njegovih jezičastih cvetova dosta obilno luči nektar.Pčele prema Armbrusteru uspevaju da skupe 1 kg .meda ako posete 125.000 glavica maslačka koje imaju od 100 do 200 cvetova,a u otvorenom stanju su do 5 cm.široke.Ove posete insekata za njega su po pravilu bez ikakve vidne potrebe,jer se kod njega zametanje klice i ploda vrši bez prethodnog oprašivanja,a ne obratno,kao što je slučaj kod ostalih entomofilnih biljaka,tj.takvih kod kojih insekt mora da prenese cvetni prah iz cvetnice na žig.Doduše,pčele se koriste ne samo njegovim slatkim sokom,nego u mnogo većoj meri cvetnim prahom,jer je bogat hranljivom belančevinom, i koji im takođe dobro dolazi za vreme oskudice.Što se tiče meda od maslačka,on je gust,žilav,lešljiv i lako kristališe.
Maslačak je dugovečna zeljasta biljka, koja raste svuda kao korov, a najviše po vlažnim livadama.Vlažna mesta se ponekad žute od iscvetalog maslačka. Ima zemalja gde se maslačak gaji. Iz vertikalnog, dugovečnog, vrlo razvijenog, malo razgranatog korena izbija rozeta od lišća polegla po zemlji. Nema stabljike. Cvetna drška je gola, šuplja, nerazgranata, valjkasta, visoka 15-30 cm a na vrhu nosi zlatnožutu glavičastu cvast složenu od jezičastih cvetova. Maslačak se razmnožava semenom koje vetar nosi kao padobrane, jer su semenke vrlo lake i imaju perjanicu. Svi delovi biljke su gorkog ukusa i imaju mnogo belog mlečnog soka, koji obilato curi kad se biljka ozledi. Mlečni sok je najgorči, a u njemu ima najviše lekovitih sastojaka; maslačak nije otrovan. Koren maslačka, kao isve druge gorke droge, povećava apetit i dobro deluje na varenje. U anglosaksonskim zemljama maslačak je vrlo omiljen blag laksans protiv atonične dispepsije i diuretik. U prosvećenim zemljama maslačak je prva prolećna salata koja se troši u ogromnim količinama kao prva presna vitaminska hrana, tako potrebna posle dugotrajne zimske suve hrane. Maslačak se upotrebljava u narodnoj medicini, pored ostalog (rano u proleće sveža biljka) "za čišćenje krvi", kao diuretik, protiv bolova žuči i jetre...
Ova druga ti je odlična, samo ako hoćeš možeš da je malo više isečeš da ti pčela bude "krupnija. Iseci sve , samo ostavi cvet na kome je pčela. Evo kako bi to izgledalo, ali ti imaš original pa će ti slika biti bolja, oštrija. Pozdrav.
Na tom mjestu sam pre tri ili četiri godine vrcao med od maslačka. Nije ga bilo neznam koliko ali ipak tamo omo 5 kg po košnici je ipak bilo. Med brzo kristalizira. Lp Branko
I ovde kod mene ima tek poneki maslačak, tek za 15-tak dana biće ga puno. Ove pčelice sa slika su bile vredne pa su napunile korpice polenom. Proći će i 3 nedelje, pa će i tvoje pčelice da nose ove lepe tovare polena. Pozdrav.
U Makovištu maslačak cveta nešto pre šljiva, ove godine šljive su poranile, procvetala divlja trešnja i kruška, a maslačak se stidljivo pojavio na livadama, još nisu zažutile. Danas sam kod mog drugara deda Nikole (periferija Užica) napravio nekoliko fotografija pčela na maslačku. Pozdrav.
Када помислите на маслачак, сигурно нећете размишљати о једној упорној коровској биљци (Тараxацум оффицинале), већ о биљци која вас враћа у детињство. Своју распрострањеност маслачак дугује ветру, који га разноси, и може се наћи буквално свуда. Његови жути цветови улепшавају ливаде и пашњаке, паркове и стазе које воде поред њих. Маслачак се користи у исхрани, али је такође у народној медицини нашао примену као лековита биљка. Користи се готово сваки део биљке: корен са листовима, као и цветови и стабљика. Време када се маслачак (цветови) сакупља управо је у току – од априла до краја маја. Листови се беру пре цветања, а корен у рано пролеће и рану јесен. Млади, пролећни листови маслачка обилују витаминима и минералима и укусни су, за разлику од јесењих, који знају да буду горки и тешки за стомак.
Маслачак је биљка која обилује калијумом, инсулином, етеричним уљима и другим биолошки корисним супстанцама неопходним за добро здравље. Листови маслачка садрже око 17 одсто витамина Це и око три одсто гвожђа, што је знатно више у поређењу са спанаћем. Поред тога, маслачак садржи и витамине А, Е, витамине Бе комплекса, органске киселине, калијум, калцијум, цинк, натријум, манган, бакар и магнезијум. У исхрани се највише користи лист маслачка, који делује и диуретички, дакле, подстиче излучивање течности. Подстиче метаболизам, што је нарочито важно код дијета, и баш као и корен, потпомаже чишћење крви од токсина. Због бројних нутритивно вредних фитохемикалија које садржи, лишће маслачка се препоручује у исхрани трудница и жена у постменопаузи, најбоље у облику салата. Салата од маслачка се прави од сасвим младих листова који су убрани далеко од загађених подручја, и то, наравно, пре цветања биљке. Чај од маслачка добар је и против депресије, инфекције уринарног тракта, диспепсије и губитка апетита. У народу се још користи и као лековито средство против шећерне болести, шуљева, реуме, гихта и екцема и других кожних болести. У новијим истраживањима наводи се да је маслачак користан и у лечењу канцера и регулисању нивоа шећера у крви. Као и за све друго, и са конзумирањем маслачка треба бити умерен, јер претерана употреба може довести до стомачних тегоба, осипа на кожи, дијареје и других проблема. Корен има улогу у лечењу болести јетре, дакле, жутице, цирозе и хепатитиса, а такође потпомаже варење и смањује вероватноћу добијања камена у жучној кеси. У мањој мери корен маслачка је и лаксатив, па се у терапији затвора (опстипације) користи и чај од маслачка. Од маслачка се праве и сирупи против кашља. Било да се једе у салатама било да се пије као чај, маслачак је благотворна биљка, па му дајте шансу, ако већ нисте