Autor Tema: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi  (Pročitano 68083 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« poslato: Maj 23, 2015, 06:04:24 »
Čitam zanimljive rasprave o ekonomskoj opravdanosti pčelarstva ali nemamo adekvatnu temu. Hajde da ovde pišemo o tome. Isplati li se bavljenje pčelarstvom i koliko? Koji broj košnica? Stacionar ili selidba? Proizvodnja meda, rojeva ili kombinacija ? Ps. Navešću jedan primer. Proizvodnja rojeva. Bez naročite veštine i velikog znanja tj svaki prosečan pčelar može proizvesti tri roja od jedne košnice i uz to dobiti još neki kg meda. Prihodom od meda će poklopiti sve troškove a prihod od rojeva ostaje čist. Tri roja su oko 90 do 100evra. Pedeset do sto košnica je sasvim dovoljno za pristojnu zaradu.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #1 poslato: Maj 23, 2015, 15:55:44 »
Мирославе,
Браво за отварање теме, верујем да ће бити од велике помоћи нашим будућим колегама. Да мало одмакнемо са послом, па ће бити писања  ;)
Поздрав  :)

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #2 poslato: Maj 23, 2015, 22:29:20 »
Miroslav:
Citat
Pedeset do sto košnica je sasvim dovoljno za pristojnu zaradu.

Pedeset do sto je veliki raspon.

Šta podrazumijevaš pod pristojnom zaradom? Da li to porediš sa prosječnom platom od koje živi četveročlana porodica?

Zasad, mogu samo reći da je pčelarstvo preteško i kao hobi i kao profesija i prepuno: želja, nadanja, razočarenja, strahovanja..., a poremećene vremenske prilike i još poštošta uz to, posebna su priča, priča koja itekako utiče na spomenutu "pristojnu zaradu", a sve se može izračunati.

Pozdrav, svako dobro!

P.S.
Nadam se da moj post nećeš pogrešno protumačiti jer se samo uključujem u temu u kojoj, kao i u svakoj drugoj, želim biti iskren.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #3 poslato: Maj 23, 2015, 22:59:30 »
Ako se pčelarstvo smatra granom poljoprivrede onda cifra o kojoj sam pisao je više nego pristojna. Ako se posmatra kao biznis onda je to možda bedno. Šta je pristojna zarada to je relativna stvar. Nekoj porodici od četri člana je dovoljno i 5 evra dnevno pa da budu srećni i zadovoljni a nekima je malo i 50... Ja gledam pčelarstvo kao deo poljoprivrede i poredim sa ostalom proizvodnjom iz te oblasti.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #4 poslato: Maj 24, 2015, 09:43:08 »
Evo ja kao pocetnik da kazem koju:

Upravu ste Miroslave da je pcelarenje grana poljoprivrede pa tako kao i ostale grane poljoprivrede i pcelarstvo zavisi od vremenskih prilika koje su u predhodnim godinama veoma nepredvidljive a iskreno mislim da je odvajkada vreme bilo nepredvidivo i da ce tako uvek i biti, jedne godine dobijes a jednu ili dve nemas nista ili neki minimalac pa tako u krug....

navescu isplativost u granama poljoprivrede

bavljenje stocarstvom :

Visoka ulaganja cena jedne krave je oko 1000-2500 evra da bi se ta krava isplatila treba da prodju 2-3-4 godine + treba dodati hranu 7/24h rad sto u stali sto na njivi a cena mleka 24 din ili 6 din po masnoj jedinici (trenutna cena ) i opet sve zavisi od vremena (pokisne seno, grad unisti kukuruz, ili susa , ili poplave itd)
moze se reci da je neisplativo ili teska muka za male pare


Vocarstvo

pocetak isplacivanja investicije posle 7 godina ako zanemarimo ovaj period Relativno isplativo uz dobru zaradu ali u zavisnosti od Vremenskih prilika  mozes zaraditi po hektaru i preko 5000 evra a mozes godinama samo da ulazes bez ikakve zarade tj neka  pozitivna 0...Kockanje sa vremenom i sa otkupljivacima pa kome se posreci...

Povatarstvo:

Moze biti veoma unosno ali zahteva visoka ulaganja celodnevni rad a opet nosi visoki rizik da na kraju godine budes u velikom minusu ...razlog isto kao i u predhodna tri slucaja :
CENA i VREMENSKI USLOVI


Pcelarstvo:

Veoma skup Hobi ali relativno brzo isplativ.

Komolet drustvo kosta oko 100 evra kupljeno pred bagrem u bagremu moze doneti prosek 15 kg meda po 4 evra jednako je 60 evra neka bude i 50 evra posle bagrema je razrojis i dobijes dva roja + jos 50 evra sto iznosi ukupno 100 evra minimalne zarade i povratak investicije ali sve opet zavisi od CENE I VREMENSKIH USLOVA TJ PRILIKA

jedna kosnica ne zahteva puno rada ali 50 kosnica zahteva itekakodosta rada i ulaganja ali isto tako jedna kosnica donosi malo zarade a 50 mnogo mnogo vise...

Da nema zarade u pcelarstvu niko se nebi bavio pcelarenjem sa preko 10 drustva jer onaj koji voli pcele i pcelarenje uziva bas u tom broju do 10 kosnica jer uz neki minimalni rad uziva u carima ovog posla...tako da zarade ima samo treba dosta rada i iskustva da bi se iskoristila pasa...
np: ja sam ove godine izgubio sa svojih 4 drustva sigurno 100 kg meda jer ih nisam odselio na prvi bagrem na samo 40 kilometra od mene sada je kod mene u toku bagremova pasa ali je vreme lose od kada je poceo da medi pre 3 -4 dana iskoristile su svega dva dana i donele oko 7-10kg a lose vreme javljaju narednih 2-3 dana tako da je pitanje kako ce iskoristiti ovu pasu kod mene...


Ja se pre svega bavim Vocarstvom,takodje drzim i stoku a povatarstvom samo za sopstvene potrebe dok pcelarstvom sam poceo prosle godine ujedno i ja i supruga radimo u firmi jer da bi preziveli i zaradili nesto moramo da se bavimo sa svime po malo jer jedne godine imamo zaradu na vocu a neke i nemamo a nekad i dve -tri godine nema zarade vec samo pokrijemo troskove, stocarstvo zbog mleka sira kajmaka, jaja, mesa itd takodje povrtarstvom za osnovnim zivotne namirnice...a glavni prihod i neki najsigurniji prihod su upravo plate ali dokle cu imati posla sve je znak pitanja zato moramo sve da odrzavamo i da radimo i da kombinujemo jer su vremena teska i nepredvidljiva a potrebe velike...

Tako daje moj moto ono  sto su stari rekli; KO RADI NE BOJI SE GLADI
Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #5 poslato: Maj 24, 2015, 21:41:04 »
Tako daje moj moto ono  sto su stari rekli; KO RADI NE BOJI SE GLADI

Nema potrebe čitati sve ono iznad (suvišno je :) ). Ovo plavo sve govori: tako razmišlja domaćin čovek.


PS

Mada, u principu je najbolje sedeti ispod suncobrana, cirkati 'ladno pivo i razmatrati stanje na bliskom istoku.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #6 poslato: Maj 25, 2015, 14:08:41 »
E ove racunice ko racun bez krcmara ... i bez uvrede nadam se.

Kazete iz kosnice 15 kg meda * 4 E = 60 E plus posle bagrema razrojis i to je jos 50E ... brzo se isplati.

Sa prvim delom se mogu sloziti drugi je cista iluzija. Pa da je to moguce svi pcelari bi to radili. A kome prodati te rojeve - drugom pcelaru koji pokusava da utopi svoje? A da nekom novom pcelaru - prvo ga moras naci, pa da oce kosnice ko tvoje sto odmah suzava izbor i onda ako to i uradis imas sledece godine pcelara koji to isto pokusava da uradi ... i tako dalje.

Ovo je stvar koja se u ekonomiji zove Poncijeva sema - Dafina npr ... Tu samo jedan covek zaradjuje i niko vise a i on na kraju "padne". Druga stvar u vezi toga je vrlo jednostavna i resena pre jedno 2000 godina a u vezi je saha - stavis na prvo sahovsko polje 2 roja koja prodas onda na sledece taj pcelar/pcelari stave svoja 4 roja pa na sledece stave 8 rojeva pa na sledece 16 i tako dalje - uzmite digitron pa dodjite do 20 polja vec ima vise rojeva nego stanovnika Srbije ...

I ovde kao u svakom poslu covek mora da gradi ime - pa kad dovoljno dugo opstane u nekom poslu onda moze da kaze da je usao u posao - i znajuci kako to ide bar 3 (TRI) godine treba da se izdigne do POCETKA. Posle toga ako uspesno posluje ako nikoga ne zajebava, ako se za njim ne vuce los glas moze da pocne da pravi neke parice.  A kolike - znam mnogo ljudi koji su ulozili mnogo u neki biznis a pukli ko zvecka pa se sad truju sarenim bonbonama - a ima nekih koji su poceli u najteze vreme sankcija i ratova pa i sad rade - ali rade ko prvog dana bez stajanja cak i vise nego tad.



Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #7 poslato: Maj 25, 2015, 14:41:37 »
Kad sam ja rešio da počnem, rečeno mi je  "nećeš se obogatiti, ali ni sirotinja nećeš ostati. A i naraditi ćeš se...dobrano". Mislim da tačnije definicije nema...

Nikola Bukovac

  • Gost
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #8 poslato: Maj 25, 2015, 14:42:12 »
Пчеларство је најисплативија грана пољопривреде. Већ исте године се враћају сва улагања а могућа је и зарада већ у првој сезони. Професионални пчелари који само од тога живе и имају >100 кошница су од пчеларења саградили куће, купили викендице, плацеве, камионе и аута, школовали децу итд. У сред рата, рецимо у Славонији, неколицина пчелара је хранила комплетне породице па и комшије и још приде уштедели.

Међутим, од 2-3 или 10-так кошница се дефинитивно не може живети. Чак је питање да ли се са тим бројем кошница уопште може пчеларити у добитку (гледано са аспекта вишегодишњег просека). За живот (тачније : за почетак живљења од пчеларства) је потребно минимално 50 кошница, превозно средство, одговарајућа опрема, адекватно место за пчелињак, ментор (ако се ради о почетнику) и поврх свега знање. Ово задње је за џабе и то је једина ствар у пчеларству која је за џабе.

Узгред, кад кажем 50 кошница подразумевам и 50 друштава у њима. Са 50 кошница иначе може да се пчелари и са 100 друштава, што професионални пчелари и раде. Заправо, двоматично пчеларење је најекономичнији и најисплативији начин пчеларења (на мед). Али отом-потом.

Приносе меда пчелари (поготово професионални) по правилу крију као змија ноге и или не дају никакве податке или дају погрешне податке о томе. Неко тврди као због порезника...Да се не би досетили да опорезују приносе и пчеларима наметну додатне даџбине. Просечни приноси меда код професионалних селећих пчелара крећу се - у зависности од броја испаша, временских (не)прилика, избора локације, технике пчеларења и од знања и умећа - између 50 и 200кг меда по кошници и у сезони.

Најбитнији је тзв. сортни мед (пре свега багрем, липа, сунцокрет) које професионални пчелари углавном продају на велико. Багрем је у пчеларству на овим просторима најважнији, највише меди, није га могуће загадити пестицидима а приноси на багрему су највећи. Багрем је алфа и омега у пчеларству. На багрему професионалан селећи пчелар по правилу па чак и у изузетно лошим годинама (рецимо 2014) изврца и до 40кг сортног меда по кошници. Ове године у градском пчеларењу у Београду људи су изврцали толико. Замислите онда колико врца професионалац у атарима Б. Паланке, Суботице и на другим местима где је концентрација медоносног багрема неупоредиво већа. При том багремове паше су скоро по правилу две а често и три.

А где је продаја ројева, полена, воска, млеча, матица, пчелињег отрова и свега осталог. Људи мењају кола, камионе, земљу и разноразне ствари за пчеле и кошнице. Актуелно један мења викендицу од преко 20.000 евра за пчеле и кошнице.

Са 120-150 кошница врстан и млад пчелар живи као средња класа у Европи. Зашто 120-150 ? 100 сели а остало су помоћна друштва...Да не дужим. Са неколико стотина кошница пчелар је врло имућан човек и живи боље него поменута средња класа у Европи.

Van mreže Milojko Vasic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 115
  • Lokacija pčelinjaka: Bajina Basta
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #9 poslato: Maj 25, 2015, 15:58:45 »
I sta na ovo napisati a da se doticni ne uvredi

Ja uopste nisam znao koliko sam bogat, a verujem ni vecina od vas ;D

Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #10 poslato: Maj 25, 2015, 16:26:22 »
Nema razloga za uvredu gosodine Stankovicu

Ja sam veliki optimista u zivotu i u svakom poslu vidim zaradu i mogucnost poslovanja samo je pitanje da li me taj posao ispunjava, da li uzivam u tom poslu ili ne tako da je to jedini kriterijum koji mi je bitan da li cu se baviti tim poslom ili ne...

a sad da vam objasnim onih 50 evra od ona dva roja koja bih ja  napravio od jednog drustva...
kada sam razrojio maticno drustvo i napravio jos dva roja ja sam automacki prosirio svoj pcelinjak sa jednog na tri drustva, roja ili kako god da ih nazovemo i uopste nije bitno da li cu ja da ih prodam ili ne oni imaju svoju vrednost ako ne ove onda sledece godine kada ce zdravlje od boga i oni doneti po 15 kg meda...

a to sto vi kazete da netreba stvarati konkurenciju to je najveca greska i nemojte se bojati nece pcelarstvo u  srbiji da bude kao zrno psenice na sahovskoj tabli ni za sto ni dvesta godina a razlog za to je priroda koja sve drzi u nekoj ravnotezi i uvek ce biti i gazda i radnika i sluga itd nemozemo svi biti GAZDE i sve u krug jer sto troica stvore jedan porusi i cas si gore a za cas dole...




OD malena sam naucen da radim i da cenim svaki dinar da postujem tudje kao svoje, da pomognem gde treba i svakom ako treba... tako da je za mene i 10 dinara i 100 dinara velika para jer kad je nema mnogo je velika  ...


Gospodine Milojko vi niste ni svesni da ste bogati covek jer ste zaslepljeni velikom parom i nevidite da ustvari imate i vise nego sto vam treba a ne samo vi ja se iyvinjavam sto sam vas nepotrebno prozvao nego i svi mi neznamo da cenimo ono sto imamo
..
sta ga je bolesne gladne izmucene dece na nasim ulicama staga ljudi danas nema sta da jede ili vec danima nije jelo, koliko je zemalja u svetu opusteseno ratom  a nama je malo i onih 10-15 kg meda sto smo uspeli da uzmemo pcelama ...


zato opet kazem radite i budite zadovoljni onim sto vam je bog omogucio i nebudite alavi i prozdrljivi vec cuvajte i cenite ono sto imate jer kad ostanete bez toga bice kasno 
Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Nikola Bukovac

  • Gost
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #11 poslato: Maj 25, 2015, 19:45:36 »
Врло је битно за почетнике који читају прилоге у овој теми а планирају да у перспективи живе од пчеларства да схвате да су за професионалне селеће пчеларе приноси меда од око 100 кила по кошници и сезони сасвим нормална ствар и не представљају нарочит успех.

Рецимо, после другог светског рата у Србији (конкретно у Војводини, где су увек и били наши најбољи пчелари) су селећи пчелари (нпр. Никола Мојић, Михаљ Урбан и други) такође остваривали овакве приносе (100-200кг по кошници и сезони и то делом чак са мање од 100 кошница) и то са АЖ-кошницама или чак са тзв. клештаркама. Замислите само колико је пчеларство односно технике пчеларења од тада напредовало па закључите сами. Болести пчела су иначе увек постојале па је противаргумент да тада није било варое безначајан, тим пре што се вароа данас успешно сузбија.

Јасно је да ја овде причам искључиво о професионалним пчеларима који селе на неколико паша у сезони и само од тога живе. У току сезоне постоји иначе најмање 15 могућих испаша за пчеле а од тога професионални селећи пчелари иду на најмање 5. Професионални селећи пчелар неће пропустити ни други а камоли први багрем. Такав пчелар често врца на лицу места.

Знање је предуслов и примарни циљ. Искуство је неизбежно, само треба кренути ка њему. Јасно је дакле да сваки почетник може постати један такав пчелар ако се томе у потпуности посвети. А ако нема друге изворе прихода и те како ће се посветити.

Они пчелари који се (поготово у годинама као ова) врате са багрема са 10-так кила меда нису професионални селећи пчелари или овде износе приче чија је једина сврха прикривање стварног стања и обесхрабривање младих почетника. Јер млади почетници су најопаснија конкуренција : Они су физички и психички здрави и у пуној снази, ентузијасти, спремни да уче, спремни да раде у зараде, спремни да иду даље, хоће више, модерни су, знају да размишљају (и) на комерцијалан начин, итд. Млад, способан, знања и зараде жељан пчелар ће сваког времешног пчелара без обзира на његово велико искуство у погледу обима рада и висине зараде да "прегази". Неке од тих "искусних" пчелара моћи ће ускоро и да подучава јер многи се још увек и упорно држе неких погрешних и/или застарелих знања и метода као пијан плота. Погледајте само шта су нам (неке) седе главе направиле од онакве државе и од наших живота па ћете схватити да ни у пчеларству није пуно другачије.

Што се пласмана тиче, он је бар када се ради о меду, сигуран. Откупљивача на велико има доста па се често и сами нуде са све бурићима за мед. Већина меда иде на извоз. Примера ради, немачки пчелари покривају само око 20% сопственог тржишта а остало увозе од нас, мађара, румуна.... Тамо иначе живи 80 милиона (имућних) људи који једу мед па је и потражња велика. Слично је и са другим већим европским државама.

Цена меда је такође већ годинама стабилна.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #12 poslato: Maj 25, 2015, 22:35:40 »
Lepo se ova tema razvija i drago mi je zbog toga. Kako sam dobro upućen u cene poljoprivrednih proizvoda i ulaganja u poljoprivredu daću neka poređenja ili paritete u odnosu na med. Recimo da za 20kg možete kupiti tonu kukuruza, tovljenika od 100kg. Za 1kg možete kupiti dva pileta. Evo jednog konkretnijeg primera. Med na teglu je 700 do 800din. U stacionaru je realno imati 15 kg meda. Znači od jedne košnice možete imati oko 11000din ili oko 90evra. A sad poređenje sa ovčarstuom kojim se bavim preko 20god. Cena jagnjetine je oko 2,1 evro godišnji prosek živa vaga. Ispada da jedna košnica u bruto prihodu je kao i jedna ovca. Cena jedne kvalitetnije ovce je kao i košnica. E sad da bi ste gajili sto ovaca treba minimum 20hektara zemlje (ovde na mom terenu). Treba mehanizacije i to polovne u vrednosti minimum 15 do 20hiljada evra. Staje. Hangari za stočnu hranu. I dvoje sposobnih ljudi po 12 sati dnevno 365 dana u godini. Zaključak donesite sami. Ps. Ja i dalje gajim ovce!
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #13 poslato: Maj 25, 2015, 23:04:35 »
Мирославе,одувек је била упоредба ил уједначена цена меда,са килограм овчег сира(бар код мене је тако до сада било)
ове године,ил тачније прошле сезоне је цена меда скочила за више од 20-25%‘ за разлику од сира,који остао на исту цену!
Проблем се зна зашто је мед скочио,ал мени је циљ да кажем да је код нас последњих 7-8 година веома исплатљиво бити сточар,јер субвенције које
држава даје покривају скоро све трошкове за зиму са храном,а јагњад и сир су гратис,тако да овчарство је веома напредовало и да је веќ конкуренција проблем
за разлику у пчеларству где су субвенције много мање и добија се око 10 евра по кошницу!
Не кажем да је сточарење веома уносан бизнис,ал далеко уноснији од пчеларства сигурно,јер се овце јагње сваке године,а ми баш и не врцамо сваке године!

Nikola Bukovac

  • Gost
Odg: Ekonomska opravdanost pčelarenja profesija i hobi
« Odgovor #14 poslato: Maj 25, 2015, 23:31:57 »
Такође је битно рећи да се професионални пчелари често определе за један правац па томе подреде свој начин рада са пчелама. Рецимо, неко се специјализује за производњу матица па му је то претежна (не нужно и једина) делатност. Матица кошта око 1.000 динара и итекако има тржиште. Селећи пчелари који интезивно трагају за добрим пашама по правилу немају времена за производњу квалитетних младих матица које су им сваге године потребне.

Неко се специјализује за производњу ројева (у великом броју). Констатација једног од претходних писаца да тржиште за то непостоји тј.  да је тешко продати је нетачна. Постоје пчелари са великим бројем кошница који се само тиме баве и тврде да им се још није десило да нису продали произведен рој. Ројеве не купују само почетници (али их они највише плаћају) већ и други пчелари ради појачавања постојећих друштава. Зашто то раде је друга тема.

Пчелињи отров је изузетно скупа роба која се изузетно скупо плаћа. Потребно је пронаћи тржиште и обезбедити пласман јер је то код нас обавијено апсолутним велом тајности. Код нас је тржиште толико мало да се може констатовати да практично не постоји. Међутим, тржиште постоји у Европи и у Америци. Пчелар који влада енглеским или немачким језиком има веће шансе да себи обезбеди пласман. За ту сврху се неколико пчелара обично удружи да би могли произвести што више јер неки купци траже минималне количине. За производњу пчелињег отрова потребан је једноставан апарат који сваки пчелар може сам направити. А може такве апарате наравно и купити и скупо платити. За сакупљање отрова постоји одређена процедура коју прво треба разумети (ништа компликовано). Од једне пчеле се може добити максимално 0,3мг отрова (то је око 0,07мг кад се осуши). Скупља се три дана у сасвим одређено време по 20 минута па се онда прави пауза 2-3 дана и тако редом. Потребна су јака друштва јер свако испуштање отрова убрзава старење пчеле...Да не дужим.

Што се тиче поређења овчарства са пчеларством из економског аспекта......Неупоредиво. Међутим, када имате неког ко пчелари стационарно са неколико (па макар и десетина) кошница и то само на мед онда је јасно да су ова поређења таква каква су и описана. Професионални селећи пчелар нема овце јер њему су пчеле једина преокупација.