Košnice Voja

Ostale teme na forumu => Ostale teme u pčelarstvu => Temu započeo: momamilosevic Februar 10, 2011, 21:22:26

Naslov: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: momamilosevic Februar 10, 2011, 21:22:26
     Pčele tuđice mogu biti vrlo opasne za pčelinje društvo za vreme i posle njegovog pregleda.Svako otvaranje košnice,da bi se izvršila kontrola zdravstvenog stanja,da bi se oduzela stara i dodala nova matica,da bi se obavilo preuređenje pčelinjeg gnezda ili oduzeo višak meda,može da
podstakne pčele iz drugih društava ili društvo koje se pregleda da uzimaju (kradu) izloženi med.Društvo sa kojim se radi privremeno se demorališe
i gubi sposobnost za odbranu.Pčelama tuđicama su naročito podložni nukleusi i slaba društva.Do grabeži retko dolazi za vreme paše,ona se produžuje sve dok pčele koje u njoj učestvuju ne izumru.Grabež otežava rad s pčelama i povećava troškove pčelarenja,obično doprinosi širenju bolesti,a može da dovede i do propasti matica.paičitavih društava.
     Napad tuđica je lako sprečiti,ali,kad jednom počne,teško ga je zaustaviti.Za njegovo sprečavanje je važno:
    1.da se med nikada ne drži van košnice u opremi koja nije dobro zaštićena od pčela ili u otvorenim zgradama;
    2.da se u vreme kad se grabež može izazvati nikada ne izlažu pristupu pčela tela košnice,krovovi i drugi delovi koji se tek uzeti od društava;
    3.da se s pčelama ne radi kad su u blizini zgrade,u kojoj je posle paše istresan med;
    4.da se izbegava da nastavci iz kojih je istrešen med i druga oprema koja je služila za istresanje meda,kad imaju tragove meda,budu pristupačni
pčelama;
    5.da se kamioni istovaraju i tovare u zgradi za istresanje meda koja je dobro zaštićena od pčela ili u prostoru koji je dobro obavijen žičanom mrežom;
    6.da se rad koji se mora obavljati s pčelama brzo završava i sa najmanjim mogućim uznemiravanjem;
    7.da se,kad postoje povoljni uslovi za grabež,a s društvima se mora raditi,sva izložena oprema pokrije mokrim platnom,a svi parčići saća stavljaju u sud s vodom.Voda prikriva miris meda i košnice-miris koji privlači pčele.
    Da bi se zaustavio započeti napad tuđica treba preduzeti sledeće mere:
    1.prestati sa radom na pčelinjaku;
    2.poubijati sve tuđice ili ih na drugi način sprečiti da se vrate u svoje košnice,jer će one učiniti da se poveća broj pčela koji učestvuju u napadu.
    3.suziti leta jakih društava i sa pčelinjaka ukloniti sva slaba društva.Zelena trava kad se nabaca na leta košnica čini,da se smanji broj tuđica i da
se društva,kada broj tuđica nije veliki,bolje pripreme za odbranu.
    I za sprečavanje, i za zaustavljanje grabeži je dobro da se sva oprema održava u ispravnom stanju i svi delovi dobro
spajaju.Razumna upotreba vlažnih krpa protivu grabeži omogućuje da se u svako doba mogu obaviti svi potrebni poslovi
sa pčelama,uključujući tu i smenu stare matice.Kad mali broj pčela počne da napada,rad treba prekinuti i ponovo početi
kad se pčele smire.
    Progresivna (tiha) grabež između pčelinjih društava je češća pojava nego što se misli.Kod ove grabeži,pčele jednog
društva ulaze u košnicu drugog i bez otpora uzimaju med i nose u svoju košnicu.Kad se to primeti društvo,od kojeg se
uzima med,treba skloniti sa pčelinjaka i, ako je potrebno,popuniti njegovu rezervu meda.
   
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Vojo Brstina Februar 12, 2011, 11:52:24
Na udaru grabeža uvek su na prvom mestu obolele zajednice ako takvih imamo na pčelinjaku.
Ako naše pčele idu u grabež u okruženju od 2-3 kilometra i donose med od zajednica koje su uništene od varoe, nozemoze ili neke zajednice koja je u dužem periodu ostala bez matice pa na kraju ostala i bez pčela.

Kada su pčele zdrave ma makar to bilo i najmanje društvo ako su u zdravoj košnici bez pukotina i raznih šupljina i ako im je širina leta usklađena sa snagom zajednice vrlo retko su predmet grabeži.
Pčele tačno osete miris smrti u nekoj košnici, nedovoljnu snagu zajednice da se odbrani od bolesti, nedovoljnu volju zajednice u odbrani  njenog bogatsva i tačno raspoznaju nivo odbrane neke zajednice i na osnovu toga kreću u grabež.

Grabež je obično uzročnik mnogih bolesti koje se pojavljuju na pčelinjaku. Pčele zdravih zejednica pljačkajući blago iz tuđih košnica prenesu i razne bolesti kao i krpelje ako je zajednica umrla od prevelike invadiranosti.
Zato je veoma važno da u okruženju nemamo pčelinjaka koji su pod rukovodstvo mladih i nedovoljno osposobljenih pčelara i pčelinjaka oko kojih se ne vodi dovoljno brige.

Sužavanjem leta na odgovarajuću meru prema snazi pčelinjih zajednica i održavanje zdravih zajednica na pčelinjaku je najbolji način borbe protiv grabeži.
Ako neka zajednica ne može da se odbrani od grabeži tada je najbolje zajednicu zatvoriti i odmah odneti na dovoljno udaljeni pčelinjak sa koga se pčele neće vratiti nazad.
Pčele se na novoj lokaciji malo jače preprskaju razblaženim ekstraktom žalfije, leto se suzi na dva tri centimetra. Posle dva dana zajednicu treba jače prihraniti da bi što pre krenula na rad.

Pozdrav svima......   
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 23, 2012, 00:33:10
Napisano je da treba pažljivo raditi sa košnicama i to je osnovno u sprečavanju grabeži njeno predupređivanje - preventiva. Kada se već pojavi, a uslovi su takvi da se može lako širiti (kao što je bilo bespašnih razdoblja tokom dugotrajne suše ili hladnog vremena), teško se zaustavlja i dugo traje. Može se nastaviti i nakon izimljavanja.

Društva bez matica ne moraju biti predmet grabeži. Sada je već okončana 27-ma godina kako odgajam matice i imam veći broj oplodnjaka. Ni jedan za svo to vreme nije stradao od grabeži. Čak se i dešavalo da nađemo oplodnjak sa nešto meda i leglom koji su pčele napustile. Ali takvi oplodnjaci su danima u tom stanju (osim ako ne vidimo da se negde uhvatio manji rojčić i ne potražimo odakle je izašao). I ne vidi pokušaji pljačke drugih oplodnjaka ili košnica.

Da bi došlo do grabeži, potrebno je da postoji uznemirenost pčela ili podsticaj na grabež koji sprovodi pčelar neopreznim radom (ili je pčele nešto drugo navelo na to). Moje viđenje je da pčela nije predodređena da vrši grabež, već da samo koristi priliku koja joj se ukazala. Ali ne odmah već je potrebno određeno vreme (kao kada traži novu pašu ili vodu).

Uznemirenost pčela može biti izazvana na više načina i ne mogu ih sada nabrajati. Primer može biti dodavanje meda u hranilicu koja je pregradom prilično odvojena od gnezda. U momentu dodavanja tog meda na letu se pojačava izletanje pčela i smiruje se nakon nekog vremena. Već sutradan, pčele to smatraju svojom zalihom, manje su uznemirene i nema zvika koji bi privukao tuđice. Nešto slično tome je dodavanje nastavak na čišćenje po završetku vrcanja. Po dodavanju su pčele unutar košnice jako uznemirene i jasno se čuje zvuk koji ih podstiče da koriste med iz dodatih ramova. To osete i tuđice i ktuđe oko košnica. Sutradan, taj posao rade bez veće uznemirenosti. Tuđica ima još, ali ako nema otvora kroz koji mogu ući u košnicu, sve se lagano smiruje.

Otvaranje podnjače (vađenje uvlaka – nedavno, još jednom (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=7.msg19665#msg19665)) sam više puta kritikovao kao meru koja nije dobra. Vremenske prilike su takve da su pčele još marljive u polju i da mogu lako osetiti miris iz „razgolićenih“ košnica. Jednom prilikom, pre par godina je moj sin uključio ventilator dok je vrcao. Čim sam primetio da je ceo pčelinjak uznemiren, bilo je jasno da se stanje u okolini promenilo pojavom mirisa meda koji je ventilator širio okolo. Kada smo ga isključili, sve se smirilo vrlo brzo. Tako da uvek postoji mogućnodt da dođe do grabeži ako pčeli dajemo priliku (sa mreža otvorenih podnjača vetar može širiti miris koji navodi pčele da negde ima paše, u određenim uslovima).

Čak sam mišljenja da neko društvo koje se nađe na pčelinjaku i prazno je (bez meda i pčela) nije predmet grabeži koja je opasna po pčele drugih košnica, odnosno ne spada u pojavu koju nazivamo grabež. Tu jednostavno pčele ulaze neometano, odnesu sav med, a mravi i ose dovrše posao. Ostala društva su netaknuta i nema mrtvih pčela isred ispražnjene košnice. Razlog neometanom ulasku u tuđu košnicu je taj što su pčele unutar košnice već ravnodušne da se ne bave osnovnim radnjama u košnici (jedna od njih je i odbrana košnice). One se jednostavno pridružuju uljezima. Kod grabeži se uglavnom vidi borba koja se dešava između pčela dve ili više košnica. To se može lako uočiti ako se posmatra šta se dešava ako se neki nastavak sa izvesnom količinom meda postavi tako da pčele lako ulaze u njega. U početku nema sukoba i mrtvih pčela. kako nestaje meda, pčele se bore za te poslednje količine. Može ih jako puno stradati u toku tog odnošenja meda.

Ako bi definisali pojam grabeži, to je šira pojava (uz učešće više društava sa pčelinjaka ili pčela sa susednih pčelinjaka).  I sve ovo što sam napisao je u tom cilju da ukažem da bezmatak nije uvek predmet grabeži. Ako pčele samo jednog društva nađu takvu košnicu i započnu odnošenje meda, nema grabeži. I čini mi se da se to kod tih pojedinačnih ispražnjenih košnica i dešava. Ako su pčele iz samo jednog društva, one ulaze neometano, bez uznemirenosti i zvukova (ili tragova koji bi privukli pčele drugih košnica) i odnesu sav med bez ikakve borbe. Samo postojanje dobre paše može sprečiti i pčele drugih košnica da se ne pridruže odnošenju meda i time nastanku grabeži.

Poslednji primer je i društvo koje sam imao na pčelinjaku. Odseljeno je na suncokret bez matice (mojom greškom je ostalo bez matice). Zatim doseljeno kući i tek sam nakon nekih dva meseca utvrdio da nema matice. Legla lažnih matica je bilo u dva LR nastavka na više ramova. Na tu košnicu sam stavio celo društvo u LR nastavku. Kasnijom proverom je utvrđeno da matica nosi. Pre nekoliko dana sam ustanovio da matice opet dugo nema i da ima puno trutova koji su sitnije građe. Što znači da su lažne matice zanosile leglo. Onda su i one prestale to da rade i pčele su se pomirile sa sudbinom, smanjile svaki vid živahnosti u košnici i praktično tome onemogućile da budu opljačkane. Sav moj rad na pčelinjaku je bio vrlo pažljiv i u periodu poslednjeg vrelog talasa, kada nije bilo ničega u prirodi, izletanje pčela je bilo toliko slabo da se moglo pomisliti da nema pčela u košnicama. Naravno, nisu se ni trudile da idu u „hajdučiju“, jer nije bilo podsticaja tome.

Tako da rad na pčelinjaku i neke mere koje se preduzimaju, moraju imati neka svoja pravila koja neće voditi pojavi grabeži. Ne treba podsticati grabež.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Željko Vučković Oktobar 23, 2012, 19:55:19
Šole veoma dobro zapažanje.
I ja sam uočio da postoje preduslovi za grabež kod uznemirenosti pčela izazvane najčešće našim neopreznim ili ne znam kako bih nazvao radnjama.
Imao sam primer prošle godine da su pčele napadale jedno od najačih društava, što mi nikako nije išlo u glavu (barem po nekoj opšte prihvaćenoj teoriji). Jedva sam ga sačuvao (i maticu je društvo izgubilo pritom).
Glavnog "krivca" za grabež (izuzetno jako društvo) sam odvojio nekoliko kilometara od pčelinjaka gde je i prezimilo.
Ove godine je i dalje jako, donelo je lepog meda, ali sam mu ipak zamenio maticu, zbog straha da ponovo ne napadne.
Plašio sam cele ove sušne jeseni, ali prošlo je dobro. Možda i zbog veoma pažljivog pristupa pčelinjaku i svim radnjama koje sam radio ( prihrana, tretiranje, pregled zaliha itd.).
Pozdrav
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 25, 2012, 11:41:35
Princip grabeži koja, je karakteristična za jesen, a dešava se i kod jakih i kod slabih društava i može biti isti. Kažem može, jer  društva mogu biti u istom stanju (nedostatak hrane, udaljenost gnezda od leta isl.). Pre toga je, naravno potreban neki podsticaj: neoprezno razbacivanje komada saća sa tragovima meda, neoprezno prihranjivanje, topljenje voska na otvorenom, neoprezan pregled košnica, otvori na košnici koje pčele teže brane itd.


O samom principu ću reću da se dešava u uslovima postojećeg podsticaja na grabež i da ga započinju drušva koja su trenutno bez legla (ili sa malo legla). Postoje pokušaji napada na više društava i to je normalno: tako pčele pronalaze pašu, tj. imaju pčele izviđačice koje određuju mesto paše. Društva koja su bez legla ujutro ranije napuštaju košnicu pri prohladnim jesenjim noćima (a sa mogućnošću dnevnog izleta). Kada naiđu na slabije branjeno leto, a ono je kod košnica koje imaju leglo, uspevaju da uđu u košnicu i uzmu nešto meda. Vraćaju se u svoju košnicu i javljaju gde ima hrane.

Jesen i uspostavljanje klubeta pripada takvim razdobljima kada pčelinje društvo može biti ranjivije u slučaju napada. U jesenjem periodu koda se društva smiruju i slabe sve radnje.
Društva se više  posvećuju narednom periodu dugotrajnijeg mirovanja, naporu da se odgaji poslednje leglo ili povremenim masovnijim izletima u cilju upoznavanja mladih pčela sa okolinom. Ali ne smiruju se istovremeno i podjednako sva društva. Neka su još pod jakim uticajem sabiračkog instikta. Ako nemaju legla izlaze ranije i kako nema paše, posećuju slabije branjene košnice. U periodu smirivanja vanjske delatnosti mogu biti slabije neke radnje koje zavise od „komande“. A komanda može zavisiti od povratne vesti neke grupe pčela. Kako nema povratne vesti od savladane manje grupe stražarica, društvo je praktično u rasulu i društvo koje je neposredno pre toga bilo u klubetu se ne brani. Jedna zanimljiva situacija (koju sam fotografisao) je „feromonska komanda“ koja upravlja izletom upoznavanja - orijentacionim letom. Vidi se na poslednjim fotografijama ove poruke i napisao sam reč-dve u poruci o toj pojavi (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg9490#msg9490).


Napadnutak košnica je u klubetu, zauzeta grejanjem legla. Ona jednostavno nema stražarice. Dolazak više pčela samo doprinosi da se brzo savlada nekoliko pčela ako započnu odbranu društva. Dalje, društvo se na neki čudan način „predaje“ i često pridruži napadačicama i neretko napušta svoju košnicu. Taj „čudni način predaje“, po mom shvatanju je narušavanje celine društva. Pčelinje društvo ima podelu na grupe pčela koje obavljaju različite poslove. Narušavanje takvog ustrojstva može biti opasno u pojedinim razdobljima tokom godine. Pri napadu tuđica, vrlo brzo padne linija odbrane i mislim da se celo društvo brzo nađe u stanju opšte pometnje.

Takva grabež uglavnom vodi onome što se zove „nestanak pčela“(od ove poruke, pa nadalje - moje viđenje ovog fenomena, ali ima i diskusija od zajedljivih do neprimerenih (http://spos.info/forum/index.php?topic=16900.msg277487#msg277487)) i traje jako dugo (prenosi se na više košnica).

 
Društva koja već imaju neki nedostatak i koja su nezadovoljna svojim staništem (to su oni rojevi koji napuštaju košnicu krajem leta ili početkom jeseni) uglavnom odaju neke zvuke uznemirenosti i mogu biti predmet napada. Mogu u svakom momentu postati predmet grabeži. Sa njih se grabež može lako preneti na druge košnice.

Jaka društva sa leglom mogu uspostaviti odbranu. Pri tom dolazi do gubitaka pčela i može se videti puno mrtvih pčela stradalih u borbi ispred leta ili mogu ostati na podnjači, ako npr. stradan naglo zahladi. Svakako da se može dogoditi i gubitak matice.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Radovic Dragan Februar 14, 2014, 10:50:54
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Radovic Dragan Februar 14, 2014, 10:55:34
http://www.pcelarstvo.org/pcelarski-clanak/grabez-pcela-49
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Andreja Anđelković Jun 30, 2014, 17:24:39
Ima li ko iskustva sa tunelom protiv grabeži ?
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Andreja Anđelković Jun 30, 2014, 17:34:38
O tunelu sam pronašao ovo
http://pcelarske-majstorije.50webs.com/prilog9.html (http://pcelarske-majstorije.50webs.com/prilog9.html)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dejan Damnjanovic Septembar 13, 2014, 18:38:59
Danas prilikom pregleda sam izazvao grabez,izgledalo je katastrofa zatim sam suzio leta 1cm dal sam uspeo nisam siguran! >:( :( :-\
https://www.youtube.com/watch?v=oi2nUgu_NEA&feature=youtu.be
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 13, 2014, 22:42:27
Ne deluje mi po snimku da je opasno. Verovatno si sve brzo rasklonio.

Ipak, polako vraćaj ta leta na veličinu uobičajene otvorenosti i prati šta se dešava. Nemoj da te uplaši ako se deši nešto ovako, kao što je na snimcima (i fotografijama) u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg9490#msg9490) i da opet sužavaš leta.

 Jedan od podsticaja na grabež je zvuk* koji dopire iz košnice ili oko nje. Pčele se pomalo uzbune i kada se leto smanji za samo 1 cm, a naročito ako se smanji samo na 1 cm.


*Primer zvuka koji sam nvodio je zvuk koji dopire iz gornjeg dela košnice kada se sipa sirip. Pojačana je uznemirenost pčela u tom prostoru i pčele obleću oko košnice najvećim brojem oko tog dela košnice (zbega ili hranilice). Suprotno od toga je prihranjivanje plastičnim bocama sa otvorima, što spada u trajno prisustvo sirupa u košnici i to ne uzbuđuje pčele nešto naročito, tako da nema snažnog izletanja i po mraku iz košnice.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Anto Dankić Septembar 13, 2014, 22:43:52
Čini mi se da je to isti slučaj kao i kod mene prije neko vrijeme, nema borbi samo gužva na letu što je navodno - normalna pojava. Šošić je nešto o tome pisao na temi
Grabež (http://www.kosnicevoja.rs/forum/KoÅ¡nice Voja »     Ostale teme na forumu »     Pitajte pčelari početnici »     Grabež)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dejan Damnjanovic Septembar 13, 2014, 23:49:41
snimak napravljen tek sat posle napada, prednja strana kosnice je bila crna od pcela i podsecalo kao  kad izlazi roj!Nada mi ostaje sto je drustvo jako i sto je kasnije pocela kisak inace je bilo 16h
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 14, 2014, 12:07:10
Dejane, da je toliko pčela učestvovalo u napadu, moralo bi biti većih nevolja osim ovoga što se vidi na snimcima.

Teško je zaključiti šta ima ispred leta, jer ima trave, ali bi pri takvom napadu moralo biti vidljivih pčela koje su nastradale u borbi. Iako nije zahvalno rasuđivati u ovakvim uslovima „vidljivosti“ (kao što je na slici sa snimka) ali se nigde ne vidi ni jedna mrtva pčela. Inače, bilo bi ih i dalje na onim daskama u borbi ili bi se i tu videla poneka nastradala u borbi. Ne bi se to baš tako lako zaustavilo.

Ako se pogleda snimak par sekundi pre ovog detalja koji je nastao kao slika pri „zamrzavanju“ snimka, mogu se videti dve pčele (dve mlade pčele) koje su ostale na travkama (ispred bele košnice). Žive su i zdrave i uz to još imaju meda u mednom mehuru (vidi se po uvećanom trbuhu). To je znak da su mlade pčele silom prilika „poterane“ napolje i da nisu dobile nalog od rduštva da uzlete i izvrše let sa upoznavanjem košnice i okoline (ili snalaženja u uslovima različitog doba tokom dana). Da su tuđice, ne bi visile na travkama, već bi žurno odletele i javile svom društvi gde je izvor hrane.

PS
Danas sam i ja imao sličan slučaj. Malo više sam nadimio plodište i pčele su pokuljale napole, ali više preko gornje strane nastavka (sada ne treba puno dimiti pčele, jer se neka društva jako uznemire i nastane opšti nered u košnici). Ne mora bit samo dimljenje, dovoljan je I nehotičan jači udarac da se previše uznemire. I to je baš izgledalo kao da se uhvatio roj. Uznemirenost mladih pčela jeste privukla i tuđice, ali ta gužva na letu je nastala i pri ulasku tih mladih pčela na leto. S obzirom da pčele nisu vršile let upoznavanja okoline (orijentacioni let), mlade pčele se u „rasulu“ naleću na leto ali ih one koje čuvaju leto pokušavaju sve prepoznati (što u tim uslovima nije moguće). Dešava se ponekada da stražarice napadnu i svoje pčele i dođe do borbe. I ovo može da se proveri, kada se neka mlada pčela koja je spala sa rama pre leto rukom ubaci na leto. Ona ne pokušava da uđe, već se udaljava od leta, odnosno panično beži od leta. To je zato što može razaznati neprijateljsko raspoloženje stražarica. A one su u takvom stanju jer je se ta pčela našla van košnice bez “naloga“ društva da napusti košnicu. Mislim da ona u tim uslovima ne poseduje mirisne (ili druge) znake raspoznavanja. Imao sam sreću da fotografišem pčelu koja upravlja radnjom za koju je nalog izdalo društvo (vidi se na nekoliko fotigrafija u ovoj poruci). Sve radnje se dešavaju u opštoj saglasnosti društva. Tako da si imao stanje pri kojem je puno pčela bilo u stanju suprotnom od zahteva društva i sasvim je normalno da je došlo do „nereda“ na letu  (ili u košnici i oko košnice). Pri tome se obavezno pojave tuđice. One inače sleću i na masu pčela koja se našla na zidu košnice i to je očigledno, a ne samo na leto ili ramove van košnice. Razlog, pored uznemirenosti pčela koje su u rasulu (i pri tome odaju znake ugroženosti – odnosno slabosti) je i to što su one uzimale med i na njima i ma i tragova meda.


Ovim pisanjem sam hteo da ukažem na neke vrste uobičajenog ponašanja, a ne da te ubeđujem da nema grabeži i da više ne vodiš računa i ne budeš oprezan. Ima je i pčele napadaju i oko dimilice ovih dana, kao što sam već pisao. Ali nije isto grabež i pokušaj grabeži. Kada se neko stanje pomeša sa grabeži (kao što je npr. orijentacioni let ili kratkotrajni napad na društvo koje je sposobno da se odbrani) može se napraviti pogrešan potez, kao što je preterano sužavanje leta i da se pri tome pojača uznemirenost pčela koja ima uticaj na moguću pojavu grabeži. Ja sam „nered“ na letu smirio sa pumpicom i malo nakvasio uznemirene pčele  i to niz zid košnice i sve se brzo smirilo. Ali je došlo i do uznemirenosti susednih košnica i morao sam da se premestim na drugu stranu pčelinjaka i tamo radim. Što znači da treba biti oprezan i pratiti šta se dešava nadalje.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dejan Damnjanovic Septembar 14, 2014, 14:05:39
ja se nadam da ste u pravu!
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Rakovac Goran Septembar 12, 2016, 09:16:53





                          У суботу сам са колегом Зораном Ранчићем и комшијом Симом ишао у Ниш на пчеларско дружење. Ишли смо једним колима и успут разговарали о тренутном стању на пчелињацима. Ранчић ( пчелари професионално са преко 300.друштава ) на нашем терену свакодневно очитава стање са храном и скренуо нам је пажњу да је вага свакодневно у минусу који се појединих дана креће и до 150.грама. Хране дакле у природи нема , многи морају да прихрањују сирупом и честа је појава грабежи.
                          Недељу сам искористио да пчелама додам мало сирупа. Нисам могао да чекам сумрак па сам са сирупањем започео око 5 , пола шест по подне. Све што смо причали претходног дана се потврдило. Кошнице сам пре сирупања мало погледао , посебно оне за које мислим да су проблематичне и стање је шарено. Има ових које имају довољно хране и да сутра буде светојовански мраз , али  и оних које су баш танке и којима се мора помоћи.
                          Током прихране када сам дошао до кошнице у којој су под истим кровом два овогодишња роја појавила се грабеж. Хранилица је изгледа пропустила сируп и за тили час је кренуо белај. Кошницу сам са спољне стране посебно на лету добро пофајтао водом и санирао целу ствар колико се то могло. Лета сам потом сузио код свих кошница јер је узнемиреност пчела при храњењу мање више била јасна код свих. Ова година никако да се заврши , преступна и баксузна јесте , све чега сам се дохватио је било са неким проблемом.
                          Ова тема је дуго таворила и на њој није било активности. Ипак , боље је да о грабежи разменимо искуства овде него да то чинимо на пчелињацима.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Ivica Bogdanovic Septembar 12, 2016, 19:47:55
Ja sam juce moje pregledao, uspeo sam dve da pregledam i vec na pocetku trece vise se nije moglo raditi. Oko kosnica oblak pcela, za tili cas na svima poletaljke prepune pcela. Suzio sam leta na 1-2 cm i dobro ih okupao razblazenim Nozevojom. Danas situacija mirna. Ono sto me je narocito iznenadilo da je jedna kosnica potpuno unistena, verovatno u poslednjih dve tri nedelje kad sam ih prihranjivao. Zanimljivo je da uvek kad sam sipao sirup u tu kosnicu, kroz mrezu zbega se moglo videti dosta pcela, kao da je sve u redu. Preko dana nista nije ukazivalo da je prisutna grabez sve do pre 3 dana kad sam primetio mrvice voska na poletaljci, ali bez neke borbe medju pcelama koje su bile na poletaljci. Juce kad sam je otvorio, sace skroz prazno, za saku starog uginulog legla na 3 rama i na podnjaci za saku mrtvih pcela, a bilo je za oko 2-3 ulice zivih. E sad, da pitam, da li je moguce da su pcele koje su bile uvek unutra kad sipam sirup, a i juce, zapravo pcele ''kradljivice'' i gde su mogle nestati mrtve pcele od tog drustva, s obzirom da ih je na podnjaci  bilo vrlo malo mrtvih? Pitanje za Gorana i Milosa-Jel se druzimo za vikend? PozZ
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Anto Dankić Septembar 12, 2016, 22:36:41
I ja sam na 2-3 5-okvirna nukleusa našao nedostatak meda mada sam sve uredno prihranjivao (poslije 19 sati). Očito je u pitanju tiha grabež. Ova ću društva nažalost morati rasformirati (ili spojiti ) jer u ovakvom stanju neće moći prezimiti. Vaga mi i na jačim društvima pokazuje od 0 do 20-30 dkg minusa dnevno. Očito napolju nema nikakve paše a legla još dosta.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Rakovac Goran Septembar 13, 2016, 08:04:16





                Што се грабежи тиче септембар је вероватно најкритичмији месец. Пчеле осећају долазак зиме и на све начине се труде да сакупе и складиште довољно хране. Због тога не презају од грабежи а када она крене за тили час очисте слабу нападнуту кошницу. То још и ниле нека штета најчешће је нападнуто друштво које већ има неки проблем ( остало без метице нпр.). Већи је проблем ако се грабеж прошири по пчелињаку. Из ових разлога кошнице не треба сада отварати без преке потребе. Сируп треба давати што касније у сумрак када су се пчеле већ смириле. Пожељна је прихрана гушћим сирупом 3 : 2 у већим оброцима. Поставља се питање шта је то већи оброк ? По мени онолико колико за ноћ могу да однесу. Значи не мора се нужно сваком друштву давати иста количина али није добро да им се преко дана задржава храна у хранилицама јер и то може да иритира и изазове грабеж. Због тога није лоше изјутра проверити да ли су однеле сав сируп па оним друштвима које то не учине смањеити оброк.
                 Ја то овде све лепо пишем али на жалост мало примењујем. Ове године сам пчеле прихранио само два пута. Једном у прошлу недељу по око 1,5 литара по друштву када ми се на кратко грабеж и појавио и још једном пре две три недеље два дана заредом по око литар сирупа.
                 У недељу сам на прескок кратко погледао нека друштва и приметно је да су се предвојила. Нека су са довољним количинама хране али има и оних које су суве скоро као барут. Питање је сад шта чинити. Ако успем да узмем 5-6 дана одмора и саставим два викенда прихрањивао бих сваке вечери као што сам рекао сва друштва са количином коју однесу током ноћи. Задњег дана бих из оних са већом количином хране украо по рам - два и пребацио у слабије. Правила ове године није било. Супер јака друштва су сада у проблему са храном и обратно. Свега је било. Честог промена матица без рационалног објашњења , слаба оплодња , ројења до бесвести а све то као викендаш нисам могао да испратим и на време интервенишем. Сада нема друге него да се санира и спашава шта се спасити може.
                 Ивице управо сам послао поруку Милошу да се дефинитивно одлучи за викенд. Ја лично имам неких проблема у вези тога а коначну ситуацију ћу знати данас евентуално сутра и јавићу. За викенд већ сада прогнозирају лоше време па треба и то узети у обзир. Поздрав Раковац.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Bojan Šušnjar Septembar 13, 2016, 13:07:31
Ja sam imao sličan problem sa jednim rojem koji sam dobio na poklon ove godine. Mali roj vjerovatno trećenac i prilično kasno je izašao. To je onaj na kojem je testiran sakupljač. Ljut kao ris. :)

Kada sam radio prihranu svima sam davao podjednake obroke. Nakon izvjesnog vremena vršio sam pregled i u toj košnici saće prazno.
Nekako mi se taj roj čudno ponašao od početka. Prvo su počele odmah da grade zaperke na mrežici a na SO nisu htjele. Iste SO sam koristio za sve košnice a drugi rojevi su ih prihvatale.
Kad su poslije kidanja zaperaka sišle na SO krenule su sa jedne strane i stale na pola košnice. Dalje nisu gradile pa sam morao da preturam okvire da ih prisilim na gradnju.
Neko bi to odmah rasturio i izvršio spajanje ali ja sam ih ostavio pa da vidim šta će biti.
Prije odlaska na odmor otvorim tu košnicu jer sam primjetio da kako iznose larvu i vidim da su počele da uništavaju i radiličko leglo. Vjervatno jer hrane nije bilo dovoljno pa sam dao zaduženje da je prihranjuju dok ja nisam tu. Sad imaju nešto hrane ali moram da još jedom pregledam sve košnice i po potrebi dodam još rezerve.

Prihranu sam uvjek radio naveče oko 22h jer je ranije bilo jako rizično. U blizini se nalazi jedan veći i više manjih pčelinjaka a vladala je velika glad među pčelama pa je rizik od grabeži bio a i sada je veliki.

Bilo je dosta diskusija o tihoj grabeži.
Tu stvari bar meni nisu potpuno jasne. Ja na ovoj košnici nisam primjetio znakove nikakve grabeži jer niti je bilo borbe niti rasutog voska na letu ali je saće bilo prazno. E sad voska vjerovatno nije ni moglo biti jer nisu ni stigle da poklapaju pa nije bilo poklopčića u to vrijeme.

Kod te košnice uvjek ima dosta domaćih pčela koje van na letu i oko leta na nastavku lijenčare ali znakova nekakve borbe nije bilo. Vjerovatno od nje neke vajde neće ni biti ali neka je pa šta joj Bog da.

Ako naredna godina bude kao ova to će da bude katastrofa.
Ja sam čitavo ljeto prihranjivao svakodnevno sa po 2dl sirupa a da nisam ko zna na šta bi ličile košnice. Bukvalno su stalno bile na infuziji. :) Nadati se da će naredna biti bolja.

Nije jednostavno ni svaki dan sipati sirup i motriti na grabež ako pčelinjak nije pored kuće. Sve to povećava troškove i troši vrijeme.

Pozdrav svima...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Anto Dankić Septembar 13, 2016, 14:38:06
Citat: Bojan Šušnjar
Bilo je dosta diskusija o tihoj grabeži.
Tu stvari bar meni nisu potpuno jasne. Ja na ovoj košnici nisam primjetio znakove nikakve grabeži jer niti je bilo borbe niti rasutog voska na letu ali je saće bilo prazno. E sad voska vjerovatno nije ni moglo biti jer nisu ni stigle da poklapaju pa nije bilo poklopčića u to vrijeme.
Po meni to i jeste TIHA GRABEŽ
Citat: Bojan Šušnjar

Nije jednostavno ni svaki dan sipati sirup i motriti na grabež ako pčelinjak nije pored kuće. Sve to povećava troškove i troši vrijeme.
Šta ćeš, svaka budala ima svoje veselje ;)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Bojan Šušnjar Septembar 13, 2016, 15:28:49
Citat
Po meni to i jeste TIHA GRABEŽ

Ma jasno složio bih se jer hrane nema to znači da je pljačka bila prisutna ali nije jasna psihologija društva koje je bilo pasivno do poslednje kapi meda. Matica uredno zaliježe i u određenim momentima košnica je bila puna legla. Znakova tihe smjene nije bilo ni u jednom momentu. Društvo je nekako rekao bih od samog starta demoralisano i u poređenju sa ostalim košnicama drugačije se ponašalo tokom čitave sezone. Unose polen, odgajaju leglo, prikupljaju hranu pa makar i iz hranilice, maticu nisu mijenjale a ipak nešto ne štima. Kažem možda sam pogriješio što to nisam odmah rasformirao ali kako sam ja na početku meni je svako društvance bitno pa makar bilo i kilavo kao ovo.
Cilj mi je da izguram zimu sa većim brojem društava pa da na proljeće imam materijal za rad i širenje a ne da opet čekam majske rojeve sa grana kod komšije pčelara. :)


Citat
Šta ćeš, svaka budala ima svoje veselje ;)

"No comment"...

Pozdrav svima...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Anto Dankić Septembar 13, 2016, 15:44:24
Citat
Šta ćeš, svaka budala ima svoje veselje ;)

Citat
"No comment"...

Pozdrav svima...

... ovo je trebala biti šala....
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Bojan Šušnjar Septembar 13, 2016, 16:45:43
Citat
... ovo je trebala biti šala.... 

Bez brige Anto tako je i shvaćeno.  ;)
Samo se ja često upitam ko je budala, onaj što ne radi ništa ili ja što radim svašta?
Često smo i ja i on na nuli pa je i pitanje na mjestu.
Zato nisam komentarisao tvoju šalu jer onda odosmo u...ko zna gdje.  ;D

Pozdrav i samo opušteno...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Anto Dankić Septembar 13, 2016, 17:02:11
Točno je da u pčelarstvu nemam neke zarade, ali se bar naradim ;)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Bojan Šušnjar Septembar 13, 2016, 17:24:15
Onda se razumijemo.  8)

Nije to samo u pčelarstvu tako al' nek ide život...  ;)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Stantić Septembar 13, 2016, 23:29:59
Ono sto me je narocito iznenadilo da je jedna kosnica potpuno unistena, verovatno u poslednjih dve tri nedelje kad sam ih prihranjivao. Zanimljivo je da uvek kad sam sipao sirup u tu kosnicu, kroz mrezu zbega se moglo videti dosta pcela, kao da je sve u redu. Preko dana nista nije ukazivalo da je prisutna grabez sve do pre 3 dana kad sam primetio mrvice voska na poletaljci, ali bez neke borbe medju pcelama koje su bile na poletaljci. Juce kad sam je otvorio, sace skroz prazno, za saku starog uginulog legla na 3 rama i na podnjaci za saku mrtvih pcela, a bilo je za oko 2-3 ulice zivih. E sad, da pitam, da li je moguce da su pcele koje su bile uvek unutra kad sipam sirup, a i juce, zapravo pcele ''kradljivice'' i gde su mogle nestati mrtve pcele od tog drustva, s obzirom da ih je na podnjaci  bilo vrlo malo mrtvih?

Moguće je, verovatno se radi o jako oslabljenom društvu, možda zbog jakog napada varoe. Nema mrtvih pčela jer nije ni bilo ozbiljne borbe, pčele su "kapitulirale", prepustile su se osvajačima, možda su se neke i pridružile pljačkašima. Zanima me kakva ti je konfiguracija košnice, pretpostavljam da je plodište udaljeno od leta?
Imao sam ovih dana par takvih slučajeva, baš juče sam naišao na jednu, jako malo "domaćih" pčela unutra, povukle se na vrh košnice a maticu sam našao u hranilici, a kradljivice ulaze i izlaze kako hoće, gledajući spolja rekao bi normalna aktivnost ali ako se obrati pažnja vidi se da nema stražarica na letu kao na drugim košnicama.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Ivica Bogdanovic Septembar 14, 2016, 07:09:09
Moguće je, verovatno se radi o jako oslabljenom društvu, možda zbog jakog napada varoe. Nema mrtvih pčela jer nije ni bilo ozbiljne borbe, pčele su "kapitulirale", prepustile su se osvajačima, možda su se neke i pridružile pljačkašima. Zanima me kakva ti je konfiguracija košnice, pretpostavljam da je plodište udaljeno od leta?
Plodište je bilo na podnjači, znači u 1. nastavku. Ne verujem da je uzrok varoa jer sam ih celo leto tretirao Brstivarom, i truleks trakice i dimljenjem, ukupno 8-9 puta od maja meseca. Ja ipak mislim da je društvo ostalo bez matice, oslabilo i kapituliralo. Kad sam pre nekih mesec dana istresao jedno društvo zbog lažnih matica i sklonio košnicu, pčele iz nje su se vratile na to mesto i još 2 dana visile u bradi dok se nisu rasporedile po ostalim košnicama. U ovom drugom slučaju, kad sam istresao te pčele koje su bile u uništenoj košnici, nisu se uopšte vratile na mesto gde je bila košnica. Kontam onda da su verovatno to bile pčele iz drugih košnica, možda i tudjih i koje su takoreći uvek zamrknjavale u njoj i otud pčela unutra uvek kad sam prihranjivao, jednostavno naviknute gde da uvek lako nadju hranu (sirup). To je neko moje vidjenje, ne mora da znači da je to tačno, ipak sam ja početnik.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Branislav Tancic Septembar 14, 2016, 18:15:11
Ja sam pretpostavljajuci da ce se ovogodisnje stanje unosa nastaviti do kraja pocetkom avgusta na sve kosnice stavio tunele na leto.
Stoje i sada i pcele se ne bune.
Nisam dosada primetio grabez, mada nisam bio na pcelinjaku nedelju dana.
Mislim da je to solidno resenje.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: milosav moretic Septembar 15, 2016, 12:58:46
 Kad je grabez u pitanju, ja je do sada, hvala Bogu, nisam imao niti primetio na mom pcelinjaku. Primetio sam da u mesecima septembru i oktobru, kako sam vikend pcelar, u pcelinjaku uvek radim na "ivici grabezi". Zato ove godine, pri svakoj aktivnosti na PZ uvek nosim po nekoliko praznih nastavaka i nekoliko sirih dasaka-platoa, na koja stavljam skinute nastavke i nekoliko poklopnih dasaka-zbegova, sa kojima poklapam iste. Desavalo mi se da nakon kratkog vremena posto odlozim skinuti nastavak sa ramovima i pcelama na njima, tudjice odmah navale, digne se guzva a sto je pocetak grabezi. Kako bi to izbegao, daska ispod, daska iznad, upaljena dimilica i na neki nacin drzim situaciju pod kontrolm. Medjutim, otvorena kosnica-nastavak koju pregledam, privlaci paznju pcela iz okolnih kosnica. Kako odredjene radnje treba da obavim, ipak se stvara guzva. Javlja se veci broj pcela okolo, zujanje, kovitlanje iznad i tada aktiviram vise dimilicu a vrlo cesto i pumpicu-rasprsivac sa vodom. Gotovo redovno nakon zavrsetka rada na toj kosnici, selim se u drugi kraj pcelinjaka i Jovo nanovo. Po pravilu uvek napravim pauzu a dimilicu ostavim da dimi pored pregledane kosnice neko vreme.
 Kako pcele nastavke povezuju sa propolisom a ja ih rastavljam, otvara se i propolis, tako one nakon pakovanja kosnice navaljuju i na liniju sastava nastavaka. Malo magle i ostavljena upaljena dimilica smiruju situaciju.
 Pricao mi je jedan stari i iskusan pcelar, inace moj dobar prijatel, zahvaljujuci kome sam nastavio da pcelarim mnogo pre nego stu sam imao nameru, da je grabez na pcelinjaku nesto sto nikome ne bi pozeleo. Govorio je da kada se ona zahukta, prestanka nema dok se napadnuta kosnica potpuno ne opljacka. Stavljali su ljudi, navlacili na leto kosnice gomilu granja sa liscem ali pomoci nije bilo. More izginulih pcela a sadrzina kosnice unistena. Prema tome, nismo mi naisli jos na "pravu grabez" i kako je on to govorio, nedaj je Boze nikom.
 Tiha grabezje isto jako nezgodna. Neki prividan mir u pcelinjaku a drustvo nestaje.
 Mora se raditi oprezno, sto je moguce brze i prekidati ako zagusti.
Pozudrav iz Sumadije       
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 16, 2016, 20:31:01
Juče mi se komšija pohvalio da je završio sa sirupanjem za ovu godinu. Prihranio je u ranim popodnevnim časovima...
Oko nekih njegovih košnica je baš bilo živopisno juče. Tačno se moglo videti u koju je sipao.
Medjutim i oko 33,3% posto mojih, iako nisam prihranjivao, primećena je nešto življa aktivnost - šunjanje oko krova, sastava izmedju nastavaka i slično. Malo sam tu košnicu ( a i druge dve ) isprskao česmaricom i kako se dan bližio kraju, to se lagano smirilo.

Danas predveče, odem i imam šta i da vidim. Ispred te košnice veoma živa aktivnost u vazduhu, na poletaljki gužva, a ispred košnice na zemlji, bar pedesetak uginulih pčela. Prskao sam, dimio, al' ništa ne pomaže. Zatim sam dobro zadimio, i zatvorio leta sve tri košnice na približno 2,5 do 3 cm i ubrzo se ukazalo poboljšanje. Pčele su izbacile nekoliko mrtvih iz košnice, aktivnost u vazduhu se smanjila, a kao da su se već  mogle prepoznati stražarice, kako na poletaljki presreću i njuškaju svaku novopridošlu. Povremeno su se jedna do dve uhvatile u koštac sa pridošlicom i obarale je na zemlju...
Kada prislonim uho, čuje se brujanje, kao i u druge dve.
Pregledao sam mrtve pčele i većina od njih su bile crne. Nadam se da je to dobar znak  :)

Obišao sam i komšijine košnice i čini mi se da je jedno 4 komada otišlo Bogu na istinu. Nisam primetio mrtve pčele ispred, ali u košnicu svakih par minuta uleti i izleti poneka pčela, a kad se prisloni uho - mrtva tišina.
Inače, pravu statistiku o žrtvama kvare ose, a verovatno i drugi nasrtljivci ( npr. gušteri), koji skupljaju poginule i ranjenike i odnose ih...

Naravno da mi nije ni palo na pamet da košnicu otvaram ( čekaću najavljenu kišu), a ne mogu ni da zamislim kakve su prognoze. Da li da zatvorim skroz leto, pa da ih hranim sirupom nekoliko dana, ili šta? Ako su opljačkane i ostale bez hrane, šta ću s njima? Spajanje?

Ajd sad majstori, pomagajte...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: gradimir avramovic Septembar 16, 2016, 22:29:58



   Nenade, svake godine, u ovom periodu, kada se paša smanjuje na minimum a društva su još uvek jaka, svakom pčelinjaku preti grabež i zato pčelar mora biti vrlo precizan u radnjama koje je planirao kada je otvorio košnicu, da bi vreme otvorene košnice bilo što kraće.
    Generalno, sada i nema velikih poslova na pčelinjaku koji bi iziskivali da se mnogo tumba po košnici ali ako ima neki izuzetak  i mora se tako raditi, onda je kolega Milosav dao dobre upute. (fajtalica, dimilica...)
    U ovo doba pčelar bi trebalo da je društva sredio i pripremio za zimu što znači da sva imaju matice,  da su opskrbljena sa dovoljno zimnice, očišćena od varoe, sužena leta na 5-7 cm, imaju adekvatno pojilo i onda su mogućnosti za grabež svedene na minimum.
     Ti Nenade ako sumnjaš da ti sa nekim od društava nešto nije u redu- treba ga pogledati ali mora se naći deo dana kada su pčele na paši ili donose vodu. Za svako podneblje to može biti drugi deo dana; kod mene je to na primer već oko 08,00 sati (kada se temperatura dovoljno digla a pčele idu po vodu i masovno donose polen). Tad se komotno može pregledati i konstatovati da li joj nešto fali...
      Naravno, ako se neko društvo i dalje mora dohranjivati- onda to raditi isključivo kasno uveče ili noću, strogo vodeći računa da se ni jedna kap sirupa ne prolije po delovima košnice ili oko nje.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 16, 2016, 22:51:29
Hvala Gradimire.
Koliko vidim, uradio sam sve što sam mogao, osim da tu košnicu spakujem i odnesem negde drugde...
A to nisam u mogućnosti.

Mene više interesuje da li je to jučerašnje prihranjivanje u podne, na 30 do 40 metara rastojanja, moglo izazvati grabež, da ne grešim dušu, ako to nije uzrok  :)
I drugo, kakve su šanse ove zajednice, obzirom na preduzete mere.

Inače, poslednji put sam prihranjivao pre četiri dana, po mrklom mraku.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 17, 2016, 13:03:32
Danas je to izgledalo ovako: https://youtu.be/YbH_Lvepd3U

pozdrav
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: dusan lazic Septembar 17, 2016, 14:44:08
Nenade, meni to sad izgleda ok.
Ti imaš AV (žičane) podnjače? Izvuci uvlaku i pogledaj imali puno opalog, izgrickanog voska. Ako je bila grabež - videćeš... uporedi sa drugim košnicama.
       Dobro je, u ovo vreme imati tunele protiv grabeži, trebalo - ne trebalo.
Sretno.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 17, 2016, 15:14:23
Nisam ni danas ništa otvarao.
Pogledaću sutra.
Definitivno je nešto vanredno bilo, jer dosad nikad nisam video toliko uginulih pčela.
A nije ih bilo ispred druge dve kočnice.

Smešno, ili tužno, al' ne znam ni kako taj tunel izgleda  :)
Ima li negde neka sličica?
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: dusan lazic Septembar 17, 2016, 15:42:33
Tunel protiv grabeži je osmislio čika-Boža Petrović.(malo proguglaj - naćićeš)
Pravi se (obično) od tankog, lako savitljivog, "štamparskog lima". Može biti u dve varijante: poprečni presek (п) za punu podnjaču, ili pravougaonik za žičanu. Tunel je dužine 15-20 cm. Širina otvora 3-5 cm a visina 7 mm. Pčele ulaze i izlaze samo kroz taj otvor. Svi ostali otvori moraju biti zatvoreni.
    U takvom tunelu se pčele veoma lako brane od tuđica.
Pozdrav.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Branislav Tancic Septembar 18, 2016, 13:52:06
Evo linka za tunel, samo ga malo produzi, recimo na 15 cm i neces imati problema
http://pcelarske-majstorije.50webs.com/prilog9.html

I ocisti pcelinjak od lisca, uginulih pcela i truleks krpica :)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Petrovic 34 Septembar 18, 2016, 15:48:52
Kako sam shvatio,ovaj lim se ugura kroz leto i dodje ispod ramova unutar kosnice?
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Branislav Tancic Septembar 18, 2016, 18:59:34
Tako je
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 18, 2016, 19:43:12
Evo linka za tunel, samo ga malo produzi, recimo na 15 cm i neces imati problema
http://pcelarske-majstorije.50webs.com/prilog9.html

I ocisti pcelinjak od lisca, uginulih pcela i truleks krpica :)
Branislave, hvala za link i prećutaću kulturno da sam ga pronašao uz pomoć Gugleta. Inače, nisam ni znao da postoji tako jednostavna, a korisna naprava.
Za razliku od nekih pametnih, moje tupave pčele su, manje ili više, izgrickale truleks natopljen brstivarom i izvukle ga sa drugog nastavka kroz leta.
Obećavam da ću to počistiti u najkraćem roku ;)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Petrovic 34 Septembar 18, 2016, 19:50:27
Tako je
Napravicu to koliko sutra.Ja stelujem to parcetom letve ali cini mi se ovo da je bas ok.
Je l se postavlha uvece zbog uznemiravanja?
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Branislav Tancic Septembar 18, 2016, 19:59:13
Ja sam tunele zalepio za leto i stavio jos 1. avgusta. Ne secam se koje je doba dana bilo. Verovatno predvece, posto izuzev tada ne ulazim u pcelinjak.
Inace sam ih savijao kombinirkama od oka. Nemoras da meris u milimetar.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: dusan lazic Septembar 18, 2016, 20:50:53
Tako je
Napravicu to koliko sutra.Ja stelujem to parcetom letve ali cini mi se ovo da je bas ok.
Je l se postavlha uvece zbog uznemiravanja?
Pčele se za tren oka priviknu na tunel, tu nema nikakvog ograničenja (veče ?) niti uznemirenja. A ako je grabež već počela (naravno, u nekoj početnoj fazi) - tog trenutka prestaje!
Pozdrav.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 18, 2016, 20:56:11
Citat
Pčele se za tren oka priviknu na tunel, tu nema nikakvog ograničenja (veče ?) niti uznemirenja. A ako je grabež već počela (naravno, u nekoj početnoj fazi) - tog trenutka prestaje!
Pozdrav.
Nobelovu nagradu onome, ko je izmislio forume.
Zatim, Nobela onom, ko je izmislio taj tunel.
poz
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Bojan Šušnjar Septembar 18, 2016, 21:43:12
Citat
Nobelovu nagradu onome, ko je izmislio forume.
Zatim, Nobela onom, ko je izmislio taj tunel.
poz

Kolega ti mora da si se dobro ucvik'o od grabeža kad dijeliš Nobela k'o bonbone.  ;) 8)

Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 18, 2016, 22:13:03
Ucvikao, nego šta...

A kad pogledamo ko je sve i zašta sve dobio tu nagradu,
onda su je čika Boža, Brnda, Voja i još neki drugi, više nego zaslužili...  ;)

A ako struja obara gadove, ili podstiče pčele da ih same čiste, uglavićemo se i nas dvojica...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Petrovic 34 Septembar 18, 2016, 22:36:37
Kakva struja sada?
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 18, 2016, 22:46:19
Kakva struja sada?
Struja iz druge teme - naizmenična, par mA, napona oko 35V, frekvencije 700 do 800 Hz. ;)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Bojan Šušnjar Septembar 18, 2016, 22:52:21
Citat
Kakva struja sada?

Hehe, struja je iz druge teme.

Nego Nenade, pazi ti malo sa tim nominacijama. Ako si čitao moju temu o vagama mogao si da pročitaš kako sam ja "izmislio" vagu koja već postoji. Da neće i sa strujom biti tako.  ;)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 18, 2016, 22:58:02
Citat
Kakva struja sada?
Nego Nenade, pazi ti malo sa tim nominacijama. Ako si čitao moju temu o vagama mogao si da pročitaš kako sam ja "izmislio" vagu koja već postoji. Da neće i sa strujom biti tako.  ;)
Pa neće...
Niko još od sakupljača nije pisao o strujom izazvanom opadanju varoe. A razloga može biti dva:
1. Ili niko nije virio na podnjaču, odnosno uvlaku i
2. struja ne izaziva opadanje, niti stimuliše pčele na samočišćenje.

Ako je u pitanju razlog br.1, onda smo na konju... ;)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Suzana Rajovic Septembar 21, 2016, 14:55:09
Pozdrav
Nasli smo u junu roj pcela u sumi
Kupili smo LR kosnicu i uselili ga.
Pre neki dan smo radili pregled,matica je unutra a svih 10 okvira je puno meda zatvorenog,legla skoro da nema.
Zadnjih nekoliko dana pcele se ponasaju cudno.Ne poznajemo nijednog pcelera i sve o pcelama ucimo preko interneta i gledajuci youtube
Zamolila bih nekog od iskusnih pcelara za pomoc.
O cemuu se ovde radi,da li je ovo grabez ili nesto drugo

Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Branislav Tancic Septembar 21, 2016, 15:54:32
Meni liči na izlet mladih pčela
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 21, 2016, 16:08:49
Koleginice, ako na tlu nema izginulih, onda ti je kolega Branislav dao pravi odgovor. :)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Miloš Manojlović Septembar 21, 2016, 19:32:41
Pozdrav svima,

Pčele donose pune tovare polena na zadnjim nogama ceo dan, čak i u 16:30h su punile košnice, da li idu u grabež?
Jutros sam sprečio pokušaj grabeži, suzio sam leta na širinu 1,5 pčele, bila su na širini 4 pčele, pa sam nabacao trave na poletne daske na svih 5 košnica iako samo jednu je napala grabež prošli ponedeljak, moram da sačekam lepo vreme (20+) bez vetra da pregledam tu košnicu, mada ih sve isto tretiram za Brstivarom i sve su podjednako dobile Nozevoj+sirup. Ova košnica što je bila meta grabeži prošli ponedeljak, pčele isto donose pune tovare polena na zadnjim nogama.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Branislav Tancic Septembar 21, 2016, 20:38:49
Pozdrav svima,

Pčele donose pune tovare polena na zadnjim nogama ceo dan, čak i u 16:30h su punile košnice, da li idu u grabež?
Jutros sam sprečio pokušaj grabeži, suzio sam leta na širinu 1,5 pčele, bila su na širini 4 pčele, pa sam nabacao trave na poletne daske na svih 5 košnica iako samo jednu je napala grabež prošli ponedeljak, moram da sačekam lepo vreme (20+) bez vetra da pregledam tu košnicu, mada ih sve isto tretiram za Brstivarom i sve su podjednako dobile Nozevoj+sirup. Ova košnica što je bila meta grabeži prošli ponedeljak, pčele isto donose pune tovare polena na zadnjim nogama.
Ja nisam razumeo sta je pitanje?
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Miloš Manojlović Septembar 21, 2016, 20:47:10
Da li kada idu u grabež pčele donose i polen iz napadnute košnice na zadnjim nogama?
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Branislav Tancic Septembar 21, 2016, 20:50:33
Ne
Samo med
Polen u ovo doba skidaju sa cvetova, Aster i sl.........
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Suzana Rajovic Septembar 22, 2016, 11:03:40
Koleginice, ako na tlu nema izginulih, onda ti je kolega Branislav dao pravi odgovor. :)

Nema mrtvih pcela
Ali pcele padaju na tlo,kao da ih nesto izgura ,kao da su osamucene
Skoro sve pcele lete ka i dolecu iz istog pravca
Ovo traje nekoliko dana vec a citala sam da ples mladih pcela ne traje dugo






Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Nenad Tucakov Septembar 22, 2016, 14:20:35
Koleginice, moj pok. deda Pera je govorio: kad čovek ide, padne, pa ustane, taj nije pijan. Pijan je kad ne može da ustane.

Možda su tvoje 'čelice vrednice nabasale na vinograd sa načetim groždjem pa se malo provadjaju...  ;D

Ako nema tuče i izginulih, ni brige ti nije...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Rakovac Goran Septembar 28, 2016, 08:12:49





Против грабежи приликом прихрањивања сам се борио максималним сужавањем лета . Ево како то изгледа.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Bojan Šušnjar Septembar 28, 2016, 09:12:06
Gorane, slična situacija je i kod mene.
Ja sam vagao košnice prije par dana i nisam bio zadovoljan stanjem pa sam odlučio da podebljam zalihe hrane u košnicama. Temperature kod mene nisu baš išle u prilog jer se pčele tromo kreću i nerado izlaze iz ulica pa sporo odnose hranu. Preko dana kada malo otopli poveća se aktivnost i izlet pčela ali i tuđica je aktivna oko košnice. Suzio sam leta na svim košnicama na minimum. Stvori se povremeno velika gužva na letu. Juče sam na jednoj košnici gdje se stvorila velik gužva na poletaljci primjetio mnogo pčela natovarenih polenom. Maknuo sam blokadu i za par minuta gužva je prestala. Zaključak je po meni da su to uglavnom domaće izletnice koje su prihranom stimulisane na unos polena. Naknadno sam ipak vratio blokadu na leto.
Već sam ranije vršio prihranu ali izgleda da su dosta potrošile u međuvremenu pa smatram da je bolje i sada dodati nego da skapaju od gladi ili da ih hranim pogačom u nedoba.

Još jedan problem su i ose. Često ih nađem ispod mrežice u zbjegu a i povremeno primjetim da nesmetano uđu u košnicu. Dosta su živahnije od pčela po hladnijem vremenu.

Pozdrav...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Rakovac Goran Septembar 28, 2016, 11:41:46





Бојане , није ситуација слична већ апсолутно иста.
Прва од нападнутих кошница ми је била ова чију ћу слику објавити. То су у ствари две кошнице - два одвојена друштва под истим кровом. Доње друштво је као што се види у формацији : подњача , два РВ наставка , збег хранилица. Изнад ње је пуна преградна даска од ОСБ плоче . Затим следи друго горње друштво које је на једном РВ наставку изнад кога је збег-хранилица и кров.
Грабеж се појавио код горњег , слабијег друштва , овогодишњег касног роја али се проширио и на доње друштво. Као што се са слике види на доњем друштву сам потпуно затворио округло лето а оно класично на подњачи сузио на минимум.
На горњем друштву сам поставио тунел и крај њега оставио место за пролазак само једне пчеле. Округло лето сам привремено на пар сати потпуно затворио а касније опет ослободио када се све смирило и храњење престало.
Сужена лета сам оставио и након напуштања пчелињака и тако ће остати до наредне посете за десетак - петнаест дана. Слика је настала при вршењу интервенције сужавању лета.

Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Anto Dankić Septembar 28, 2016, 20:01:13
Jučer pri pregledu nukleusa na stacionaru u jednom društvu koje je bilo kasno formirano našao uredno očišćene sve okvire, matica na satonoši i 3 pcele :( Pratio sam ga od ranije sužavao leto na 1 cm ali džabe sve kad je bilo slabo. Imam jos dva 5 okvirna nukleusa u kojem kronično nedostaje meda iako sam prihranjivao, sada čekam da još malo zahladi i prestane izlet pčela onda ću im dodati okvire sa zatvorenim medom koje će trebati samo presortirati oko klubeta. Ovo u vezi osa sam takodjer primjetio, iako su pčele u košnici prilično živahne ose se šetaju kao "kod kuće", pomoćna leta sam odavno zatvorio a leto na podnjači suzio
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Ivica Bogdanovic Septembar 29, 2016, 20:18:32
I kod mene danas još jedna manje, kasni roj, pre 2 nedelje leto sam suzio da samo jedna može proći, ali džabe. Bar su lepo očistile saće. ;D A i osa ima i to dosta, klopke pune i još naviru.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 25, 2016, 11:06:19
Odgovor na pitanje koji mi je bilo postavljeno:

Da li pojava pčela u letnjmem periodu, ispod žičane podnjače, predstavlja tihu grabež?

            Prirodna osobina pcela da sakuplja hranu ( nektar, med..) tamo gde ga ima pa i po cenu da ga otima od drugih. Druga prirodna osobina pcela da sacuva sakupljene kolicine meda nedozvoljavajuci da joj druge uzmu po cenu i stradanja pocela jedinki u borbi za odbranu. Iz tog razloga one organizuju strazi na otvorima gde god mogu da prodju a lepe propolisom da nebi usao neprijatelj tamo gde ne mogu da prodju i gde ne mogu odbranu da vrse strazom. Borba izmedju jednih koje zele da uzmu i drugih koje se brane je grabez. Grabez je po prirodi nasilna stvar i moze se uporediti sa ,,silovanjem,, uz odbranu. Ako pcele nasilno uzimaju tudji med u kosnici a da domace se ne brane onda je to tiha grabez i to bi mogli da uporedimo sa ,,silovanjem,, bez saglasnosti ali i bez odbrane. Ako se neko slobodno daje onda to nije ,,silovanje,, pa bi mogli reci i da nije u prirodi pcela da svoj med dobrovljno daju tudjim pcelama. Ako bi to bilo istina onda bi pcele svoj med predavale i kroz leto i druge otvore sto je potpuno suprotno prirodi pcela da se brani o drugih. Ako bi to bilo moguce onda bi te pcele ( drustva ) stradala i takve osobine pcela nebi bile prenete na buduce generacije i ta osobina nestaje kao sto je i nestala, odnosno ne postoji.
            Tacno je da sa pojavom zicanih podnjaca uocena pojava skupljanja pcela ispod zicane podnjace i miroljubivi kontakt sa pcelama u kosnici. Po meni radi se o pcelama iz iste kosnice i kontakt se odvija iz dva moguca razloga: Jedan razlog da pcele iz kosnice hrane gladne pcele koje su njihove a koje su van i drugi da pcele koje su van donose nektar iz prirode i kroz mrezu ga predaju kucnim pcelama. Odmah se postavlja pitanje zasto pcele koje su van ne udju u kosnicu?  Pcele koje su van su privremeno ili stalno van zbog pogresne orjentacije koja se dogadja: a) kad se vrsi orjentacioni let one pcele koje su pale nize ispod kosnice posle su da udju u kosnicu kroz zicanu mrezu umesto na leto i u nemogucnosti da udju kroz mrezu nisu znale da se vrate. b) privremeno zadrzavanje kod pase kada se izletnice vracaju sa pase i onako teske padnu u travu ispod kosnice i onda mile i pokusavaju da se vrate kroz zicanu mrezu. c) Kad zbog visokih temperatura pcele prave bradu na poletaljci a krijuci se od sunca jednim delom se hvataju ispod poletaljke i posle kod vracanja pokusavaju kroz zicanu mrezu gde je nemoguce proci i tu prave rojcice (grupice pcela). d) ako je nespravna zica pa prolaze kroz sire otvore i nemogu da pogode da se vrate. Kod ove pojave ako ima lim ili leseonit ispod, pcele bivaju zatvorene i stradaju sto ponekad izaziva neprijatan miris mrse.
            Kod seljenja kosnica sa zicanom mrezom mi pre seljenja zatvaramo leta ali skoro uvek ima po neka ili nekoliko pcela koje su sa vanjske strane i koje posle oblecu oko kosnice li mile po kosnici sto nam otezava utovar i istovar. Sve u svemu ne bi trebali mnogo obracati paznju osim ako je zicani pod nespravan sto obavezno odmah treba popraviti.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Rakovac Goran Avgust 15, 2017, 10:45:58



                        Приметио сам да велики број присутних корисника задњих дана посећује ову тему. Да ли је то знак да се грабеж опет појављује на пчелињацима ? Обзиром на временске прилике и пашне услове не би ме много зачудило.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Bojan Šušnjar Avgust 15, 2017, 12:26:56
Citat
Приметио сам да велики број присутних корисника задњих дана посећује ову тему. Да ли је то знак да се грабеж опет појављује на пчелињацима ? Обзиром на временске прилике и пашне услове не би ме много зачудило.

Vrlo moguće Gorane.

Ja sam po malo dopunjavao zalihe u mojim košnicama u prethodnom periodu sa namjerom da u ovom suhom i bespašnom periodu dam pčelama elana da izvedu zdravu i brojnu generaciju zimskih pčela. Obično to radim kasno kada je već mrak pa nemam problema sa ovom pojavom ali prije dva dana sam zbog drugih obaveza sirup sipao malo ranije i odmah sam primjeto da su se pčele uznemirile i da se izvana skupljaju na spoju između gornjih nastavaka i hranilica pokušavajući da prodru u košnice privučene mirisom sirupa. Dodatno sam suzio leta i nje bilo problema ali to jasno ukazuje na moguće komplikacije.

Nekoliko puta me je brecnula neobična gužva na letima pa sam pomislio da je grabež ali se ispostavilo da mlade pčele u svom plesu prave gužvu i pometnju na suzenim letima. Otvorim leta do kraja pa gužva nestane za par minuta.

Primjetio sam da se kod mene ples mladih pčela u ovom periodu odigrava nešto kasnije nego u prvom djelu godine. U proljeće i u prvom dijelu ljeta je to obično bilo malo iza podneva a sada ih često primjetim oko 16h kako se ispred košnica igraju u letu. Leta su kod mene sužena pa radilice koje pristižu sa polenom imaju muku da se kroz tu gužvu proguraju unutar košnica.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Ivica Bogdanovic Avgust 15, 2017, 23:17:32
Kod mene se pojavila grabez danas na ovogodisnjem roju koji je u poslednje vreme vidno oslabio jer je bio ostao bez matice. Nisam prihranjivao pa zakljucujem da su "osetile" njegovu slabost. Suzio sam maksimalno leto, premestio i na to mesto postavio praznu kosnicu. Nisam optimista, ali videcemo sta ce biti sa njim, po meni, mozda je prirodna selekcija i najbolje resenje za njega.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Sasa Blagojevic Avgust 16, 2017, 01:38:02
Moras da sredis roj da dobije sparenu maticu inace nema nista od toga, meni se to desilo posle bagrema i uspeo sam da spasem tada 3 roja koje sam formirao tada, pomerio ih sa tog mesta i postavio prazne nastavke a rojeve pokrio a pokosenom travom.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Ivica Bogdanovic Avgust 16, 2017, 12:31:15
Sasa, sada u trenutku napada roj je imao maticu, prisilnu, izvedenu prve polovine jula, kada je i ostao bez stare matice.
Naslov: Грабеж на пчелињаку и њено спречавање
Poruka od: Рајко Борић Novembar 24, 2018, 13:37:12
Читам теме (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1743.0) о грабежи, има одличних савета и запажања како заштитити своја друштва.
Занима ме да ли и како пчелари спречавају пчеле да иду у грабеж?

Грабеж је двосмерна појава и двородна* именица.

* двородне именице су: бол, глад, чар, млеч, сврабеж, грабеж и сл. које могу бити и мушког и женског рода; именица финале може бити мушког и средњег рода.


Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Zoran Ristovic April 13, 2019, 11:42:26
Moj skroman doprinos ovoj temi je nacrt za izradu tunela protiv grabezi od stamparskog lima. Kada sam proguglao na ovu temu video sam raznih slika ali od nacrta nista. Kome odgovara moze i da modifikuje na svoj nacin.
Pozdrav.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Rakovac Goran Jul 12, 2021, 12:35:35



Јуче сам по први пут ове сезоне приметио грабеж на пчелињаку у Плани. Један од слабијих ројева је нападнут па сам му додао преко хартије један медишни наставак пун пчела са производног друштва да га појачам са пчелом али и са храном. Лето сам сузио колико сам могао на 3-4 цм. Нисам хтео више због ових врућина које трају ево већ преко 20 дана а крај им се не назире. За пар дана ћу проверити ситуацију па ако не буде имао снаге да се одбрани растурићу то на време да ми се којим случајем не прошири и на друге ројеве или пренети на други пчелињак.
Иначе у разговору са више колега долазим дао информација да се грабеж увелико појављује посебно након враћања пчелињака са паше на стационар. У недостатку квалитетне паше не мали број колега је из кошница изврцао све што се могло , узео пчелама душу и задњу резерву хране и велику војску оставио гладну и бесну. Логична поседица је општа отимачина - грабеж. Значи опет је главни фактор насталог проблема човек а не пчела.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Vojo Brstina Jul 13, 2021, 15:17:43
Глад никада није подстицала грабеж.
Гладне пчеле не нападају друге кошнице а њих нико ни не дира јер хране немају и не постоји разлог да их неко дира.
Да.
Украдох мало  времена од времена планираног за одмор да видим шта се пише.
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Tanja Dopuđ Jul 13, 2021, 22:55:44
 :(
Ево, ако до сада нисте чули да је неко одустао од пчеларења због грабежи, ја ћу бити прва!

Уназад неколико ноћи читам по нету о тој појави и ништа примењено не даје резултат!
Најпре су ми пролетос страдала два друштва ( писала о томе на теми пчеларење РВ) , прошле недеље страдао овогодишњи купљен рој, а и други је угрожен, а треће друштво , старо три године, остало без матице, извело нову, која је залегла раму легла, је под ударом грабежи.
Више не знам шта да радим!
Прошле недеље је свратио колега Раковац и погледом на раме које су биле у старим кошницама, констатовао грабеж. Ја је пролетос нисам приметила.
Он је расформирао први рој, јер је остала шака пчела, без матице и напуштено легло.
После пар дана, грабеж се пребацила на други рој! Сузила сам лето, прскала водом, постављала тунеле...ништа! На крају сам је у очају, скроз затворила и пребацила у башту, даље од свог и братовог пчелињака. На њено место ставила празну кошницу са неколико рама са остацима меда од пропалог роја. Од недеље је затворена избушеним новинама а тата јој увече додаје сируп и повремено склања поклопац због ових високих температура. Не знам какво је стање.
Не лези враже, грабеж се преселила на младу матицу! Тата је сузио лето на једну пчелу, али нисам сигурна да ће се изборити.
Прочитала сам читаву тему, погледала предавање са прве стртане и нисам ништа паметнија.
Немогуће да су свих пет друштава имала неку биолошку фалинку. Стара друштва зазимљена са по 17kg меда, са добрим матицама, одлично кренула у пролећни развој...купљени ројеви добри...ево не знам...
Чињеница је да је брат врцао мед прошле недеље, и што рече Горан, извадио им душу, али он то ради сваке године.
2019. почела са два роја.
2020. направила ново друштво и врцала мед.
2021. пропаст.
Уместо пет друштава, ја скоро ништа!
Знам да сви кажу да је пчелар тај који изазива проблем, и због тога сам била врло пажљива код прегледа друштава и прихватила бих кривицу да је ово прва година. Знам да не знам довољно и да морам још да учим, али овакву катастрофу ваљда ни дете не би направило!
Тренутно ми старо друштво са младом матицом стоји у горњем дворишту на 10-так метара од братовог. Сем спуштања у доње, у башту, ја немам где да их преселим.
Није ми жао ни пара, ни труда, жао ми пчела :(
Не могу да верујем да треба да одустанем! Или...

Тотално сам деморалисана, благо очајна и без идеје како даље.
Не дао драги Бог ником.

Леп поздрав...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Vojo Brstina Jul 14, 2021, 09:52:52
Грабеж.
Велики број пчеларских безвезњаковића са 10,20, 30 или 40 година пчеларског искуства себи даје за право да држи придику и саветује младе пчеларе како да реше неки проблем који ни сами не знају решити.
Ово млађи свакако да не могу препознати њихов степен знања или незнања и процену врше на основу година њиховог рада и броја кошница са којим раде. И ето проблема.
У књигама опет тешко може да се нађе комплетно појашњење јер књиге пишу разни фотографи и пчелари са мало искуства жељни славе и успеха.
У часописима такође нема одговарајућих објашњења и добрих текстова јер су уредници углавном некакви и нечији послушници који не могу да изврше правилну процену вредности неког текста који се објављује него и они објављују текстове ових поменутих безвезњака који пчеларе деценијама или објављују стране преведене текстове од којекаквих звучних страних имена а чија вредност текста није ни за помињање.
И тако, нигде решења а сви нуде некаква решења.
Грабеж се дешава само код болесних заједница и заједница које пчелар ради у неком безпашном периоду када не може да препозна улазак туђица у кошницу коју ради.
Враћање изврца их рамова на неправилан начин такође може изазвати грабеж.
И ја сам у почетку свог пчеларења неколико година за редом имао грабеж на пчелињаку и већ више од 20 година немам тај проблем и ако радим са око 200 пчелињих заједница и производим троцифрени број ројева.
Да ли је шака пчела, рам пчела, два рама, три, четири, седам или десет, двадесет или тридесет рамова пчела у кошницама и једне поред других све различите снаге уопште није битно, никада немам грабежи на пчелињацима.
Зато драга наша Тања само главу горе и напред.
Позови ме телефоном кад ухватиш времена а и ја да будем слободан па да лепо све појаснимо.
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Jul 14, 2021, 12:10:32

Сузила сам лето, прскала водом, постављала тунеле...ништа! На крају сам је у очају, скроз затворила и пребацила у башту, даље од свог и братовог пчелињака. На њено место ставила празну кошницу са неколико рама са остацима меда од пропалог роја. Од недеље је затворена избушеним новинама а тата јој увече додаје сируп и повремено склања поклопац због ових високих температура. Не знам какво је стање.

Тања применили сте пуно погрешних начина само распирујући грабеж. Колико се сећам написао сам да грабеж треба зауставити на самом почетку: касније је све теже, ако се прошири на више друштава или ако дуго траје.

Ако се утврди грабеж (не само погледом на лето) одмах се премешта кошница прилично далеко од пчелињака (привремено се склони недалеко од места грабежи да се не губи време) и ставља се празан наставак исте боје без икаквих рамова (лето релативно сужено) и прате се суседна друштва.

Наравно, пре свега треба закључити где грешите при радовима или постоји ли подстицај грабежи на суседном пчелињаку и пратити услове у окружењу па радити око друштава како одговара датим условима паше.




ПС

Углавном сви одбијају да прихвате своје грешке као узрок грабежи. Пре неколико дана сам седео на тераси и видим Биљану како завршава радове на кошници. Заборавила је да врати кофицу за прихрањивање и нервозно је подигла поклопац (кров) кошница и „шикнула“ кофицу као да је 2 секунде до краја утакмице и треба погодити тројку.

После неколико сати сам видео гомилање пчела око кошнице. Да не бих „мрачио“ (јер Биљана каже да „мрачим“ ако укажем на неку грешку), отишао сам до пчелињака и погледао шта се дешава. Сируп је текао у слаповима и остао је јасан и врло широк траг сасушеног сирупа који су пчеле покушавале да очисте. То је најбољи пут у грабеж ако се ради посао како не треба, потом се не води рачуна о условима паше и оде са пчелињака „главом без обзира“ а да се не пропрати мало шта се дешава после радова (нарочито у отежаним условима – поремећају паше).

Највише се плашим када дође скидање меда у условима беспаше. Моји се ушушкају као свемирци и не прате колико се пчеле узнемире. Не стају са послом док не попадају. А за то време створе услове за грабеж.

Да...и питање под ПС 2: шта је то рама (рама, раме, рами)? :)
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: dusan lazic Jul 14, 2021, 14:08:02
Tanja, kakvo odustajanje, nemoj to ni da pominješ...!
(dobro je što se Šole javio.)
 Često se setim njegove rečenice:"Pčelinje društvo je jako, ukoliko kontroliše prostor u kom se nalazi" (dobro, nije baš tako reko...po sećanju...) :)
Pokušaću da objasnim (čuj mene  ;) ):
 - Prostor mora da bude "knap" (nadam se da znaš šta to znači).
- Ne sme da bude slabih mesta (žičana podnjača, žičani zbeg, razne pukotine u telu košnice...) To su mesta odakle pčelama "preti opasnost". Pčele su uvek malo uznemirene a tuđice to nepogrešivo osete...i eto nevolje.


(ja bih počeo od ovih detalja...)
Pozdrav.


Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Tanja Dopuđ Jul 14, 2021, 18:31:24
Као прво да се захвалим свим колегама на брзом јављању!
Данас сам се чула и са госн Војом, и нисмо баш нешто 100% утврдили. Сем чињеница да грабеж изазива болесно друштво, моје радње, братовљево враћање изврцаних рама...прави закључак нисмо извели.
Али, хајде да одговорим на постављена питања.

У мом селу се рам у коме лежи саће зове: рама. Са дугосилазним акцентом на првом самогласнику: рааама :) Тако је од памтивека, па сам и ја тако научена.

Што се тиче било каквих рупа, отвора, шупљина... Све су кошнице нове, релативно, старе три године. Сваки пут проверим да ли сам све вратила на место. Ја сам имала само три друштва, немам потребе да журим, времена на претек. Жичане подњаче ( грешком стигле при наручивању кошница ), прерађене у пуне. Рекла бих да није то.
Што се "кнап" простора тиче, знам шта то значи  :)
Нисам додавала наставке напамет. Пратила сам развој легла и улице пчела, као и стање у природи. Није нешто, али три пролећа сам успешно прегурала. Лета сам проширивала и сужавала спрам снаге друштва и спољне температуре. Можда сам ту омашила?
Ројеве сам узела у ЕВ наставку ( једном ), па иако су им лета ужа од РВ ( бар код мене ), држала сам их на пола. Мислила сам да је то довољно за саобраћај пчела, док се мало не умноже, а и од страха да их нема довољно да бране читав улаз.

Госн Шошићу, поприлично Ваших коментара сам прочитала, на разним темама, и уживала у истим. Знам да сте написали да грабеж треба зауставити на самом почетку. Ево како је то било на последњем нападнутом роју: негде око 12 сати пре подне, приметила сам гужву у ваздуху испред кошнице у којој је рој. Посматрала сам шта се дешава. Прва помисао је била да су младе пчеле изашле на упознавање. После пола сата, гужва на лету и туча међу пчелама. Неке су покушавале да уђу, црне, а "моје" су их извлачиле напоље, падале у траву...Истог момента сам сузила лето на једну пчелу и наставила да пратим. Искрено, нигде не пише за које време треба да дође до смирења. Гужва се наставила и после сат-два се погоршало. Читав предњи зид је био прекривен пчелама које су у гроздовима падале испред кошнице. Тада сам укључила црево са водом, спрала све пчеле и у кошницу поставила тунел од неких 15-так cm, направљен од лименке пива од 0,5l. Врло брзо се вратило на старо, гужва, гомила пчела... Пошто више нисам знала шта, ја сам је скроз затворила и пренела у башту.
На жалост, нисам у могућности да је преселим 3-4km даље јер ни једна наша њива није ограђена и само би биле на "изволте". На њено место јесам ставила другу са остацима меда у нади да када то очисте више неће бити потребе да свраћају. Неко стави празну, неко са једном рамом, неко...ја сам овако. Је ли ту грешка? Верујте ми, довољно сам матора да немам проблем да кажем да сам погрешила, ако сам.
Што тиче мојих можда несмотрених радњи и изазивања грабежи, како исти објаснити на кошници коју нисам отварала месец ипо, нисам је ни гледала да је не урекнем, чекајући да се излегне и пронесе млада матица?
Сви Ви сте искуснији од мене, где грешим и како даље? Сем овог форума и Вас немам кога другог да питам.
Да набављам нова друштва и где, чекам пролеће...?

Сутра идем на Трешњу. Шта са ројем у башти, шта са младом матицом...шта даље?
Ако имате савет, ево и мог броја мобилног 064 / 110 19 76

Леп поздрав...

Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Jul 14, 2021, 20:15:17
Када сам написао да треба одлучно предузети заустављање грабежи мислио сам на моменат када пчелар уочио очигледне знакове ове појаве. Узрок појаве грабежи је често прилично тешко утврдити јер она свакако креће нешто раније (неколико дана раније па и више дана раније).

Ако је то утврђено око 12 сати. Онда је најкасније до 12:10 требало склонити нападнуту кошницу и на њено место поставити ПРАЗАН наставак исте боје са летом које је сужено на 2-3 цм, ако је могуће. Нагли нестанак предмета грабежи утиче као нека врста шока јер су пчеле добиле јасан податак да има хране и где има. На овај начин се „врте“ по празном наставку и може се рећи „да сматрају“ да је све однесено и нема више, али им треба времена да овако нешто „закључе“ и протоком времена се смањује тежња да даље настоје да односе мед.

Нападнута кошница се помера поступно од места напада. Прво је то на око десетак-петнаестак метара и најбоље је ако има неких препрека, као што је зид, стабла и слично. На том месту се брзо, неколико пута подигне поклопац да део туђица напусти кошницу. Следеће померање не мора бити даљински увећано, већ може бити померена на супротну страну (такође иза неке препреке - заклона) и понови се одизање поклопца. Када се журно излетање пчела сведе на најмању меру, кошница се односи у неки затворени простор да се смири. Ако су пчеле све напустиле кошницу, то је знак да је грабеж у одмаклом ступњу и треба неге распоредити легло ако га има у некој већој мери. Ако има још пчела, постави се предвече на ново место и отвори лето. Сузи се на меру да пчеле могу нормално излетати (она сужавања на „пролаз за једну пчелу“ су лоша ствар). Даље се прати шта се дешава. Ако пчела има врло мало, друштво треба укинути.



ПС

Поливање водом се примењује када се пролије сируп и служи да спере оно преосталог сирупа да се грабеж не појави (или ако је пчелар остави трагове меда, споља по кошници рукавицом – руком је то мање вероватније јер осети да има меда по рукама). Спречавање грабежи која је већ настала водом је узалудан посао.

Сужавање лета на врло малу меру направи још јачи подстицај за грабеж!

Тунел је само пусти сан да ће грабеж бити заустављена...ко тврди да је тунелом успео да заустави грабеж, није ни имао грабеж, него лошу процену дешавања.

Иначе, друштво које нема матицу и не отвара се јако дуго времена због различитих „веровања“ да ће бити ометено спаривање младе матице, такође може бити "добар" пут у грабеж.

Што се тиче простора који одговара потребама и снази друштва, драго ми је када видим да се то поштује. Остаје нејасно руковање летом кошница: надам се да није отварано пуном ширином и да потом није сужавано на врло малу меру...и да не заборавим по питању онога што је Дуле навео: жичана подњача и жичани збег немају неки велики утицај ако се примењују како треба. Чак супротно - то су добре ствари на кошници.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Tanja Dopuđ Jul 14, 2021, 21:28:59
 :(
О мој Боже...
Мало тога сам направила како треба!
Можда је и боље овако. Тешко да се ово заборави. Паметан на туђим, глуп на својим грешкама учи.
Сутра отварам рој и младу матицу. Ако нешто вреди спасавати, вреди, ако не, на пролеће идемо из почетка.
Драгане, хвала Вам пуно на издвојеном времену и свим саветима.

Леп поздрав...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Jul 14, 2021, 21:53:59
Тања нема ту глуп - паметан, није добро тако расуђивати. Било је раније писања о тим тунелима и колеге тврде да су успели у спречавању грабежи. Људима су најбоља та лака решења која у ствари нису решења. Грабеж је стихија и не спречава се на такав начин.

Нажалост, почетници поверују и плате цену.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Tanja Dopuđ Jul 14, 2021, 22:14:53
Да, у праву сте.
Јако тешко је разлучити нама почетницима, шта је права информација а шта шодер.
Људи су постали чудни ...

Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Jul 14, 2021, 22:27:04
Да, у праву сте.
Јако тешко је разлучити нама почетницима, шта је права информација а шта шодер.
Људи су постали чудни ...


Свиђа ми се овај израз- шодер. Ако види Рајко Борић, убациће га у пчеларски речник :) :) :).

Али је изгледа тачан јер сте резултат нажалост видели. Али не клоните духом.


ПС

Извините што персирам :) :) :). Имам у виду да се обраћам једној дами, па је то разлог.


Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Tanja Dopuđ Jul 14, 2021, 22:31:59
Ако може мало појашњење.
Код "шетања" нападнуте кошнице по дворишту, лето је затворено или не?

Хм, сада имам проблем са ројем кога сам затворила! Сигурно је и нека туђица остала у њему. Кад је отворим, опет ћу направити проблем!
 :( :( :(
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Tanja Dopuđ Jul 14, 2021, 22:35:42
 :)
Нема потребе за персирањем. Ја Вас молим за помоћ.
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Dragan Šošić Jul 14, 2021, 22:46:14
Нападнута кошница која се склања се затвара одмах чим се примети да је грабеж узела маха. Да не набрајам разлоге...
Обично након првог померања склањам збег јер се може померити. Остављам само кров који мора бити раван (без могућности да туђице улазе). Збег ту само смета.

  У затвореном роју може бити туђица, али је њима прво на памети да изађу одатле и оду у своју кошницу. Чисто сумњам да ће од ње нешто остати...нажалост. Ако преживи биће чудо, односно, остало је пуно њених пчела и може да опстане (у принципу није чудо, а на неки начин јесте :) :) ).

Проблем је што је она затворена и што из кошнице може да се осети звук који подстиче туђице (врло често је звук из кошнице подстицај да дође до грабежи). Тако да се плашим оних туђица споља, а не изнутра.

Затварати кошницу, нарочито по оваквим врућинама није добро. У сваком случају, мора се отворити, па шта буде...
Naslov: Odg: GRABEŽ NA PČELINJAKU I NJEGOVO SPREČAVANJE
Poruka od: Tanja Dopuđ Jul 14, 2021, 22:52:44
Јасно.
Хвала још једном!

Леп поздрав...