Zazimljavanje na polumedištima (moja su visine 162 mm) takođe vršim bez podbačenog nastavka ispod plodišta.
Bilo je reči u ovoj temi o podbacivanju nastavaka.
Na slikam je jedno dvomatično društvo, koje zazimljavam kao dva posebna društva. Donje društvo je prepakovano tako da u prvom telu (plodištu) ima na 9 PM ramova legla sa medom u uglovima na svakom ramu sa leglom. Bočna dva rama su sa prilično meda (samo što je na jednom trečina rama sa leglom). Drugo, medišno telo je sa ramovima koji su puni meda.
Istog momenta kada se preslaže, postavljam pregradu da ih fizički razdvojim. Nadam se da ću jesenas završiti razdvojne table i da ubuduće neće biti karabudženja.
Gornje društvo ima manje legla, ali dovoljno mlade pčele koja će odgajiti zimsko pokolenje (generaciju pčela). Tu sam dodao ceo nastavak izvrcanog saća kao plodište.
Donje društvo se ne dira više. S obzirom da nose puno polena, doći će do određene prenatrpanosti prostora plodišta polenom, ali to je dobro, jer će zimski naraštaj pčela biti dobro hranjen polenom.
Gornje društvo prihranjujem. Ono ima nekih 7-8 kg zatvorenog meda. Već posle tri dana dobar deo ramova u plodištu je bio dobro popunjen polenom. Pčele su iskoristile momenat kada je matica bila na ramovima sa leglom, tražeći prostor da nosi. Već ovih dana će zaleći slobodne ćelije i na tim ramovima sa polenom. Novo leglo će biti dobro hranjeno. Ovako udvojena društva su davala 3-4 polumedišta meda u prvom vrcanju (bagrem). Bilo bi i više, ali sam gornjim društvima oduzimao 3-4 rama sa leglom i pčelom i dva bočna sa medom, polenom i pčelom. Pčelinjak koji čine dvomatična društva koja nisam slabio nikako, dao je više od 4 polumedišta meda po društvu. Slično (samo nešto bolje je bilo na suncokretu).
Na slikama se može videti i koliko je malo pčela na letu i to po prilično jakoj vrućini (37,5 stepeni je pokazala moja šklopocija, ali je toliko i zvanično merenje). Međutim, vešeras, nešto pre ponoći sam fotografisao pčelinjak i sve košnice su sa bradama (manjim ili većim). Veče je prilično sveže i još duva vetar koji rashlađuje. Ovo bi se moglo nazvati „efektom livadske paše“. Tokom dana veliki broj pčela je u potrazi za polenom i nektarom. Kasnije, uveče se vidi prava snaga društava. Napisao sam efekat livadske paše, jer se dešavalo i iskusnim pčelarima da tokom pripreme za seobu loše procene brojno stanje pčela, ostave slabiju ventilaciju i dođe do „srozavanja“ saća sa medom. Nema veze sa temom, ali nije loše o ovome voditi računa u svakoj prilici.
PS Ne obraćajte pažnju na "opasne" hemikalije na SL 4. Timol, Brstivar i još jedna bočica sa mešavinom koja takođe sadrži timol spadaju u opasne materije. Manje opasne su SS, amitraz pa i čačkalice
. Timol i Brstivar moraju strogo noću, ilegalno a dimljenje amitrazom može danju. Samo mora biti spremna kofa vode, jer je zakonom zabranjeno paljenje strnjišta i ostalog, a gde ima dima ima i vatre
.