Autor Tema: Ponašanje pčela  (Pročitano 180227 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #60 poslato: Decembar 23, 2012, 21:05:01 »
Predraže, molim te da ne shvatiš moje pisanje kao prekor jer nisi „sve video“. Napisao sam tako, jer nisi naveo drugu bitnu činjenicu, a to je koliko ima pčela. Ja sam onako, načelno napisao šta teba videti prilikom pregleda, s namerom da ubuduće pri jednom pregledu zaključiš sve o stanju društva. Upravo zbog toga što se pregled može obavljati u težim uslovima (hladnoća, mogućnost grabeži itd).

Zašto ovo pišem i objašnjavam svoju nameru: jedan „kolega“ iz Kanade mi je nedolično zamerio što ja ne prenosim znanje, nego ga namećem.

Moja namera je bila jasna. Napisao sam šta treba gledati, da znaš za ubuduće. Naravno, ja nisam shvatio da si ti povređen mojim pisanjem i da si to shvatio kao moju nadmenost.

Otvoriću temu u ovom poglavlju za početnike, šta ( i kako) treba zaključiti iz pregleda košnice (bilo da je detaljan ili brz pregled).

Nadam se da imaš jedno novo vredno iskustvo i da pčele nisu doživele „stres“ od kojeg ne mogu da se oporave. Kažem zato, što preovladava mišljenje da košnicama ne treba prilaziti do proleće i da im treba mir. Samo to može ponekad biti „apsolutni mir“ (mislim gubitak društva), ako se nešto ne preduzme.


Smo hoću da obrazložim svoju dobru nameru, bez ikakvog nametanja nečega i mislim da se razumemo.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #61 poslato: Decembar 24, 2012, 10:03:28 »
Šole razumemo se odlično. Drago mi je da si ovo napisao jer ne namećeš ti meni ništa,već ja imam privilegiju da naučim nešto od pametnog čoveka koji shvata da je znanje  za deljenje a ne za čuvanje. Moja je greška što nisam uradio kompletan pregled onako kako si mi rekao,pa nisam ni mogao da dam kompletnu sliku stanja u društvima. Za sredu najvljuju 15 stepeni pa ću tad uraditi popravni. Bićemo na vezi sve vreme pa se nadam da će sve doći na svoje mesto. Razlog više što ću ih ponovo pregledati je i to što sam juče na ulazu u košnicu primetio malo oceđenog meda iz gornjih delova košnice. To mi je čudno s obzirom na temperature. Šta misliš o tome? Pozdrav i čujemo se.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #62 poslato: Decembar 24, 2012, 11:34:59 »
Može se pojaviti i nešto, kako kažeš oceđenog meda. Uglavnom se pojavi voda, koja se naizgled više kondezuje, kada su temperature više. Pri jako hladnom vremenu, se ne može videti kondezacija, jer kondezat zamrzne. Kada otopli, i taj led se topi. Zidovi košnice mogu biti zasićeni i ne primaju veće vlage u sebe. Vodena para se inače i dalje stvara usled životnih radnji pčela.

Ako su dani bez vetra, košnica sa manjim mogućnostima da se provetrava (sužena leta), i temperaturna razlika unutrašnosti košnice i spoljnjeg vazduha je manja, time je i slabija razmena gasova koja se dešava između unutrašnjosti košnice i okoline (difuzija).
 Zidovi košnice provode deo vlage, ako nisu zaštićeni bojama ili postupkom, takvim da to onemogući.

Pojava manje količine jako razređenog meda se može desiti. Med je hidroskopan i upija vlagu. U jednom momentu, neke ćelije se „prepune“ i mogu kapi sladunjave tečnosti pasti i na podnjaču. Ako je jesenas na pčelinjaku vladala grabež, ona se može nastaviti, a ovaj „med“ na podnjači je samo dodatni podsticaj. Pisao sam da pčele nisu naviknute da koriste vodu sa podnjače, ali će pokupiti ovu slatku tečnost.

Takođe, kod društava kod kojih je klube nešto niže, kondezacija je izraženija u gornjem delu košnice (manje ili nikako iznad klubeta, gde je toplije). To se sliva delom na podnjaču. Visoko postavljeno klube pomera topli pojas na gore i potiskuje vlažan vazduh ka letu. Veća je mogućnost da vlažan vazduh pre napusti košnicu i bude manje kondezata unutar košnice.



Može se desiti da već ima legla u košnici. Tada je veća proizvodnja vode (metabolička voda). Ja sam juče pri spajanju oplodnjaka u jednom video na dva rama zatvoreno leglo. Ostalih 4 koje sam gledao nema leglo, ali glačaju ćelije i može ga biti.
U tom slučaju visoko postavljenog gnezda, kada ima legla, pčele prikupljaju kondezovanu vodu. Negde sam pročitao (ne u literaturi, nego na forumu) da ro ne rade. Ali ja sam video nešto sasvim drugo, ranije kada smo koristili najlonske folije. Folija vrlo brzo „zamagli“ kada se postavi na košnicu jakog društva i vide se stotine rilica koje skidaju tu vlagu.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #63 poslato: Decembar 24, 2012, 11:39:56 »
Ovo je i ličilo na sladunjavu tečnost kao razređeni med. Grabeži nije bilo jesenas. Ako sam dobro shvatio pčele bi trebale da same saniraju ovaj problem. Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #64 poslato: Decembar 24, 2012, 11:53:47 »
To ne mogu reći sa potpunom sigurnošću. Ako su žive trebalo bi da bude tako i ako se nešto nenormalno nije desilo u košnici (zato ne smem da tvrdim da će rešiti). Moraćeš da posmatraš izlaze li pčele, ima li nekog mogućeg napada i slično. I pratiš, nestaje li taj sladunjavi kondezat.


Ja podnjače nit’ čistim nekim grančicama nit’ brišem u ovo doba godine (osim ako sam nešto) radio i pri tome „išao do podnjače“. Ali ako se vidi da je leto „zagušeno“ uginulim pčelama, izbacim samo te pčele sa leta.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #65 poslato: Decembar 24, 2012, 11:59:51 »
Ok. Hvala.

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #66 poslato: Decembar 26, 2012, 08:04:27 »
Jutros sam na letu slabijeg društva ponovo našao desetak mrtvih pčela. Danas ih otvaram ponovo i radim detaljni pregled. Šole, ako nije problem da te zovem kad počnem? Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #67 poslato: Decembar 26, 2012, 09:32:28 »
Ne mora značiti da se nešto nenormalno dešava u košnici kada naknadno izbacuju uginule pčele. Nešto pčela ostane u ćelijama i one su jednostavno stradale od gladi. Treba vremena da ih pčele izvuku odatle, ali i mora biti toplije vreme, jer su te pčele uglavnom na obodu klubeta. Mogu biti i nešto dalje, kada se klube pomeri pri otopljavanju (npr. u LR košnici je klube bilo u prvom nastavku i pređe u gornji). Kod košnica sa plitkim ramovima se može slično desiti. Kada naglo i jako zahladi, pčele se povlače ka donjem delu, ali je i klube više postavljeno u širinu (spljošteno klube). To je, na neki nači uobičajen oblik ranog klubeta. Jednostavno nema dobro oblikovanog ležišta za klube (ramovi su puni meda). Kasnije, potrošnjom meda, stvara se prazan prostor na ramovima i klube poprima pravilniji kružni oblik (uslovno rečeno kružni, jer je uvek blago elipsastog oblika). Tada su ulice duže (sa više pčela), hrana pristupačnija i manje je pčela koje stradaju usled nedostatka hrane.

Nekada se desi da ne izbace pčele iz saća na vreme. U početku je to lakše, ali kasnije kada mikroorganizmi postaju aktivniji, telo uginulih pčela se nadima i teže ga pčele izvlače iz ćelija. Može se desiti da deo saća pčele izgrizu i ponovo izgrade saće ili čak i da propolišu takav deo rama. Tome doprinose plesni koje „vezuju“ telo uginulih pčela za zid ćelija. Plasni su slabo aktivne pri hladnom vremenu. I celo klube uginulih pčela može ostati dugo a da se pčele mogu lako istresti iz ramova (ćelije ramova su pune uginulih pčela). Kasnije, kada je vreme povoljno za razvoj plesni, to je nemoguće i neopravdano. Dolazi i do truljenja voska.

Predraže, zovi onako kako smo se dogovorili.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #68 poslato: Decembar 26, 2012, 09:44:37 »
OK.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #69 poslato: Januar 15, 2013, 00:17:24 »
Ovih zimskih dana se vode rasprave o tome zašto su pčele već izašle na satonoše, treba li pomoći pčelama koje su, sticajem okolnosti lošije zazimljene, određuju se paušalni datumi kada matica „sigurno“ započne sa leglom, itd.



Neću ništa pisati o obilju podataka koji su objavljeni ranije. Samo ću dati svoje viđenje nekih, naizgled čudnih pojava i ponašanja pčela u ovom razdoblju.

Živost pčela u zimskom klubetu nije uobičajena tokom zimskih dana. Postoje izuzeci i oni se dešavaju kada se pojave talasi otopljenja, tokom zime. Osunčanost košnica, svakako ima veliku ulogu. Nakon određenog vremena bez legla, sasvim je moguće da se može pojaviti leglo u košnici. I to je ipak prirodno. Nema tu nekog datuma koji će to odrediti. Pojavom (ili pripremom) legla, podiže se temperetura u klubetu i ono dobija neke odlike gnezda, ali će ponovnim zahlađenjem imati i odlike klubeta: pčele su u stanju mirovanja sa usporenim kretanjem jedinki i izraženo nižom temperaturom kore klubeta-gnezda.

Stanja kada su pčele živahne tokom hladnih dana su odraz uticaja pčelara na stanje u košnici, odnosno promene uslova koji vladaju u košnici. Nepotrebno dodavanje šećerne pogače je štetna radnja u tom smislu, kako sa stanovišta složenosti tog vida hrane, tako i po pitanju promene stanja u košnici. Drugi vid nepotrebnog zimskog „prihranjivanja“ (nepotrebnoh ako pčelinje društvo već ima dovoljno hrane) je postavljanje rama na satonoše kao nekog vida premoštavanja. Nejasno je šta se premoštava, ako u ramovima ima dovoljno hrane. Ali se može načiniti šteta društvu.

Govori se o toplotnim gubicima tokom zime. Toplotne gubitke ne treba posmatarati kao štetnu pojavu tokom zime. Neuporediva je razlika izmešu toplotnih gubitaka zimskog klubeta i toplotnih gubitaka koje gnezdo trpi tokom burnog prolećnog razvoja. Toplotni gubici kao fizička pojava nemaju značaj za pčelinje klube baš u tom čisto fizičkom smislu. U temi utopljavanje pčelinjih društava na forumu SPOS-a sam imao neke primedbe na pisanje pojedinaca. Nažalost, ni pisci knjiga nisu pokazali veliko poznavanje te materije. Pčele koriste postojanje tih toplotnih gubitaka. Pri tome ramovi puni meda nisu toplotni izolator, već se to tako kaže. Ramovi puni meda odnose toplotu pčelinjem klubetu, manje ili više i to zavisi od stanja samog saća u kojem sa taj med nalazi. Odvođenje toplote iz klubeta primorava pčele da se više zbiju tokom hladnog razdoblja, a primorava ih da duže miruju. Tim zbijanjem se menja i način hranjenja, a time i količina utrošene hrane. Takvo svođenje živahnosti (aktivnosti) pčela omogućava da se dugotrajni period može preživeti bez izletanja van košnice. Med prividno zadržava onoliko toplote koliko dobija. Kažem prividno, jer nema zadržavanja toplote u prirodi i postoji samo prenošenje toplote. To zadržavanje toplote (tromost materijala u prenošenju toplote) omogućava da pčele mogu pri pojavi otopljenja da se kreću po košnici. Tada prikupe prve količine kondezovane vode sa ramova. Mogu i da se prebace na susedne, bočne ramove sa hranom. Ovo nije pravilo. Prebacivanje klubeta se dešava ako su ramovi potpuno prazni i nije bilo nikakvih uslova za pripremu legla. Ako je toga bilo, klube ostaje na ispražnjenim ramovima i strada. Ovo je lako predvideti: posmatraju se vremenski uslovi i zaključuje se mogućnost pripreme ćelija za leglo glačanjem (poliranjem).

Stvaranjem temperaturne razlike između središta i kore klubeta se doprinosi i prikupljanju nekih količina vode, koja je uvek potrebna pčelama. Jedan naš poznati pčelar (pisao za Pčelar i bio na naslovnoj strani) je jednom prilikom napisao da u ćelijama koje zaposedaju pčele i koje su „prazne“ nema meda, odnosno da su potpuno prazne. Nema meda u onom obliku koji je uskladišten u ćelijama, ali ima meda rastvorenog u vodi (koji je sličan nektaru). Taj med je nepravilno raspoređen po ćelijama na jednom čirem prostoru. Ovo je slično unošenju nektara tokom sakupljačkog razdoblja: neprerađeni med je raštrkan po ćelijama, a prerađeni pravilno složen u venac oko legla. I tada ovaj nektar ima određenu regulacionu ulogu (regulacija parametara potrebnih pčelama i leglu – tempereture i vlažnosti vazduha).

Odvođenjem toplote se odvodi najveći deo vlage koja je štetna i kondezuje se dalje od klubeta. Pčele one količine vode koja im je potrebna prikupljaju sa meda koji je u zadnjem delu ramova i relativno im je blizu. Moje mišljenje je i da se deo vlage kondezuje i na samom telu pčela. To su male količine, ali stalnost tog postupka omogućava da se prikupi dovoljno potrebne vode. U prirodi se to mođe videti i na otvorenom prostoru npr. ako se pogleda kako izgleda biljka muhar i koliko ima sitnih kapljica koje se kondezuju na cvasti ove biljke (inače ona oštećuje krila pčela upravo u postupku prikupljanja vode i to nije neka „misterija“ oštećenih krila niti bolest; slične biljke utiču i na stradnje puno pčela – npr divlje proso).


Postavljanje rama sa medom tamo gde to nije potrebno, dovodi do pojave toplotne oblasti na vrhu klubeta, iznad satonoša. Kada se postavi ram neposredno na satonoše, postoji i veči prazan prostor iznad. Pčele uvek teže da prvo zauzmu prazan prostor u pripremi prezimljavanja. To je upravo iz razloga potrebe za zbijanjem klubeta tokom jakih hladnoća. Ovo ne mogu uraditi na ramovima sa medom i pokušavaju da rasklone višak meda sa jednog dela prostora, ako je to potrebno. Ovo se najbolje vidi kada se rano uklone neki ramovi u košnici i pčele masovno zaposedaju prazan prostor. Postavljeni ram ima ovde dvostruku ulogu: oko njega ima praznog prostora i zadržava se toplota u delu ispražnjenih ćelija. Kako su ćelije okrenute na dole, zadržava se više toplote. Više toplote udaljava kondezaciju vode od klubeta. Na položenim ramovima se često mogu videti pčele i na gornjoj površini rama. Ta površina je zagrejana toplim vazduhom iz donjih ćelija. Time se oblast kondezacije vode još udaljava od klubeta. Pčele mogu biti živahne (aktivnije) i pri vrlo hladnom vremenu usled nedostatka vode. Ako iznad rama sa medom postoji poklopna daska koja dobro zatvara svako strujanje vazduha, efekat se pojačava. (Inače, kada stavljam ramove sa medom na satonoše, imam samo zbeg sa mrežom i krov koji ne naleže baš idealno).

 Drugi oblik prihranjivanja je korišćenje mrežastih vrećica i u tu svrhu se koriste ženske najlon-čarape. Ovo nije loše rešenje, ali treba izbegavati da se u tu svrhu koristi neki oblik drvenog prstena koji stvara veći prazan prostor. Zato je bolje da se kristalisan med stavi u obične najlonske vrećice koje se koriste za zamrzivače i da se raspeglana vrećica pritisne poklopnom daskom koja ima otvore. Otvori poklopne daske se mogu zatvoriti kada krene burniji razvoj legla, a ne tokom zimskog mirovanja.




Zaključak je da pčele moraju imati što je više moguć period mirivanja. Mirovanje nije uvek ono što se smatra, da se košnica ne sme ni pipnuti. To je pre svega mirovanje bez legla ila sa što manje legla, na čiju pojavu ne utiče pčelar.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #70 poslato: Februar 18, 2013, 20:38:41 »
Rano trutovsko leglo nije pokazatelj snage pčela, već greška pčelara.

Prošle godine (2012.), nakon onog dugotrajnog hladnog talasa, mogla su se pročitati mišljenja uvaženih kolega koja na neki direktan ili skriveni način povezuju prisustvo ranog trutovskog legla u košnici i snagu društva. Uglavnom smatraju da su im društva neverovatno jaka na osnovu ovog pokazatelja.

Pčele normalno prvo teže da se razviju, pa tek onda razmnožavaju.
Rano trutovsko leglo može biti samo odraz nekog poremećaja (tiče se matice) u pčelinjem društvu ili lošeg saća. Prvo je nemoguće preduprediti i predvideti. Drugo je propust pčelara.

Takođe se može zapaziti i sklonost i prirodna osobina pčela da štede raspoloživa sredstva, energiju (pa i toplotu). Vođena je javna rasprava (koja je protumačena kao upad!?) po ovom pitanju. Priličan broj iskusnih pčelara je pokazao da ne poznaje ovu materiju dovoljno.

Po pravilu klube dobrog društva prvo utroši med do satonoše na prednjm delu rama. To je samo jedan od pokazatelja da pčele ne zimuju u nekakvim anaerobnim uslovima i da teže da su bliže letu (koliko je to moguće) zbog potreba za kiseonikom, odnosno regulacijom parametara u klubetu. Kao zaliha ostaje med u uglu pozadi. Ako to nije slučaj i postoji medni venac, pčele ne započinju prvo leglo tik uz med, već na određenoj udaljenosti. To jasno pokazuje da med odnosi toplotu gnezdu. Pčele refleksno ostavljaju međuprostor do venca meda, koji će kasnije popuniti polenom. Polen slabo provodi toplotu i smanjuje gubitke. To omogućava većem broju pčela da napustaju košnicu u potrazi za hranom i pri tom društvo može da održava parametre gnezda.


Kasnije, obimnijim unosom polena i povećanjem površina sa leglom, gnezdo se širi na dole, ka letu. Time se zadovoljavaju potrebe sve većeg legla za svežim vazduhom. Jačanjem društva i trošenjem polena iznad legla, stvara se prostor za zalihe meda.
Ovo se uglavnom dešava u nastavljači tipa LR.


Može se primetiti i da pčele „tvrdoglavo“ ostavljaju prazne površine u ramovima na kojima je leglo iako postoji mogućnost prenošenja meda i popunjavanja ovoih praznih ćelija. To rade upravo zbog potrebe za očuvanjem toplote i izgrađenog načina zaštite gnezda (to nam takođe i same pčele „saopštavaju“ da je tečna hrana „korisnik“ toplote nauštrb legla – odnosi više toplote od gnezda). Tek pojavom obilnije nektarske paše, popunjava se ovaj prostor. Ali, tada je i društvo više razvijeno i lakše održava potrebno stanje u košnici. Postojanje trutovskih ćelija u delu rama do satonoše doprinosi tome da pčele neće ni polenom das popune ove ćelije. Kada se već ustali obilniji unos polene, pčele oko legla skladište polen. Kako u trutovske ćelije nerado skladište i med (izuzetak su burne paše), ove ćelije su „višak“ koji se mora dovesti u red. Kako je gornji deo košnice topliji, pčele u težnji da ovladaju i održavaju taj prostor, pripreme te trutovske ćelije i tu se nađe rano i nepotrebno trutovsko leglo. Na prvi pogled deluje protivrečno to što sam napisao da pčele ostavljaju saće iznad legla praznijim, a kasnije ga popune nepotrebnim leglom. Ali, radi se o prirodno logičnoj „operaciji“ popunjavanja ćelija iznad legla polenom koji je izolator i to omogućava da više pčela može da se posveti unosu hrane, a ne grejanju legla. To je jednostavno način da se popune prazne ćelije u odgovarajućem momentu (i uslovima) sa ciljem da se sačuvaju povoljni uslovi u košnici. Trutovsko leglo je samo pokušaj pčela da urede prostor. Time se nepotrebno rasipa snaga pčela na nepotreban posao.





Posledice mogu biti pogrešna procena snage društva a time i prerano sečenje legla, kada su još moguća jaka i dugotrajna zahlađenja. Druga posledica je procena da se mogu rano odgajiti matice. Obično se netačno tumači da se radi o malom broju matica i da je dovoljno trutova. Ovo je naravno loš posao.
Zatim, može se smatrati da je društvo vrlo jako i oduzimati mu se legla za „ujednačavanje“ društava. Zaboravlja se na uobičajenu smenu generacija. Tako se dobiju dva društva koja nisu u punoj sabiračkoja snazi: ovo koje se oslabi i ono koje se „pojača“.
Takođe se troši više hrane na odgoj tih trutova. Ne treba zaboraviti ni mogućnost pojave krečnog legla. Ono se prvo pojavi na trutovskom leglu.


Na slikama (SL 1-SL 3) vidi se količina legla u gornjem nastavku (polumedištu) i donjem, LR nastavku. Tek kada su pčele tokom razvoja „naišle“ na trutovske ćelije, u njima je zapošeto odgajanje legla. To jasno govori da će ranog trutovskog legla biti ako se ono nađe „na putu širenja“ gnezda (SL 3). Na ramovima na kojima nema trutovskih ćelija, društvo će razvijati radiličko leglo. Kada su dostigle stupanj razvoja, započinju odgajanje trutovskog legla, ili kada su na to primorane postojanjem trutovskih ćelija na ramovima bliskim središtu gnezda. Na slici (SL 4) se vidi koliko je pogrešno imati trutovske ćelije u središtu legla. Vidi se da je trutovsko leglo van „pojasa“ polena i da je uvek izloženo nepovoljnom stanju u slučaju zahlađenja.


Povoljnije je kada ima samo radiličkog legla dobro pokrivenog pčelama (SL 5-6 i SL 7-8). Slično kao na slikama 1-3, gde se vidi koliko u košnici ima pčela i to je pokazatelj snage društva, a ne prisustvo ranog trutovskog legla.


Na slikama (SL 9-11) su pogrešna tumačenja kolega i procene snage društva na osnovu prisustva trutovskog legla. Po površinama (ili starosti) radiličkog legla se može zaključiti da u tom razdoblju nema govora o tome da se radi o vrlo jakom društvu. Ima još vremena da se to društvo razvije (ili „upropasti“ oduzimanjem legla i sličnim stvarima).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #71 poslato: Mart 02, 2013, 22:18:15 »
Ovih dana se u košnicama gotovo i ne može naći zatvoreno leglo (ili ima jako malo). To uopšte ne mora biti znak da tokom zime nije bilo legla. Zaključak je jasan i tu nema nikakve filozofije i nelogičnosti. Pogledom na ramove se može videti koliko je perge utrošeno (ima je vrlo malo). Sada se uglavnom može videti da ima legla i to jaja ili sitnih larvica. Razlog tome je što su pčele imale prilike da unesu nešto malo polena, poslednjih dana.

Koliko su pčele „iscrpljene“ ili neiscrpljene odgojem zimskog legla u uslovima ove tople zime, povoljne za prezimljavanje,  suvišno je govoriti. Mislim na leglo čijem postojanju i širenju nije uticao pčelar preteranim utopljavanjem. Pčele nisu iscrpljene i delimično je obnovljen deo zimske pčele mladim pčelama (što bi ja ono rek’o mladim naraštajem ;),  a može i novom generacijom – lat. generatio).

Ali kako se dešavaju klimatske promene, to utiče i na poremećaje u odgoju legla. Šalim se, ne utiče ništa i sve je u skladu sa uslovima.

O gubitku pčela izletnica, koje se može videti ispred leta, pisao sam više puta (pčele sa polenom ostaju ispred košnice u travi ili na nastavku, pa i na letu košnice). Razlog je prohladno vreme, dugotrajni boravak pčela u potrazi za polenom i položaj košnice (leto nije osunčano). Ovo se može lako proveriti: uzmite pčele koje su u travi , zagrejte ih i videćete kako lako uzlete.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Ponašanje pčela
« Odgovor #72 poslato: Mart 05, 2013, 15:32:19 »
Друштво из једне РВ кошнице почело је да се чудно понаша последња три дана: излећу од 10 ујутру до 4 поподне у великом броју, 100 и више пчела су стално напољу, по цео дан лете око предње стране кошнице као муве без главе. Понека доноси полен, не иду на појило. Нису агресивне, заобилазе ме кад се приближим. Првог дана сам се обрадовао што су активне на 8-9 степени сунчаног времена, сад сам мало забринут да им нешта фали.

Пчеле излећу и из осталих кошница али у мањем броју и као да знају шта раде, тј. већина одлети негде послом.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #73 poslato: Mart 05, 2013, 21:40:16 »
Rajko, može biti više uzroka. Društvo može biti jako i da se tako ponaša tj. da je jedini uzrok puno pčela i da nema nikakvog nedostatka.

Prošle godine sam pisao u ovoj poruci i bio je sličan slučaj. Vidi se koliko je društvo jako (ima dosta pčela u oba nastavka i dovoljno hrane). Matica je nosila. Sa društvom je sve bilo u redu, donela je dosta meda u bagremovoj paši, ali je iz nje iznenada izašao roj (roj je srednje veličine). O tome da roj može izaći sa maticom tokom tihe smene matice sam pisao na SPOS forumu. I upravo se to desilo. I u roju je matica dobro nosila, a na kraju je ipak izvršena tiha smena.Tako da i to može biti uzrok.

A može biti da nema matice uopšte i pčele su odgajile drugu, koja pokušava da se spari. Pogledaj ima li trutovskog legla u toj košnici (da bi bio siguran šta se sa njom dešava ionako je moraš otvarati).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Ponašanje pčela
« Odgovor #74 poslato: Mart 06, 2013, 11:58:32 »
Хвала ти. Био ми је данас у посети искусни пчелар, мислио сам да отворимо али је јак ветар па нисмо. Каже да је могуће све што си написао (у овом и ранијем тексту) али да је највероватније да се само играју младе пчеле којих је видео доста. Блага зима.

Да их подсетим на појилицу (хигијенску, наопако окачене тегле) ставио сам на сваку по кап ппасте за привлачење ројева "Le charme des abeilles"; без успеха за сада.