Autor Tema: Цитати из пчеларске литературе  (Pročitano 52480 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #30 poslato: Decembar 28, 2014, 16:21:31 »
" -   Како ћемо правилно користити
матичну решетку нека нам послуже ис-
траживања у САД, држава Мичиген, на
челу са истраживачем Хејсом. О тим ис-
траживањима Хејс пише да су форми-
рали  три  групе  пчелињих  заједница.
1. без матичне решетке, са отвореним
доњим летом,
2. са матичном решетком и отвореним
доњим летом, и
3. са матичном решетком и зат-
вореним доњим летом а отвореним изнад
матичне решетке. За излаз трутова
поставили су купасте отворе на доњим
(плодишним) телима

-   Све заједнице су биле потпуно
изједначене по количини легла и
у свему осталом.

-   У току сезоне вршили су три пута
мерење: 13. маја, 7. јула и 3. септембра.
Кошницама су по потреби додавали
медишне наставке. Резултати ис-
траживања су били следећи:


-   1. заједнице без матичне решетке и от-
вореним доњим летима дале су 25,6 kg
меда;
-   2. заједнице са решетком и отвореним
доњим летом, како се то и код нас ради,
дале су 16,1 kg меда; и

-   3. заједнице са решетком, затвореним
доњим летом а отвореним изнад решетке
дале су 26,8 kg меда
-   Употребу матичне решетке код по-
лошки треба користити тако да пчеле
имају отворено лето на медишном делу
до матичне решетке, а на плодишном
делу само купасти отвор за излазак
трутова.

Да ли ће неко користити матичну
решетку или не ради добијања више меда
сам ћe одлучити, али ћe више меда до-
бити само ако је правилно користи.

 "

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #31 poslato: Decembar 28, 2014, 16:37:21 »
Sve ovo navedeno nema nikakvog smisla i ne govori ama baš ništa. Koje košnice, koje veličine plodišta, kakve paše, kakve rešetke, koliki otvori na letima. ovde je mnoštvo nepoznanica a koje upravo mogu dati nekakvu sliku eksperimenta. Ovakvo celo ispitivanje po meni ništa ne vredi.
U različitim pašnim uslovima sve može biti potpuno suprotno.Pozdrav svima...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #32 poslato: Decembar 28, 2014, 17:00:14 »
Sto puta sam rekao džaba im instituti kad im "stručnjaci" ne znaju šta rade. Zato i imaju CCD (nestajanje pčela). Ne znaju ni uzrok bolesti a ne da znaju rešenje. Oni još uvek koriste antibiotike u lečenju pčela.
Daj Draganče neki drugi primer. Ostavi američke rezultate njima neka se oni bave svojim neznanjem. Mogu lepo da nađu neke pčelare indijance pa da im ljudi sve lepo pojasne. Ali ne, oni imaju svoje stručnjake i svoje institute. I na kraju svoj CCD.

Hajd nađi neki drugi primer..

 
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #33 poslato: Decembar 28, 2014, 18:32:55 »
Vojo , ja sam postavio ovaj tekst jer mi se ucinio da ce nekome biti zanimljiv. Knjiga je naseg autora koji samo prenosi  primere nekih naucnika iz sveta. Kosnice su bile identicne, kao i sve ostalo,..ovo je samo jedan eksperiment od hiljadu eksperimenata u pcelarstvu. Nije ga lose procitati. Bice jos tekstova, ali je glupo da sve istrosim za mesec dana. Cim opet nadjem vremena za prelistavanje i citanje, postavicu nesto.

Ako neko na forumu ima zelju da napise kako i kada koristi maticnu resetku, bilo bi lepo da nam napise

Pozdrav svima

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #34 poslato: Decembar 28, 2014, 20:58:54 »
Eksperiment, ko eksperiment :-\ .Ovo Draganovo pisanje je dragoceno, da nas navede na razmišljanje.


Ja, priznajem, još nemam konačan stav o mat. rešetki. Koristim plastične. Pokazale se praktične u kontejneru (između nastavaka su "štiftovi"). Još nemam dobro rešenje za izlaz trutova(negde iznad mat. rešetke). Mislim da pčele ne vole otvore na medišnim nastavcima(tu oko otvora ramovi ostaju prazni-bez meda).


Sve se svodi na zaključak: ne bih ja mat. rešetku, al je sa njom lakše ;) ;D .
P.S
Kakav je to "kupasti otvor za izlaz trutova"?

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #35 poslato: Decembar 29, 2014, 01:35:12 »
Draganče: "Bice jos tekstova, ali je glupo da sve istrosim za mesec dana."
Samo polaku prijatelju, duga je zima, tek je počela a treba ostaviti malo i za dogodine. Treba forum i sledeće godine da bude zanimljiv.
Pozdrav svima..
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #36 poslato: Decembar 30, 2014, 23:20:27 »
Evo nesto o amitrazu:

" Svetska zdravstvena organizacija–WHO–proglasila je amitraz za najopasniju hemikaliju u pčelarstvu (dr K. Walner, „Pčelar” br. 11/ 92, prevod iz „Die Bieene” br. 2, 1992), a u nas ga masovno pakuju, reklamiraju i nekontolisano unose u košnice u formi biVarrola, mitaca, Varrolika, hemovara i amitraza-500 (sa dozvolom Ministarstva za poljoprivredu). Upozorenja Ruttnera, Relića, i Sokolovića, da med iz

pčelinjih zajednica lečenih amitrazom, zbog rezidua, nije upotrebljiv za ljudsku ishranu, nisu naišla na zabrinutost ni kod pčelara, ni kod Predsedništva Pčelarskog saveza Srbije, ni kod državnih institucija (Ministarstva za poljoprivredu i Ministarstva zdravlja).
“Nemačke vlasti ne dopuštaju nikakve ostatke zabranjenih lekova u medu i drugim pčelinjim proizvodima i najstrože zabranjuju uvoz meda u kojem utvrde sporne ostatke”, istakao je visoki vladin funkcioner, i naglasio: „Nikom se neće dopustiti da smanji renome medu kao visokovrednom zdravstvenom i prirodnom proizvodu“.)
Da se Nemci ne šale ukazuje informacija iz 2002. godine. Oni su neku godinu pre (2002. godine) jednom pčelaru iz Mađarske koji pčelari sa oko 400 košnica i u Nemačku izvozi godišnje oko 20 tona meda u saću, vratili izvesnu količinu tog meda, jer su otkrili da je vosak zagađen amitrazom. Posle tog nemilog događaja, gospodin Čerenji je bio prinuđen da iz Novog Zelanda uveze tri tone čistog pčelinjeg voska od koga sâm proizvodi satne osnove. "


Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #37 poslato: Decembar 30, 2014, 23:23:29 »
Ljudi koliko puta otvarate kosnicu  ?

"I često otvaranje košnica dovodi pčelinju zajednicu u stresnu situaciju, što se manifestuje smanjenjem prinosa meda. Ovome u prilog idu rezultati istraživanja gospodina R.Simića. U dvogodišnjem ogledu sa dve, po svim relevantnim pokazateljima, identične pčelinje zajednice, Simić je utvrdio da je društvo koje nije


otvarao u sezoni 1992-93.godine dalo 5,5 kg više meda od košnice koju je samo pet puta otvarao i detaljno pregledao. Ova mu je dala 14 kg meda iz medišta, a košnica koju je ostavio na miru imala je u medištu 19,5 kg meda. U sezoni 1993-94. godine pravilo se potvrdilo: košnica koju prethodne sezone nije otvarao, u ovom periodu je pregledao pet puta i imao 5,9 kg meda manje nego u medištu zajednice koju nije otvarao i uznemiravao. U zaključku Simić konstatuje da je svako otvaranje košnice štetno, i da ga treba izbegavati kad god je to moguće.
"

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #38 poslato: Decembar 30, 2014, 23:36:09 »
Evo nesto o amitrazu:

" Svetska zdravstvena organizacija–WHO–proglasila je amitraz za najopasniju hemikaliju u pčelarstvu (dr K. Walner, „Pčelar” br. 11/ 92, prevod iz „Die Bieene” br. 2, 1992), a u nas ga masovno pakuju, reklamiraju i nekontolisano unose u košnice u formi biVarrola, mitaca, Varrolika, hemovara i amitraza-500 (sa dozvolom Ministarstva za poljoprivredu). Upozorenja Ruttnera, Relića, i Sokolovića, da med iz

pčelinjih zajednica lečenih amitrazom, zbog rezidua, nije upotrebljiv za ljudsku ishranu, nisu naišla na zabrinutost ni kod pčelara, ni kod Predsedništva Pčelarskog saveza Srbije, ni kod državnih institucija (Ministarstva za poljoprivredu i Ministarstva zdravlja).
“Nemačke vlasti ne dopuštaju nikakve ostatke zabranjenih lekova u medu i drugim pčelinjim proizvodima i najstrože zabranjuju uvoz meda u kojem utvrde sporne ostatke”, istakao je visoki vladin funkcioner, i naglasio: „Nikom se neće dopustiti da smanji renome medu kao visokovrednom zdravstvenom i prirodnom proizvodu“.)
Da se Nemci ne šale ukazuje informacija iz 2002. godine. Oni su neku godinu pre (2002. godine) jednom pčelaru iz Mađarske koji pčelari sa oko 400 košnica i u Nemačku izvozi godišnje oko 20 tona meda u saću, vratili izvesnu količinu tog meda, jer su otkrili da je vosak zagađen amitrazom. Posle tog nemilog događaja, gospodin Čerenji je bio prinuđen da iz Novog Zelanda uveze tri tone čistog pčelinjeg voska od koga sâm proizvodi satne osnove. "



Kako nije naisla na razumevanje. Pa SPOS zarađuje na reklami amitraza u časopisu Pčelar, a članak koji sam kritikovao (koji je inače pisao Slobodan Marjanović iz Užica, član redakcije pčelara) je javno branjen od strane predsednika saveza Rodoljuba Živadinovića eufemizmom: pa čovek piše samo kako radi (i to nije opasno, to samo pecne  :) ).

To bi značilo da neki koji imaju funkcije dobro „razumeju“ novčanu stranu problema – neko je dobio novac za promociju Amitraza od strane SPOS-a (uključujući i promociju u članku po sistemu „čovek samo piše kako radi“ jer se i taj članak plaća). Inače, ne verujem da je tačno i to kako radi, jer je pisano, koliko se sećam 5x na 4 dana. Ko i malo poznaje dejstvo amitraza i reakciju varoe kada se koristi amitraz, zna da treba raditi bar 8x3 dana ili čak i na dva dana, sve dok ima trutova - pa računajte. Znači da neko opako laže kako i koliko tretira. Osim ako se uzme u obzir i verovatnih 10-15 (ili više) tretmana do tog posle suncokreta.

Opravdanje se nalazi u tome da je količina rezidua mala u medu koji se izvozi. Ako neko ne razume preteranu primemu takvih preparata i radi ono što radi Slobodan Jevtić koji nešto mnogo „zaboravlja“ letvice koje stoje i kada se vrca med, jasno je što hoće da zatvore forum: da naši kupci ne vide šta će im preostati ako se vrati neispravan med. Preterana upotreba nekih sredstava (tiče se i rokova zadržavanja u košnici – letvice) samo zahteva povećanje doze "leka".

Tako se SPOS bori za čist med u nepostojećem „kozarecu“.
« Poslednja izmena: Januar 02, 2015, 20:57:45 od strane Moderator 1 »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #39 poslato: Decembar 30, 2014, 23:48:40 »
Ljudi koliko puta otvarate kosnicu  ?

"I često otvaranje košnica dovodi pčelinju zajednicu u stresnu situaciju, što se manifestuje smanjenjem prinosa meda. Ovome u prilog idu rezultati istraživanja gospodina R.Simića. U dvogodišnjem ogledu sa dve, po svim relevantnim pokazateljima, identične pčelinje zajednice, Simić je utvrdio da je društvo koje nije


otvarao u sezoni 1992-93.godine dalo 5,5 kg više meda od košnice koju je samo pet puta otvarao i detaljno pregledao. Ova mu je dala 14 kg meda iz medišta, a košnica koju je ostavio na miru imala je u medištu 19,5 kg meda. U sezoni 1993-94. godine pravilo se potvrdilo: košnica koju prethodne sezone nije otvarao, u ovom periodu je pregledao pet puta i imao 5,9 kg meda manje nego u medištu zajednice koju nije otvarao i uznemiravao. U zaključku Simić konstatuje da je svako otvaranje košnice štetno, i da ga treba izbegavati kad god je to moguće.
"

Otvaram neke i više puta dnevno i opet mi unosom naprave problem.

Možda je to otvaranje malo diskutabilno i da smanjenje unosa nije toliko veliko. Često radim i u jakoj paši oko društava. Smanjenje aktivnosti se vidi na letu: uvati se brada dolazećih pčela ili se vidi da na ramovima šetaju pčele pune nektara.

Ali, ako se ne dira plodište, pčele nastavljaju da rade (smanjenja unosa može biti, ali ne nekog preteranog) i tu je važno šta i koliko dugo se ometaju pčele u plodištu. Tu inače dolazi najveći deo svežeg unosa nektara. Zato mislim da se neki zaključci donose, a da se ne uzima u obzir koji je tip košnice i radi li se u plodištu.

Meni lično bi odgovaralo da ta društva malo više smanje unos, jer meni tako odgovara, ali to se ne dešava i ispadaju iz odgoja matičnjaka zbog obilnog unosa.   
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #40 poslato: Januar 02, 2015, 11:57:07 »
Evo nesto o amitrazu:

" Svetska zdravstvena organizacija–WHO–proglasila je amitraz za najopasniju hemikaliju u pčelarstvu (dr K. Walner, „Pčelar” br. 11/ 92, prevod iz „Die Bieene” br. 2, 1992), a u nas ga masovno pakuju, reklamiraju i nekontolisano unose u košnice u formi biVarrola, mitaca, Varrolika, hemovara i amitraza-500 (sa dozvolom Ministarstva za poljoprivredu). Upozorenja Ruttnera, Relića, i Sokolovića, da med iz

pčelinjih zajednica lečenih amitrazom, zbog rezidua, nije upotrebljiv za ljudsku ishranu, nisu naišla na zabrinutost ni kod pčelara, ni kod Predsedništva Pčelarskog saveza Srbije, ni kod državnih institucija (Ministarstva za poljoprivredu i Ministarstva zdravlja).
“Nemačke vlasti ne dopuštaju nikakve ostatke zabranjenih lekova u medu i drugim pčelinjim proizvodima i najstrože zabranjuju uvoz meda u kojem utvrde sporne ostatke”, istakao je visoki vladin funkcioner, i naglasio: „Nikom se neće dopustiti da smanji renome medu kao visokovrednom zdravstvenom i prirodnom proizvodu“.)
Da se Nemci ne šale ukazuje informacija iz 2002. godine. Oni su neku godinu pre (2002. godine) jednom pčelaru iz Mađarske koji pčelari sa oko 400 košnica i u Nemačku izvozi godišnje oko 20 tona meda u saću, vratili izvesnu količinu tog meda, jer su otkrili da je vosak zagađen amitrazom. Posle tog nemilog događaja, gospodin Čerenji je bio prinuđen da iz Novog Zelanda uveze tri tone čistog pčelinjeg voska od koga sâm proizvodi satne osnove. "



Kako nije naisla na razumevanje. Pa SPOS zarađuje na reklami amitraza u časopisu Pčelar, a članak koji sam kritikovao (koji je inače pisao Slobodan Marjanović iz Užica, član redakcije pčelara) je javno branjen od strane predsednika saveza Rodoljuba Živadinovića eufemizmom: pa čovek piše samo kako radi (i to nije opasno, to samo pecne  :) ).

To bi značilo da neki koji imaju funkcije dobro „razumeju“ novčanu stranu problema – neko je dobio novac za promociju Amitraza od strane SPOS-a (uključujući i promociju u članku po sistemu „čovek samo piše kako radi“ jer se i taj članak plaća). Inače, ne verujem da je tačno i to kako radi, jer je pisano, koliko se sećam 5x na 4 dana. Ko i malo poznaje dejstvo amitraza i reakciju varoe kada se koristi amitraz, zna da treba raditi bar 8x3 dana ili čak i na dva dana, sve dok ima trutova - pa računajte. Znači da neko opako laže kako i koliko tretira. Osim ako se uzme u obzir i verovatnih 10-15 (ili više) tretmana do tog posle suncokreta.

Opravdanje se nalazi u tome da je količina rezidua mala u medu koji se izvozi. Ako neko ne razume preteranu primemu takvih preparata i radi ono što radi Slobodan Jevtić koji nešto mnogo „zaboravlja“ letvice koje stoje i kada se vrca med, jasno je što hoće da zatvore forum: da naši kupci ne vide šta će im preostati ako se vrati neispravan med. Preterana upotreba nekih sredstava (tiče se i rokova zadržavanja u košnici – letvice) samo zahteva povećanje doze "leka".

Tako se SPOS bori za čist med u nepostojećem „kozarecu“.


Stvarno,..kakvi smo to mi ljudi kada uveliko koristimo i reklamiramo nesto sto je proglaseno za NAJOPASNIJE U PCELARSTVU !!
« Poslednja izmena: Januar 02, 2015, 21:47:09 od strane Moderator 1 »

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #41 poslato: Januar 03, 2015, 11:28:04 »
Malo iz biologije pcele (bice toga jos) : Radilice imaju Nasanoff žlezdu na kraju svog abdomena. Ovu Nasanoff žlezdu koriste  pčele stražarice na ulazu u košnicu da rašire miris koji sprovodi mlade pčele nazad na ulaz tokom ranih letova.



http://vimeo.com/62281317
« Poslednja izmena: Januar 03, 2015, 21:03:52 od strane Moderator 1 »

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #42 poslato: Januar 03, 2015, 11:41:25 »
Jedan malo duzi tekst o matici :

Zapadnoevropski narodi i Amerikanci maticu nazivaju kraljicom pčela,što je posledica prvobitno loše shvaćene uloge matice u pčelinjem društvu. Matica nije vladarka, niti je vođa, a ni gospodarica, već MAJKA celog pčelinjeg društva, koja je po prirodi jedina u pčelinjoj zajednici sposobna da polaže jaja i tako održava život vrste. Zato je prikladniji naziv koji su joj dali stari Sloveni nazivajući  je majkom, matkom ili maticom .
Matica ima višestruku ulogu u pčelinjem društvu, ali su dve najvažnije:
- da obavlja produkciju jajnih ćelija iz kojih će se razvijati novi članovi pčelinje zajednice,
- da svojim prisustvom i lučenjem feromona deluje na skladan i normalan život i razvoj pčelinjeg društva.


Normalno razvijena matica lako se razlikuje od radilica i trutova. Oko dva
puta je duza i 2,8 puta teža od radilice. Poseduje duži abdomen, na donjem kraju zaobljen, preko kojeg su u toku mirovanja položena krila, koja prepokrivaju više od pola trbuha. Matica poseduje
manju glavu od radilica, nema razvijen medni želudac, žaoka je sabljasta, nadole povijena, a matica je koristi u borbi sa drugom maticom, ali i kao legalicu, za polaganje jajnih ćelija u ćelije saća, što je prvobitno i bila njena osnovna funkcija. Prilikom hvatanja matica može pčelara ubosti žaokom , ali njena žaoka neće ostati u koži kao što to biva sa žaokom pčela radilica . Matica je znatno veća od radilice i duža od truta , mada nije ni približno široka kao on , krila su joj primetno kraća u odnosu na telo . Zbog izgleda i dužine abdomena liči na veliku osu , posebno matice sa našeg podneblja .
U pčelinjem društvu postoji samo jedna matica, ali ako se u kojem slučaju pojave dve, onda među njima počinje beskompromisna borba, koja se završava smrću slabije. Međutim, tokom tihe zamene matice, u jednom društvu mogu da žive i zajedno rade majka matica i kćerka
matica. Po pravilu , obe matice ostaju zajedno u košnici samo dok traje jaka paša, nakon toga ostaće jača- obično kćerka matica .
Sparena matica koja leže obično se nalazi na okviru gde je mlado leglo ili gde su prazne ćelije i okružena je pratiljama  pčelama radilicama koje su okrenute prema njoj . Te mlade pratilje dotiču svojim antenama sparenu maticu ,hrane je i ližu i tako unose supstance koje nazivamo feromoni.U ovom slučaju radi se o dve masne kiseline ( 9-oksidecenoične i 9-hidroksidecenoične kiseline ) koje matica proizvodi u viličnim žlezdama .Prva materija privlači pčele radilice na kratka rastojanja , druga sprečava izgradnju matičnjaka i razvoj jajnika kod pčela radilica . Otkriveni su i drugi feromoni koji utiču na odvijanje socijalnog života pčela .


Do početka XVII veka smatralo se da pčelinjim društvom upravlja “kralj”, tek 1609god. engleski sveštenik Ch. Batler ukazao da društvom upravlja “kraljica”. Potom je utvrđeno da se sparivanje matice vrši izvan košnice , a nakon Drugog svetskog rata  ustanovljeno je da  matica u vazduhu prima spermu  od vise trutova ne jednog kako se do tada mislilo ( 15-25 truta ).
Matica polaže dve vrste jaja : ona koja su oplođena supermom mužjaka i nazivaju se diploidnim , i neoplođena ili haploidna . Iz oplođenih se razvijaju pčele radilice , iz neoplođenih ( partenogeneza )* trutovi . Matica polaže oplođena jaja iz kojih bi trebalo se izleći trutovi –ali se to ne dešava ..**
U našim klimatskim uslovima matica počinje da polaže jaja u januaru a prestaje sa ležanjem u oktobru , nekad i kasnije .. Mlada matica zavisno od rase leže u toku 24 h 1500-2000 jaja . Vrhunac polaganja jaja nastupa u maju , tokom leta nastaju oscilacije u zavisnosti od uslova paše.
U modernim košnicama matica se koristi jednu do dve godine , u košnicama sa ograničenim prostorom tri do četiri godine . U Rusiji je zabeležen slučaj da je matica opstala u jednom pčelinjem društvu devet godina .




http://vimeo.com/62757376

Pozdrav svima
« Poslednja izmena: Januar 03, 2015, 14:40:56 od strane Moderator 1 »

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #43 poslato: Januar 03, 2015, 22:16:03 »
Bravo Dragane!
Ovo je pravi citat. Samo bih dodao da matica u normalnoj zdravoj zajednici u vremne naglog prolećnog razvoja u dobroj paši može da zaleže i preko 3.000 jaja na dan. I da ovo oko izleganja trutova malo je nedorečeno.
Pozdrav svima...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Никола Маодуш

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 616
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Лединци, 184 m n.v.
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #44 poslato: Januar 04, 2015, 00:12:18 »

Са овим делом цитата се не бих баш сложио:


Jedan malo duzi tekst o matici :
... druga sprečava izgradnju matičnjaka i razvoj jajnika kod pčela radilica.


Нов сам у пчеларству, али нигде нисам прочитао да је матични феромон тај који спречава развој јајника код радилица. Барем не директно како се из овог текста може закључити.
Молим искусније колеге да ме исправе ако грешим, али развој јајника би требало да је условљен (између осталог) исхраном пчела.
Можда се мисли на индиректан утицај феромона да се пчеле радилице не би храниле млечом?


Друга ствар коју је неколико колега напоменуло и мислим да би било поштено према ауторима наведених цитата да се на крају цитата наведе књига из које је цитат преузет (или интернет сајт) и аутор књиге или цитата.
Без обзира на то да ли неко има позитивно или негативно мишљење о самом аутору наведеног цитата. У противном се то сматра плагијатом.
Ово говорим из разлога што поједини извори могу да буду тотално непоуздани у погледу квалитета изјављеног (поготово ако долазе са интернет сајтова где не постоји апсолутно никакво критичко размишљање и врло лако се ствари извуку из контекста).