Košnice Voja

Ostale teme na forumu => Pitajte pčelari početnici => Temu započeo: Dragan Šošić April 04, 2011, 09:47:56

Naslov: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 04, 2011, 09:47:56
Burni razvoj pčelinjih društava je takav da se troše velike količine hrane. Smanjuju se i rezerve starog zatvorenog meda. Ukoliko novi med nije dovoljno prerađen, troše se izvesne količine starog meda koji pčele otklapaju. Hrana (kaša, mešavina meda i perge) za leglo se ne pravi od vode nego od meda i zato se troši zatvoren med. Povoljno vreme omogućava prilično dobar unos nektara i polena. Ali treba voditi računa da i vaga nije merodavna u ovakvoj situaciji. Ukupan unos ne pokazuje samo količine nektara, već i polena. I povećanje količine legla utiče na pogrešnu procenu u povečanju „težine“ košnice (i leglo i mlade izležene pčele imaju težinu). Tako da se lako može desiti da ukoliko zahladi, odjednom rezerve hrane budu približne nuli. Ne može se pouzdano znati koliko će trajati zahlađenje i koliki će biti unosi nektara kada prođe hladniji talas. Može se desiti da dnevne temperature pogoduju samo unosu polena. Zato je potrebno prihranjivati društva i to tečnom hranom. Pogače sada nikako nisu mogućnost za prihranu. Postavljanje rama sa medom takođe nije pravo rešenje i ne bih sada da obrazlažem zašto. S obzirom da je rano menjati mesta nastavcima (odnosi se na LR košnice), prihranjivanje neće dovesti do toga da neke količine dospeju u bagremov med i nađu se u medu namenjenom za ljudsku ishranu. Kako je leglo u gornjem nastavku tu se i skladišti uneseni sirup. Čak i da su količine nešto veće, pčele će sve raspoložive viškove preraditi i poklopiti. Postavljanjem gornjeg nastavka kao plodišta na podnjaču ne dolazi do prenosa meda koji je poklopljen u medište. Takve tvrdnje su neverovatne u pčelarskoj praksi, a ima „novih teoretičara savremene pčelarske misli“ koji tako nešto tvrde. Za sada nisam našao odakle je tako nešto prepisano. Zato je bolje prihranjivati na vremenskoj distanci koja je prilično udaljena od bagremove paše. Ako pčele slabo nose sirup iz hranilica zbog hladnog vremena (noći su još uvek hladne), prepuručujem dodavanje rama napunjenog sirupom, do legla. Time se postiže da se lako organizuje posao, da pčele dobiju dobru količinu hrane, jer se može postaviti i dva rama ako se vodi računa o snazi društva i postiže se brzo i efikasno proširenje legla. Kada pčele troše sirup iz tog saća poliraju ćelije i matica rado zaleže taj prostor. Hranite na vreme ako su rezerve starog meda pri kraju, jer sav unos je po količini prividan. Nije sve prerađeno i količina je manja no što se može videti.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Bradić April 05, 2011, 22:58:36
Zamolio bi za vaše mišljenje pošto sam početnik pčelar.Dosad sam davao 2 puta u razmaku od tri dana šečer voda 1-1 i Vojin ljekoviti ekstrat dobile su po 5 dcl i sve oćistile, smijem li im dati po litru sirupa pčelinjak mi je daleko 60km pa mi je problem dolazit jako često ode benzina za 15 kg šečera.Hvala i pozdrav svima.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina April 05, 2011, 23:15:48
Zamolio bi za vaše mišljenje pošto sam početnik pčelar.Dosad sam davao 2 puta u razmaku od tri dana šečer voda 1-1 i Vojin ljekoviti ekstrat dobile su po 5 dcl i sve oćistile, smijem li im dati po litru sirupa pčelinjak mi je daleko 60km pa mi je problem dolazit jako često ode benzina za 15 kg šečera.Hvala i pozdrav svima.

Gornji tekst kolege Dragana je rezultat rada i iskustva u radu sa pčelama.
Veoma mi je drago da se moje mišljenje u potpunosti podudara sa mišljenjem kolege Dragana.
Ja jedino ne otvaram košnice radi prihrane nego sav sirup koji dodajem, dodajem kao topal i direktno u hranilicu koja je direktno iznad ramova.

Kolega Mirko, evo ako mogu i ja da odgovorim na Vaše pitanje, pošto Vam je pčelinjak toliko udaljen a pod pretpostavkom da će pčele odneti dodanu hranu u roku od par dana, savetovao bih Vam da slobodno dodate po 1 litar sirupa pa čak i jedan i po litar sirupa.
Ako imate dosta meda u košnicama tada sirup može biti i malo ređi.

Pozdrav iz Novog Miloševa.....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Stantić April 07, 2011, 14:01:00
...... Zato je potrebno prihranjivati društva i to tečnom hranom. Pogače sada nikako nisu mogućnost za prihranu. Postavljanje rama sa medom takođe nije pravo rešenje i ne bih sada da obrazlažem zašto.

Imenjače, ajde ovo malo elaboriraj, jel to iskustveno saznanje ili se radi o nekoj teoriji, stvarno me zanima. Pitam zato što imam preko 100 AŽ ramova sa medom, koje sam mislio dodavati pčelama kao prihranu, pa kad pojedu, pretopiti vosak, pošto sad radim sa RV, to mi je mnogo lakše nego otklapati pa vrcati pa kroz hranilicu.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 07, 2011, 23:20:23
Trebao si citatu pridodati predhodne dve rečenice koje pozivaju na oprez što se tiče zahlađenja i pada temperature. Džana (ringlov) je kod mene na zalasku. Rezerve polena nisu onakve kakve obično budu. To znači da je medenje i unos nektara izuzetan. Na SPOS-ovom forumu je negde izrečena sumnja u to kako tečna prihrana (ili još bolje unos nektara) utiče na potrošnju starog zatvorenog meda. Već sam gore naveo od čega se spravlja medno-polenska kaša za leglo. Rezultat se vidi na uvlaci žičanih podnjača. Ubrzano se prerađuje stari med iz dva razloga. Prvi sam pomenuo, a drugi je posledica toga i time se stvara prostor za novi unos koji pčela skladišti iznad legla. Kod mene je na primer jučerašnji dan ujutro bilo 5 ºC i nisam očekivao bog zna šta, ali je bilo prilično nektara. Danas i previše. Radio sam večeras do mraka i ni jedna pčela nije pokazala agresivnost. I pored velikog unosa pojilica je posećena. To govori o strahovitom širenju legla i kolike su potrebe za vodom. Ako bi se desilo zahlađenje možeš misliti šta se dešava kada se hrane pogačom. Pčele bi se hranile uglavnom polenom i sa malo razređenog meda i to ima posledice i po leglo i po pčelu (majska bolest). Eventualno korišćenje najlona bi imalo nekog efekta, ali to nije dovoljno. Naročito ako duva vetar. Potrebe za vodom i hranom se nadoknade najbolje i najbezbednije ramom punim sirupa (može i malo razređen med). Ili sirupom ako je hranilica lako pristupačna da se pčele ne dave.
Postavljanje rama iznad legla nije pravo rešenje i ponovo podvlačim: ako pčele ne mogu da izleću par dana. Što se tiče samog prihranjivanja nije loša opcija, ali ne i najbolja za ovo doba kako se to pogrešno tvrdi. Med je tu zatvoren i uglavnom sav ili delimično kristalisan. Neophodna je tečnost da se prerađuje (nektar ili voda). Držanje takvog rama iznad je dobra prihrana zimi i početkom cvetanja biljki koje daju polen i nešto malo nektara. Pojačanim unosom nektara pčele počinju da „vraćaju“ med, odnosno nektar. To je i nekako rešiv problem ali kada pridodaju i polen tek tada ne možeš topiti taj ram, ako si to namerio. Sve u svemu problemi. Radim to godinama. AŽ košnica ima takođe dva nivoa. Podbaci u donji takve ramove i problem rešen.Takođe delimično: kada društvo ojača i popuni prostor, eto polena i u tim ramovima. Vidiš i ja sam zakasnio. Prvi prolećni pregled počeo 2. aprila i svi ramovi koji su bili namenjeni uklanjanju su popunjeni nektarom i polenom. Da ne pominjem i najjača društva koja silaze sa leglom. Najjača 10 ramova legla (ovi neki na SPOS-ovom se naježe i kada kažeš da imaju 8; vole ljudi da virnu u tuđ lonac sa redovnom dozom zlobe).
Nisi se valjda primio na priče da ja negde prepisujem i bavim se teorijom  ;D.  Kako doživljavam pčelarsku teoriju i „novu pčelarsku“, teoriju drugi put. Moraću povodom toga da otvorim novu temu.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Stantić April 08, 2011, 13:07:57
Prevideo sam to oko zahlađenja, a upravo se to danas i dogodilo i biće tako do ponedeljka, sunčano ali jako vetrovito. Znači manjak vode! A kad sam postavljao pitanje imao sam na umu Taranova, gde se kaže da su kolićine odnegovanog legla iste kod zajednica koje nisu nadražajno prihranjivane kao i kod onih koje su nadražajno prihranjivane malim porcijama razređenog mada ili šećernog sirupa (naravno uslov je med u gnezdu), ali se pčele aktiviraju nadražajnim prihranjivanjem, tj pojačava se izlet i unos cvetnog praha. Sada mi je jasno da si mislio  na obezbeđivanje vode u košnici u danima kad je onemogućen izlet, a to se upravo postiže sirupom.
U pravu si za ono da kad je veliki unos nektara pčele počnu da ga vraćaju u ram koji sam stavio za prihranu iznad gnezda, a preko najlon folije, prvo su trošile otklopljeni med a kad se pojačao unos nektara, počele su da ga skladište u isti ram. Ali ja baš i nemam nekog drugog izbora jer sam poskidao sve hranilice i prepravljam ih, za vikend će biti gotove, sa tim sam zakasnio, a AŽ ramovi mi više ne trebaju jer više ne radim sa AŽ košnicama, pa hoću da ih korisno upotrebim, potrošiće se to ove godine, ako ne pre onda kad dođu rojevi.
Vezano za dve zadnje rečenice iz tvog prethodnog posta, mogu da se kladim da nam se mišljenja podudaraju ali nisam siguran da je dobra ideja otvaranje te teme.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Bradić April 11, 2011, 20:40:44
Molio bi za pomoć jučer sam išao razmicat okvire u košnici bili su nekako sljepljeni kad sam ih razdvajao prema sredini ispadale su mi bijele larve od pčela ili nerazvijene pčele pa sam prekinuo daljne micanje šta da radim . izvinjavam se al neznam zašto ove crvene crtice slab sam sa informatikom.Pozdrav svima.

Uzastopna Poruka: April 13, 2011, 12:22:02
Nestale crtice nema ih na poruci sad sam se obrukao al nema veze.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: momamilosevic April 11, 2011, 20:58:47
Mirko,daj malo pobliže opiši situaciju u košnici.Dali su larve formirane ili nisu ,dali ispadaju iz ćelija ili zaperaka ,dali su suve ili žive itd.itd....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Bradić April 11, 2011, 21:10:40
Kad sam micao četvrti okvir izgledao mi je jako sljepljen kad sam ga razdvojio ipale su bjele kuglice kad sam pogledao vidim pčele dosta krupne al još bijele ko da sam rastvorio sače a samo sam razmaknuo okvire,prestrašio sam se da ne napravim štetu pa dalje nisam micao
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: momamilosevic April 11, 2011, 21:24:39
Ja lično mislim da ti je bio veći razmak između ramova, trećeg-četvrtog,ili četvrtog-petog,i pčele su izvukle trutovske ćelije koje je matica zalegla.Ubuduće kad radiš sa pčelama obavezno sabi ramove i sa leve i sa desne strane,svi ramovi moraju biti tesno sabijeni.
Ovi je moje mišljenje,ako neko drugi misli da je po sredi nešto drugo nek napiše.
Pozdrav svima.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 11, 2011, 21:30:47
Mirko, mislim da se radi o ćelijama trutovskog legla, koje se nalaze na istoj visini na dva rama. Nije opasno. Pčele će to očistiti a možda pri tom „srede" i neku varou. A crtice koje vidiš pri pisanju poruke (ako su crvene talasastog oblika) potiču od opcije za gramatičke korekcije teksta. Mogu se isključiti u programu Microsoft Word.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Bradić April 12, 2011, 07:06:00
Hvala vam ja se prestrašio , a okvire nisam stiskao da pčele lakše prolaze .Najavljuju pogoršanje vremena pa idem danas dati po litru sirupa sve košnice imaju puno meda a počela i repica žutit i to dosta pa ako bude vrijeme ok možda bude nešta -hvala još jedanput .
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Bradić April 12, 2011, 17:58:05
Evo bio danas na pčelinjku i rade mi zaperke na okvirima radi se o EV košnicama na tri nastavka molio bi za pomoč kako dodat nastavak sa satnim osnovama RV i mogu li napravit nukleus RV sa EV okvirima -pošto sam dosad imao samo EV a sad bi širio pčelinjak sa RV. Počela cvasti repica i morat ču dodavat nastavke sa satnim pa pomagajte,ovi su puni meda i legla osim krajnih okvira koji su prazni .Hvala.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milic Vukic April 12, 2011, 23:14:35
Kolega Mirko,
Neke odgovore si dobio od Dragana i Moma. Nije na odmet da dodam još nešto. Ako imaš hofmanove ramove (sa razmakom) onda oni određuju razmak između ramova i neteba ga povećavati jer pčele u ulicama imaju dovoljno životnog prostora između ramova (oko 11 mm). Ako nemaš ramove sa razmacima onda treba da ti ramovi budu postavljeni tako da od sredine satonoše do sredine susedne satonoše bude 36 mm. Ovo se vremenom uvežba i stvori osećaj pa merenje nije potrebno. U svakom slučaju moj savet je upotrebljavaj isključivo hofmanove ramove.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina April 12, 2011, 23:15:42
Mirko, teško se sa EV košnica prelazi na RV.
Trebalo bi da su EV nastavci jedan iznad drugog bez ukrštanja i da se tada na mestu EV ramova koji su pokraj legla dodaju RV ramovi ali u tom slučaju treba izvaditi i EV ramove koji se nalaze u EV nastavku  ispod onog u koji dodajemo RV ramove. Tako bi se dobilo izgrađeno saće U RV ramovima pored kojih bi trebalo prilikom dodavanja RV nastavka dodati ostale RV ramove sa osnovama.
Ili sačekati dobru pašu pa dodati nastavak sa 10 RV ramova sa osnovama.

Pozdrav svima....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Bradić April 13, 2011, 01:28:43
Hvala vam svima na pomoči. Probat ču kad se vrijeme stabilizira stavit cijeli nastavak satnih pa ču vidjet šta če biti, možda sam več i trebao jer su sve napunile medom cvale divlje trešnje a ima ih na stotine a počela lagano i repica pa bagrem bit če svega ako bude matičnjaka probat ču razrojavat jer ču teško lovit rojeve oko mene stara i visoka stabla a ni sam nisam više za penjanje -godina proizvodnje.Pozdrav svima.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 22, 2011, 23:00:58
Ovih dana se već mogu društva postaviti u položaj za pašu, bez straha da leglo može biti ugroženo, jer se izleže puno mladih pčela i jaka smena generacija je završena. Kod LR košnice, plodište se slobodno postavlja kao prvi nastavak (ko je selio na repicu je to već uradio i nadam se samo kod jakih društava). Ali sada se gotovo sva društva tako uređuju. Osim nešto slabijih. Iako po količini pčela deluju solidno, a imaju manje od 7 ramova legla i pri tom su bočni ramovi legla tek larvice, treba još malo sačekati. Jedne godine (mislim da je 1995, kada su i u Pčelaru objavljene površine pod repicom), na jednoj parceli koja nas je zanimala naišli smo na jedan pčelinjak od oko 20-30 košnica. I vlasnik je bio prisutan, pa smo na njegovu molbu malo pogledali te košnice. U prvom LR nastavku je bilo plodište i u njemu 4-5 ramova legla. Nije imao rešetku, a u drugom nastavku nije bilo pčele. Leglo je zvečalo kada se protrese ram. Tada je bilo još velike opasnosti od krečnog legla. Ne verujem da je išta od tih košnica opstalo, a ako jeste mora da su bile jad. Zato ne treba raditi ono što je rizično. Ili na paši repice ili za desetak dana (pred bagrem) se preurede i ta društva. Jedan kolega iz firme me je neki dan pitao šta da radi, jer mu je repica blizu i dobro medi. Dečko ima samo jednu košnicu. Dobio je savet da taj med odmah pred bagrem izvrca. Navodno med od repice ne valja jer je kiseo (ima stalno vrenje). To se upravo dešava kada se na brzinu izvrca nezreo med. Moj predlog mu je bio drugačiji. Sada ima dva nastavka i prilično su popunjeni i plaši se rojenja. Rekao sam mu da taj nastavak podigne kao treći, leglo koncetriše u prvom nastavku, a u drugi postavi 2 rama sa leglom i između njih satnu osnovu. Ostalo bi takođe bile osnove, jer nema izgrađenih ramova. Pčele u dobroj paši brzo izgrađuju osnove i bilo bi poželjno menjati im mesta. Na mesto izgrađenih postaviti one s boka, a izgrađene pomerati prema zidovima. Kada izgrade većinu osnova, ona dva na kojima je bilo leglo postaviti do zidova (ili neka druga dva starija ili više deformisana rama). Pčele će težiti da med od repice zatvaraju u ramovima u trećem telu, ali će nešto meda biti i u novoigrađenim. Time se može odložiti rojevi nagon, jer će pčele težiti da kontrolišu sav prostor u košnici. To bi bila varijanta za pčelare koji nemaju izgrađeno saće za sva tri nastavka. Treba obratiti pažnju na to da su pčele dok je trajalo zahlađenje već napravile vence iznad legla. Sve dok traje paša med se ne zatvara, ali po prestanku ( i privremenom, od nekoliko dana) deo meda se preradi i zatvori. Paziti da medna kapa ne otera pčele u rojevi nagon. Ne možemo predvideti vreme, a time ni ponašanje pčela koje od toga zavisi. Ovo je još važnije kada su u pitanju košnice sa visokim ramovima (npr. DB). Ako bagremova paša bude na vreme (pčele počnu sa unosom odmah prvih dana medenja i obilna), ništa loše se neće desiti. Međutim, treba pčele na vreme usmeriti da rade u gornjim telima. To se postiže dizanjem  jednog ili više ramova sa leglom u medišni prostor.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milan Miladinovic April 24, 2011, 12:26:56
Alal vera Šole na uvek korisnim informacijama.
Samo da pitam za svaki slučaj : ''Međutim, treba pčele na vreme usmeriti da rade u gornjim telima. To se postiže dizanjem  jednog ili više ramova u medišni prostor.''
Da li se prevešavaju ramovi sa medom ili leglom ili je nebitno ,i da li to raditi i u paši ili samo pre paše??
Pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 24, 2011, 20:01:09
Postoji greška u tekstu i zamolio sam  juče jednog od urednika da ispravi, ali je verovatno čovek zauzet i rečenica treba da glasi:
"To se postiže dizanjem  jednog ili više ramova sa leglom u medišni prostor."
Ali Milane, već si “jak” pčelar jer si uočio grešku i izveo dobar zaključak. Može i ram sa medom, ali je bolje puni ramovi sa leglom jer time izbegava mešanje bagremovog meda i to pre svega sa onim koji ima i “meda” nastalog prihranjivanjem.
Ovih vetrovitih dana, tamo gde se obim paše smanjuje (kraj voćne paše) treba malo opreznije raditi, jer promenljivi unos i uopšte smanjenje unosa već utiče da pčele malo agresivnije naleću na druge košnice. To je naročito važno ako se po malo prihranjuje. Pazite na vreme prihranjivanja. Neki pčelari su insistirali da je to ujutro. Ranije ujutro ne treba ni košnice otvarati, jer podstičete pčele da napadaju ramove. Posao se započinje nešto kasnije kada vidite da su pčele krenule za pašom. Tako da prihranjivanje ujutro može biti vrlo opasno sada. Ako pčelar mora da prihranjuje (moj savet je prihranjivati da pčele ne staju sa leglom) košnica se još ne postavlja u formaciju za bagrem (LR košnica), već se 2-3 rama sa otvorenim leglom spuste u donji nastavak. Tako da će veštački med ako ne bude utrošen biti u uskladišten u tom nastavku ili prostoru koji će pred bagrem biti plodište. U svakom slučaju količine koje se koriste za nužnu prihranu (prestanak paše) ili stimulaciju, treba da su male i to max. 200 gr. Zavisno od udaljenosti pčelinjaka i položaja plodišta i medišta, može i više ako se ne ide često na pčelinjak. Kasnije se mesta nastavcima menjaju, postavi rešetka (ko je koristi) i matica se ne traži. Nahveći broj matica će biti u nastavku gde je i većina legla. Ako se utvrdi da je matica iznad rešetke, nju je najlakše potražiti bez tresenja pčela. Tu neće biti velika gustina pčela jer će najveći broj pčela biti u plodištu. Pa i onih starijih i agresivnijih. Prisustvo matice se vidi posle tri dana i ako ima jaja, matica je tu. Ako nema, ne gubiti vreme proverom u plodištu.
Milane, približan odgovor bi bio pre paše ali mora se voditi računa da ne dođe do rojevog nagona i o tome mora li se prihranjivati. Sve zavisi od tipa košnice.
PS. S obzirom da imam puno obaveza i poruke brzo napišem može biti grešaka iako sve proveravam nađe se poneka. Još jednom hvala Milane.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milan Miladinovic April 24, 2011, 20:16:56
Hvala tebi Šole na uvek pravim savetima.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Moderator 2 April 25, 2011, 00:42:31
Ispravljeno.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 22, 2012, 19:10:28
Još uvek postoji mogućnost (u predelima gde nije zatrpano snegom) da se saniraju društava koja su problematična. Pri tome mislim na društva koja su u međuvremenu izgubila maticu ili su jako oslabila.

Kada društvo nema maticu, prvi deo zime provodi normalno (sa minimalnom uznemirenošću) i to je neki princip opstanka.
Ali kada već postoje uslovi da se krene sa nešto legla, nastaju problemi. Tada društvo postaje uznemireno, klube je uglavnom rastresito i pčele su u situaciji da troše nešto više hrane. Tako se opterećuje probavni trakt i takva društva redovno imaju isflekane ramove i oboljevaju od nozeme. Postoji realna mogućnost da se zaraze i obole još neka društva na pčelinjaku.

Jedna od mogućnosti spajanja takvih društava je prikazana ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg11067#msg11067). Postoji i mogućnost spajanja celim nastavkom i tu preporučuju i novine i slično. Nisam baš za takvu opciju. Ako bi naglo zahladilo, pčele se okupe oko svog toplotnog centra i može se desiti da spajanje ne uspe. Mada se može podbaciti i ceo nastavak, ali bez novina.

Da bi se izbegao bilo kakav sukob pčela (a moguć je), društvo bez matice se pripremi i ograniči na samo jedan nastavak koji se podbacuje. Srednji ramovi treba da su bez meda, a bočno se ostavlja med. Pridodavanje odabranom društvu se vrši krajem dana (dok se još vidi), a nastavak sa pčelama koje nemaju maticu se drži par minuta otvoren. Pčele se tada skupe, jer je hladnije i mala verovatnoća je da bi naglo „jurnule“ ka pčelama koje već imaju maticu i time izazvale sukob.

Jako slaba društva imaju male šanse da nešto urade i bilo bi dobro i te pčele pridružiti (spojiti) nekom jačem društvu, ako su zdrave. Pre toga ukloniti maticu. Dalje je postupak sličan, samo što bi moralo da se reši pitanje legla, ako ga imaju. Ako imaju legla, neće prići glavnom klubetu (ili gnezdu) društva kojem se pridodaju.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Petrović Predrag Januar 26, 2012, 09:01:36
Momo negde sam pročitao Vaš tekst o dobijanju nove matice u istoj košnici,ali sada ne mogu da ga nađem. Ako možete pošaljite mi gde da ga potražim. Hvala
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 15, 2012, 21:38:00
Danas 15 februara 2012 prvo „jače“ otopljenje +3°C.

Potrebno je očistiti sneg sa krovova košnica, koji je svoje obavio tokom ovih 20 i više ledenih dana. Sada počinje da kliza po krovovima košnica, jer je u osnovi snežne „kape“ led. Tako da je moguće da sklizne na leto. Ne skidati led (ako ga ima) sa poletaljki struganjem, otopiće se relativno brzo. Struganje i obijanje tog leda može bespotrebno uznemiravati društvo. Uklanjanje leda bi bilo nužno kod nekog naglog otopljavanja, kada se očekuje izlet pčela. Sada trenutno nije takva situacija.

Opet je prilika da se na brzinu proceni stanje društava odizanjem poklopne daske (ali kada temperatura padne oko nule ili ode u blagi minus). Sada je središnji deo sa malo hrane. Ako je poznato po vođenju evidencije da su ramovi bili sa vencima, sada su možda već i prazni. Može se desiti da krene nešto legla i da pčele budu vezane za te prazne ramove i stradaju od gladi. Rešenje je medna pogača, a radikalnija mera je istresanje pčela sa tih ramova i primicanje bočnih ramova. Nikada se ne zna kakvo će vreme biti nadalje. Obična šećerna pogača (sa nešto malo meda) je prihvatljiva ako bude pročisnog izleta u narednim danima.

Mednu (ili šećernu) pogaču je najbolje dati pre podne, kada su pčele više u klubetu. Najbolje je ukloniti poklopnu dasku i malo sačekati da se pčele više zbiju i povuku prema saću i tako sklone sa satonoša. Sada je malo verovatno da ima legla i to im nije nikakav problem, neće se prehladiti. Kada se malo sačeka, pčele manje izleću. U suprotnom, mnoge će poleteti i stradati u snegu.

Na slikama se vidi stanje jakih ili slabih zajednica (sve su žive, za sada). Već i pri ovoj temperaturi se teško može zaključiti koliko ima meda na ramovima. Pčele su bile naviknute na niske temperature i sada je došlo do širenja klubeta (najviše prema gore).

Ima i malo zanimljivosti. Video sam na forumu konstataciju nekoga od kolega, koji kaže da bi pčara koji drži košnice nisko na postoljima trebalo kazniti (ili je nešto slično napisano).
Tlo ispod košnica je suvo i pretvara se u prašinu i naravno odaje nešto toplote. Kako je okolo bio sneg, stvorila se vazdušna komora koja je doprinosila da se sa leta topi sneg. Tako da baš i nije „kažnjivo“ držati košnice blizu tla. Ima i neke koristi. Na slikama (obeleženo strelicom se vidi to topljenje snega. I na osnovu postojanja tog svojevrsnog „procepa“, može se zaključiti jesu li pčele živi i čak i koliko su jake pojedine zajednice.

Na slikama je i jedno vrlo slabo društvo, koje nisam hteo da spojim jesenas. Iznad je „poklopna daska“ limena hranilica, sa otvorom 30X370 mm. Iznad još ima i zbeg. Lim je celom površinom preko ramova. Društvo je živo i zdravo, samo što je klube otišlo malo više bočno. Naravno, uslediće vraćanje u sredinu. Toliko o utopljavanju društava.

Takođe i slika otvora za koje se tvrdi da ga pčele obavezno zatvore propolisom. Pogrešna teorija. Kod mene se to uopšte ne dešava. Ili nemam pčele „genetski modifikovane“ da iznad glave imaju pogaču, što je kasnije uslovilo stvaranje generacija koje popunjavaju sve živo propolisom). Šalu na stranu, pčele popune sitne otvore, kroz koje ne mogu da prolaze. Ovakve skoro nikada.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: vojkan randjelović Februar 16, 2012, 19:13:46
Vrlo poučne i korisne sličice koje govore više od hiljadu reči
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Radovic Dragan Februar 16, 2012, 19:45:00
Kada se ovako objasni u slici i reči nema šanse da zaboravim  ;D ;D,.. svaka cast. Dragane reci mi samo jel su kod tebe otvorene podnjace odozdo preko cele zime ( ako su uopste otvorene)?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 17, 2012, 17:21:00

Vrlo poučne i korisne sličice koje govore više od hiljadu reči
Još ponešto se može zaključiti sa slika u mojoj prethodnoj poruci i mislim da nije suvišno da se dodatno obrazloži.
Ova zapažanja bi mogla biti i u temi o ponašanju pčela ili čak i onoj o zimskim gubicima.

Može se već pročitati da nekim kolegama i pri temperaturi od samo 2-3 °C, poneka pčela izleti van.
O tome sam već nešto pisao (od ove poruke i nekoliko narednih).  (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg13994#msg13994)
Pročisni izlet pčela će, ipak, uveliko zavisiti od stanja u kojem se pčele nalaze i od uslova zimovanja. Zato mislim da neke pojedinosti, koje su uočljive na slikama, treba objasniti.

Na slikama, na kojima je prikazano klube, jasno se vidi stanje koje proizilazi iz uslova zimovanja. Pčele nisu uznemirene i ni jedna se ne izdvaja, pokušavajući da uzleti. Kod društava koja moraju na pročisni let (lošiji uslovi zimovanja), pčele su uznemirene i odmah više njih uzleti.

Sledeće što se može zaključiti je da nema legla. Pri zimskom brzom pregledu, pčele bi bile gusto zbijene i gotovo bez prelaska u susedne ulice. Gotovo da nema pomeranja ni jedne pojedinačne pčele. Na slikama se vidi da to nije tako. Pčele su blago oslabile koru klubeta i vrlo su pokretljive, ali ne i uznemirene. Stomačići nisu otečeni (opterećenost usled lošijeg zimovanja).



Na slici (Slabo društvo u najtežim uslovima - poklopna daska je POCINKOVANI LIM), vidi se nešto kondezovane vode na jednoj satonoši. Međutim, jasno je vidljivo da u blizini klubeta, a ni okolo nema tragova kondenzata koji se obično ledi. To je takođe pokazatelj da još nema legla (i kod ovog društva se ne primećuje da pčele uzleću, iako je zimovalo naizgled nepovoljno i „neutopljeno“).
U ovoj poruci (a verovatno i još ponegde) (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=699.msg10044#msg10044) sam preporučio da se malo prouče događaji i komentari, koji su usledili posle ove Vojkove poruke. Upečatljiva je ova poruka (http://spos.info/forum/index.php?topic=4366.msg170889#msg170889)  U observaciji, nadalje, veliki pčelarski stručnjak govori o “padanju kiše na klube” (http://spos.info/forum/index.php?topic=4366.msg171542#msg171542).
Zanimljivo je kako ne pada kiša sa limene Milerove hranilice (na slici: Slabo društvo u najtežim uslovima - poklopna daska je POCINKOVANI LIM), iznad koje je još i zbeg u društvo koje takođe nije nešto snažno, a prezimilo je dobro.

Ova anliza će se shvatiti lično i to mi je poznato. Namera nije nikakav lični obračun, već se radi čisto o tehničkim detaljima iz pčelarstva. Ukoliko se naprave propusti, dolazi do gubitka ili pojave bolesti, što može biti opasno po ceo pčelinjak. Bez obzira na tvrdnje u ovoj poruci, kako nema nozeme i kako ramovi nisu neisflekani (http://spos.info/forum/index.php?topic=4366.msg171542#msg171542),  na slikama se ipak vide tragovi proliva po satonošama (http://spos.info/forum/index.php?topic=4366.msg170889#msg170889). Na slikama (može ih videti samo onaj ko je prijavljen na forum SPOS-a) se vrlo dobro vide tragovi proliva i to su slike koje se nalaze u linkovanoj poruci:
07 februar 2011 pročisni let DB Rodna 007.jpg (78.44 KB, 1024x768 - прегледано 98 пута.)
 07 februar 2011 pročisni let DB Rodna 008.jpg (77.85 KB, 1024x768 - прегледано 92 пута.)

Kao što rekoh, ništa lično. Jednostavno je napravljeno poređenje društva koje dobro zimuje (jer je jesenas dobro zazimljeno) i društva koje je loše zazimljeno i kakav je rezultat toga.

Procena prisustva legla posmatranjem postojanjem vlage se ne može vršiti pouzdano, ako u zbegu ima plastična hranilica, kao što je to kolega zaključio  (http://spos.info/forum/index.php?topic=1393.msg289186#msg289186) (videti prvu sliku u ovoj linkovanoj poruci).

Slika koja pokazuje onaj otvor na poklopnoj dasci, ima i jedan detalj, koji jasno pokazuje da iznad poklopne daske stoji još i zbeg. Na toj slici se može videti jedna uginula pčela koja je tu ostala. Da je krov bio direktno na poklopnoj dasci i da pčele nisu mogle ulaziti u taj prostor, spojile bi propolisom otvor sa krovom i zatvorile taj prostor. Tako da uopšte nije tačna tvrdnja da pčele zatvaraju propolisom sve otvore na košnici iznad klubeta. Zatvaraju one otvore, kroz koje ne mogu proći i održavati (kontrolisati) taj prostor iznad. I ovde se vidi o kakvom utopljavanju u prvom delu zime je reč. O nikakvom, čak suprotno od utopljavanja, prostor je malo izložen provetravanju. To ima velikog uticaja na zimovanje pčela.


Treba dobro razmisliti koliko je opravdano dopuniti zimnicu šećernim sirupom. Naročito tamo gde ima medljike.
 

Kada se ovako objasni u slici i reči nema šanse da zaboravim  ;D ;D,.. svaka cast. Dragane reci mi samo jel su kod tebe otvorene podnjace odozdo preko cele zime ( ako su uopste otvorene)?

Dragane, imam najveći deo žičanih podnjača i kao uvlaka je ubačen tanki lim. Uklanjam ga samo u toku seobe. Nisam baš za držanje žičanih podnjača otvorenim. To nije najbolje rešenje zbog vetra.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 23, 2012, 13:29:51
Već sam pisao da je moguće da su  središnji ramovi sa malo hrane. Količina meda u njima nije ista kod svih košnica. Neke imaju još prilično u zadnjem delu ramova ili čak i dobre medne „kape“, ali je moguće da su ih neka društva gotovo očistila do poslednje ćelije. To može biti i razlog gubitka društva (ili društava) u vreme kada se to može najmanje očekivati i kada je to nedopustivo. Bilo je ranijih godina stradanja društava od gladi i u polovinom aprila. To ne treba zaboraviti.

Razmatraću uglavnom lošiju situaciju u košnici, a to je sa središnjim delom u kojem je hrana uglavnom utrošena i smenjivanjem toplih i hladnih talasa – odnosno pojava jačeg zahlađenja (jer kada ima obilja dostupne hrane, nema nikakvih problema).

Može se postaviti pitanje kako se to stradanje društava dešava. Više uslova je bitno. Najvažniji je svakako promenljiva (ili siromašnija) ponuda iz prirode i postojanje bogatog unosa polena, ali sa malo nektara. Takođe može biti dužih perioda zahlađenja. Tada su pčele prinuđene da održavaju povoljne uslove gnezda i to ih vezuje samo za deo košnice (slabija je pokretljivost pčela i može biti onemogućena dostupnost hrani). Svi ovi uslovi često nadopunjuju jedan drugog u nekom realnom vremenu. To bi mogao biti presudni uslov opstanka pčelinje zajednice.
Pored snage pčelinjeg društva, važno je da središnji ramovi budu sa što manje trutovskih ćelija saća u gornjem delu rama.


Ne možemo tačno znati kada i u koliko društava će matice započeti zanošenje legla i nešto pre unosa prvog polena. Dosadašnji vremenski uslovi su bili takvi, da nije bilo nekog značajnijeg unosa polena (izuzimajući primorska područja, gde je bilo unosa polena sa badema ili polena i nešto nektara sa ruzmarina i drugih rano-cvetnih biljki). Tamo gde nije bilo unosa polena, legla je bilo nešto malo, početkom januara. Nastupanjem hladnog talasa je to leglo poizlazilo i teško da se ponovo pojavljivalo u nekom značajnijem broju pčelinjih zajednica. Tamo gde je bilo više polena, bilo je i više legla i to je uticalo i na veći utrošak zaliha hrane.

Sve dok ne krene unos polena, postoji mogućnost da se prazniji ramovi sa lošijim saćem (veća površina prelaznih ili trutovskih ćelija u gornjem delu rama) uklone iz košnice.

Razlog uklanjanja ovakvih ramova je da se izbegne prvo leglo vrlo nisko na ramovima. To bi bila linija toplotnog centra i leglo u ostalim ramovima bi bilo na istoj visini.
 Može se očekivati buran razvoj i veće površine sa leglom, jer će pčelinja paša verovatno biti prilično dobra i preklapaće jedna drugu (kod mene ni leska ni visibabe nisu cvetale, osim par struka na sunčanoj strani). Ako bi se smenjivali topli i hladni vremenski periodi, trošenje zaliha hrane će biti izraženo. Tako da se može desiti da te zalihe budu dalje od gnezda, što može biti vrlo neugodno, ako dođe do zahlađenja. Pčele bi morale biti u klubetu oko legla i hrana bi bila nedostupna. Upravo oni navedeni ramovi sa deformisanim saćem mogu doprineti da društvo strada.

Pčele do zaliha hrane na bokovima stižu preko gornje tople zone (preko satonoša). Ako zahladi, a leglo bude nisko na ramovima i klube će biti nisko, pa je otežan pristup bokovima koji su bogatiji hranom. Takođe je bitno i to da pčele neće skladištiti nektar u prelazne i trutovske ćelije iznad legla (mogu uskladištiti polen). Čak i kada su ćelije radiličke (a naročito ako u njima nije bilo legla, pčele jednostavno ne skladište med iznad legla već uglavnom polen. To se može objasniti onim gubitkom toplote, koji je uvećan ako ima meda. Pčele to osećaju. I u košnici je sve u redu dok ne zahladi.

Ista situacija može biti i kod slabih i kod jakih društava. Jaka društva takođe mogu biti ugrožena gladovanjem, ako je hrana po bokovima daleko. Treba znati da će jaka društva imati i znatno više legla i da će takođe biti snažno vezana oko legla, tako da ni ona ne mogu lako prići zalihama meda, bočno (naravno, zavisi od toga koliko bi hladno bilo pri eventualnom pogoršanju vremena). Ako su ramovi bez nekih deformacija u gornjem delu i leglo bude visoko postavljeno, jako društvo lakše može ostvariti pristup hrani koja je na bokovima, jer oslobađa više toplote i pčele se bez problema kreću u toj toploj zoni. Ali, ako je leglo niže na ramovima, pčele se teže kreću ispod donjih ivica saća i ramova jer je na toj visini hladnije. Tada stalno napuštanje klubeta pojedinih grupa pčela, koje se kreću prema bokovima za medom, može dovesti i do pojave nozeme ukoliko hladni talas potraje.


1) Uklanjanjem lošijih ramova, koji su prazniji, približava se hrana sa bokova središnjem delu i gnezdu („blokade“ matice polenom u ovo doba se ne treba plašiti, čak je i poželjna - podrazumeva se da je krenuo nešto jači unos polena ).
2) Stvara se prazan prostor da se, negde na polovini cvetanja džanarike do lgla dodaju satne osnove.
3) Onemogućava se prevremeno odgajanje trutovskog legla, koje će potrošiti više hrane.
4) Približavanjem bočnih ramova sa hranom, dodavanje pogače je suvišan posao. Pogača se dodaje tamo gde je to neophodno (gde su zalihe hrane u košnici slabe).
5) I dok traje ova brza radnja, izvršen je prvi pregled i dobijen uvid u stanje društava.

Dodao bih da je moj „pripravnik“ (pčelari manje od dve godine), kojeg sam sinoć opomenuo da bi ovo trebalo uraditi čim se ukaže prva prilika, ovaj posao uradio pre par dana (mislim u petak). Središnji ramovi su bili potpuno prazni. Inače on drži pčele u „hladnijem“ delu obrenovačke opštine i najniža temperatura u toku ovog hladnog talasa kod njega je bila -29,6 ºC (podaci sa zvanične automatske meteorološke stanice www.meteos.rs/ams/grabovac/data.php?p=8).

Bilo bi dobro (ako to vreme dozvoli), preurediti i prvi nastavak (kod LR košnice) i ramove sa koji imaju meda postaviti ispod klubeta, u cilju autoprihranjivanja.

Kod košnica sa plitkim telima ovi problemi su manje izraženi, ali samo pod uslovom da ima dovoljno pčela. Ako društva nisu jaka, postupak je sličan, samo što treba paziti da ne dođe do prekomerne blokade polenom. Tada bi matica previše rano silazila sa leglom u prvi nastavak. U svakom slučaju i kod ovakvih košnica treba ukloniti ramove koji imaju puno prelaznih i trutovskih ćelija.

Napravio sam neke „priručne“ šematske skice kako uglavnom izgleda klube ili gnezdo u situacijama o kojima je bilo reči, po izimljavanju, ako su središnji ramovi ostali bez zaliha meda. U naslovima slika je približni izgled klubeta ili gnezda u različitim vremenskim periodima i uslovima. Odrednica na slikama RANO PROLEĆE je uslovna i pre uzimam uslove paše i stanja društava, nego astronomske podatke.



Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Azem Tursić Februar 23, 2012, 17:46:26
Izvanredan prikaz! Svaka čast kolega Dragane!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milan Miladinovic Februar 23, 2012, 18:03:31
Svaka čast Šole,veliko hvala za ovo i pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 23, 2012, 18:19:34
Hvala, drago mi je da su prve kritike povoljne :D. Relativno skoro sam počeo da koristim ovaj program i imao sam malo problema da osmislim kako to da prikažem.

Nadam se da je dobro što sam prazno saće prikazao kao providno (da bi se bolje videla forma klubeta).

Hteo bih da podsetim na nešto što je poznato, ali treba imati uvek na umu.  Uvek treba praviti  :D između klubeta i gnezda. Kada je reč o gnezdu, to označava prisustvo legla. Tada je manja mogućnost pomeranja pčela za hranom. Klube se pri prvom blažem otopljnju može i celo prebaciti u deo košnice gde ima više hrane (levo ili desno u nastavku).

Da se ne shvati pogrešno, kao podcenjivanje kolega, ali o ovome treba uvek voditi računa. Takođe, smatram da nije suvišno ovo podsećanje, jer naslov ovog poglavlja je Pitajte pčelari početnici, tako da o tome vodim računa.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 05, 2012, 09:05:01
Priroda se lagano budi. Ovih dana je bilo prilike da se na brzinu pogledaju društva i sredi stanje kod društava koja imaju probleme. Legla ima u svim košnicama i to je normalno. Površine sa leglom su i dalje srazmerne unosu, a kako je unos polena još slab, treba voditi računa da se na površine sa leglom ne utiče tako da se šire neprirodno. Ako kažem neprirodno, to znači da ne treba na to uticati nekakvim stimulacijama koje nisu u srazmeri sa unosom polena. To se odnosi na stimulativno prihranjivanje. Takođe ne treba zaboraviti da polena do ovog talasa otopljenja pratično i nije bilo.

Jedan od vidova stimulacije pojačanog zanošenja je otklapanje ramova sa medom. Ova radnja sada je, ne korisna, nego štetna. Ne mogu se neki zahvati raditi po šablonu, a da se ne posmatra stanje i uslovi u prirodi.
Kada se pažljivo pogledaju tek zaležena jaja, može se videti da su krupnija nego ona koja matica zaleže tokom leta. To znači da pčele teže da odgaje kvalitetniju generaciju sposobnih pčela koja će društvo razviti do pune snage. Otklapanje ramova sa medom može podstaći pčele da povećaju površine sa leglom unos polena je vrlo slab. Tako da, pri eventualnom zahlađenju (što se u ovom periodu sasvim normalno dešava) pčelinje društvo ulaže dodatni napor pri odgajanju tog neprirodno uvećanog legla. Postupak pčelara tada može biti u suprotnosti sa težnjama društva i da upropasti do neke mere to kvalitetno leglo. I umesto da pojača društvo, može da ga oslabi.
Pri mnogim zahvatima se ne treba uzdati u sreću.

Sem toga, smanjuju se rezerve. Treba najozbiljnije uzeti u obzir mogućnost da je došlo do oštećenja biljki usled jakih mrazeva. To može uticati na slabije lučenje nektara. Stvara se dodatni napor pčelama da odgaje veštački uvećano leglo i ulazi se u jedan krug stvaranja slabih pčela. Opet ću naglasiti da brojnost pčela nije nikakav pokazatelj snage društva, nego kvalitetno odgajene pčele.

Ako uslovi budu povoljni, pčele će se dobro razvijati. Tek kada dođe do izuzetnog blokiranja plodišnog prostora može se intervenisati umerenim ubacivanjem satnih osnova ili praznih ramova. To bi bila prava stimulacija. Sada je svaka stimulacija dodavanjem hrane bez polena suvišna i štetna.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milan Miladinovic Mart 05, 2012, 13:04:57
Hvala Šole svaki tvoj savet je pravo zlatan za sve nas.Veliki pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 05, 2012, 14:15:14

Opet ću naglasiti da brojnost pčela nije nikakav pokazatelj snage društva, nego kvalitetno odgajene pčele.


Narvno, ovo ne treba bukvalno shvatiti. To se odnosi na shvatanje pčelarstva kao „brojanja“ pčela u košnici. Svakako da je povoljno imati punu košnicu pčela. Samo je mnogo bolje kada su te pčele valjano odgajene. Kada se nađe mera i postignu oba (i brojnost i kvalitet), postaje se dobar pčelar.

Odnosno, kada se prati šta se dešava u prorodi i prema tome upravlja i postupa prema pčelama.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Mart 05, 2012, 21:38:01
Bravo Šole, svaka čast za tvoja iskustva, ovo je ono što treba osetiti i što samo praksa i iskustvo mogu da utvrde.
Na žalost imamo mnogo pčelara sa veoma dugim stažom a da ovakvo stanje nisu u stanju da prepoznaju.

Sve aktivnosti pčelar mora da usklađuje sa pašnim prilikama i stanju na terenu.
Puna košnica pčela (bukvalno rečeno-ili na primer 15-16 ramova pčela na RV ramovima) proizvedenih jesenas tokom septembra to jest iz septembarskog legla u uslovima kada smo imali visoke temperature sa polenom lošeg kvaliteta ne vrede ni približno koliko vredi 5 RV ramova pčela koje nisu odgajale leglo tokom septembra.
Daleko bolje i sigurnije će prezimeti ovih 5 ramova pčela nego ovih pomenutih 15.
Da se ne pominje koliko manje hrane će potrošiti ova manja zajednica. Što je najvažnije veliko je pitanje da li će ova zajednica sa 15-16 ramova pčela uopšte preživeti ovakvu zimu kakva je ova bila.

Naravno najbolje bi bilo da je ova zamišljena manja zajednica ušla u zimu malo veće snage ali što je najvažnije to je da su pčele u ovakvim uslovima (navedenim kao primer) što naš Šole kaže kvalitetno othranjene, zdrave, očišćene od varoe i kvalitetno pripremljene za zimske uslove.

Pozdrav svima...... 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Nikolić Nemanja Mart 06, 2012, 03:51:28
Vrlo malo pčelara iznosi ovakve tvrdnje, dal zbog nezapažanja ili straha....a pravo je zadovoljstvo čitati ih.

Pozdrav svima

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2012, 11:30:26
Hvala Šole svaki tvoj savet je pravo zlatan za sve nas.Veliki pozdrav.

Vrlo malo pčelara iznosi ovakve tvrdnje, dal zbog nezapažanja ili straha....a pravo je zadovoljstvo čitati ih.

Pozdrav svima

Obično su saveti drugačiji. Odmah po samom izimljavanju se krene na stimulaciju da se ubrza razvoj. Pčele su inače do pre neki dan jedva preživljavale, pa ih još treba forsirati. Ne vidim samo šta se time postiže.

Poredio sam ovih dana razvoj događaja 2002 i 2003 godine. Zajedničko im je to što je istih dana bilo mraza koji je oštetio mnoge kulture (pa i „nekulture“ – bagrem, bagremac itd). To je bilo oko 7-9 aprila (sva tri dana su bili jači jutarnji mrazevi).

Inače 2002 godina se može smatrati „ranom“ po ritmu cvetanja biljaka. Te godine je bilo uginuća u prvoj polovini aprila. Proverom arhive sam našao da je i meni stradalo jedno društvo od gladi! Ima ljudi koji su gubili i ceo pčelinjak i to oko polovine aprila!

Čitavog marta je bilo dobrog unosa i razvoj je bio dobar, pa je i razvoj društava bio izuzetan. A onda problem sa rezervama hrane koje su se istopile i problemi.

2003 je relativno "kasna" godina kada je džanarika cvetala 03. aprila. I to može biti slično ovoj godini. Nevolja je međutim, što su uspele da iskoriste samo 3-4 dana i da unesu nešto polena po prohladnom vremenu (u toku cvetanja je još i zahladilo). S obzirom da je bilo unosa polena, društva su se razvijala na račun postojećih rezervi. Ako se te rezerve rano utroše, ne može biti dobro za pčele, jer ne možemo pouzdano znati kakvo će vreme biti nadalje i koju pašu će i kako iskoristiti.

Znači, radi se o načinu pčelarenja koji se oslanja na prirodne uslove, i razvoj društava koji je u skladu sa njima, ali kada je to kritično (vreme izlaska iz zime).
Snažniji razvoj se može postići u bezbednim uslovima, sa puno pčela u košnici i puno rezervi polena i meda. Tada se može intervenisati proširivanjem prostora gnezda, ali i eventualnom prihranom, ako se mora. Naglašavam, ako se mora. Inače, ja lično to izbegavam, ali pratim razvoj događaja i ako je potrebno ne treba izbegavati ni prihranjivanje. Samo se vodi računa o stanju rezervi u košnici i vremenu bezbednom da se kasnije ne vrca veštački med i takav prodaje. I pri ovoj proceni ne oklevati. Bolje je na vreme napraviti procenu i hraniti pčele da bi tu hranu utrošile ili zatvorile. O ovome će kasnije biti više reči (kada se steknu uslovi :D).

 


Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: stevanovic sveto Mart 08, 2012, 13:40:31
Ja ne praktikujem stimulativnu prihranu u proleće. S obzirom koliko imaju meda (prošla jesen je bila izdašna u mom kraju), one bi mogle da se razviju i do polovine aprila, ali šta bi to vredelo mojim pčelama kad je kod mene malina glavna paša, a ona počinje da cveta posle Đurđevdana, a ove godine se može desiti da to bude i nešto kasnije. Ako bi se pčele rano razvile postojala bi opasnost da se na voćnoj paši (kraj aprila i početak maja) većina njih izroji i onda od meda nema ništa. Pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 09, 2012, 12:49:18
Provera prisustva matice

U ovom periodu je već krajnje vreme da se utvrdi prisustvo matice (i kvalitet). Ovo je u načelu dovoljno.


Koga zanima i ima vremena, može pročitati i neka moja viđenja ovog problema.

Kada se vrši brzi pregled po hladnijem vremenu, kao što je to bilo ovih dana, lako je moguće da se matica povredi ili ramom pritisne i ubije matica.  Zato treba pažljivo raditi.

I eventualni propust pri kojem nije utvrđeno kakva je matica u društvu i ima li je uopšte treba što pre rešiti.

Inače, nije opasno kao što to izgleda, jer su matice uglavnom na saću sa leglom, za razliku od nekih razdoblja u godini, kada su izletnice napolju i pri otvaranju košnice mlade pčele u strahu krenu u „stampedo“ po zidovima košnice ili se hvataju u nekoliko brada na donjim letvicama. Naravno sa njima beži i matica i može biti oštećena nepažnjom ili ispastu u travu sa grupom pčela. vremenom se ovaj pregled uvežba i uglavnom je bezbedan. Prilikom ovog pregleda se inače vidi i opšte stanje društva.


1) Posmatranjem leta se ne može uvek zaključiti ima li matice i valja li matica uopšte (da li je trutuša).
2) Donošenje zaključka o tome i na osnovu unošenja polena nije pouzdano, pre se može reći nije uvek tačno.
3) Po zvuku koji se osluškuje se takođe ne može sasvim tačno doneti sličan zaključak: ima li matice ili ne i kakva je ona.
4) I postojanje ispravnog, radiličkog legla, ne mora biti isključiva potvrda prisustva matice u košnici.

Ovih dana pčele umereno otklapaju zimske rezerve meda. Ako je veći deo meda kristalisan, na podnjači će biti deo tih odbačenih kristala. Pri prohladnom vremenu kada je izlet pčela slabiji, pčele na punim podnjačama nastavljaju da prerađuju jedan deo kristala meda na podnjači. Jedan deo njih je i blizu leta. Tako da se može steći pogrešan zaključak da je društvo uznemireno i da nema maticu. Nije isključeno ni prikupljanje mrvica voska, koji pčele koriste u izradi poklopaca legla.

Uznemirenost na letu može biti vrlo slaba i kada nema matice, a lažne matice su odavno aktivne i već ima legla. Pčele pokušavaju da zaštite to leglo i da odgaje maticu. Ako je košnica LR tipa i ima dva nastavka, na letu se ne može uočiti skoro ništa. Obično se posmatraju košnice kada dolazi do smanjenja izleta i to u popodnevnom delu dana. Tada se lako uočavaju uznemirena društva. Samo što će prisustvo legla smanjiti tu mogućnost. Jednostavno, toplija zona je u gornjem nastavku i to je jedan od razloga smanjenja izleta uznemirenih pčela.

Postoji i mogućnost da se društvo totalno dezorijentiše i demorališe i da ni laže matice ne započnu leglo. To se može desiti i leti, ali je veća verovatnoća da će se desiti po izimljavanju (opisano u literaturi). Kod takvih bezmataka je karakterističan zvuk osirotelih društava (društava bez matice). To je poznato neprekidno zujanje većeg dela pčela, ali je često potrebno da se društvo „uznemiri“ sa par uobičajenih slabijih udaraca-kuckanja po košnici. Kod ovih društava nema unosa polena i aktivnost na letu je slaba. Po tome se može doneti određeni zaključak.


Prisustvo bilo kakvog legla će navoditi pčele da unose polen. Tako da ne treba dodatno obrazlagati metod „unošenja polena“ na osnovu kojeg se uočava bezmatak. To će biti i slučaj i kod društava gde su lažne matice već zasnovale gnezdo. Takođe, već navedena stavka o prisustvu matice koja je na „izdisaju“ je već navedena. To se može desiti kod oštećenja matice prilikom pregleda, koja može naglo nestati. Dešava se i kod nekih društava gde matica „donosi zaključak“ da je sposobna i uništava započete matičnjake nakon određenog vremena. I onda iznenada nestane ili prestane da obavlja svoje normalne funkcije. Ali ova društva unose polen i naizgled normalno se ponašaju.
Ono što pčelar može uraditi i pri najbržem pregledu je pomeranje grupe ramova u centru gnezda. Za to je dobro imati situaciju sa bar jednim uklonjenim ramom. Tako se vidi kvalitet legla i na osnovu njega zaključi da društvo ima ili nema maticu, da je matica prisutna, da nije trutuša, da normalno obavlja svoje funkcije (posmatra se opšte ponašanje pčela, način zujanja, pojačana agresivnost i sl.). Samo u izuzetnoj situaciji se pregleda leglo, ako je vreme hladnije, a to isto važi i za toplo vreme. Ne treba „brojati“ ramove sa leglom ili tražiti bez razloga maticu. Može se i dobro je, ako vreme dozvoljava, proveriti normalno širenje legla. Ako je leglo na samo jednom ramu i sa malom površinom u odnosu na sve dobre postojeće uslove, matica nije ispravana. Ova kontrola se postiže takođe bez vađenja ramova, pomeranjem grupe ramova, ali na drugoj strani gnezda.
Ramovi se vraćaju na svoje mesto oprezno.


Kod eventalnog postojanja bezmataka  i potrebe spajanja sa drugim društvom, obratiti pažnju na zdravstveno stanje pčela (prvi zaključak se može doneti na osnovu agresivnosti-živahnosti društava), postojanju isflekanih ramova (što ne mora značiti da je društvo već obolelo, ali treba biti oprezan). Patiti na mogućnost da pripojene pčele ne izazovu pokolj među pčelama (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg11625#msg11625) LINK OPISAO SAM OVO, paziti na društva u kojima već ima legla ili neispravnog trutovskog legla. Kada ima neispravnog trutovskog legal (od lažnih matica), pčele će biti velikom večinom i dalje vezane za to leglo. Takođe će trošiti raspoloživa sredstva (ili hranu unetu iz prirode ili svoj telesni sastav). Ovde je uvek potrebna naknadna intervencija, a ona je inače očekivana jer treba ukloniti trutovsko leglo. Ovo je potrebno ako pčelar nije u mogućnosti da pripremi spajanje (uklanjanje legla) i to je uglavnom slučaj kod LR košnica.

Ako se spaja društvo koje ima legla a zaključeno je na osnovu nepostojanja jaja ili mladog legla da nema maticu, treba obratiti pažnju da ona moda nije prisutna u košnici, ali je prestala da nosi. Prisustvo matičnjaka ne mora značiti da nema matice. Obično se to zaključuje po zujanju pčela. i ovo takođe nije najpouzdanije. Ako je ta matica prestala da nosi pre par dana i pčelar sasvim slučajno pregleda to društvo, ponašanje pčela je uobičajeno. Već pri dužem periodu nedostatka mladog legla, zujanje društva će biti slično onom koje nema maticu iako je ona prisutna. Međutim, ima i olakšavajuća okolnost, takva društva se relativno bezbedno spajaju (nema pokolja sa pčelama kojima se pridodaju), čak i ako je matica sa njima (princip tihe izmene). Naravno opreznost nije suvišna.

Obratiti pažnju, ako je već vršen pregled, na eventualno prisustvo ispravnog trutovskog legla. Sada ne bi trebalo biti ni jedne ćelije trutovskog legla, jer je za to rano. Ako ga ima, ta društvo se sprema za tihu smenu i pitanje je trenutka kada će nestati matica u njemu. Inače, društva koja rano izvrše tihu maticu, u najvećem broju slučajeva ponovo vrše tihu smenu i to relativno brzo (može biti ponovne smene još krajem voćne paše). Moje objašnjenje ove pojave je potreba za genetskom raznovrsnošću i težnja pčela da izbegnu sparivanje u bliskoj rodbinskoj vezi. Mislim da nema govora o tome da su te pčele „genetski“ sklone tihoj izmeni matica. Bar ja nisam mogao do sada da dođem do takvog zaključka, jer pčele „kažu“ da to nije tako, odnosno, pri postojanju ogromnog broja trutova iz više košnica na širem prostoru, kasnijih letnjih ponovljenih smena matice nije bilo.



PS Tekst je nabrzinu pisan i može biti nejasnoća i nelogičnosti. Ako ih ima molio bih da ukažete na njih (mislim ako je neko imao strpljenja da uopšte čita :D).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Bradić Mart 09, 2012, 22:08:27
Ćitamo i pokušavamo sve to svatit - hvala vam na trudu.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Zoran Antic Mart 09, 2012, 23:43:45


           Bravo,tekst je dobro napisan – sve pohvale.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 11, 2012, 22:14:58
U nekim prethodnim porukama sam napisao da treba biti umeren sa trošenjem zaliha hrane (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg16769#msg16769) (osim ako ne postoje ogromni višak ramova sa medom). Kod mene je situacija takva da u ramovima jedva da ima nešto novounesenog polena.

Postoji realna mogućnost da je došlo do oštećenja rodnih pupoljaka i da može biti slabijeg unosa nektara ubuduće.
U ovoj poruci, je bilo reči o proveri izmrzavanja pupoljaka bagrema (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=564.msg16285#msg16285). Isto to sam već uradio sa džanarikom i rezultat je poražavajući. Nadam se da je postojala greška u postupku i da to neće biti tako, ali puno rodnih pupoljaka je izmrzlo.

23. februara sam postavio slike mnoštva pupoljaka na jednoj grančici (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=51.msg16477#msg16477) i to je delovalo obećavajuće. Nažalost, svi rodni pupoljci na toj grančici su izmrzli.

03. marta sam stavio na proveru drugu grančici i cvetale su oko 09. marta. Na slikama su te dve grančice jedna pored druge i može se uporediti stanje.

Tako da i dalje ostajem pri onome što sam napisao: oprez za sada, jer polena jedva da ima i pri tom ne računam neke južnije ili primorske krajeve, ali i tamo je bilo snega i mrazeva. A moguće je da unosa polena kasnije bude manje od očekivanog. Suština je da želim ponoviti kako treba biti umeren sa razvojem društava. Neka se razvijaju u skladu sa unosom od spolja.

Razviće se dovoljno dobro, ako su dobro zimovale, a naročito ne treba nasilno razvijati društva koja su imala problema tokom trajanja hladnog talasa. Na slikama je i društvo koje sam već prikazao (treća slika odozgo) (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg16268#msg16268). Ona je kao poklopnu dasku imala Milerovu hranilicu sa otvorom 370 mm x 30 mm i još i zbeg (skoro prostor polumedišta iznad).
Zaključite sami treba li joj neko polivanje nekim preparatom na bazi joda ili neka druga hemikalija.

Ako su društva imala problema, može umerena dezinfekcija, a ako nisu nemojte ih mučiti.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Azem Tursić Mart 11, 2012, 23:09:12
Poštovani kolega, kod tebe vegetacija izgleda kreće nešto ranije.Kod mene je situacija sa pupoljcima danas kao kod tebe na fotografijama iz februara.
I ova godina ne obećava nešto.
Lijep pozdrav!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 11, 2012, 23:48:48
Vegetacija je takva zbog toplog vremena u decembru i prvoj polovini januara.

Ali na ovoj slici iz decembra prošle godine se vide pupoljci trešnje (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=51.msg720#msg720) sa puno zelene mase. Ove godine su manje razvijeni.

Sve je to posledica prosečno visokih temperatura u jednom delu zime.
A kakvi će biti i koliko će štete biti zbog niskih temperatura, videćemo.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 12, 2012, 12:24:29
Narednih dana, očekuje se umereni porast dnevnih temperatura. Uglavnom bi trebao biti veći unos polena, jer je to preča potreba društva. A i nektara je manje u prirodi. Podrazumevam da postoje povoljne rezerve meda u košnicama. Naravno, oslanjam se na to da su pčelarima poznate pašne prilike i da znaju čega od medonosnog bilja ima u njihovom okruženju.Tako da bi to bilo povoljno razdoblje do cvetanja džanarike (bele šljive), koja pored polena daje i prilično nektara, da se uklone stari ili neispravni i deformisani ramovi koji su bili u plodištu.

U subotu 09. marta sam pregledao pomoćna društva. To su oni uski oplodnjaci koji zimuju uglavnom na LR ramovima (4 u prvom i 4 drugom nastavku). Imaju sasvim dovoljno pčele, ali još ne prenose med iz donjih nastavaka, čak ni onaj koji nije poklopljen. To je normalna osobina naše pčele (štedljivost). Odnosi se na pčele sa prostora "zapadnog Balkana" pa i šire :D :D :D. Tek kada krene unos polena, i to uslovi obimnije proširenje legla, počinje uspon društva sa uvećanom potrošnjom hrane. Tada  pčele ubrzano prenose med iz ramova koji su ispod gnezda.

Ako se dozvoli da lošiji ramovi ostanu kada krene jači unos polena i nektara, pčele će ga skladištiti i u te ramove i onda ih je šteta ukloniti, ako u njima bude polena. Naročito je to izraženo kada su tamniji ramovi. Tu će pčele uskladištiti više i polena ali i nektara.

Mora se voditi računa da neće biti puno vremena. Kada se u međuvremenu vrši neki pregled, može se već ukloniti nešto praznijih ramova (ako to nije već urađeno). I kada se ovo planira kao ciljana operacija, ne nanosi se društvu puno štete, jer se u gornjem nastavku ne dira ništa, ako nema preke potrebe. Tako da društva nemaju neki prekid i ne ometaju se značajno u sakupljačkom radu.

Ovde doprinosi i preciznija evidencija i ja npr. već znam kod kojih košnica ću uklanjati ramove i približno koliko je to ramova.

Preostali ramovi se postavljaju u središnjem delu, tako da su praznine na bokovima. Direktno ispod legla se postave ramovi sa više meda. Ako med nije u vencu, nego samo u zadnjem delu rama, postavlja se prema letu, jer pčele ne trepe med ispod gnezda (legla). Voditi računa da društvo kojim slučajem nije sa velikim zalihama hrane i da ne započne gradnju saća prema praznom prostoru.

Ukoliko ne prenesu sav med, a paša je tako dobra, da će pčele skladištiti unos (pre svega polen) u loše ramove, obavezno ih sklanjam. To bi bilo vreme samog početka ili prve polovine cvetanja džanarike (zavisno od snage društva). Te ramove stavljam u nastavke i dodajem iznad poklopne daske društvima koja imaju manje hrane. Pri ovome se podrazumeva da su društva zdrava, jer se u jedan nastavak stavljaju ramovi iz više košnica. Kasnije pčele to sve utroše i očiste.

Sve ovo se obavlja vrlo brzo i relativno lako, jer znamo da matica nije tu i da se ne može naneti neka šteta društvu. Može se reći da je ovo lak posao.

Uvek i pri svakoj intervenciji treba obratiti pažnju na ukupno stanje društva. Ovo se odnosi na brojnost i kvalitet pčela, količinu hrane i slično, na osnovu čega se može doneti i približno tačan zaključak i o zdravstvenom stanju pčela. Kada se pojavi nešto sporno, samo se pribeleži i nastavi posao dalje, osim ako se ne radi o nekoj izuzetnoj stvari. Ovde ne spada npr. eventualni zaključak da neko društvo nema matice. To se takođe beleži i tek kasnije se napravi plan šta i kako uraditi. Ovo kažem zato što se pri daljem radu može naći neko društvo kojem se može dodati bezmatak. Dobija se prostor za bolji manevar ako se panično ne reaguje i to je poenta. Izuzeci se rade naknadno. Prvo se obavi neophodniji posao. Čak i kada bi sutradan zahladilo, bezmatak se može pridodati nekom društvu u svim uslovima (radi se nastavkom, a kasnije sređuje gnezdo).

Da ne bih postavljao posebne skice, odmah ću postaviti ono čemu se teži, a to je proširenje gnezda osnovama koje se vrši tokom cvetanja džanarike (iz praktičnih razloga obrazlažem svoje pašne prilike). Na tim skicama se već vidi da je med u donjem nastavku postavljen ispod gnezda i da su neki ramovi već uklonjeni ili prazni. To je ovaj početni, pripremni deo posla, o kojem je reč. Takođe se vidi i položaj satnih osnova, koje se dodaju kada krene džanarika, ali društvima koje ih mogu izgraditi. O tome će biti kasnije reči.



Kod košnica drugog tipa, koje normalno zimuju na jednom nastavku (npr. DB), pčelar bi morao otklapati med iz tih loših ramova, da ubrza uklanjanje meda iz njih. Postoji i mogućnost postavljanja vertikalne pregrade od lesonita (ili nekog drugog materijala) iza koje se postavljaju ramovi sa medom koje kasnije treba ukloniti. Ne moraju se otklapati, ali će to tada duže potrajati.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Mart 13, 2012, 18:42:19
Povoljno vreme omogućava prilično dobar unos nektara i polena. Ali treba voditi računa da i vaga nije merodavna u ovakvoj situaciji. Ukupan unos ne pokazuje samo količine nektara, već i polena. I povećanje količine legla utiče na pogrešnu procenu u povečanju „težine“ košnice (i leglo i mlade izležene pčele imaju težinu). Tako da se lako može desiti da ukoliko zahladi, odjednom rezerve hrane budu približne nuli. Ne može se pouzdano znati koliko će trajati zahlađenje i koliki će biti unosi nektara kada prođe hladniji talas. Može se desiti da dnevne temperature pogoduju samo unosu polena.

  Sole opet ja!
  Neznam dali na pcelinjaku imas vagu pa mi reci kako procenjujes kolicinu unetog nektara. definitivno da vaga pokazuje ukupnu masu novoizlezenog legla,unetog polena i nektara. Da li je znak smanjenog unosa nektara u kosnicu povecan broj pcela sa polenom? Sta je pcelama ,po tvom misljenju,prioritet polen ili nektar?Sta mislis o otvarnju meda na plodisnim ramovima  kao nacinu prihranjivanja?
  Ove godine sam uradio zlebove na mojim poklopnim daskama (zbeg i poklopna daska je jedna celina).
Planiram da ramove predvidjene za topljenje ubacim na ciscenje u takav zbeg.Posto se ram nalazi iznad prepreke (poklopna daska) mislim da pcele nece ubacivati novouneti nektar u ove ramove jer su fizicki odvojeni od plodista.
 Pozdrav
 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 13, 2012, 23:04:28
Imao sam goste, nisam nešto puno bio na forumu i daću najkraći mogući odgovor.

Kratak odgovor na ovo pitanje bi bio: nemam vagu i nisam je nikada imao. Pratim sve činjenice i pogledam par kontrolnih društava. Mada mi ni to nije potrebno, jer smo u stalnoj pripremi pomoćnih društava od kojih se formiraju oplodnjaci, radimo oko izolatora i to je uglavnom dovoljno. Ali ipak pregled par kontrolnih košnica pokaže sve i to najbolje se vidi sve što se dešava na pčelinjaku.

Ovo ću šire obrazložiti, ako nekoga zanima. Pitam, jer mi je neugodno da pišem poruke, koje liče na pripovetke i verovatno to deluje zamorno onima koji ih čitaju. Nije mi teško, naravno.

Bilo bi i reči o praćenju medenja bagrema i približne procene unosa bez vage.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: vojkan randjelović Mart 14, 2012, 09:11:55
Ma samo piši čoveče ako imaš slobodnog vremena za nas.Svaka ti je zlata vredna i svaki tvoj tekst je vrlo razumljiv za čitanje, baš zato što nije PRESTRUČNO napisan,tj.pisan je vro razumljivo naročito za nas sa malim  iskustvom.
Pozdrav
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Mart 14, 2012, 13:55:19

  Nesekiraj se ,obavesti cemo te kad postanes dosadan. ;) ;D

 Danas sam primetio da iz jednog slabog proslogodisnjeg roja sa 5 ulica izleti po koja pcela uprkos temperaturi od 7 stepeni,sada neznam sta da mislim o nekim izjavama  o striktnoj temperaturi od 8+
 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 14, 2012, 21:58:50
To je samo još jedna potvrda da pčele izleću kada moraju i u nepovoljnim uslovima. To je borba za opstanak.

Ima legla, ali je polena vrlo malo u košnicama. Inače, već sam naveo jednu tvrdnju jednog dobrog pčelara (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg161006#msg161006) (koja inače nije tačana i nije jedina koja nije tačna), da pčelama "polen kao polen ništa ne znači". Na osnovu kojih teorija i posmatranja na svom pčelinjaku se iznose ovakve retoričko-praktične "vrednosti", nije mi poznato.

Bez unosa polena nema razvoja. I to je izgleda kao jedna mala protivrečnost. Perga je oko 3 puta vrednija po svim parametrima od sveže unesenog polena, ali nije "motor" razvoja društva.

Pčele se ne razvijaju na osnovu uskladištenih rezervi, nego na osnovu postojanja unosa (paše).

One izleću i po cenu života da bi rešile neke probleme koji ugrožavaju zajednicu.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 15, 2012, 11:00:34
Povoljno vreme omogućava prilično dobar unos nektara i polena. Ali treba voditi računa da i vaga nije merodavna u ovakvoj situaciji. Ukupan unos ne pokazuje samo količine nektara, već i polena. I povećanje količine legla utiče na pogrešnu procenu u povečanju „težine“ košnice (i leglo i mlade izležene pčele imaju težinu). Tako da se lako može desiti da ukoliko zahladi, odjednom rezerve hrane budu približne nuli. Ne može se pouzdano znati koliko će trajati zahlađenje i koliki će biti unosi nektara kada prođe hladniji talas. Može se desiti da dnevne temperature pogoduju samo unosu polena.

  Sole opet ja!
  Neznam dali na pcelinjaku imas vagu pa mi reci kako procenjujes kolicinu unetog nektara. definitivno da vaga pokazuje ukupnu masu novoizlezenog legla,unetog polena i nektara. Da li je znak smanjenog unosa nektara u kosnicu povecan broj pcela sa polenom? Sta je pcelama ,po tvom misljenju,prioritet polen ili nektar?Sta mislis o otvarnju meda na plodisnim ramovima  kao nacinu prihranjivanja?
  Ove godine sam uradio zlebove na mojim poklopnim daskama (zbeg i poklopna daska je jedna celina).
Planiram da ramove predvidjene za topljenje ubacim na ciscenje u takav zbeg.Posto se ram nalazi iznad prepreke (poklopna daska) mislim da pcele nece ubacivati novouneti nektar u ove ramove jer su fizicki odvojeni od plodista.
 Pozdrav
 

Ivane, kada je sa druge strane prepreke (kažem prepreke, jer ne mora biti poklopna, koriste se i najlonske folije) ne ubacuju med u te ramove, ali ako ima solidnog unosa pčele ne „žure“ da prenesu taj med. To može malo potrajati. Valjalo bi ga otklopiti, a ako ne žuriš, ne mora. Samo pazi da sa rukama na kojima ima meda i u tragovima ne dodiruješ iventar. Može privući tuđice. Ne bi trebalo da bude grabeži u proleće, ako je već nije bilo kasno jesenas, ali nije suvišno biti oprezan. Time stvaraš naviku da na ovo obraćaš pažnju kada je mogućnost grabeži veća. Inače postoji siguran mehanizam pomoću kojeg pčele znaju da tu ima hrane koja je van kontrole pčelinjeg društva, pa zato ukazujem na oprez. To bi, inače bio neki normalan postupak u radu a naročito kada se vraćaju nastavci sa izvrcanim ramovima na čišćenje (mislim da se na nastavcima spolja ne ostavlja trag meda).


Na greške pri merenje unosa i očekivanu stabilnost zaliha hrane, a time i na razvoj ili čak opstanak pčelinjeg društva mogu uticati:

1) Težina legla, je u porastu na račun potrošnje hrane (i energije). U tom procesu se još oslobađa i izvesna količina vode koja se u nekim uslovima (pojavom zahlađenja) kondezuje po velikim površinama košnice i materijal je upija.

2) Priroda (vrsta hrane) unete hrane takođe ima uticaja. Pčele mogu unositi samo polen, što može nakon izvesnog vremena dovesti do gladovanja, prestanka razvoja pa čak i uginuća od gladi.

3) Priroda legla, odnosno početak odgoja trutovskog legla dodatno utiče na ovo.

4) Dodatno, na povećanje težine (i greške pri merenju) mogu uticati i padavine (kiša).

5) Na grešku na osnovu koje se procenjuje prosek stanja hrane u košnicama na celom pčelinjaku može uticati i snaga društva na vagi.

6) Na grešku uglavnom utiče zajedničko dejstvo ovih činilaca i pojava (mada mogu i pojedinačno uticati).

I kod merenja i kod procene se moraju uzeti u obzir neka stanja koja mogu uticati na greške koje se tiču stvarnog stanja.


Kao što sam napisao ja nemam vagu i nisam je nikada ni imao. To ne znači da nisam pratio vagu i uz to pratio sve parametre koji utiču na medenje, unos polena, ali i kolika je potrošnja i stekao neka iskustva. Procena potrošnje  i stanja zaliha na celom pčelinjaku može se potvrditi kratkim pregledom košnica čije su rezerve inače najmanje. To znači da su društva samo prosečna ili čak i nešto ispod proseka po svim merilima. Takva društva se inače i nalaze i na vagi. Jaka društva na vagi ne daju prosek na pčelinjaku.


Više uslova se prati. Prvi koji je, može se reći aksiom, da se društva vrlo burno razvijaju. To je porast težine legla. U proleće ne važe one, uglavnom prepisane količinske vrednosti meda u zalihama (stalno prisustvo oko 8-10 kg meda),  koje će uvek omogućavati nesmanjen razvoj, a ako su te količine znatno manje uticati na smanjenje legla. Naprotiv, društva troše hranu skoro do svođenja ukupnih količina meda na minimum, ako ima nekog slabog unosa nektara. Sve dok ima unosa, ne prestaje razvoj. To se npr. pokazalo u lošem svetlu i čak i u jesen  (prošla jesen npr.) u pojedinim oblastima sa dugotrajnim vrlo malim unosom nektara (ili medljike). Društva su i dalje trošila rezerve na razvoj umesto da ulaze u proces pripreme za zimu.
Taj na neki način nekontrolisani prolećni razvoj je normalno stečeno iskustvo pčela, jer kao što rekoh pčele teže da se razviju, a tokom proleća obično ima više raznovrsnih biljaka koje omogućavaju kvalitetni ishranu i povoljan unos i polena i nektara. Tada je i veća vlažnost i uglavnom više padavina ili dana koja omogućavaju povoljniju vlažnost vazduha što daje povoljnije uslove za lučenje nektara i produkciju polene (i to je usput verovatno i neka vrsta „podrške“ očuvanju vlage u zemljištu).
Mada ima godina kada dođe do smanjenja površine sa leglom i pored dovoljnih zaliha meda tj. kada pčele prelaze u režim štednje i u proleće.


Burni razvoj je prirodno stanje i po svojim odlikama je na neki način nekontrolisani razvoj. To traje sve dok čitav prostor košnica ne bude popunjen pčelama. Tada dolazi do rojevog nagona posle izvesnog vremena kada su uslovi povoljni. Mada, može doći do rojevog nagona i ako ne popune sav prostor, a to se dešava u nekim godinama, kao što je 2004 ili npr. prošla, 2011-ta, čak i kada zalihe hrane nisu na nekom visokom nivou. Ne mora se desiti na svim terenima i pčelinjacima zbog prirodnih uslova. Čak i snaga društava ne mora biti presudna.

Ako je npr. potrošnja 200-300 grama meda i slična količina polena a uslovi za lučenje nektara budu dobri i ima znatno više unosa nektara, dolazi do povećanja površina sa medom. Eventualni hladniji i dugotrajni talas uslovljava slabije medenje i jači unos polena. To je praćenje priode (vrste hrane) koju unose. Dugotrajno hladnije vreme (a toga je bilo često), dovodi do stalnog smanjenja količina zaliha meda. Kada je hladno, pčele će imati perioda za izletanje i kako je medenje slabije, unosiće polen. Vaga će pokazati povećan unos ili neće biti pada. Ali na skali vage ne „piše“ šta su pčele unele. Potrošnja traje, u jednom momentu dolazi i do pojave trutovskog legla. Suština je u tome da i leglo ima težinu, a naročito trutovsko. S tim da to leglo troši oko 3 puta više hrane od radiličkog. Pri odgajanju legla jedan deo hrane ode kroz gubitke za grejanje legla i regulisanje parametara. I pojavi se i metabolička voda. Dobar deo ove vode upija i košnica. Pčele prikupljaju jedan deo vode koja je dostupna sa zidova košnice, ali je to vrlo spor proces. Tako da će uneti i izvesnu količinu vode.


Sve su to činioci koje će vaga jednostrano pokazati kao blagi unos ili će biti u ravnoteži (pozitivna nula). Uzmimo za pretpostavku da počne jača košava sa mogućim unosom nektara. Materijal košnice se brže  isušuje i pokazaće slabiji porast vage jedno vreme. Ako vlažnost u košnici dođe do neke normale, imaćemo nešto tačnije merenje unosa. Ovo za vodu koju upije drvo košnice najbolje ilustruju oni klobuci koji se formiraju kada je košnica prefarbana emajl lakom koji je slabo propustljiv. To baš i nisu male količine vode. I sve ovo je važno pri slabijim unosima nektara. Kada je medenje obilno, postojanje ovog viška vlage procentualno manje utiče na greške pri merenju. Tada eventualna greška pri merenju ne može imati neke značajnije posledice. Najbitnije je da jedan deo društava ne dođe u situaciju da gladuju.


Ne treba zaboraviti da pčele unose nektar a potom  ga prerađuju i tu ima gubitaka (ovo je normalno, ali je bitno biti svestan ove činjenice zbog praćenja zaliha, ako su već na minimumu i uticaja mogućeg zahlađenja na njihovo dalje smanjenje). Iz nektara se odstrani prilična količina vode, koja ne mora sva izaći van košnice. Kada je hladno, kodenzuje se na zidivima košnice ili prolazi kroz otvore poklopne daske i kondezuje se i u krovu, a materijal je upija. To je još jedan dodatak povećanju nekorisne težine. I ako je uneto 100 g nektara, pola je voda. Ono što preostane je dovoljno za „ručak“, ali ne i „večeru“ i „doručak“. Ovo zadržavanje vode po zidovima košnice, po meni je još jedan dokaz da pčele u nekim uslovima regulišu parametre uglavnom unutar gnezda (i u neposrednoj bližoj okolini). Kao što zimi ne održavaju parametre prostora košnici nego samo klubeta, i u toku sezone  u nekim slučajevima formiraju jednu vrstu klubeta i održavaju parametre uglavnom te celine. Proces regulacije postoji uvek.

I proverom šta i koliko nose pojedinačne pčele se može nešto pouzdano utvrditi.

Sve ovo ne znači da je vaga nepotrebna, ali meni nije na listi „prioriteta“. Dobro je imati vagu, ali treba voditi računa šta i kako se meri. I šta je svrha merenja. Ne samo koliko unose, nego šta pčele unose, koliko stvarno troše i treba li im pomoći ili ne u otežanim uslovima.

Dodao bih da u citatu postoji  sistemska greška, za koju sam ja “odgovoran” (odnosno za opućivanje na pogrešan zaključak). Izlazeće leglo je već izmereno i ne menja znatno ukupnu merenu težinu. Reč je o leglu koje se razvija na račun hrane (to se dešava kada se brzopleto odgovori ili se odgovor piše na brzinu, kao što to sada radim na poslu pa ako nađete neku nelogičnost ili očiglednu glupost, upozorite me da urednici to izmene, naravno ako je neko čitao sve ovo).


PS
Inače, na neki način je povoljnije razdoblje sa jačim medenjem u odnosu na unos isključivo polena. Pčele nam to jasno pokazuju trudeći se da sakupe višak nektara, kao da znaju da polena mogu naći u skoro svim uslovima pa i najjačoj suši (jedan od primera je cikorija – vodopija, koja će i pri najjačoj suši dati polena i naravno, nije jedina biljka sa tom osobinom).


I jedno moje razmišljanje koje mi se čini zanimljivim: Potrošnja polena po mojem shvatanju u proleće je veća nego u toku leta, jer se leglo i pčele obolnije hrane njime (mislim na utrošak polena na pojedinačnu pčelu ili larvu). Jednostavno, pčele odgajaju snažniju generaciju nego leti. Može se videti da leti ima prilično otvorenog legla, a polena najčešće samo nešto po bokovima i to daleko manje nego u proleće. Pčele probleme rešavaju brojnošću. To u proleće nije slučaj. Pčele moraju biti izdržljivije i manji broj pčela mora obaviti obimniji posao. Priroda je to lepo uredila.
Čini se da nema veze sa temom, ali ima. Treba pčeli omogućiti da se više orijentiše na unos polena. Ako se zaključi da je to potrebno, treba društva prihranjivati sirupom u nekom razumnom razdoblju da kasnije ne bi dospeo u med. Ne oklevati ako je to potrebno, bolje pre nego kasnije spasavati situaciju na lošiji način.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dušan Živković Mart 15, 2012, 11:21:56
Dragane, ja pčelarim DB košnicama - tako sam počeo, ali tvoji tekstovi o menjanju saća (mojoj slaboj tački) su mi otvorili oči. Ako imaš predlog ili još neki savet za DB....
Mnogo hvala za ove tekstove, sa interesovanjem ih čitam.
Pozdrav iz Valjeva...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 15, 2012, 14:08:11
Kod izmene saća mora se voditi računa o momentu dodavanja satnih osnova, bez obzira o kojem tipu košnica se radi. Najpovoljnije vreme bi bilo tokom cvetanja bele šljive (džanarike). Kasnije dodavanje može dovesti do izgradnje trutovskih ćelija i takvi ramovi praktično nisu za upotrebu. Naročito kada je reč o DB košnici iz koje se med vrca samo iz medišnih polunastavaka (po nekim tumačenjima propisa ili opredelenju pčelara).

Tu je bitna i temperatura (okoline, mislim na dnevne temperature). Visoke temperature ipak više utiču na deformacije i „razvlačenje“ gornjih redova ćelija u trutovske ili prelazne. Bilo kakve da budu su suvišne, neupotrebljive sa stanovišta razvoja društava a nekad (tokom zimovanja i opasne).

Takođe je bitna i količina i šta pčele skladište u te ramove. Nije isto kada se unese puno meda, ili se neko vreme uskladišti polen. Težina meda utiče na razvlačenje ćelija. Polen mnogo manje.

I ono najbitnije, što se tiče momenta dodavanja je nivo razvoja društva. Ako je vrlo jako i kasnije mu se dodaju osnove (negde u vreme cvetanja jabuke ili kasnijež), pčele imaju izraženiji nagon ka odgajanju trutova i gradnji takvog saća. To je normalno, jer su im za rojenje potrebni trutovi.

Ako se iz nekih razloga kasnije dodaju osnove, to bi bilo posle bagrem, kada pčele ponovo obnavljaju snagu društva.

Praktično, kod DB košnice bi trebalo imati vertikalnu pregradu (od lesonita ili nešto slično, a ako mora nešto da se „karabudži", može i najlonska folija da se pričvrsti na neku letvicu). Mora postojati prolaz u taj prostor. Mislim da je puno bolje ako je taj prolaz u gornjoj zoni pregrade, a ne u donjoj. Pčele u tom prostoru iza pregrade čiste se stare ramove koji se  kasnije uklanjaju. Ili se mogu postavljati iznad preko poklopne daske, ako postoji mogućnost.
Obično se kod DB košnica pri zazimljavanju izvadi dva rama (kod desetki), a kod dvanaestica i više. Tu je već prostor koji se može popunjavati osnovama.

Jakim društvima se dodaje dve osnove, negde u polovini cvetanja džanarike, a to bi bilo oko 7 dana od početka cvetanja. Osnove se dodaju bočno između ramova sa leglom i polena. Nikako u sredinu. Srednje snažnim društvima se stavi jedna osnova. Mislim da je tako bolje, jer je polen u susednim ramovima i izolator i čuva toplotu, tako da bar jedna strana bude do polena. Bolje je biti oprezan. Lako je za par dana dodati još jednu osnovu ili možda i dve, ako je društvo jače nego što je procenjeno. Ako bi se pored prve dve dodale npr. još dve, na isti način, do legla i pčele ne pređu sa leglom to je normalna stvar. To je odraz mogućnosti društva. I šta se dešava? Pa ništa. U tim ramovima će biti polen, a kasnije se mogu ubaciti do legla (ili čak i seći leglo) ali kada se društvo dobro razvije. Ali su LOŠE posledice po društvo neprimetne ili ih nema.

Dodavanje satnih osnova u sred gnezda ne bih nikome preporučio, naročiti u prolećnom preriodu. Posle bagrema može, ali se ti ramovi kasnije moraju prebaciti bočno, jer će deliti gnezdo (krajem leta ili zimi).

Stavljanjem satnih osnova u sredinu gnezda se društvo napreže da odgaja leglo veće površine koje MORA započeti u tom srednjem ramu što pre. Kada se stave do legla, pčele na tom saću započinju leglo kada one same „procene“, odnosno kada ojačaju dovoljno. Sve do tada će tu ubacivati polen. To je način prirodnijeg razvoja prema snazi i unosu od spolja i to je najbolji način preventive i protiv bolesti: što umereniji razvoj pčela, kada razvijaju vrlo snažne i sposobne pčele.
Ne treba neko dalje podsećanje na teškoće pri očuvanju preteranog i usiljenog razvoja. Bilo je puno slučajeva izbacivanja legla usled zahlađenja prošlog aprila.
 Saveti daleko iskusnijih pčelara da bez problema može da se doda satna osnova u sred legla su neozbiljni, jer su „lutrijske“ prirode tj. app (ako prođe, prođe). Slični saveti dovode do problema. I ako neko ko ima manje iskustva u proceni snage pogreši i dovede društva u problem, ti „iskusni“ mu neće nešto pomoći (osim izjave „iskrenog“ saučešća zbog gubitaka pčela ili jednostavnije rečeno boli ih uvo).

To bi bilo, pored najboljeg momenta dodavanja satnih osnova na gradnju i objašnjenje kako i zašto mislim da tako treba postupati (tako i sam radim).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Mart 15, 2012, 15:06:36
Kod izmene saća mora se voditi računa o momentu dodavanja satnih osnova, bez obzira o kojem tipu košnica se radi. Najpovoljnije vreme bi bilo tokom cvetanja bele šljive (džanarike). Kasnije dodavanje može dovesti do izgradnje trutovskih ćelija i takvi ramovi praktično nisu za upotrebu. Naročito kada je reč o DB košnici iz koje se med vrca samo iz medišnih polunastavaka (po nekim tumačenjima propisa ili opredelenju pčelara).

  U sezoni 2010. kada je unos nektara sa dzane i drugis starinskih sorti sljive u mom kraju bio izuzetan (po otvaranju kosnica je mirisala kao da se nalazis usred drveta sljive) pcele su na dodatnim satnim osnovama izvlacile mnogo vise trutovskih celija nego radilickih.Osnove su bile ubacene sa bocnih strana legla. Mislim da je ovo povezano sa povecanim unosom nektara i zurbom pcela da taj nektar sto pre smeste.
 Kod mene najbolje satne osnove izvlace u toku cvetanja jabuke.
Prosle godine sam u seobi imao manjak izvucenog saca pa sam ubacio u 8 drustava ukupno 5kg satne osnove, rasporedjene i u plodista i u medista,uprkos tvrdnjama starijih pcelara da vecinom biti izvuceno trutovsko sace to se nije desilo. Na novododatim satnim osnovama izvuceno je perfektno radilicko sace.
 Kvalitet izvucenog saca zavisi definitivno i od intenziteta pase.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 16, 2012, 11:08:01
Ima jedan naš kolega sa foruma (ne ovog), koji ima „jasan“ odgovor na sva pitanja, pa i na ovo. On oštroumno zaključuje da pčele ništa ne rade bez  razloga :D (mislim, to je „kompletno“  i vrlo stručno :D obrazloženje neke pojave). Pa pošto pčele ništa ne rade bez razloga, pokušaćemo da „nađemo“ neki razlog zašto, naizgled nelogično, izgrađuju trutovske ćelije na radiličkom saću.

Godina 2010 koju si naznačio je ipak bila godina sa stalnom obnovom pčele u najranijem periodu, gotovo bez prekida (od decembra pa nadalje). Više puta je dolazilo do otopljenja. Pčele obično tada započinju odgajanje legla. Naročito kada ima i čak vrlo sitnih unosa polena (uglavnom od maslačka). To je normalna reakcija pčela koje su provele određen vremenski period bez legla. Kada se dobar deo pčela zameni novim, mladim i snažnijim pčelama, društva nas malo iznenade snagom. I to je ipak dobro.
Unos nektara, sam po sebi, nema veliki uticaj na gradnju trutovskih ćelija. Ipak to zavisi od ukupnog stanja društva. Kada se u bagremovoj paši stavi više osnova (pa i ceo nastavak sa satnim osnovama), izvlače radiličko saće. Ne sećam se da sam video puno ramova na kojima je tada izvučeno nešto puno trutovskih ćelija. I ako bude to je na par ramova (ukupno, na celom pčelinjaku) i zanemarljivo je.

Pčele inače nerado skladište med u trutovskim ćelijama, tako da pojačani unos ne može biti razlog za tako nešto.

Ako se pčele opredele da u periodu cvetanja jabuke izlače isključivo radiličko saće, a pre toga (baš kao što kažeš grade trutovsko u toku cvetanja džanarike), jedini razlog vidim u vrlo jakoj smeni generacija koja je u to doba uobičajena.

I kod mene je bilo izgradnje trutovskih ćelija (2010-te), ali uglavnom na donjim uglovima satnih osnova, što je neka prirodna varijanta gradnje trutovskih ćelija. Naravno, po običaju sam malo „podcenio“ pčele. Ali, bolje je da ih podcenim nego precenim, sigurnije je.

Treba imati u vidu i kvalitet voska. Ako je vosak loš (sa prilično parafina u sebi) vrlo često dolazi do izgradnje ćelija, koje nemaju jasan oblik, ali liče na trutovske po veličini (u stvari ne liče na ništa).
Može se desiti da na satnoj osnovi sa jedne strane budu izgrađene  radiličke ćelije, a na drugoj strani skoro sve trutovske (ovo je slučaj naročito na poluramovima, kada cela spoljna strana bude sa trutovskim ćelijama). Mislim da je društvo tada dobilo veliki broj mladih pčela i već polako ušlo u prvu fazu rojevog nagona, a to je gradnja trutovskog saća i odgoj većeg broja trutova).

Mada, Ivane, kada bih dobro poznavao uslove u kojima ti pčelariš, bilo bi mi jasno zašto se kod tebe desilo da pčele u toku cvetanja grade trtovske ćelije na radiličkim osnovama, a kada cveta jabuka normalno grade radiličko saće. Po meni je to  zbog izražene smene generacija u toku cvetanja jabuke. Ako si ipak dobro zaključio i kod tebe su takvi uslovi, radiš kako ti misliš da je najbolje. Dobro bi bilo pratiti sve što se događa i beležiti iskustva. Tako ćeš biti približno siguran koja varijanta je najbolja.

Ipak mislim da je bolje osnove dodavati dok traje cvetanje džanarike. Naravno jakim društvima ih dodati ranije i neće biti problema.

Tako da mislim da ove godine neće upropastiti osnove. To, naravno, nije nikakvo isključivo pravilo. Opet zavisi od toga i kada će džana procvetati. Ako bude naizmeničnih unosa, pa zahlađenja, pomera se vreme cvetanja, ali pčele šire leglo i razvijaju se.
Bilo je nešto legla u pojedinim košnicama početkom decembra, ali mislim da je sporadično i vrlo malo i početkom januara (i verovatno ne u svim društvima). Sasvim drugačiji uslovi su ove zime u odnosu na one sa više toplih perioda.

Potrebno je pratiti sve uslove i doneti ispravnu odluku (ili onu najmanje lošu).

Na slikama su zimski meseci 2010-te i po temperaturam se može zaključiti da je u većem delu zime bilo legla i to ne malo (u decembru 2009 je bilo skoro +20 i to je dovoljno za pojavu i većih površina legla). Kasnije leglo nije praktično ni prestajalo (ovo se odnosi na uslove u kojima ja pčelarim i ne može važiti za Pešter, naravno).


PS
Izvinjavam se što nisam bio raspoložen da potražim podatke iz evidencije društava i vidim koliko je imalo legla 2010 (ako sam pregledao neku košnicu tokom zime - a obično pogledam), jer sam nešto prehlađen i nisam mogao da prevrćem po sveskama.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 19, 2012, 20:04:29
Ovoh dana se vrši detaljniji pregled košnica (ko to radi u ovo vreme) i treba obratiti pažnju na neke postupke u radu oko košnice.

Za pčelare je vredno kada se pojavi video materijal u kojem mogu  direktno videti postupak rada sa pčelama. I meni je to zanimljivo da gledam.

I pored svih simpatija za takve poduhvate, namera mi je da ukažem na niz nepravilnosti pri pregledu društava koji su očigledne u poslednjem filmčiću jednog kolege.
Na primer, moj stariji brat (od kojeg sam učio ranije) je imao tu naviku, nikada je nije napustio i uvek sam ga opominjao kada se čuje šum mnogobrojnih grudvica polena koji ispada u travu.

Zato pažljivo pogledajte ovaj film i obratite pažnju kako se ne radi ni u jednom slučaju (http://www.youtube.com/watch?v=Y43GayRi7Ao&feature=player_embedded). Ovo pišem zbog stvaranja loših navika, koje kasnije postaju pravilo.

Prva bi bila nepravilno, horizontalno držanje rama pri pregledu društava. I ako se pogleda svih deset ramova u košnici i pri tom ramovi drže horizontalno, vrlo mnogo polena ispadne na tlo.

Sledeće je vraćanje ramova u prvobitno (ili približno prvobitno) stanje.  Najveći broj pčelara ima nosače ramova po kojima oni mogu slobodno klizati (ili lim ili jednostavno mogu klizati po drvenoj površini). Pregledani ramovi se postavljaju jedan do drugog i ako se vraćaju u prvobitno stanje, ne vraćaju se jedan po jedan, nego svi zajedno. Tako se smanjuje rizik da se ubije ili ošteti matica.

Takođe pri pregledu video materijala mora se i slušati i procenjivati i šta se govori. Blokiranje matice u ovom periodu nije „velika“ šteta, ako procenite da ima prostora (na ovom snimku je to očigledno). Zato što se velika količina polena  i meda troši na leglo a vrlo brzo će biti mogućnosti da se dodaju satne osnove ili izgrađeno saće do legla početkom ili tokom cvetanja džanarike (ili druge dobre pčelinje paše koja preovlađuje u okruženju).

Okretanje rama sa leglom u cilju da matica proširi leglo tamo gde ona to nije uradila u većem obimu nije dobro. Na jedan neprirodan način se povećavaju površine sa leglom, koje u tim uslovima neće biti dobro hranjeno. Ovde se ne gleda to što je sve više polena ili što predstoje i jače paše. Hranjenje vrše pčele hraniteljice i to su pčele određene životne dobi. Problem je u nedovoljnom broju hraniteljica i to se ne može nadoknaditi ni dodavanjem meda ni dobrim unosom polena. Potrebno je izvesno vreme da se postigne optimalna snaga društva sa uravnoteženim grupama pčela koje obavljaju različite poslove.

Ram do zida se ne vadi prvi pri pregledu. Obično se vadi drugi ram po redu. Poslednji može biti često zaleplen za stranicu i većim i jakim komadima voska. Mada se odluka koji ram se prvi vadi donosi prema viđenom stanju.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 29, 2012, 23:20:04
U toku cvetanja džanarike dolazi do vrlo burnog razvoja pčela. Već je bilo reči o dodavanju satnih osnova, ali se ponovo pojavljuju stručni saveti kako u tom periodu nema pčela koje luče vosak.

Obično u normalnim društvima tada ima puno mladih i polenom dobro hranjenih pčela. Mogu se dodati satne osnove između legla i polena ili prazni ramovi umesto njih (po jedan sa obe strane gnezda). Naravno, potrebno je pratiti snagu društava i upravljati se prema tome, kada je moguće dodati satne osnove kojem društvu.

Ako je izvađen neki ram iz košnice tokom zimovanja, pčele će sigurno početi da grade saće u tom praznom prostoru. Zato je bolje ubaciti satnu osnovu. Čak i da se desi da na tom ramu bude trutovskih ćelija, nije veliki problem. Takvo saće se može koristiti u medištu.
U ove dve košnice koje sam uspeo da pogledam popodne ima po 7 ramova sa leglom.

Ako neko ne želi rizik da satne osnove budu deformisane, neka ubaci izgrađene ramove. Samo bez „sečenja“ legla. Takođe ne bi valjalo da na njima ima puno trutovskih ćelija. Naročito u LR košnicama, bolje je oprezno proširiti gnezdo u gornjem nastavku nego da pčele "prenesu" leglo i u donji nastavak i tako se udalje od toplije zone. Još može biti zahlađenja.

Na slikama se vidi da sam malo zakasnio, ali to nema nikakvog značaja. Izgrađeno trutovsko saće nije uopšte zaleženo i to je jedna zanimljivost (rano prisustvo trutovskog legla nije odraz snage, kao što ni ćelije na tek izgrađenim i deformisanim satnim osnovama, nalik trutovskim ne znače da je društvo snažno i da se sprema da odgaja trutove - razlozi su ipak, izgleda drugačiji).



PS
Na slici je matica koja je već „viđena“ na ovom forumu. Na mom kanalu na YouTube, neko je postavio pitanje jesam li vršio kontrolu prijema matice koja je na snimku u ovoj poruci (i na poslednjoj slici iste poruke) (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=216.msg9831#msg9831). Evo, kontrola izvršena :D.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 01, 2012, 23:36:58
Prve satne osnove su izgrađene i već ima i larvica. To je slučaj kod jakih društava. Slabija mogu izgraditi te osnove, ali ako ih ne zaležu to je znak da još nisu dostigle dovoljnu snagu da proširuju leglo.


Već se može pristupiti odgajanju matičnjaka za rane rojeve. To je dobro, ako na pčelinjaku ima društava koja ne mogu postići dovoljnu snagu za glavnu pašu (bagrem), ili ako postoji mogućnost da se neka društva izroje pre vremena pa ih treba blago oslabiti. Takođe postoji i opredelenje pčelara da proširuje pčelinjak. Nažalost, treba imati u vidu da bagrem može izmrznuti i da se društva mogu izrojiti. Zato je dobar izbor pravljanje malih zajednica-oplodnjaka odnosno ranih rojeva. To daje mogućnost različitih intervencija na pčelinjaku u svim mogućim situacijama. Zato je najbolje da su u oplodnim jedinicama približno standardu na pčelinjaku (nastavak punih dimenzija ili npr. šestoramni nukleusi). Mini oplodnjaci nisu povoljnost u odgoju matica za sopstvene potrebe.

Na ostalim slikama se vidi primer društva koje već postiže dovoljnu snagu da se mogu odgajati matičnjaci. Reč je o odgajanju matičnjaka u prisustvu matice u odgajivačkom društvu. To se vidi po izgradnji zvončića (matičnih ćelija). Ukoliko se ne odgajaju matičnjaci, treba znati da će ova društva prva ući u rojevi nagon.

Prvog toplog dana u narednom periodu može se pristupiti odgajanju matičnjaka različitim metodama. Po prognozama, to može biti utorak ili sreda (03. ili 04 april).

Priprema društva za odgajanje matičnjaka zahteva jako društvo čije su pčele dobro odgajane, velike površine legla koje i dalje mora biti dobro hranjeno. I naravno jako dobre zalihe polena. Osnovno je postojanje trutovskog legla u više košnica, odnosno na celom pčelinjaku. Podrazumeva se da su i pčelinjaci u okolini dobro razvijeni i da će kvalitetnih trutova biti u velikom broju.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 03, 2012, 21:33:21
Danas sam od 17 sati pogledao neka najslabija društva, od kojih su neka u oktobru trebala biti spojena. Samo jedno ima na 6 ramova legla i gradi zaperak na mestu desetog rama. Ostali su praktično na 9 ramova legla, jer u izgrađenim zapercima ima trutovskih larvica. Napominjem da se radi o slabim društvima koja sam posle suncokreta fizički razdvojio i nisu bili nešto puni jaki (ni gornji ni donji odeljak).

Suština ovoga nije brojanje ramova sa leglom, već u mogućnosti da u jednom momentu dođe do svođenja hrane na minimum. Jednostavno su pčele eksplodirale sa razvojem. Zato opet preporučujem da se sačuvaju rezerve ili prihrani sirupom (ili pogačama bez dodataka) što pre da se stvore rezerve, koje će biti izmešane sa medom i poklopljene u vencima iznad legla. Ako zalihe nisu natprosečne, ne grebati ramove sa medom u cilju neke stimulacije. Bilo je sasvim dovoljno stimulacije iz prirode.

Ovo je bitno kod pčelara, gde džanarika (belošljiva) završava. Što rano krene, rano i završi i to je normalno. Pitanje je šta i kako dalje. Zato treba biti oprezan i paziti na zalihe hrane (ugljeno hidratne, jer polena obično nađu).
Naravno, potrebno je voditi računa i o periodu do cvetanja bagrema, jer obično se dešava da ponegde skoro da i nema neke bitnije paše.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina April 09, 2012, 20:47:43
Ovo je Dragane za svaku pohvalu.
Kod mene je stanje u isto vreme bilo daleko slabije.
Koliko juče osmog aprila gledam kako u jednom dvorištu još uvek cveta leska, a počele i šljiva, trešnja kruška a malo dalje maslačak, vrba i ostale polenarice i medonoše.
Posle jakog i naglog otopljenja sve počelo u isto vreme da cveta a do kraja marta pčele su nam donosile kukuruznu prekupu.
Kod mene je prvog aprila u proseku leglo bilo na 3-4 RV rama.


Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 11, 2012, 20:44:34
Otvorena je tema Prebrza vegetacija (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1024.msg17334#msg17334), koju je pokrenuo kolega Branko. Trebalo bi izvući i neke pouke iz ovoga, a tiče se stanja samih pčelinjih društava.

 I pčele su “buknule”, kao i bilje. Potrošnja hrane je već takva da se to lako može uočiti na prvi pogled. I to ne samo smanjenjem količina novog unesenog i prerađenog meda, već i starog, kojeg pčele prilično brzo otklapaju i troše. Dolazi se u oni situaciju sa kraja leta prošle godine, kada su pčele puno “radile” svakog dana, a malo donosile i trošile rezerve (reč je o terenima gde je manje medljike u prirodi).
I sada pčele po ovom promenljivom vremenu nađu nektara, ali daleko manje nego prethodnih dana i to utiče da se leglo i dalje odgaja u vrlo velikom obimu. To mora uticati na smanjenje zaliha hrane u košnicama.

Obično postoji jedan izražen “resavski” stav das pčele ne proširuju leglo ako nema rezervi od bar 8 kg meda. Ovo ne važi za rano proleće kada ima nekog i najmanjeg unosa (a sporno je u svim uslovima kada postoji neki slab unos nektara ili medljike). Tako da neka društva može za izvesno vreme ugroziti i glad.

U svim predelima gde je već dobar deo voća precvetao i ostaje još samo jabuka kao jača medonoša, treba pripaziti na količine hrane u košnici. Bolje je krenuti sa prihranjivanjem na vreme. O ovome je već bilo reči, ali nije suvišno da ponovim. Unos nektara može biti danima daleko manji od potrošnje, naročito kod promenljivog vremena.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 03, 2012, 00:50:29
Mali (ili malo veći) problem je ulazak najvećeg broja društava u rojevi nagon. To se moglo očekivati i prošle godine sam dao neke smernice kako se to može predvideti (na forumu Saveza).

Nema iznenađenja i ne ulaze samo jaka društva u rojevi nagon. Opet ulaze i ona koja sam dobro oslabio oduzimanjem legla i pčele pre više od 10 dana i uz to im još i prošširio prostor.

Jedino što se može uraditi je podizanje legla u gornje nastavke. Leglo se razmešta u obliku trugla: u plodištu npr. 5 ramova legla, u drugom LR nastavku dva i u trećem jedan.

„Sečenjem“, ubacivanjem praznih ramova između ramova sa leglom, stvara se kontraefekat i pojačava blokada matice. Pčele to prepoznaju i slabije je hrane. Izlazak roja može biti očekivan ishod. Naročito se ne sme seći leglo u plodištu satnim osnovama ili „mladim“ saćem. Matica će radije zanositi starije saće. Ali opet ne seći leglo. Korišćenje ili uklanjanje matične rešetke ne menja stanje. Pčela je jednostavno dobro hranjena polenom i u stanju je koje vodi ka rojenju. Sa stanovišta povoljnosti po ukupno stanje (i zdravstveno, to je dobro). U drugom i trećem nastavku, do legla, mogu se staviti satne osnove i jedna može između dva rama sa leglom, ali je bolje sa strane, do legla.

Pratiti unos bagrema i ako bude slab, rojenje je neminovno. Košnica bi se morala podeliti na rojeve, ako se rojenje želi sprečiti.

Kada je unos bagrema dobar, pčele se „istroše“ i društvo, iako brojno ulazi ponovo u obnovu, odlažući rojevi nagon neko vreme.

Kod DB košnice, bilo bi dobro podići jedan ili čak i dva rama sa leglom i postaviti u polumedište u središnjem delu. Pčele će biti zaposlene oko gradnje građevnjaka i lakše će prelaziti u polumedište. Za neki 3-5 dana mogu se ti građevnjaci iseći sa ciljem da se uposli što više pčela na gradnji saća. Kada već pčele počnu sa popunjavanjem polumedišta, mogu se podignuti plodišni ramovi vratiti na svoje mesto. Pri dodavanju drugog polumedišta, bilo bi dobro podići 2-tri polurama sa medom, da pčele pre pošnu sa popunjavanjem i tog prostora. Naravno, ovo je moje viđenje šta uraditi kod DB košnice. Ja ne radim sa njima, ali sam ih imao dvadeset pre isto toliko godina. Ovo je potrebno zbog rojevog nagona. Ako pčele nisu u rojevom nagonu, lako same prelaze u polumedišta. U suprotnom, „omeđe“ svoj prostor u plodištu i izroje se bez nekog značajnijeg unosa meda kojeg pčelar može izvrcati.

Kidanje matičnjaka je suvišan posao i ne rešava ništa. Samo može dovesti do toga da pčele ubiju maticu i nastave sa procesom rojenja.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Marko Prcetic Maj 03, 2012, 22:24:42
pozz.Ovaj nacin razmisljanja se bas neslaze sa Vojinim nacinom postavljanja s.o. i secenja legla u plodistu ali poducen proslogodinjim  iskustvom i rojenjem  drustava gde sam sekao leglo mislim da ste u potpunosti u pravu oko secenja legla .Neznam samo da li to secenje legla nesto drugacije izgleda ako se dodaju osnove desetak dana pred glavnu pasu kada drustva jos nisu usla u rojevi nagon  ili dva ,tri dana pred glavnu pasu kada su drustva delimicno pripremaju za rojenje.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 04, 2012, 01:35:10
Sečenje legla ima logike kada je društvo spremno da „popravi“ ovu radnju pčelara, dobro izgradi saće i pčele pripreme ovaj novoizgrađeni ram matici koji ona zaleže.

Pčelinje društvo će ovo uraditi povoljno kada se uradi pravovremeno. To je period razvoja. U jednom momentu, pčele će osetiti da su zagospodarile prostorom, da su snažne i spremne za rojenje. To je nekako obično vreme pred cvetanje bagrema. Ne može se precizno reći koliko dana pre cvetanja bagrema, jer nisu sva društva isto razvijena, a nisu ni pašne prilike iste svuda, pa su iskustva različita.
 Do tog vremena i pčelar radi opreznije (sa razlogom) i ne proširuje prostor preterano, jer su moguća zahlađenja i prehlađivanje preobimnog legla.

Kada se pojavi potreba za proširenjem prostora, pčele su već odredile svoj prostor i zavisno od pašnih prilika ulaze u rojevi nagon. Neka društva jednostavno ne reaguju na proširenje prostora i nastavljaju da blokiraju plodišni prostor i dodati nastavak ostaje prazan. Dešava se da neka društva koja idu na tihu izmenu matice puste roj, kada mlada matica krene u na prvi let.

Novi nastavak koji se dodaje ne pripada tom prostoru i treba navesti pčele da rade u njemu. Samo kada se pčele „istroše“ unosom, može se sprečiti ulazak u rojevi nagon.

Ako je ranije proširen prostor i pčele su zaposlene radom u svim nastavcima (u celom prostoru košnice), nije potrebna nikakva intervencija pčelara. Međutim, prerano proširenje prostora je lutrijski način rada i ja takav način ne primenjujem.
Jedan od mojih učitelja, iz vremena kada sam počinjao je tako radio, ali je imao bolesnih društava svake godine. I ako vreme posluži i ne bude zahlađenja dobro je, a ako ne vreme ne posluži, pojava bolesti i nekih nevolja smatra se „višom silom“.


PS
Na slikama je leglo iz društva koje ispred leta ima pčela koje pokazuju znake nekog oboljenja i poremećaja. Pripremio sam to društvo ranije za presađivanje larvica sa rasporedom: polumedište na podnjači (kao novo plodište), a LR nastavak gore. On je do preslaganja bio plodište. Onda sam uočio pčele koje su puzale ispred košnice (jedan naš „stručnjak“ bi odmah rekao nozema cerana, gotova je – mislim košnica, jer nema leka). Naravno da nisam presađivao u to društvo, ali je ostalo tako jer nisam imao vremena da ga vratim u prvobitno stanje da „reši“ svoje probleme. Gubitak pčela se nastavljao.
Obično tada u tom novom plodištu, na koje smo primorali pčele i maticu bude relativno malo pčela i malo (ili skoro ništa) legla.
Kada sam, konačno stigao da je pogledam pre par dana, video sam situaciju koja je izuzetno dobra (što se može videti na slikama).

Ne žurim sa proširenjem prostora i danas sam „odradio“ neka društva koja su još u zimskom rasporedu, sa plodištem gore. Jednostavno nisam stigao da ih sredim ranije, zbog obimnog posla sa maticama, matičnjacima a ljudi su već čekali i mleč, ali me to ne zabrinjava. Samo nije to razlog ulaska u rojevi nagon. Ulazak u rojevi nagon je posledica dobrih i povoljnih prirodnih uslova (dobrog i dugotrajnog unosa polena i nektara) sa nekim kraćim periodima kada pčele nisu mogle da izleću, ali se i dalje obilno hrane polenom i to je dobro i za pčele i za pčelara, samo treba se izveštiti da se upravlja takvim stanjem na pčelinjaku. Više volim kada pčele lagano ulaze u rojevi nagon, nego kada izbacuju prehlađeno leglo.
Sve dok vidim otvorene (i samo poneki tek zatvoren) matičnjake nije opasno. Pčele će same da ih unište ako bagrem dobro medi. Ako se desi baš zakašnjenje i ima puno matičnjaka sa očvrslim kokonom na samom početku medenja bagrema ili par dana pre, sa kojih pčele već skidaju vosak, bolje je napraviti rojeve od tog društva ili uživati u izlasku prirodnog roja (ko to voli).
Tako da bi jasan odgovor (koji ti ja mogu dati), da se mora znati približno stanje svakog pojedinačnog društva, moraju se pratiti svi uslovi (paša i vremenske prilike tokom proleća) i znati i biti odlučan da se povoljno reši i neki pojedinačni problem koji je malo izraženiji. Meni je bolje da malo zakasnim sa proširenjem prostora, nego da to uradim prerano. I bude uvek dovoljno meda (i preko očekivanja), a društva mi se ne roje (izuzimajući 2004. godinu).
Kod mene je to malo „u blagoj suprotnosti“ sa stanjem stvari: na „većem“ pčelinjaku (90 košnica i do 300 oplodnjaka) radim prema situaciji u pojedinačnom društvu, a na manjem pčelinjaku koji je stalno na terenu (24 dvomatičnih društava) radim onako „industrijski“ sa nastavkom. Tu „sečem“ leglo samo pri prvom pregledu. Kasnije „sečem“ nastavcima (polumedištima).

Sve ovo je uopšteni odgovor, a određeniji odgovor bi bio ako postaviš konkretno pitanje, a to znači da je potreban detaljniji opis stanja u nekom društvu, a najbolje je slikati to društvo. Jer, postupak zavisi i od toga npr. kakvo je saće u košnici itd. Najbolje je kada se sve uradi na vreme.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Savo Tadić Maj 04, 2012, 08:19:17
Sta fali tom drustvu ? leglo sasvim normalno izgleda
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: vojkan randjelović Maj 04, 2012, 12:23:20
Savo mislim da su ovo slike posle Šoletove intervencije jer bih rekao da je prva slika slika rama polumedišta sa podnjače.Ako grešim neka me Šole ispravi
Pozdrav svima
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 04, 2012, 22:44:25
Sta fali tom drustvu ? leglo sasvim normalno izgleda

Leglu ne fali ništa. A izgleda da je malo nozema "radila" (nozema - bolest odraslih pčela).

Savo mislim da su ovo slike posle Šoletove intervencije jer bih rekao da je prva slika slika rama polumedišta sa podnjače.Ako grešim neka me Šole ispravi
Pozdrav svima

Jeste Vojkane, posle intervencije, koja nije bila nešto epohalno. Samo sam vratio LR na njegovo mesto. Čak ni to nisam planirao da uradim. Jednostavno sam hteo da vidim u kakvom je stanju društvo.
Sve slike su slike polumedišta. Odraz jednog uobičajenog stanja.

Verovatno bi bilo problema, da je društvo "forsirano" zbog paše i da je leglo sečeno ili nešto slično primenjeno.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Savo Tadić Maj 05, 2012, 00:52:34
Da li bi puzale zbog nozeme ? iskreno ...ne  kosim toliko dobro travu ispred kosnica ;D no salu na stranu ..... kad vidim kosnicu , ram sa leglom , pcele ... imam utisak jel  ta kosnica u redu ili ima neki problem... osecaj jednostavno to se stekne vremenom ... na to sam mislio kad kazem da je sve u redu.....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 18, 2012, 00:21:00
Ne treba puno pisati o tome kakvi vremenski uslovi vladaju: uglavnom je na širem prostoru suša ili su još primetne posledice suše. Za razliku od prošle godine, čini mi se da je stanje lošije nego prošle godine. Pri tome ne mislim na dosadašnje prinose i onome što je bilo, nego je reč o trenutnom stanju. Svakako da nije svuda isto i da je ponegde palo nešto kiše i popraviće stanje do neke mere. Ali mislim da će povoljnosti biti samo po pitanju polena.

Imamo iskustvo od prošle godine i ne treba ponavljati greške.

Treba lagano omogućiti pčelama da stvaraju zalihe hrane koja će im omogućiti povoljnije zimovanje. Ako već ima takvih zaliha (poklopljenog meda) i pčelar je siguran da nije medljika, ne treba dovoditi do toga da pčele troše te zalihe na leglo. Postoji mogućnost pojave medljike, pa bi na mesto tog potrošenog meda došla medljika.

Podbacivanje gornjeg nastavka (medišta sa zalihama) i podizanje plodišta može biti pogrešno upravo zbog prethodno navedenog. Ovo se radi zbog toga da bi pčele povećale površine sa leglom i tiče se nastavljača i to uglavnom LR, ali i nekih drugih. Površine sa leglom su srazmerne mogućnostima društva da to leglo dobro othrani. Ako to nije moguće, veliko leglo je na neki način štetno. Dobije se slaba pčela, koja će othraniti sledeću slabiju generaciju. Ona neće biti sposobna da pripremi društvo za izazove zime. O tome kakva će zima biti, ne treba praviti neke pretopostavke i uzdati se u sreću. Zima je zima.

Sigurnost kasnijeg prelaska klubeta u gornji nastavak se može postići na drugi način.

Pčelinjim društvima treba pomoći prihranom ako nema unosa (odnosi se na med koji je povoljan po društvo za zimovanje). Količina dodatog sirupa je takva da društvo napravi početne zalihe sa zatvorenim medom. Kasnije se prelazi na prihranu manjim obrocima (oko 300 gr) sirupa. Ako se nađe mera, pčele će blago povećati površinu sa leglom, donosiće dovoljno polena i trošiće na njegovo odgajanje i med koji baš nije dobar za zimovanje (voćkovac, medljika isl.).

Prihrana omogućava pčelama da se usredsrede na prikupljanje polena.
Kada je u pitanju prihrana šećernim sirupom, pčelar ne treba biti isključiv u njegovom korišćenju ili nekorišćenju. O ovome mogu da diskutuju pčelari kojima je svejedno hoće li im društva izaći iz zime i u kakvom stanju će biti i koje ne zanima hoće li vrcati med ili ne. Jednostavno, smatram da je raspravao o ovome suvišna. Dovoljno je pogledati biljke oko sebe, ispucalu zemlju i doneti odluku. Ili povidon zimi i u proleće, on rešava sve probleme :D (ali, kbsz :D).

Slabija društva i kasno napravljene rojeve takođe ne terati da šire leglo u nekoj većoj meri. Ona jednostavno nemaju dovoljno pčela koje će hraniti to leglo, niti dovoljno izletnica koje bi donele dovoljno polena. Sva društva koja se (pogrešno) nazivaju slabim treba držati u jednom LR nastavku ili u suženom prostoru ako je košnica sa ramovima veće površine (DB i sl.). Po potrebi dodati ram ili dva ako je to potrebno.

Treba biti spreman na mogućnost da se neka društva spoje, ako se proceni da nisu dorasla mogućnosti prezimljavanja. U temi koja se tiče spajanja drutava po završetku pašnog razdoblja sam rekao da ne treba žuriti sa spajanjem ovih društava. Treba im posvetiti punu pažnju a spajanje se može bezbedno izvršiti i kasno u jesen, kada se tek pojavom prvih mrazeva jasno vidi koliko je klube i ima li nade da prezimi
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: aca peric Jul 18, 2012, 20:23:24
Pozdrav kolega Dragane i ostali kolege.

Ja sam od početka maja sve matice blokirao u plodištima na podnjači i uglavnom imaju sve vreme 7 do 10 ramova legla,ima i polena dole naravno,ali meda praktično nema dole.Med za njih je kod mene uglavnom u najgornjem nastavku,ima 10tak kg bagremovog meda i nešto livade u tom nastavku za njih.Nastavci između plodišta na podnjači i njihove zimske zalihe koja je u najgornjem nastavku,poklopljena naravno ,sadrže unos nastao od polovine juna do sada i to je kombinacija neke livade,ali verovatno i medljike,koja je braoncrvene boje sa ljubičastom nijansom na svetlu.To sve između planiram da odstranim,šta god da ostane,krajem avgusta,a tada ću obavezno da medišni nastavak sa bagremovim medom spustim na podnjaču,plodište podignem na njega,a ostala medišta odstranim u lager nakon vrcanja i čišćenja-Evo slike kako sada otprilike izgleda većina društava kod mene.Do sada sa ovakvim radom i praksom nisam imao praktično nikakvih gubitaka u 8 zima do sada.Trenutno imam 10 DB i 42 LR društva na svom pčelinjaku,Od ovog broja mi je 13 njih formirano ove godine kao novi rojaci,sa mladim ovogodišnjim maticama.Nisam radio nikakve prihrane,a sam nešto sirupa sa Nozevojem ni ne planiram,jer sam im praktično skoro sve ostavio od ovogodišnjeg unosa.Samo sam iz 10tak najjačih izdvojio oko 100 kg livadskog meda.Sva društva trenutno u proseku imaju po 15tak kg meda za zimsku rezervu,a rojaci  prosečno oko 8 do 10 kg.
Trebalo bi da sve bude ok pozdrav,Aca
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 19, 2012, 00:34:41
Naravno da su i na mojem pčelinjaku matice su u plodišnim nastavcima ograničene matičnom rešetkom, još od početka cvetanja bagrema. Bagrem ne mogu (i neću) ostaviti pčelama, jer sam ga izvrcao. Da se ne protumači kao „otimanje“ meda pčelama, vrcao sam med prilično kasno (nikada ne žurim sa vrcanjem meda i sa dvadeset košnica sam kasnio 6-7 dana na suncokret, jer nisam skinuo med).
Ostaće im za zimu suncokretov med i to će biti nešto više od punog LR nastavka meda. I prošle godine su se društva različito ponašala, pa je prilično njih trošilo zimske rezerve na leglo iako su zalihe meda bile u prirodnom položaju u odnosu na leglo (med je iznad legla i to je smer kretanja klubeta – prema gore).

Ipak mislim da je neprirodno (i suvišan  posao)  podbacivanje zaliha ispod legla.


Iskustva su različita, ali mislim da je pogrešno u sadašnjoj situaciji podbacivati med ispod plodišta. Ako nema jačeg unosa (ili bude unosa medljike), može se svašta desiti. Pčele mogu potrošiti deo zaliha. Tih 15 kg bi bilo dovoljno za zimu da je sada početak oktobra. Naravno, bitno je i poznavanje područja na kojem se pčelari i moguće je imati nešto kvalitetnijeg meda kasnije. Ali to je u idealnim uslovima: npr da imaš kasnije paše i da nema previše pčelinjaka blizu tebe.

Aco, ako smatraš da ispravno postupaš, ne osporavam tvoj način rada. Jedino što tako nešto nikada ne radim. Jesam podbacivao polumedišta sa medom ispod plodišta, ali kada sam jednom ostavio pčelama dva polumedišta meda za zimu. Jedno je išlo na podnjaču, a drugo iznad LR plodišta. Tolika zaliha za zimu je prevelika i samo sticajem okolnosti je dala dobre rezultate uz vrlo malo rada u proleće.




PS
Pre nekih 7-8 godina je moj kum (pčelari sa više od 100 košnica, možda i dvesta) odselio pčele na neki kasni suncokret. Bilo ga je 1000 (hiljadu) hektara. Prijateljski sam mu savetovao da to ne radi i da će tu biti više od 2000 hiljade košnica. Kada je preselio, shvatio je da je pogrešio. Po njegovoj proceni bilo je i više košnica. Na oko 40 košnice je stavio vrcana polumedišta kao četvrti nastavak, sklonio rešetku i hvalio se kako ima dobrog unosa i kako „beli“ saće u tom četvrtom nastavku. Ni jednom mi nije odgovorio na pitanje šta se dešava sa pomeranjem gnezda na gore. Pčele su lagano trošile zalihe, otklapale poklopljen med i širile leglo. Negde krajem oktobra me je pitao kako da prihrani te košnice koje su imale „dobar unos“ na tom kasnom suncokretu. Rekao sam mu da im vrati 15 kg meda. Naravno da to nije uradio. Tek nakon godinu dana mi je rekao da je igubio tih četrdesetak društava.

Nije isti raspored nastavaka, ali ako je med ispod, pčele će ga prenositi i pri tome trošiti na leglo. I može doći do sličnog rezultata: slabe zalihe u tankim vencima.
Kao što rekoh, ja tako ne radim – ne podbacujem med ispod plodišta. Može se i to uraditi, ako ima previše meda u oba nastavka.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: aca peric Jul 19, 2012, 07:44:25
Kolega Dragane hvala Vam puno na Vašem odgovoru.Problem kod nas je da posle bagrema,koji je ove god bio više nego skroman,10tak kg po društvu u proseku,ali ne za vrcanje,jer su košnice u vreme bagrema već ostale prazne,a legla je bilo u proseku na 6 do 10 ramova,pa im se sve moralo ostaviti.Srećom je bilo livade,kao tiha paša što je zadnjih godina ređi slučaj zbog velikih suša.Nema ni lipe ,a suncokret ne medi više bar zadnjih 20tak godina,zbog klime,lošeg zemljišta koje je ispošćeno i izbora novih hibrida koji više nisu medonosni na ovako lošim zemljištima.Ali zato često tokom leta ima medljike u kombinaciji sa korovskom pašom koja je tiha i često skromna.

Znači krajem avgusta je situacija takva da obično još ima nešto unosa medljike,korova i unosa od prezrelog voća.Ali postavlja se pitanje,pošto su im kvalitetna plodišta tada prazna i bez meda,kako im obezbediti kvalitetan med u plodištu,ako se ne podbaci njihovo medište? Možda onda da im sam spakujem u plodišta, levo i desno po 2 rama poklopljenog meda,a da im ostatak podbacim još kasnije kada se leglo smanji na svega 2 rama oko 20 septembra?U to vreme kod nas noći postaju već hladne sa temperaturama oko 9 stepeni noću.Zato tada i leglo praktično prestaje,ili se smanjuje na svega 1 srednji ram.

Sve ovo se odnosi na LR društva,jer su DB društva već u bagremu formirali vence poklopljenog meda,bagremovog u plodištu,a dopunile su ih livadskom tihom pašom.Kod njih ne bi trebalo da bude problema,samo ću skloniti polumedišta,u kojima će verovatno biti koje kilo medljikovca.To ću uraditi tek polovinom septembra,jer poluramove drže uglavnom otklopljene,što znači da taj med troše za svoje potrebe legla sada.

Inače ova godina je za ovaj region vrlo slaba godina,slično mada malko bolje nego 2008 g kada je bagrem potpuno podbacio pa praktično nije bilo nikakvog unosa na bagremu,a kasnije je bila velika suša.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Jul 19, 2012, 12:40:40

    Ne bi bilo na odmet da Sole napise i jedan tekst o zazimljavanju ovogodisnjih rojeva u jednom nastavku. Kakvu ventilaciju i kada uspostaviti u tako maloj zapremini? Poz
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: aca peric Jul 19, 2012, 18:39:59
Nešto razmišljam,jer ni ja nikako ne želim kasno leglo u jesen.Prepakovaću ih sam tako što ću oko 20 septembra kad će legla biti samo na verovatno 2 srednja rama u plodištu,da tada dignem plodište gore,pa da sam prebacim levo i desno od srednja 3 rama po 2 rama sa poklopljenim medom iz plodišta,a da prazne plodišne ramove stavim sa po svake strane pored tih punih ramova,a uz kraj košnice tako da budu krajnji ramovi,a da ispod u sredini donjeg nastavka stavim preostale ramove sa poklopljenim medom,a pored njih opet sa po svake strane po 2 prazna plodišna rama iz plodišta.Ostaviću hanemanku i dalje,samo što će sada matica biti iznad nje.Verujem da će pčele onda otklapati med iz centra donjeg nastavka i prebacivati ga gore,kako leglo izađe iz srednjih ramova,tako će valjda popuniti te ramove,a takođe verujem da će popuniti i krajnje prazne plodišne ramove u gornjem nastavku.Ne verujem da će matica tad da širi leglo,a doliću im i po litar,2 gustog sirupa sa Nozevojem krajem septembra da mogu da zapečate prenet med gore..
Trebalo bi da upali.Kad sam se preračunao imam 13 jakih društava LR kod kojih moram ovo da uradim.13 LR rojeva su samo u po 1 nastavku a 5 društava LR su takođe u 1 nastavku LR,ali uz 3,do 4 plitka polumedišta.Kod njih ću uraditi baš ono što spomenuste,polumedište na podnjaču oko 15 septembra,pa LR plodište na njega,pa iznad još jedno puno polumedište sa zapečaćenim medom,a ostala sklanjam u lager.Verujem da će dopuniti onda prazno LR plodište sa 10 kg meda iz donjeg polumedišta,a da pošto je već dosta kasno neće valjda u to vreme pokretati značajno novo leglo.Možda da im tada ostavim širom otvorenu žičanu AV podnjaču do polovine oktobra,da ih dodatno destimulišem da prave dosta legla.Šta mislite za ove kombinacije?

ps naravno ako primetim da su u plodišne ramove unele medljiku u narednih mesec dana,a ne u polumedišta i medišta koja su sada odmah iznad plodišta i prazna su ili sa malo meda,to ću sve da izvrcam,nikako im neću ostavljati medljiku u plodištu za zimu.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 20, 2012, 00:25:56
Ne mogu sada pisati neki valjani odgovor, jer se spremam za za sutrašnje odlazak na pčelinjak, skidanje meda i doseljavanje prvog dela pčelinjaka.

 Aco, svaka varijanta sa maticom (plodištem) gore mi je strana ako se primenjuje ovako rano i ako nema dela gnezda u donjem (podbačenom) nastavku koji je polumedište. Naričito nije dobro postavljati matičnu rešetku a gnezdo držati gore, uz ješ dodatno proširen prostor medištem. Mogu dati dopunu ovakvog mog stava kasnije (već sam ponešto napisao o tome u prethodnim porukama).

Jedino kratak odgovor Ivanu...U jednom nastavku je najednostavnije zazimiti pčele (mislim na LR nastavak), ako se pčelar plaši hoće li društvo preći u gornji nastavak, naročito kada su u pitanju rojevi ili nešto "slabija" društva. Inače na slične zaključke sam retko nailazio na forumima (ili nisam dovoljno pažljivo čitao) i jedan od takvih primera je naveo naš kolega sa foruma Brdsko planinsko pčelarenje Daniloski Pajo u jednoj poruci.
Postoji i jedna prividna protivrečnost koja sa tiče ovakvog načina zazimljavanja, jer sam "drugačije" tvrdio u jednoj „opakoj“ diskusiji u temi Utopljavanje pčelinjih društava na drugom forumu :D. Ako bude potrebe obrazložiću narednih dana. Verovatno tek u nedelju, ali nije kasno (sada jeste :D).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Jul 20, 2012, 22:53:11

 Bilo bi lepo da to detaljno obrazlozis ;D
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 27, 2012, 00:16:39

 Bilo bi lepo da to detaljno obrazlozis ;D

I deo  :D :D :D (Ivane, bolje da si ćutao :D):


Priprema za zimovanje i samo zazimljavanje u jednom nastavku (LR) nije široko prihvaćeno, jer se smatra da je to premali prostor koji neće omogućiti dobro zimovanje. Ali ima prihvatanja zazimljavanja sa 3 (tri) LR nastavka, što je pogrešno i lošiji je izbor od zazimljavanja u jednom LR telu.

Da bi se uspešno zazimilo na ovaj način, mora se voditi računa o površini saća sa leglom i hranom i mora se naći povoljna srazmera ovih činilaca. Bilo da se radi o jakom ili slabijem društvu. Sledeće je kvalitet saća. Verujem da će „prvoborci“ korišćenja i vrcanja meda iz  „devičanskog“ saća pomisliti da je potrebno najsvetlije (i valjda shodno tome „sterilno“ čisto saće). Nema veze sa temom, ali mali broj njih ima to čisto i dobro saće.

Potrebno je nešto tamnije saće, da bi se nedovoljno snažno društvo razvilo i pravilno uobličilo zimsko gnezdo. Kod rojeva je to drugačije i potrebno je malo veštine da se društvo privoli da zaleže te mlade ramove, sada kada se i pčele i priroda (bilke zanimljive pčelama i pčelarima) smiruju.

Obično kupljeni roj ima tamnije saće u sredini gnezda. Ostalo je mlado saće koje je bilo sa manje ili više legla. Suša je uticala na smanjenu ponudu iz prirode i pčele u skladu sa tim ne žele da šire leglo. Naprotiv, mogu ga i smanjivati i vrlo loše odgajiti. U ovom slučaju su vrlo bitni dubokoumni saveti: nikako šećer „u pčelarstvo“. Ovakav savet možete dobiti od neozbiljnog pčelara koji je samoživ i posmatra samo svoje okruženje i svoje pčele. Što bi rekli ne vidi dalje od nosa. U isto vreme veliki broj košnica ima daleko obilniju pašu (seoba na kasnije paše), a takođe mnogi imaju stalni pad vage, odnosno stalnu uvećanu potrošnju.

Ovo doprinosi neprestanoj potrazi pčela za nektarom, pa tako pčele u određenoj meri zanemare unos polena. Kasnije ovo dovodi do proasti ili pojave bolesti u društvu. Ne odgaje se snažne pčele. Dotok tečne hrane omogućava pčelama da se više posvete unosu polena i manje naprežu u potrazi za nektarom, kojeg praktično i nema. Već do sada je trebalo imati vence zatvorenog meda na središnjim ramovima oko 2-3 cm. U tom slučaju će u zadnjem delu rama biti meda oko desetak cm meda. Kako se ide prema bokovima, sve ovo se uvećava. Postojanje ovih količina zatvorenog meda omogućava upravljanje sa povrčinama sa leglom. Mogu se umereno uvećati ili relativno brzo smanjiti, ako je potrebno. Prihranom, naravno.

Odmereno "sečenje" legla je radnja koja se mora preduzimati. Ova odmerenost proizilazi od količine pčela hraniteljica. Ako društvo nema dovoljno mladih pčela, može se desiti i suprotno: da uništi nešto legla koje ne može da održava. Znači, kada se podizanjem poklopne daske ustanovi da ima puno mladih pčela, može se leglo seći sa jednim ili dva rama. Za neko vreme će matica zaleći i najmlađe saće i to tek kada zaleže sve raspoložive ćelije na „starijim“ ramovima. Ovo mlado saće je u ovo doba obično moguće iskoristiti samo u jednoj generaciji, a kasnije tu može biti samo simbolično legla. Ovo naravno može zavisiti i od daljeg razvoja situacije u prirodi. Ipak je pčelama najvažniji unos koji ulazi „na leto“. Mogla bi se u najboljem slučaju dobiti još jedno pokolenje (generacija ) pčela. Nakon toga bi se u središte morali vratiti tamniji ramovi. Na njima će se izvesti i poslednje leglo ove godine. Ako je na njima manje hrane, treba ih u jesen ukloniti. Obično tu ostanu manji venci. Praćenjem i pravovremenim popunjavanjem zaliha, moguće je da se i oni ostave u košnici i uklone čak i početkom zime (ko ne izbegava ovaj način rada).


Potrebno je „utopliti“ društvo koje nije jako. Ovo deluje nerazumno, ali društva koja nisu jaka (a inače i jaka imaju ovaj problem) je održavanje povoljne mikroklime u gnezdu. To je dodatni napor koji ima uticaja i na oblik gnezda i kasnije prostora za zimovanje. Zbog toga se i pogrešno procenjuje količina pčela u košnici, jer su pčele raspoređene u jednom „omotaču“ oko celog prostora, održavajući one parametre koji su im nužni. Utoplavanje je obavezno korišćenje poklopne daske, leto prilagođeno snazi društva (uvek sam za manje leto) i obavezno sprečen gubitak povoljnih činilaca kroz podnjaču (ili drvena podnjača ili stalno postavljena uvlaka u žičanoj podnjači (i kod jakih i kod slabih društava).

Položaj gnezda u odnosu na leto je jako važan. Pčele će daleko lakše održavati uslove u prostoru ako je gnezdo bliže letu. Drugo što je bitno je smanjenje mogućnosti da dođe do grabeži i onemogućavanje „potkradanja“ društva (ose i moguće zaletanje pčela). Naveo sam ovo o položaju gnezdač jer se neiskusni pčelari „poplaše“ količine pčela ako je naizgled veća od očekivanog.  I potom se pribegava dodavanju nastavka (ili još gore podbacivanju nastavka. Eventualna pojava većeg unosa iz prirode se može rešiti dodavanjem nastavka iznad poklopne daske, podizanje u taj prostor onoliko ramova koji su popunjeni medom, a u gnezdo se dodaju prazni ramovi. Pri ovome pčelar mora biti umeren. Nije dobro podići odmah nekoliko ramova i ubaciti prazne (ili čak i osnove, koje će društvo graditi ako je paša obilnija). To se radi u više navrata podizanjem po jednog rama i prati se razvoj događaja. Pri pojačanom unosu pčele neđe prenositi med u plodište i ako je kojim slučajem u plodište dospelo više medljike, zamene se mesta ramovima i „bolji“ med (bolji za zimovanje pčela) se vraća u plodište, a medljika uklanja iz košnica.

Slabija društva (kasni rojevi) traže stalnu pažnju i ponekad češće uticaj pčelara i otvaranje košnice. Sve radove izvoditi vrlo pažljivo i sigurno, jer se neće ni primetiti početak grabeži, do koje može lako doći. Bolje je ispraviti grešku sutradan ili prekosutra. Nemojte obraćati pažnju na preporuke o „ogromnom stresu“ kod svakog otvaranja košnice. Ovo su recidivi prostokošničarenja i neshvatanja svojih dužnosti. Kasniji ishod može biti i pojava kuge (ATL).

Rojeve nemojte preventivno „povidonisati“. To se ne radi. Ovo rade „paceri“ (http://vukajlija.com/pacer/663) koji ne poznaju moć pčelinje zajednice i svoj posao (mislim paceri u čitanju, pa i čitanju tekstova o pčelama-oni koji su se kasno setili da nešto nauče i pročitaju pa i vide u svojim košnicama - Lošem potezu pacer ne može da odoli (http://www.aforizmi.org/gosti/maske/podrugljivost.htm) ma nikako (http://iplayoochess.com/tag/chess-aphorism/)).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Lazovic Zivojin Jul 30, 2012, 23:13:17
Molim Šoleta  da nastavi sa pisanjem na ovom forumu. Ima se zaista dosta toga naučiti.
Između ostalog postadoh "fan" Sava Martinovića i .....
"Gde nema mene, ja tamo ne idem."
jer.....
 "Ne mogu oni toliko da nas varaju, koliko mi možemo da im vjerujemo."
....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 02, 2012, 23:11:01
Ovakva društva-rojevi su, u ovom slučaju, nastala spajanjem tri odeljka trodelnog oplodnjaka. U osnovi to ništa ne menja postupak. Neko vreme su korišćeni kao izolatori i zato je tu vertikalna matična rešetka. Ranije je umereno hranjena medom i povremeno šećernim sirupom.

Neke fotografije nedostaju, jer su mutne i izbacio sam ih (a i ovako ih je previše).

Roj se pakuje uobičajeno sa ramovima koji su puniji medom na bokovima, leglom u sredini, a tu sam ubacio i dva prazna rama. Ovo je potrebno zbog toga što je roj kao izolator bio neko vreme u nemogućnosti da širi leglo. Kasnije, pri neposrednoj pripremi za zimu ću ukloniti ta dva središnja rama ako je potrebno, i kao deveti dodati pun ram suncokretovog meda (ovo nije neophodno). U središnjim ramovima obično ne bude puno polena (ili ga praktično uopšte nema) i uklanjanje ovih ramova nema posledica po društvo.

(Neki od ovih rojeva su sa samo tri rama legla, jer nisam postigao da im zamenim ramove u izolatoru. To nije ništa naročito važno ni opasno, jer su pčele manje bile posvećene hranjenju legla i stvorene su veće zalihe polena. Pojedinačne pčele, a time i društvo, su sačuvale povoljno stanje organizma (vitalnost). To će omogućiti normalno odgajanje zimskih pčela kada se proširi gnezdo i matici da puna sloboda.)

Prihranu nastavljam sirupom približne srazmere 1:1 i to po 0,45 l dnevno. Ova količina nije nikakvo pravilo i nju određuje džezva za kafu koja je zgodna za sipanje sirupa. Uz to se očekuje i neki unos sa kasnijih medonoša, ali se na to ne oslanjam sa sigurnošću. Zbog toga se povremeno pogleda dva tri roja, da se vidi koliki je unos i postoji li možda privremena prenatrpanost prostora legla hranom (opšteprihvaćeni izraz je blokada legla). Može se proceniti i samo odizanjem košnice i to ne samo sa jedne strane, jer pčele znaju da skladište med više po jednom boku, neke više nazad, a neke ravnomerno rasporede venac med po celom ramu tako da nema onog uobičajenog „ćoška“ sa medom samo na zadnjem delu središnjih ramova. Blokada nije opasna, jer će do nje doći uglavnom kasnije (ako je uopšte bude), krajem avgusta. Kažem nije opasna, jer bi i prirodno pčele smanjivale leglo. Ako do toga ipak dođe, moguće je skloniti neke ramove i sačuvati ih za proleće ili zimu umesto pogače a na njihovo mesto privremeno postaviti praznije (tamnije) ramove. U svakom slučaju najmanji je problem kada ima viška.

Krajem doba snažnijeg sabiračkog delovanja, nešto uvećanim obrocima se dopune zalihe. To je obično kraj avgusta ili prva polovina septembra. Kasnije prestaje značajniji unos nektara (i sl.) i pčele još unesu nešto polena. Deo utroše zimske pčele, a deo se uskladišti kao perga.

Neke fotografije nedostaju, jer su mutne i izbacio sam ih (a i ovako ih je previše).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Avgust 03, 2012, 13:30:04

   Sole sad bi bilo dobro nadovezati i tekst o zimskoj ventilaciji kod ovakvih drustava.Da li je dobro podbaciti jos jedan nastavak sa ramovima na podnjacu ili je bolje otvoriti malo gornje leto?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 04, 2012, 03:02:02
Zimskoj ventilaciji ne poklanjam neku pažnju. Bitno je ne „gušiti“ pčelinja društva najlonima i ostalim tricama. Zazimljavam na jednom nastavku isto kao i ostala društva (bez obzira na snagu) sa poklopnom daskom koja ima otvore i na njoj je zbeg. Dobar deo krovova ne leži ravno (uradio mi „dobar“ majstor), pa ima i promaje. To me ne brine i mogu reći i da je povoljnije nego nenormalno utopljavanje. Nemam neki obrazac i ne obraćam pažnju ni na leta: onakva su kakva su i tokom cele godine. Ako neko pčelari u uslovima gde smatra da je potrebno utopljavanje u gornjem delu košnice (deblje poklopne daske, stiropor i sl.) MORA imati široka a „niska“ leta. „Niska“ leta su leta sužena po visini na meru koja štiti od glodara, ali trebaju bito što šira. Pri korišćenju žičane podnjače leto ne mora biti široko, ali ne treba biti ni premalo.

Gornji ventilacioni otvor bi bio potreban ako na poklopnoj dasci nema nikakvog otvora.

Podbacivanje još jednog nastavka na podnjaču može a ne mora. Ako sam nekom društvu koje nameravam da zazimim na jednom nastavku podbacio polumedište sa namerom da prebaci nešto meda i dopuni zalihe, ne sklanjam ga kasnije. Ali to ne znači da je potrebno podbaciti to polumedište zbog nekih naročitih uslova zimovanja kojima će ono doprineti. Jednostavno ne smatram da treba raditi bezvezne stvari, odnosno raditi za dž. Niti je nužno podbaciti neki nastavak, niti je nužno skloniti ga. Po mojim shvatanjima ne doprinosi ničemu a isto tako i ne smeta. Ne treba mešati jako društvo koje mora imati polumedište ispod LR nastavka u razdoblju zazimljavanja ili tokom zime. PM je tu iz drugih razloga koji nemaju veze sa mikroklimom.

U ovoj poruci na poslednjoj slici (četvrta košnica desno) su u stvari dva slaba prirodna roja koja su zazimljena razdvojeno, jedni iznad drugog u po jednom nastavku (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg16543#msg16543). Donje ima zbeg kod kojeg postoje „prorezi“ oko 3 mm na metalnom okovu za stege. Tako da je tu bilo neke „promaje“, odnosno gubitka toplote naročito kada je vetrovito. Gornji roj ima PM iznad poklopne daske. Takođe je pri zimovanju u nepovoljnijem položaju, jer je ispod drveta i tokom zime ima malih „lavina", a u proleće se sporije zagreva košnica Sunčevim zracima i to sve ima svoje nedostatke.
To „društvo“ je dalo 4 polumedišta meda (više od 40 kg) u prvom vrcanju – bagremu a nije seljeno (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1066.msg17892#msg17892). Vaga je tada pokazala 25 kg unosa kod jednomatičnog društva.
Toga ne bi bilo da i gornji i donji roj nisu dobro zimovali.

Pre zazimljavanja (prošle godine) su seljeni na suncokret i kako nisu doneli dovoljno za zimnicu, prihranjivani su šećernim sirupom i količina se vidi na tabeli: predviđeno je da gornji roj dobije 5 kg (šećera, ne sirupa), a dato mu je 6,25 kg. Donji je trebao dobiti 6 kg, a dato mu je 5,25 kg (vidi se na tabeli - na poslednjoj) slici. I kako priučeni „stručnjaci“ zaključuju da do slabljenja dolazi zbog prerade šećernog sirupa, može se reći da su oba roja dobro „oslabila“, a naročito kada sam uzeo tih 40 i kusur kg meda. Neće, naravno, oslabiti i dobro će zimovati ako se prihranjuju na vreme (po ovoj suši je trebalo to odavno raditi ako nema unosa, da bi unele polena).
Polena za sada nema toliko raznovrsnog, ali se na detaljima slike vidi da se pčele „snalaze“ (pogledati slike) i da prave zalihe perge. U ovoj poruci (takođe po vrlo izraženoj suši) se vidi koliko je raznovrsnog polena bilo, ali ne treba zaboraviti da je fotografija u ovoj poruci slikana 25 avgusta (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=410.msg9316#msg9316), tako da se nadam cvetanju nekih korovskih biljaka.

PS
Koliko je suvišan posao (ili postoji potreba za tim) podbacivanje nastavka mogu objasniti naknadno, ako postoji interesovanje jer je ova poruka već standardno preduga :D.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Avgust 05, 2012, 16:36:35
PS
Koliko je suvišan posao (ili postoji potreba za tim) podbacivanje nastavka mogu objasniti naknadno, ako postoji interesovanje jer je ova poruka već standardno preduga :D.

  Moze slobodno jeo jedna preduga poruka.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 05, 2012, 17:43:04
PS
Moze slobodno jeo jedna preduga poruka.

Može, ali je nezgodno jer ne znam kako tumačiti onu grešku: kao još ili jao :D :D :D.


PS
Biće večeras, sada nemam vremena s obzirom da pažljivo pratim kako srpski Supermen "pažljivo" prati Vojin forum (znaš kako se kaže srpski Supermen? Pa NEPISMEN ;D ;D ;D).

Šalim se more, na te supermene ne dajem pet para (ako su još u opticaju :D), idem malo da presađujem na mleč.
Društva su vrlo jaka još odgajaju trutove i imaju odlične zalihe polena. Uz to ima i jako puno mladih pčela. Šteta da se baci :D.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 06, 2012, 18:46:05
Prvo kratak popis nekih stavki zašto ne podbacivati nastavak ispod plodišta, jer je čitanje ovog teksta zamorno (mlogo bre brate ima da se čita :D):

Podbačen nastavak ispod plodišta društva koje je pripremano za zimu u jednom telu je suvišan zbog bar nekoliko razloga:

1) Tehnika nastala pogrešnim tumačenjem nekih članaka iz stranih časopisa i može biti korisna samo u određenom području; inače je nepotrebna
2) Nepoznavanje rase pčela kojom se pčelari (proizilazi iz stava 1)
3) Ako pčele nisu dobro pripremljene za zimu, podbačeni nastavak će im malo pomoći (kao i pogača)
4) umesto toga treba umereno prihranjivati pčele, da bi se dobilo i legla i uobličile medne kape (medni venci)
5) Smatram da postojanje ovog nastavka uslovljava postojanje više vlage u košnici
6) Pčele će zimi, kada se ukaže mogućnost, teže izletati iz košnice u slučaju potrebe za pročisnim letom (isflekaće unutrašnjost košnice)
7) Udaljava se gnezdo od leta i to ima svoje posledice
8)  Grabež može biti jedna od njih i dovodi do „nestanka“ pčela. U stvari one ne nestaju, ali se gubi društvo.
9)  Može se podbaciti nastavak ispod nastavka sa gnezdom, ko voli da radi i misli da je to dobro.
10) Dalje samo Ivan mora da čita, jer je tražio :D :D :D


Postavljanje nastavaka ispod plodišta je postalo uobičajena tehnika zbog straha da će se pčele „smrznuti“. Ili zbog onoga što se zove resavska škola prepisivanja u svakodnevnom životu. Neko pročita, PEREPIŠE (copy-paste, kako npr. radi srpski supermen kada drpa tuđe tekstove), a ne razume šta tu piše.
Pčele se neće prehladiti, neće dobiti kijavicu i nešto slično, ako imaju dovoljno kvalitetne hrane. Druga stvar je čitanje tekstova koji potiču iz američke literature i časopisa. U tim tekstovima se rade poređenja i predstavljaju rezultati ali postoje i komentari priređivača teksta. Neki naš ambiciozni baja koji želi da izmisli toplu vodu kasnije to tumači po sistemu šano-dušo i dobijemo tehniku koja često nema veze sa stvarnošću ili je primenljiva samo u nekim užim oblastima. To su oni tekstovi gde se spominje zazimljavanje u tri LR tela (nastavka). Pri tome se zaboravlja o kojim pčelama je reč (italijanska rasa).

Jedan od razloga je i „raubovanje“ pčela. Izraz koji koristi s. Supermen najčešće. Taj izraz pokazuje način rada sa pčelama. Raubovanje je izraz koji potiče od nemačke reči Raub, što znači razbojništvo ili otimačina. To je nemilosrdno iskokorišćavanje ljudi ili sredstava uz slabo održavanje ili potrebnu pažnju (kada je reč o ljudima ili živim stvorenjima). Valjda zbog raubovanja treba povidonisati kad krajem zime vidi fleke pa ih ostruže noktićem ;D (a posle ih traži na tuđim pčelinjacima (http://spos.info/forum/index.php?topic=4633.msg297317#msg297317): vidi slike – prave („vizanti[j]ske“) fleke i fleka nastala od kapljanja kondenzata iz dimilice). Postavljam slike, jer je dobaro ophođenje prema pčelama važno zbog pojave bolesti.

Ovo sam napisao zbog toga što pčelama treba omogućiti da se pavilno pripreme za zimu. Ako je potrebno, moraju se i hraniti. Naročito po ovoj suši. Neverovatno je da neko ko nikada nije vršio umerenu (ili nužno potrebnu obilniju) prihranu drži slovo o tome kako je to štetno. Štetno je kada se vidi šaka uginulih pčela na ramovima sa prilično hrane. To je posledica loše pripreme za zimu.
Kada nema dovoljno hrane u košnicama, pribegava se merama štednje. Jedna od mera je i podbacivanje nastavaka ili korišćenje nekakvih dubokih podnjača. To je i nepraktično (duboke podnjače) a i poskupljuje proizvodnju u određenoj meri. Koliko je upotrebljivo u pčelarskoj praksi, takođe je diskutabilno kada je reč o seobi pčela.

Još nešto je tu bitno, a to je nekakvo pravljenje „sojenica“ od pčelinjaka. Mislim na one priče takozvanih „prirodnjaka“ koji tvrde da pčele najbolje zimuju kada su visiko og tla. Odatle se insistira na praksi udaljavanja pčela od tla i podizanje postolja na visinu koja je i nepraktična za rad (izuzimajući pološke, nukleuse isl.). zaboravlja se međutim da se prirodnjaci svake godine sastavljaju i rastavljaju od pčela. Hoću reći da uvek imaju par košnica (jer ostale izgube) i da o pčelama vrlo malo vode računa. Odnosno imaju pristup pčelarstvu lezi lebu da te jedem.

Još dok je trajala zima, postavio sam na forum slike koje pokazuju kako se topi sneg uz košnice. Takođe sam postavio slike tla ispod košnica, koje nije smrznuto i suvo je. To je ona mala količina toplote koja dolazi iz tla prekrivenog snegom i potpomaže topljenju snega uz leto. Tako da je i to jedna od „sitnica“ koja pokazuje da ne treba košnice previše odaljavati od tla i da podbacivanje nastavka ispod plodišta sa tim ciljem predstavlja suvišan posao.

Štednja hrane udaljavanjem plodišta od tla nastavcima je takođe vrlo diskutabilna. Ako je leto pokriveno snegom, pitanje je do koje će mere topao vazduh zadržati tu toplotu prolazeći kroz taj podbačeni nastavak, u kojoj meri će topiti sneg ispred leta i koliko će se kondezovati vlaga iz njega po tom podbačenom telu. Hoće li se dobiti suprotno od očekivanog: umesto koristi imaćemo štetu koja nastaje zadržavanjem viška vlage i kasnije pojavom plesni.
U vetrovitim predelima bi se moglo prilagoditi leto tim uslovima. Ako neko misli da će sa jednim nastavkom sprečiti nepoželjno dejstvo vetra, neka skine ulazna vrata na kući (sobna vrata treba zatvoriti, naravno :D i neka uživa 8)). Pčele će očigledno potrošiti nešto više hrane u uslovima jakih vetrova. Ali neće rano krenuti sa leglom u nevreme, tako da neće biti neke veće štete. Jednostavno se ostavi nešto više hrane.

Kada sam naveo američku literaturu, treba znati da mi imamo pčele koje su prilagođene uslovima u kojima žive. Brojnost pčela koje ulaze u zimu je bitna. Italijanska rasa je brojnija. Bilo bi neugodno ostaviti puno pčela u jednom nastavku LR. Poznato je koji su problemi vrlo jakih društava u malom prostoru. U istom članku  (koliko se sećam napisao ga je M. Opačić i objavljen je u Pčelaru 1989 godine) se govori i obavijanju košnica ter papirom i sl. Na kraju je ispalo da je to i suvišno i štetno, a najblaže rečeno nepotreban i suvišan posao.

Ako sam pisao da je vrlo nepovoljno zimovanje pčela samo na medu (bez praznog saća na kojem će pčele uspostaviti klube) treba znati da se to teško postiže u stvarnim uslovima. Može se napraviti samo veštački. Kada su u pitanju društva koja su sve vreme u prostoru jednog LR nastavka, do ovoga je vrlo teško doći. To se može videti kad u hranilicama ostane sirup ili čak i med. Takođe se to vidi i u dobroj paši. Pčele koje nemaju mesta i trenutno su popunile raspoloživi prostor se hvataju u bradu i kreću da rade tek kad naprave mesta. Tome doprinosi i postojanje legla. Način na koji najviše volim da zazimim (i najsigurniji je po opšte stanje društva tokom zime) je sa polumedištem dole i LR nastavkom gore. Samo ovo nema veze sa mikroklimom, kao što sam napisao, već je najveći deo legla u tom polumedištu. Tako da osnovna namera nije uticaj na mikroklimu nego samo normalno stanje društva.

Hoće li se pčele „prehladiti“ ili smrznuti? Hoće, ako nemaju dovoljno meda. Taj med nije izolator, kao što neuki tumače. On samo doprinosi opštem stanju kojem se pčela prilagodila. I energetsko je „gorivo“. Ali džaba to „gorivo“ ako nema dovoljno pčela. Tada se pčele stvarno smrznu. Slaba je temperaturna razlika koja omogućava odvođenje vlažnog vazduha kada postoji nastavak ispod klubeta - gnezda. Taj vlažni vazduh je najštetniji ako ga ima u ogromnim količinama. Ono što sam ja zapazio je taj vlažni vazduh pre napusti košnicu ako je gnezdo bliže letu. Veća je temperaturna razlika i difuzija je izraženija.

Kada navodim (a to često radim), „gnezdo bliže letu“ (ili klube), treba ozbiljno uzeti u obzir i grabež. Ako se uzdate u ono što je jedan od majstora napisao na zvaničnom forumu Saveza, a to je da pčele zaborave da su učestvovale u grabeži, ja sam jasno napisao da to nije tačno. Pčele pamte skoro sve oblike „dresure“, a najviše onu dresuru koja je povezana sa izvorom osnovnih potrebština, a to je hrana i voda. Možete imati grabež na svom pčelinjaku, a da je ne primetite. Teorije o tihoj grabeži su mi nepouzdane. Kao pčela moli i pregovara sa stražaricama da im mazne nešto hrane. Valjda se uzima u obzir da je ovo Srbija i da možeš svakog podmititi :D :D. Onda se pojave one poštene koje je češkaju po stomaku i onda ona vrati uzeto. Ta aj’te, molim vas :P. Tiha grabež se najčešće dešava u jesen ili tokom jačih otopljenja zimi i u rano proleće, dok se ne pojavi jača polenska ili nektarna paša. Po istom principu se javi i leti, ali kod društava koja nisu u mogućnosti da brane leto, ali samo u uslovima apsolutne bespaše - to je malo teže ostvarivo, pa je uglavnom greška pčelara. Upravo je gnezdo udaljeno od leta. Nazovimo to i nesrazmerom snage društva sa letom. Ili je udaljeno ili je leto veliko. Tako da imamo mali broj stražarica na letu, jer ostale pčele moraju na različite načine da se brinu o leglu.


O suvišnom radu ne treba trošiti reči. Raditi ono što nema neku naročitu praktično korist spada u hobi radnje i to može raditi neko ko ima par košnica i veruje da to doprinosi održanju pčelinje zajednice (pri tom ne veruje da pčeli treba pomoći u uslovima bliskim elementarnoj nepogodi kada nema dovoljno kvalitetne hrane koju može uneti u košnicu). Ako tehniku po pitanju pčela prilagođava pripovedanju bez praktične vrednosti i za uzor uzme pčelinjake koji su i u ovakvim okolnostima u nešto povoljnijem položaju i imaju paše u blizini i to pozdravljam, ali prazna priča ne puni ramove medom dobrim za zimovanje. Treba pogledati malo oko sebe i videti koliko pčela ima na prezrelom voću, koliko ima medljike i sl.

PS polumedište ne podbacujem (ako tamo već nije bilo) ni kod društava koja zimuju na polumedištima. Ostavljam ih da zimuju na dva tela. Visina polumedišta koja imam je 162 mm.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: elvismujovic Avgust 06, 2012, 22:05:55
Dragane, moljac neće da napada prazno saće u nastavku ispod. Meni je to jedini razlog zašto tako držim nastavke
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: aca peric Avgust 07, 2012, 14:57:02
Kolega Dragane,hvala Vam puno na vašem trudu i postovima,uvek se dosta nauči.Inače ja na svom pčelinjaku u LR društvima kojih je sada 32, plus 10 LR rojeva od ove sezone,a i u 10 komada DB imam dosta jaka društva koja obično imaju 7,dok poneka imaju i 9 ulica pčela u kome je smešteno klube.Takođe otprilike jedna četvrtina pčela jesu italijanska ili žuta rasa a veći deo jeste kranjska rasa.Zato u sezoni imam 4 LR tela i polumedište za najjača društva.Inače moja LR polumedišta su visine 125 mm,sa ramovima visine 110 mm,dužine 390 mm,tj EV ramovi,poređani poprečno u odnosu na leto i glavno plodište.U njima se leglo javlja samo u srednja 2 do 4 rama. Što se zimovanja tiče obično nije problem, što se tiče mednih venaca u plodištu,ali 2008 g i sada jeste problem,da u plodištima nemam meda,samo leglo i polen,tj perga,u proseku 7 do 8 LR ramova,negde 9 LR ramova legla.Inače polovinom septembra do kraja septembra bih obično podizao sva LR društva na prazna polumedišta,ili na prazna LR medišta,u cilju čuvanja saća i dovoljno prostora za pčele.Kod nekih LR društava često ništa ne mora da se radi,zato što imaju klube i leglo na 2 nastavka,sa dovoljno meda u oba nastavka.Ove godine i 2008 g to nije bila situacija,pa se mora nešto preduzeti,verovatno prepakovavanje ramova sa medom polovinom septembra i dodavanje sirupa sa Nozevojem.Lično volim da prvo pčelama ostavim dovoljno meda,makar ne vrcao,kao 2008 g,tako savetuje par mojih kolega,od po 80 do 90 g.Pogače ne dodajem,a ni sirup,sem sa Nozevojem,a ranije sam sam kuvao sa žalfijom ili pelinom,ali bez alkohola,a sve u cilju zaštite pčela od nozeme.To je standardna dopuna koju u tu svrhu radim od početka,obično polovinom ili krajem septembra.Ideal kome ja težim je da uzimljavam standardno LR društvo sa plitkim polumedištem na podnjači,i sa punim plitkim polumedištem iznad LR plodišta u kome ima bar 8 do 10 kg meda u vencima.Nekako se stvari pomeraju u tom pravcu ,dok ne sakupim sredstva za prelaz na RV I EV,voleo bih da mi standardno društvo ima LR plodište i 4 do 5 polumedišta,plus 1 lr nastavak u rezervi za svaku LR košnicu u cilju Demariranja ili razrojavanja,kada poželim da razrojim društvo,ili sprečim rojev nagon podizanjem zrelog legla iznad Hanemanke,a dodavanjem SO u plodište.Evo par slika kako sad kod mene izgledaju jača društva.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Avgust 08, 2012, 20:51:58

   
PS
Moze slobodno jeo jedna preduga poruka.

Može, ali je nezgodno jer ne znam kako tumačiti onu grešku: kao još ili jao :D :D :D .

  Bio sam gladan ,a po poslednjoj poruci vidim i ti.


  Slazem se sa vecinom ovoga sto si ti napisao.Jedino jos nisam siguran  oko vlaznosti u  jednom nastavku.Primetio sam da kod rojeva imam vise vlage u toku zime (dosada sam uvek podbacivao prazan nastavak ispod plodista) zato sam broj ramova u plodistu svodio na 8-9. Koliko ramova u nastavku ostavljas u toku zime?
  Pcelama je sigurno teze da izadju na procisni let ako imaju nastavak ispod plodista,pa sam iz tog razloga pitao o postojanju gorneg leta i nacinu na koji uspostaviti kvalitetnu ventilaciju u toku kasne jeseni i zime ( proizvodna drustva su mi na dva nastavka i u vecini slucajeva je leglo skoncentrisano u 2. nastavku).
 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 08, 2012, 21:27:12
Ivo, meni je praktično da ostavim 9 ili i 8 ramova. Najčešće je to 9. to ne radim zbog vlage, već mi olakšava brzu kontrolu ili neku intervenciju u nevreme (npr. zimi). Ali to nije isključivo pravilo. Ako je neka košnica toliko “podebljala“ ramove sa medom i teško ih je vaditi kada zahladi, ne diram ih. Tada ostaje svih deset ramova.

I kod rojeva koje zazimim, način je isti. Izvadim taj deseti ili oba krajnja rama, ako je to lako uraditi. Ako treba da davim i ubijam pčele pri tom, to ne radim.

Kada je u njima med i društvo je jako, verovatno pčele prvom prilikom prikupe vlagu i iz tog dela košnice. Tada plesni nema a ni viška vlage. Slaba društva (ili tamo gde su ti ramovi bez meda na spoljnoj strani do zida, ne zalaze u taj deo košnice i vlaga se duže zadržava sa povećanom mogućnošću pojave plesni.



Gornje leto je dobra stvar i tu nema dileme. Ako je na samom vrhu nastavaka (na poklopnoj dasci i sl.), ne treba da je preveliko oko 3cm je dovoljno. Ali da može pčela proći. Ako je negde na sredini nastavka (najčešće okrugli otvor) to je dobro u toku zime. Ne samo dobro, nego bolje od leta na samom vrhu prednja strane nastavka. Ja te otvore nemam, ali to ne znači da su oni loši.

To sa leglom u drugom nastavku, tokom jeseni, ne želim da komentarišem. Ja sam protiv toga i meni je to nelogično.


PS
Ja broj'o. Sva slova su tu. Nemoj posle da bude ovo-ono :D :D :D
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Nenad Nessa Markovic Avgust 08, 2012, 22:58:27
Dragane, meni u svim kosnicama koje imaju vise od dva tela LR i RV pcele leglo sad gaje u drugom, u prvom ima jos po malo perge malo zoastalog meda i po negde jos legla koje nije izaslo ali staro, znaci matka zaleze u drugom nastavku, sta je predlog u takvim situacijama raditi sta i gde prebacivati kako svoditi, i sta vec sve treba uraditi, hvala i izvini za ovakva pitanja pocetnik se slabo razume, pa bolje da je pitanje uopsteno pa cu nesto i shvatiti, Hvala i pozdrav
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 10, 2012, 00:46:11
Nešo, odgovor ne može biti baš jednostavan. Postavlja se pitanje kakvo je saće u tom donjem nastavku (svetlije ili tamnije). Prošle godine, iako je bila isto jaka suša, pčele su radile svaki dan i bilo je nekog unosa nektara (i sl.) tako da je to uticalo na povećanje površina sa leglom. 16. avgusta sam postavio na forum SPOS-a fotografije i matica je zanosila mlad ram na kojem je bilo puno polena, ali i legla u različitim stepenima razvoja. Zanesena jaja su bila sitna i to je pokazivalo da pčele još nisu htele da odgajaju zimske pčele.

Sada je drugačije. Danas sam prvi put negde oko 14 sati čuo onaj jači huk pčela. Nešto je zamedilo snažnije. Ali društva su jako dobro snabdevena hranom i u plodištu. To je jasan znak pčelama da imaju doviljno hrane i da polako vrše pripreme za zimu.

Na slici su dva rama izrazito različite starosti saća. Ova su u samom središtu plodišnog (prvog nastavka). Vidi se koliko je to prenatrpano polenom. Zato nije svejedno kakvo je saće u tim donjim nastavcima kod tebe. Ako su ramovi sa novim saćem, teško da će ih pčele nameniti za leglo. Tvoja društva su težište delanja prebacila u gornji nastavak, jer postoje dve mogućnosti: ili su isuviše slaba ili nemaju značajne količine hrane.
Sada je malo verovatno da će se stanje bitno popraviti i da će pčele same usmeriti maticu u prvi nastavak. u proleće bi to bilo normalno. Sada je malo verovatno. I da se poveća unos hrane (ili prirodnim putem ili prihranom), najverovatnije da bi pčele samo smanjivale površinu sa leglom.

Trebalo bi da spustiš u prvi nastavak dva rama sa leglom, na kojima su najtanji venci meda i da između njih ubaciš jedan ili dva tamnija rama. Praktično bi gnezdo bilo presloženo po vertikali. Za to još nije kasno. Uz to ide svakodnevna prihrana. To bi bilo nekih pola litre sirupa dnevno.

U gornjem nastavku ne premestaš ramove, nego samo približiš tako da po bokovima ostane mesto za dva prazna rama. Tu staviš dva prazna (svetlija rama) na čije mesto si ubacio ramove sa leglom.

Ovo sam napisao sa pretpostavkom da društvo liči na nešto (da nije slabo). Ako je slabo svedi ga samo na jedan nastavak ako je LR košnica u pitanju.


PS
Nešo, izvini što sam malo kasnio sa odgovorom...
Samo mi se čini da su ti društva na više od dva nastavka i da, naravno nemaju matičnu rešetku. Nije mi jasno zašto su na više od dva nastavka i šta je u trećem nastavku? Ako je tako, pretpostavljam da je u trećem sve med ili nije? Napiši kakvo je tačno stanje.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Avgust 10, 2012, 21:48:02


PS
Ja broj'o. Sva slova su tu. Nemoj posle da bude ovo-ono :D :D :D

. Neko pročita, PEREPIŠE (copy-paste, kako npr. radi srpski supermen kada drpa tuđe tekstove), a ne razume šta tu piše.


Poz z z Sole.

 

 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 25, 2012, 16:16:41
Da, Ivane, dese se greške pri pisanju. Ja naravno koristim copy-paste kada preslažem tekst i bude grešaka i „smaže“ se i po neko slovo. Lakše je prekopirati tuđ tekst: tada praktično nema grešaka. Moraću tako da radim ubuduće. Ali to nije tema i ne zaslužuje pažnju :D.


18 jula sam napisao preporuku da pčelama treba pripremiti početne zalihe zatvorenog meda za zimnicu (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg18504#msg18504). Nisam preporučio koje su to količine, jer to moraju da odluče pčelari koji znaju ima li nekog unosa nektara kod njih (inače niko nije ni pitao koje bi to količine bile). Ali, bitno je da sm napisao da to trebaju biti količine koje dovode do toga da se formira deo zaliha sa zatvorenim medom. Do ovog vremena bi se stvorile vrlo dobre zalihe i da je košnica bila potpuno prazana.

U međuvremenu pčele pojačavaju unos polena, što je osnova za dobru pripremu zimskih pčela.

Ovo pišem, jer sada ima preporuka da se nikako ne daju manji obroci u prihrani. Ako je neko poslušao moju raniju preporuku (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg18504#msg18504), koja je po svim pokazateljima ispravna, sada upravo treba prihranjivati manjim obrocima. Razlog je jednostavan. Kada pčele nemaju neki značajni unos nektara (i sl.) spolja (a uglavnom u mnogim područjima nemaju) leglo neće biti velikih površina. I može se primetiti da se prostor iz kojeg se legu mlade pčele popunjava sa nešto meda i polenom. To je slučaj kod mene. Društva koja prihranjujem imaju nešto veće leglo, ali je i ono okruženo polenom i to nisu neke prevelike površine (legla).

Kada postoje povoljne zalihe, ide se sa manjim obrocima da bi se unelo više polena, da se smanjeno gnezdo ne pretrpa još više i da pčele dobro prerade taj dodati sirup. Male količine ih neće preopteretiti, a bolje je imati tokom zime pravilno i potpuno prerađen sirup.

Sve dok ima legla, pčele imaju taj snažan osećaj da moraju donositi nektar iz prirode, jer im je još potreban. Besciljno traganje za nektarom slabi pčele. Tako dolazi do „nestajanja“ pčela. Nisu one nestale, nego su to još uvek letnje pčele. Čak i kada je svo leglo „zimsko“ (započeto iz krupnih jaja i hranjeno najbolje koliko to uslovi dozvoljavaju), neće to biti zimske pčele ako u košnici ima malo hrane i praznog prostora, koji upućuje pčele na rad. Pčele poseduju mehanizam da „odrede“ zimske pčele, naizgled naprečac, ali ako imaju dobre uslove za to.
Umereno male količine sirupa stvaraju osećaj unesenog nektara, jer ga pčele prerađuju. Do neke mere se može uticati da se pčele uzalud ne satiru po okolini i da se više posvete polenu.

Ko nije do sada pripremio bar 70% zimnice, bolje je da se spremi da spoji neka društva, nego da ih još optereti preradom ogromnih količina sirupa. Kažem 70%, jer to podrazumeva bogatije bokove i u krajnjem slučaju ostavlja mogućnost da kasnije ukloni dva-tri srednja rama. Obično na njima ne bude ni puno polena, jer pčele tu ostavljaju prazan prostor za klube. Bočni ramovi se pomeraju ka sredini i tako se dobija prostor koji je dobar za zimovanje: ima deblje vence u sredini i ima prostora za početni položaj klubeta. Nadalje se može dodati još sirupa i to opet u umereno malim količinama (ja uvek koristim posudu- džezvu u koju staje 0,45 l sirupa; mada ponekima dajem samo 0,1-0,2 l).

Napisano se uglavnom može odnositi na košnicu sa jednim nastavkom. Ništa se ne menja kada je košnica sa dva nastavka. Ako je pripremljen veliki deo zaliha u drugom nastavku, tu ima i nešto legla u središnjim ramovima. Stalni dotok sirupa navodi pčele da i dalje skladište prerađeni sirup u gornje telo, a da troše venčiće meda iz središnjih donjih ramova. To kasnije omogućava da se klube odmah formira sa zahvatanjem drugog nastavka. Takođe, pčele hoće da premeštaju deo meda oko legla iz gornjeg nastavka u donji nastavak kada unos stane (ne bih da linkujem ako ne moram, jer je to skoro zaključio jedan „stručnjak“ u priči kako sa ubio Rodnu Voju, a to sam već linkovao ranije). Tada klube može trajno ostati u tom delu.

Zato mislim da uopšte nije nepravilno hraniti umereno malim obrocima ako je najveći deo zimnice pripremljen. Ako nije bolje je razmišljati o spajanju.

PS
Kod mene je u stalnom (ili privremenom) prihranjivanju oko 35 društava. Razlozi su druge prirode: imalo je previše hrane i u plodištima i sada to treba malo uravnotežiti (leglo, polen i zalihe meda). Inače je primetna razlika u unošenju polena kod društava koja se prihranjuju i kod onih koje do sada nisam pogledao (moram skinuti po još jedno polumedište meda).
Inače, pčele se puno zadržavaju na raspuklom voću i to govori koliko je "paša" jaka.
Takođe pčele ne idu na trule plodove kako je jedan @ "lik" gebelsovski izvrtao moje pisanje (http://spos.info/forum/index.php?topic=17620.msg331373#msg331373), kao i obično.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Radovic Dragan Avgust 26, 2012, 13:44:51
ovo sam nasao na netu ,..trule breskve:

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Avgust 26, 2012, 22:29:09


Napisano se uglavnom može odnositi na košnicu sa jednim nastavkom. Ništa se ne menja kada je košnica sa dva nastavka. Ako je pripremljen veliki deo zaliha u drugom nastavku, tu ima i nešto legla u središnjim ramovima. Stalni dotok sirupa navodi pčele da i dalje skladište prerađeni sirup u gornje telo, a da troše venčiće meda iz središnjih donjih ramova. To kasnije omogućava da se klube odmah formira sa zahvatanjem drugog nastavka. Takođe, pčele hoće da premeštaju deo meda oko legla iz gornjeg nastavka u donji nastavak kada unos stane (ne bih da linkujem ako ne moram, jer je to skoro zaključio jedan „stručnjak“ u priči kako sa ubio Rodnu Voju, a to sam već linkovao ranije). Tada klube može trajno ostati u tom delu.

  Pregledao sam nekoliko kosnica pre 4 dana,ne detaljno zbog velike vrucine, u drugom nastavku su ramovi puni meda,legla nema.Med u sredisnjim ramovima nije zatvoren samo u donjem delu rama blizu satonose. Sta raditi kod ovih drustava ,premestiti deo legla u drugi nastavak( centralne ili krajnje na kojima ima polena) ili nista ne dirati?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 27, 2012, 00:37:06
Verovatno si pogrešno napisao, pa pretpostavljam da je med zatvoren na gotovo celoj površini rama, osim na donjem delu rama (do donje letvice).
Med u sredisnjim ramovima nije zatvoren samo u donjem delu rama blizu satonose.

Ne znam koliko je to nepoklopljenog meda površinski (a to je jako bitno, jer čisto sumnjam da će pčele uopšte poklopiti taj med). A takođe, ne znam šta ima u donjem nastavku. Ima li legla, koliko je leglo, koliko ima hrane i ima li zatvorenog meda u središnjim ramovima gde je leglo (ili gde je bilo leglo). Ako je previše hrane, mora se presložiti a naročito ako su venci meda zatvoreni. Tada se u sredinu drugog nastavka podigne dva rama koji imaju nešto više meda u zadnjem delu i venac u prednjem. Ako nemam izbora, podignem dva rama gde ima meda samo u zadnjem delu, a napred praktično nema meda u vencu.

Inače, nije loše kada je deo meda pri donjoj letvici otvoren. Pčele će prvo njega utrošiti i deo klubeta će odmah biti u drugom nastavku. Najčešće ga premestaju oko klubeta, jer čim zahladi, teže da se gnezdo pokrene naviše.
Nisam baš za to da se ubace ramovi sa polenom u sredinu gde bi bio prostor u kojem se obrazuje klube. Pčelama više odgovara da to bude prazno saće.

Inače, ako je u donjem nastavku med bočno, a u vencima uglavnom otvoren, ne diram ništa. Pčele to potroše na još jedan naraštaj zimskih pčela (ili čak dva, što zavisi od uslova). Ali ipak pratim položaj klubeta. To su oni zimski, kratki i brzi pregledi negde pošetkom januara i po hladnom vremenu(oko nule ili ili par stepeni ispod nule) odizanjem poklopne daske utvrdim gde je klube. Ako je toplije, klube se raširi i vidi se da je trećina ili možda i pola klubeta u drugom nastavku. Čim zahladi, povlače se u donji nastavak. Tako da su procene o položaju klubeta na nekih desetak stepeni u plusu nesigurne.

Nije dobro podizati ramove sa leglom u drugi nastavak, tako da se gnezdo podeli (npr tri rama dole a dva gore). Pčele u jednom momentu napuste deo donjeg legla i ono je uzalud hranjeno. Mogu se videti ćelije poklopljenog legla ili mlade pčele koje su pokušale da otvore poklopac i nisu uspele, jer se prehlade. Sada je kasno za podizanje dela legla u gornji nastavak, osim ako same pčele nisu tako oblikovale gnezdo. Ali tada nema venaca sa medom u donjim ramovima sa leglom i to je normalno.


PS
Inače, deo poruke koji si citirao, govori o situaciji koja se dešava uglavnom kod društava koja nisu naročito jaka. To je ono što sam više puta pisao i pokazuje nameru pčela da u predzimskom dobu budu bliže letu, kada ih mogu ugroziti pljačkaši (ose ili tuđice). Tada i prebacuju med u ramove na kojima je bilo leglo, i time se udaljajavaju od gornjeg nastavka. Jako društvo staje sa leglom, iskoristi određeno vreme da unese što više polena, koji obično skladišti po bokovima i tako, praktično stvara „zidove“ koji usmeravaju klube na gore. Jer ono bez problema štiti prostor na ulazu u košnicu.

Odgovor je opšti, a detaljnije bi bilo kada bih znao one podatke o stanju u prvom nastavku i naravno snazi društva.



Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 27, 2012, 23:14:21
Evo, nisam imao više vremena i fotografisao sam samo na brzinu, kako bi trebalo da izgledaju ramovi u središnjem delu gornjeg nastavka u LR košnici, pripremljenog za zimu.

Dovoljno je u sredini imati tri ovakva rama i da pčele lako prelaze sa klubetom gore.

Ne moraju biti baš stari, kao ram na SL 3, ali sam morao da ga pridodam uhvaćenom roju, jer nisam imao ništa bolje spremno. Kasnije je roj pridružen društvu i napravljeno je dvomatično društvo. Ne volim takve ramove nešto, ali ih pčele vole. Bitan je zbog količine i raporeda hrane u njemu. Mogu biti i ovakva tri-četiri (ili više, ako nema punijih) u središtu gornjeg nastavka, da pčele uspešno prezime.

Ja najviše volim kada u sredini ima dva-tri rama sa nešto otvorenog meda u prednjem delu, a da su ostali baš puni sa zatvorenim medom.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 11, 2012, 22:33:26
Puno društava prekida leglo, jer unos nektara odavno stao, a već i polena nema (ili ima vrlo malo). Normalno je da pčele prekidaju odgoj legla. U nekim društvima se može primetiti da perge u ramovima ima vrlo malo ili nikako. Perga je potrošena na leglo i sigurno je da su i pčele koje se pripremaju za zimu takođe potrošile preostale količine. Legla uglavnom ima u društvima gde ima i praznijih ramova u košnici (ili praznog prostora),  jer nema razlike u prestanku odgoja legla kod društava sa mladim ili starim maticama.

Prekid odgoja legla krajem ovog leta nije kao i nekih ranijih godina. Do sada je uvek bilo nekih mogućnosti da se odgaji još jedan naraštaj zimskih pčela i popune zalihe polena. Ovog puta ne vidim da se to može očekivati. I ako se desi, pčele mogu ponovo započeti sa leglom. Ali će verovatno to da se desi (ako se desi) kasno u jesen. Imali smo prilike da vidimo nekoliko ramova sa leglom i u decembru.

Ovaj prekid legla bi mogao biti iskorišten da se izvrši jedan tretman sredstvom na bazi amitraza. I prošle godine sam uputio sličnu preporuku, ali je to tako “toplo” dočekano, kao da sam preporučio sumporne trake i gušenje društava. (http://spos.info/forum/index.php?topic=2466.msg231109#msg231109) Nikada mi nije bila jasna takva reakcija. Ovde se ne radi o preporuci bezbroj tretmana tokom godine (što inače preporučuju i rade), već o jednom ili najviše dva tretmana, kada su kočnice bez medišnih nastavaka. Ne verujem da se košnica može toliko zagaditi i zatrovati kao kada se to radi učestalo tokom godine (ili čak i pri oduzimanju i vrcanju meda).

Vreme tretiranja se određuje prema uslovima u svom okruženju (prisustvo ili odsustvo legla na svom pčelinjaku).

Čekanje oksalne se može odužiti, a preostala varoa ne miruje. Nije dobro da oštećuje pčele i da, u slučaju pojave novog legla uđe u to leglo.

Ovde se ne radi o nekom neopoverenju u sredstvo kojim se tretira i o nekakvim proverama i ostalim glupostima, kako “celogodišnji trovači” to tumače. Stvar je daleko prostija i ovo preporučujem, jer nema ni jednog sredstva koje može oboriti svu varou, što zbog mehanizma dejstva (prirode korišćenog sredstva), načina tretiranja, vremenskih uslova kada je tretman vršen itd itd...

PS

Večeras sam fotografisao pojavu koja zbunjuje početnike. To su “fleke” koje neiskusnima mogu ličiti na posledice grabeži ili čak i pojave nozeme. Nije ništa od toga: to je propolis. I može ga biti po celoj podnjači, a ne samo na letu. Takođe se može videti i na limenim uvlakama. Nije ništa nenormalno i mislim da je to zbog velikih vrućina i vrste propolisa.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 05, 2012, 13:18:56
Poslednjih desetak dana je ponovo došlo do pojave legla u društvima u kojima ga više nije bilo. U prethodnoj poruci sam savetovao kolege (i one koji ne koriste sredstva na bazi amitraza) da jednim tretmanom obore veliki deo zaostalih varoa. Sada se vidi koliko je to bitno.


Posledica ponovne pojave legla ne mora biti, ako su društva spremna za zimu: oboren najveći deo varoe i imaju dovoljno hrane. Pojava legla u ovo vreme je sasvim normalna stvar (kao što je bio i rani prekid legla normalna stvar). Sve zavisi šta se dešava u prirodi i ima li unosa. Da je bilo nekog unosa, ne bi ni bilo prekida legla, jer je i dalje toplo i pčele bi radile.

Kažem, ne mora biti posledica jer to su zimske pčele i potrebne su društvu. Količina zimskih pčela će se uvećati (pogledati tabelu na slici) (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=895.msg15248#msg15248). I može se reći da je to dobro. Pčelinje društvo određuje zimske pčele i ništa nenormalno se ne dešava i nema slabljenja. Deo pčela koje su određene kao letnje (kratkovečne) pčele se ionako gubi.

Moguće loše posledice su povećanje broja varoa (ako je tretman bio loš), i slabljenje društva jer će i izležene pčele biti dobrim delom oštećene (ne moraju biti oštećene tako da se to vidi), a varoa će nastaviti parazitiranje po izlasku iz legla na drugim pčelama, ali sada u većem broju.

Drugo što može biti loše je utrošak hrane na središnjim ramovima. Ako je unos vrlo slab, trošiće se zalihe i smanjiti količina hrane na središnjim ramovima, koja je najbitnija za prezimljavanje. Sa gledišta ponašanja pčela se može primetiti da pčele premestaju hranu sa periferije u središnje ramove. To je upravo najizraženije kada dođe do prekida legla. Kada se leglo ponovo pojavi, ta hrana se može trošiti na odgajanje, jer se uglavnom radi o nepoklopljenom medu. U jednoj uobičajenoj situaciji sa postepenim prekidom legla i postepenim padom temperatura, neko veće prenošenje meda ka središnjim ramovima se ne može primetiti jer pčele tada jako smanjuju sve aktivnosti. Ovoga puta smo imali toplo vreme sa gotovo nikakvom ponudom pčelinje paše iz prirode i pčele su bile radno raspoložene, ali najviše u samoj košnici. Središnji deo je prilično popunjen neotlklopljenim medom koji je očigledno prenesen sa perifernih ramova (opisujem stanje koje sam zatekao pogledavši nekoliko društava). Ako budem u situaciji da fotografišem, i time bolje „dokumentujem“ ovo o čemu pišem, to ću uraditi kada dođem kući sa posla (mada to nije sigurno, jer mi je fotoaparat u kvaru).

Ako je unos jako dosta slabiji od potrošnje, a samo dosadašnje stanje hrane u središnjim ramovima je već kritično, treba biti spreman da se uklone neki od tih ramova sa malo hrane ili kasnije sledi pogača (kao lošiji izbor). Ja to obavljam vrlo kasno i to u decembru ili januaru, zavisno od društva do društva i količine hrane u tim ramovima. Ovo toplo vreme treba iskoristiti da se utvrdi stanje društava i hrane i to naročito u središnjem delu. Prvi deo pripreme za kasnije uklanjanje središnjih ramova (ako se to mora) je vađenje jednog rama, da se kasnije laše uradi posao, jer su ramovi prilično ulepljeni propolisom i biće teško kasnije izvaditi bilo koji ram. Mogu se i prihranjivati društva i to bi najbolje bilo raditi medom ili medom sa šećernim sirupom (o oba slučaja biti vrlo oprezan pri hranjenju). Moguća je i prihrana samo šećernim sirupom, ali s obzirom na datum, ovo neću savetovati.

U društvima sa dva nastavka i eventualnim viškom hrane u prvom nastavku, ovo može biti i dobro: pčele će trošiti hranu i time će biti olakšan prelazak klubeta u drugi nastavak (slučaj na mom pčelinjaku u većini društava; mada ima i onih kod kojih će neki zahvat biti neophodan). Takođe u društvima koja zimuju na dva nastavka i imaju puno meda u drugom nastavku, a unos je obilan, može doći do toga da se deo meda trajno zadrži u donjem nastavku. Klube može trajno ostati u toku zime u donjem nastavku.


PS
Ne treba se oslanjati na preporuku (pročitao sam je na forumu...) kako se lako stekne iskustvo da i početnik odizanjem košnice može proceniti kolika je zimnica. Može se proceniti težina ali ne i RASPORED HRANE.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: aca peric Oktobar 17, 2012, 12:57:46
Pozdrav kolega Dragane i ostali kolege.
Hvala Vam na još jednom prilogu sa aktuelnim prikazom stanja sada na LR košnicama.Ja sam pred ovu kišu proverio nekoliko LR najjačih društava gde je plodište na podnjači i nakon intervencije polovinom septembra sa par litara gustog sirupa.Stanje je bilo da su pčele skoncentrisane dole u plodištu i da poneke imaju ceo srednji ram ispunjen poklopljenim leglom.Na ostalim ramovima ima perge,bar na po 5 ramova,u proseku po 1 do 2 decimetra kvadratna.Sav prerađeni gusti sirup sa nozevojem je u ovih mesec dana od dolivanja nestao i dole imaju svega 1 do 2 bočna rama sa ne više od 3 kg poklopljenog meda ukupno.Pošto u gornjem nastavku imaju bar po 15tak do 20 kg poklopljenog meda,ali na hladnom saću uglavnom sa širokim medišnim ćelijama i nešto malo zaleganog trutovskog saća,siguran sam da se ta društva neće odlučiti da skroz pređu u gornji nastavak.Zato sam im dole pojačao i levo i desno bočno sa po jednim punim LR ramom poklopljenog meda,a iznad centralnih 6 ramova sam u gornjem nastavku skoncentrisao ramove sa poklopljenim medom.Pratiću situaciju,pa ako se početkom novembra ne smeste tako da imaju deo klubeta u drugom nastavku zakačenim za srednje ramove sa medom,ja ću im dodati iz rezerve isečeno poklopljeno saće sa bagremovim medom iz EV ramovima direktno iznad plodišnih ramova u prvom nastavku,popreko,kao da dodajem pogaču,tako da mogu da cirkulišu i bočno do krajnjih ramova u donjem nastavku,a i da iznad sebe direktno imaju po 3 do 4 kg bagremovog meda u poklopljenom saću.Očekujem da na ovaj način mogu da izguraju do kraja zime,bez potreba da otvaram košnice i radim bilo šta.Pogače ne želim da dodajem društvima,a rojevima ću dodati šećernomedne pogače sa nozevojem koje sam pravim,ali tek oko 10 marta.Verujem da rojevi mogu da izguraju do tada pošto imaju u proseku sada po  12tak do 14 kg  poklopljenog meda,ali kao vence i na plodišnim ramovima,jer su rojevi samo u jednom LR nastavku.Naravno većina LR društava ima medne vence i na plodišnim ramovima,kao i sva DB društva,ali ko što rekoh nekolicina uglavnom najjačih društava nemaju uopšte vence u plodištu.Videćemo situaciju početkom novembra,pa u skladu sa time ide intervencija.
Nadam se da većina kolega koja ima LR košnice ima dovoljno meda u oba nastavka.Kod nas nema suncokreta koji medi,tokom leta je bilo samo unosa medljike,a pošto je suša sve spalila,već od druge polovine avgusta nema ni medljike ni bilo čega.Ovde nema astera uopšte a ni neke jesenje livadske paše korova,koja se ponekad javi ali ne u sušnim godinama. A i to medljike što je bilo je uglavnom već potrošeno ili ima još po koje kilo,pa uglavnom zimuju na medu sakupljenom tokom juna što je dobro,koji sam ima naravno ostavio.Sve u svemu ovo je jako izazovna godina za stacionarne pčelare ovog kraja,kao što je bila sušna i teška 2008 god kad nije bilo uopšte bagrema,a suša odnela sav prinos tokom leta.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Oktobar 18, 2012, 00:21:09
Kolega Aco, sad ste me zabrinuli za ove zajednice u LR košnicama sa plodišnim ramovima bez mednog venca.
Mislim da to i nije najsrećniji način zazimljavanja. Možda će i biti sve u redu ako bude neka normalna zima  ali se bojim neprilika. Lično ne bih imao hrabrosti da ih tako ostavim.
Tamo gde je staro to jest tamno saće gde je izašlo poslednje jesenje legle tamo bi trebalo da se nalazi i hrana za zimovanje.
Verujem da će pčele ako bude toplog vremena prebaciti jedan deo meda sa krajnjih ramova u medne vence u srednje plodišne tamnije ramove.

U svakom slučaju želim Vam uspešno zimovanje.

Pozdrav svima......
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 18, 2012, 08:16:51
Vojo, u ovoj poruci imamo fotografija sličnog stanja u košnici: dole središnji ramovi tamni i bez trunke hrane (samo leglo) i u drugom nastavku puni ramovi meda bez ležišta za klube. Samo na bočnim ramovima u prvom nastavku je bilo nešto meda u poklopljenim vencima. (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg9559#msg9559)
Da nisam tretirao timolom (vidi se na fotografijama) i sklanjao matičnu rešetku, ništa ne bih menjao. A promena zatečenog stanja je bila ta što sam u središnji deo gornjeg nastavka ubacio dva rama puna NEPOKLOPLJENOG meda. I nije bilo nekog zabrinjavajućeg prebacivanja meda u plodište.

Pre onog jakog zahlađenja koje je započelo negde oko 24 januara, pčela je bilo do poklopne daske u drugom nastavku. Ovo društvo nisam više pogledao do voćne paše.

Po meni je bitno da su središnji ramovi u plodištu bez previše trutovskih ćelija u gornjem delu rama. Sada će prebacivanja hrane biti sve manje. Ipak su noći već hladnije i pčele su već usporene. Prebacivanje meda je opasno ako već postoje zatvoreni venci meda u plodištu. Juče sam našao takav slučaj. Greškom mi je ostala matična rešetka na košnici ovako dugo (nisam je skinuo zbog tretmana timolom, a kasnije sam jednostavno prevideo). Ovo društvo spada u grupu onih koje ću češće pogledati tamo negde u decembru i januaru. Inače je imalo previše hrane u plodištu, a rešetka je doprinela tome da još prebace hrane i naprave mesto za klube u prvom nastavku.

U suprotnom, tamo gde su ramovi u plodištu bez venaca i sa vrlo malo hrane, to što sada pčele prebace se brzo utroši i klube mora gore za hranom.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: aca peric Oktobar 19, 2012, 09:10:00
Kolega Vojo i kolega Dragane mnogo Vam hvala na Vašim savetima i svemu.Imaću u vidu ozbiljno i ovaj predlog kolega Dragana sa otklapanjem meda u gornjem nastavku u odgovarajućem momentu.Inače moji centralni ramovi su baš radiličko tamnobraon saće bez trutovskih ćelija.Zato se nadam da će možda da se uhvate kao klube jednim delom u gornjem nastavku a polovina ili više klubeta u gornjem delu donjeg plodišnog nastavka u zoni gde ima i perge i radiličkog saća.Ako bude tako to je jako dobro kad je već ovakva situacija.Inače iznad nekih od ovih društava je EV prelazni nastavak pun meda,oko 11 do 12 kg ukupno,a on direktno naleže na satonoše plodišta i ramovi su poprečni na plodišne ramove.Nadam se da će kod njih biti manji problem i da će se sigurno uhvatiti klube i za polunastavak,tako da zauzima oba nastavka,plus u donjem imaju i levo i desno po 5 do 6 kg poklopljenog meda.Ali središnjih 5 ramova su bukvalno suvi,uz uglavnom po 1 srednji ceo ram pun još uvek poklopljenog legla.Međutim ako se početkom novembra ne desi da se uhvate i za gornji nastavak,videću da možda napravim ovu meru što predlaže kolega Dragan,ili da im sam već tada dodam popreko kao pogaču EV saće sa poklopljenim bagremovim medom direktno iznad plodišnog nastavka.Imam par tankih dodataka odoko 3 cm širine,tako da će iznad njih biti gornje medište.Uostalom polovinom januara će sigurno već pojesti sav med iz tako dodatih EV ramova,pa mogu da ih tada sklonim i opet direktno iznad stavim gornje medište sa otvorena 2 rama kao što predlaže kolega Dragan.U svakom slučaju pažljivo ću pratiti dešavanja kod tih društava u narednom periodu.Hvala Vam još jednom,veliki pozdrav Vama i Vašim porodicama,kolega Aca
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 19, 2012, 12:04:30


Ima i još nešto što bih dodao kao primedbu na Acinu nameru da stavlja saće sa medom na satonoše donjeg nastavka (plodišta), da bi naveo pčele da prelaze u gornji nastavak. Uglavnom ne prelaze, ako su imale uslove da naprave klube dole. Ne pišem napamet, odavno sam to pokušavao i nije uspevalo nikada.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: aca peric Oktobar 19, 2012, 13:21:28
Kolega Dragane hvala Vam na ovoj ispravci i savetu.Moraću da malo prekopam da vidim gde ima još nepoklopljenog meda,pa da im to stavim u sredinu gornjeg tela.U najavi je jako hladna zima nakon suve i tople jeseni.Pre nego što do toga dođe moram nešto preduzeti u društvima gde početkom novembra pčele same već ne posednu i gornji nastavak,ili daj Bože same skroz pređu potpuno gore.Ne verujem da će se to desiti,jer ko što rekoh najkvalitetnije radiličko saće je srednjih 7 ramova u donjem nastavku i oni su bez meda kod mojih najjačih LR društava,u pitanju je bar jedno 8 društava.Ko što spomenuh 3 od njih imaju iznad plodišta EV polunastavke pune meda koji bukvalno naležu na plodište donjom letvicom na ramovima,namerno imam nešto polunastavaka gde donje letvice ramova par mm štrče i ulaze praktično do gornje ivice satonoša donjeg tela.Ali zato su mi ovih 5 sa LR telima i gore i tu je problem,jer je med na uglavnom medišnom,mladom hladnom saću gore,a pčele su dole pojele i gotovo sve,uključujući i dodata oko 3 l gustog sirupa početkom septembra.Jednostavno su predugo bile bez unosa,praktično avgust,septembar,sad oktobar ništa.Ovde čak nije bilo ni voća,kod mene je 50 stabala jabuka dalo 5 kg jabuka ukupno bukvalno.Trešanja nije bilo uopšte,5,6 stabala breskve,dalo je 10 breskvi ukupno.Hladna zima i jako hladno proleće,pa hladno vreme u maju je bukvalno odnelo 95 i više procenata svog voćnog prinosa.Kod nas stvarno kad omane bagrem,što se desilo i 2008 i ove godine,naravno povremeno i ranije,onda je veliki problem za pčelare.Usput 2008 su u našem regionu pčelinjaci mnogih pčelara bili desetkovani i prepolovljeni.Mene je izvuklo oko 2 ha helde koju sam tada imao.Nažalost ove nisam uspeo da posejem ništa i sada jeste teskobna situacija,za jedan broj društava.Naravno ni sa drugim društvima nije sjajno jer jedan broj njih ima samo po 15tak kg meda,poklopljenog,ali je bolje raspoređen jer su ga rasporedile u plodištima,jer su slabija,a gornje telo u LRu kod njih ima jako malo meda,par kg,dok ova jača su gornja tela dobro napunila,bilo je i viška medljike i u 3 nastavku što sam izvrcao,ali je plodište zato presušilo.No nadam se da ću uspeti da nađem neko rešenje koje će omogućiti da preguraju tešku zimu koja je već u najavi,kažu oko - 30 c.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 19, 2012, 13:57:46
Aco, tražio sam ispravku moje poruke radi tačnosti onoga što sam uradio. Nije mi bila namera da pčelare navodim na jedan malo veći posao, sada kad može biti i malo neugodno zbog mogućnosti grabeži.

Ti možeš ako već imaš nameru da na dva-tri srednja rama otklopiš nešto meda. Ali tu verovatno već ima toliko koliko bi trebalo otklopi. To bi bilo oko 15cm i 5 cm u visinu. Otklopiti, a ne izgrebati. Pčele mogu delom izgrebanog voska ponovo poklopiti dosta tog meda.

Mada po onome kako si opisao, mislim da imaš većinu uslova da se pčele prebace u gornji nastvak. Može biti i neuspeha i to u dva slučaja:

-   Ako su ti ramovi u tom „međunastavku“ devičanski
-   I ako je leto malo.
   
Razumeo sam da imaš LR telo kao plodište, zatim jedno plitko telo sa medom i LR kao medište (buduće plodište).

Pčele mogu u toplijem delu zime otklapati med iz devičanskih ramova plitkog tela (EKO) i skladištiti ga u tamnije ramove donjeg nastavka. Ako se desi da kao prethodnih godina bude topliji prvi deo zime i pojavi se leglo u decembru i januaru, u prvom nastavku, tada se teže sređuju stvari.

Malo leto navodi pčele da klube bude bliže letu. Imaćeš previše prostora iznad plodišta gde će biti i puno vlažnog vazduha koji ipak ne prija pčelama. Zato se klube više zadržava u donjem nastavku. Nekada se klube u tolikom prostoru zna podeliti tako da deo pčela napravi manje klube ispod same poklopne daske.

Ja bih to uradio malo drugačije (naravno, nije obavezujuće-iznosim samo svoje viđenje).
Sva ta plitka tela bih sklonio ili podigao iznad poklopne daske. Ako se plašiš da imaš nedovoljno hrane (ili što je još gore, lošije raspoređene), trebalo bi napraviti pregradu u gornjem nastavku i svesti ga na 6-7 najpunijih ramova (dva tri srednja bi trebala imati manje ležište za klube). U donjem se bočno stavi po dva rama sa hranom i sredina ostavi bez hrane. Kada se tokom zime klube prebaci u drugi nastavak, podbacio bih niska tela umesto LR plodišta. Ono se sklanja. Nedostatak je što se to radi zimi, ali sam jedne zime radio na pčelinjaku kao da je leto i nisam izgubi ni jednu pčelu iako je bilo i do metar snega. Čak sam istresao pčele sa dosta ramova u svakoj košnici (zima 1995-1996).

Druga mogućnost je da budeš spreman za taj zimski poduhvat i samo pratiš šta se dešava. Ako pčele prelaze gore, ništa ne diraš.
Mogućnost zimskog rada oko košnica sam navodio kao potrebu a ne pravilo. Ako je godina dobra, ima puno pčela i meda, uglavnom se ništa ne dira. U vanrednoj situaciji i vanredni poslovi.

Leto u svakom slučaju široka, a niska-oko 5 do 6mm: da ne ulaze štetočine. Dok je toplije, drži se suženo, a kada zahladi proširiti (zbog osa).


PS
Pišem na brzinu, jer sam na poslu. Ako ima nekih nelogičnosti i grešaka, izvinjavam se. Ispravićemo. :D
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 22, 2012, 13:54:43
Juče, pred sam sumrak sam otvarao dve košnice. Razlog je što sam zaboravio da ranije stavim na čišćenje 5 LR nastavaka (vrcani ramovi) i tu se sakupilo baš puno pčela koje tu hoće da naprave prostor za klube.

Kod jedne sam posumnjao da čak i nema matice, jer se čulo jako zujanje pčela u tom nastavku. U zazimljenom delu košnice je LR nastavak kao plodište i polumedište sa zalihama hrane. U LR plodištu je bilo više meda no što je to potrebno za bezbedno zimovanje i proletnji razvoj. Leglo je bilo stalo u septembru.

Sada ima 2 LR rama sa leglom od letvice do letvice koje je gotovo svo izleženo (ostalo 100-200 neizleženih ćelija), a ponovo je sve zaleženo i ima legla i to u rasporedu: jaja i tek izležene larvice u donjem delu rama i larve starosti 7-8 dana do same satonoše. Treći ram je leglo koje se izleže, ali tu matica još ne zanosi. Društvo je inače vrlo jako i ima belu maticu.

Potrošnja hrane za to leglo je očigledna. Sreća je da je bilo i unosa nektara (a ima ga još). Samo je u plodištu, u središnjem delu sada puno otvorenog meda, a tu su bili venci zatvorenog meda. Na mestu venaca su sada te starije larve. Polena ima dosta i više vrsta.

Mogu reći da će to biti dobro, kao što sam ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg19456#msg19456) i pisao, samo ako je društvo sa obiljem hrane i očišćeno od varoe. A još jedna lošija stvar koju nisam naveo je to što će biti malo neugodno kada zahladi, jer će te mlade pčele trošiti puno polena (biće nešto kao majska bolest u oktobru). A hoće li sve one biti zimske pčele, zavisi od toga kakve će vremenske prilike biti nadalje. Ako budu zimske pčele, to je još dve-tri ulice zimskih pčela.

Tamo gde je manje hrane, mora se presložiti košnica. Postoji pravilo koje kaže ram legla, ram hrane. Onda je jasno koliki je utrošak hrane, ako je unos bio slabiji. Prema radu košnica, čini se da nemaju sve legla ili ga nemaju puno: neke košnice koje su jake vrlo slabo rade, nisam gledao imaju li legla i koliko. Mada bi to trebalo proveravati otvaranjem košnica, što je veliki posao i ako se zna stanje u košnici ovo nije potrebno.

Najavljuje se zahlađenje za par dana i to je prva prilika da se odizanjem poklopne daske vidi gde pčele uspostavljaju klube i koliki su meni venci u središnjem delu košnice
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 23, 2012, 22:29:21
Nailazi topli talas i ne znamo do kada će potrajati. Ako je na vreme procenjena visina mednih venaca, može se nešto preduzeti ili jednostavno, ne dirati košnice. Legla ima u nekim društvima. Može se desiti da se leglo pojavi u skoro svim društvima.

Moj način zimske utvrđivanja približne visine mednih venaca je pogled u košnicu pažljivim odizanjem poklopne daske. Ima kolega koji su to prihvatili. Međutim, na pitanje početnika ne sledi jasan odgovor. Kaže se uglavnom: ako su pčele izašle na satonoše, staviti pogaču. Kako sada otopljava, veliki broj društava će izaći „na satonošu“. I ne može se valjano utvrditi visina mednih venaca. Do toga dolazi kod svakog otopljenja kada nema legla ili ima vrlo malo legla. Klube postaje više rastresito i pčele kreću za toplotom na gore. U tom toplom pojasu (iznad klubeta) se mogu lako kretati i prenose deo meda sa bočnih ramova. Takođe prikupe nešto vode koja se kondezuje na ramovima sa medom ili iznad satonoša.

Ako su medni venci slabi, to se može utvrditi samo po hladnom danu, kada je klube gusto zbijeno. Ovo je važno zbog moguće hitne potrebe za dodavanjem pogača (opet preporučujem da je bolje staviti kristalisani med kao pogaču).

Toplo vreme se može iskoristiti da se uklone središnji, prilično prazni ramovi i približe bočni, puniji ramovi. Bolje je to uraditi ako pčele budu išle na pročisni let ovih dana, nego kasnije dodavati pogače.

Može se desiti da se naiđe na bezmatak. Ne mogu da poverujem da tzv. “majstori“ pčelarstva i dalje savetuju: čekaj proleće. Bezmatak može deo zime prezimiti bez matice, a da se ne razlikuje od ostalih društava, koja imaju maticu: zimuju u čvrsto zbijenom klubetu. Sve će biti bez posledica dok pčele ne „zaključe“ da je prošao period mirovanja i da je potrebna obnova društva. A to će zaključiti baš pojavom toplih dana, nakon razdoblja mirovanja. Tada ispoljavaju osobine bezmatka. Ako se stanje ne sredi na vreme, kasnije kada zahladi, društva bez matice se ne okupljaju u čvrsto klube, uznemirena su i obično u njima bude tragova proliva. Tako da mogu ugroziti i druga društva na pčelinjaku.

Bezmatak odmah treba pripojiti nekom društvu i to najbolje onom do njega, a može se staviti i na udaljenije društvo. Zato je to bolje uraditi pre no što pčele obave masovniji pročisni let. Bezmatak se može pripojiti nekom društvu i kada hladno, i u priličnom "minusu".

Pretpostavljam da sam više dosadan, jer sam o ovome već pisao. Ali danas pročitam, da bezmatak treba „sanirati“ u proleće. E to mu dođe kao na vreme.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jasmin Ucambarlic Decembar 24, 2012, 18:05:32
Naprotiv kokega Dragane sa zadovoljstvom citam sve sto napisete i divim se vasem znanju iz oblasti pčelarstva.Pitao bih vas danas sam malo gledaopcele kroz hranilicu vecina je na vrhovima satonosa nisu u fazi mirovanja kao sto su bile kad je bio minus.Posto sumnjam da imaju dovoljno hrane dali bi smio dati pogacu ili da jos malo sacekam jer nikad nisam davao prije pocetka februara poz.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 24, 2012, 23:06:18
Jedno od rešenja je stavljanje pogače manje površine. Kada dodajem med u najlonskim vrećicama koristim one manje u koje stane 400-600 gr meda. To znači da će pre i potrošiti pogaču, ali ponovnim dodavanjem se opet vrši i neka vrsta pregleda i uvid u stanja društva.


Pčele mogu izaći do satonoša (ili biti iznad satonoša) u gustom klubetu. I samo u tom delu rama može biti utrošena hrana. 2/3 zadnjeg dela može biti puno hrane. Ovo se dešava kada se klube kreće uz sam prednji zid košnice. Ako se klube kreće središtem košnice, uglavnom troši med u središnjem delu ram, tako da meda ima i napred i pozadi. Izlazak na satonoše po toplom vremenu ne mora da znači da je hrana potrošena. Tako da si trebao pogledati ranije ima li potrebe za pogačom.

Ja nisam za pogaču (ako nemora), jer će biti toplo. Leglo može krenuti u većem broju košnica. I nije nevolja to što će se pojaviti leglo. Nailaskom otopljenja, zadrže postojeću površinu legla, i kasnije i zatvoreno leglo stvara određenu toplotu. Ako je privremeno, nešto toplije (zbog pogače npr.) matica zanese oko te započete prve površine legla još jedan naraštaj koji će pčele čuvati u kada zahladi. To ih produženo vezuje za jedno mesto i može udaljiti od hrane. Ako pčele imaju pred zahlađenje otvorenog legla, mogu ga jednostavno uništiti kada se osete ugroženim. Mlađe leglo na periferiji će sačuvati, jer je leglo u središtu poklopljeno. Kasnije pčele oblik klubeta moraju prilagoditi leglu, a ne stvarnim toplotnim potrebama sa mogućnošću da se klube kreće za hranom.

I u proleće se može videti da pčele zaležu leglo po obrascu koncentričnih krugova. To je zato što tako i „osvajaju“ prostor koji mogu zagrejati. U aprilu se može desiti gubitak legla usled zahlađenja. Sada, zimi može stradati društvo, ako postojanje legla umanji pokretljivost klubeta.





Ja sam juče do samog mraka stavljao poklopne daske, jer od sada nisu bile na većini košnica. Već je bilo kasno i nije se moglo proceniti koliko ima pčela, jer je klube nisko postavljeno i jedva se čulo da su pčele žive.

Danas, po dolasku sa posla sam ponovo odizao poklopne daske, da vidim stanje i odlično je. One koje su u čak u ravni sa satonošom imaju klube u prednjem delu i vidi se da su ramovi puni meda u zadnjem delu. Iako je bilo 11°C pčele nisu gotovo uopšte izletale. To je dobar znak, za sada.

Oplodnjaci koje sam juče spajao su u pet gustih ulica (jer je toliki prostor – košnica je za 4 LR rama) i pčele su i preko satonoša. Ali su ramovi puni meda, jer sam odabrao najpunije ramove i ubacio u gornji deo. Kažem, po toplom vremenu se ne može kratkim pregledom zaključiti koliko je hrane u ramovima.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Branko Radovanović Decembar 29, 2012, 20:08:26
Na jednoj DB košnici mi je ostalo medište polovično ispunjeno medom i sad mi je klube zahvatilo i medište i plodište. Šta da radim?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 29, 2012, 20:39:21
Pretpostavljam da je medište u stvari polumedište.

Kolega, ako u polumedištu ima dovoljno meda, ne treba ništa raditi. Samo postoji velika mogućnost da se naknadno spuste u DB telo i tu započnu leglo.

U slučaju da odlučite da nešto treba raditi, postoji mogućnost podbacivanje polumedišta (ako se podnjača može odvojiti od plodišta – ima košnica gde je ona jedinstvena celina sa plodištem i to je često kod DB košnice). Takođe je vrlo bitno utvrditi ima li več legla na ramovima polumedišta.
Kod podbacivanja tog polumedišta bi trebalo i ukloniti središnje ramove iz visokog tela – plodišta i približiti bočne središtu, gde je klube. Ako su pčele zahvatile i medište, moguće je da je med u središnjim ramovima plodišta potrošen.

Ako bi se plodište naknadno sredilo, i ima dovoljno hrane, može se jednostavno istresti pčela iz polumedišta i njega bezbedno uskladištiti u nekoj prostoriji. Može ostati na toj košnici, ali se treba odvojiti pregradom koja neće omogućiti prelazak pčela ponovo (vrste poklopne daske koje imaju otvore bočno postavlljene). Ako je otvor na pregradi u sredini, pčele mogu ponovo prelaziti u to telo.



Mogućnost je i da se neki da se ramovi polumedišta koji su puniji medom ubace u plodište.


Malo je teže dati najtačnije rešenje, jer ne znamo koliko ima pčela (koliko je klube) i slične važne podatke. Napisao sam na brzinu neke mogućnosti.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 02, 2013, 22:45:41
S obzirom na prosečne dnevne temperature može se očekivati da se pojavi i leglo. U jednom broju košnica ovo je samo nov naraštaj, jer je već bilo nešto legla koje je izleženo još u decembru. Ne može se spekulisati sa starošću matica, procenom brojnosti pčela (procena koju vrše pčele!?) sa dužinom dana i slično. Stvar je daleko jednostavnija: toplo je za ovo doba godine.

Ukoliko središte ima dobre vence i bokovi, koji su puni hrane nisu predaleko, nema razloga za brigu. I prošle godine pred onaj hladni talas je bilo legla u dosta društava i nije uticalo na kasnije nevolje tokom onih velikih hladnoća. Razlog je taj što je leglo pre nailaska vrlo hladnog talasa bilo već poklopljeno.


Ovde se ne radi o tumbanju celog pčelinjaka i odrede se samo neka društva koja imaju lošije stanje od ostalih.

Ako se naže društvo koje ima vrlo malo hrane, moj predlog je da se spoji sa drugim društvom koje ima više hrane. Sapajanjem će se dobiti jako društvo, koje će sigurno pregurati svaku zimu. Ostaje i mogućnost da se odvoji vrlo rani roj u aprilu i zadrži broj društava. Ako je takvo društvo jako, može se podeliti na dva društva. U slučaju ovakvog spajanja, ne treba utopljavti previše pojačana društva, jer to nije dobro.

Proveriti ima li matice u svim društvima i bezmatak spojiti sa drugim košnicom (ili košnicama).

Imali smo na zvaničnom forumu i oštroumni zaključak kako pri pogledu na društva nema fleka. Fleke se ne prate u decembru, naročito ako je nedavno pre toga bilo mogućnosti za pročisni let. Tek ako u dogledno vreme zahladi i bude duži hladni talas, može doći do opterećenja probavnih organa pčela u društvima koja odgajaju leglo.

Primetio sam, po meni podrugljivu primedbu jednog kolege, koleginici pčelarki: koliko to polena (perge) pčele koriste tokom zime. Ako ne koriste, odakle žuta gusta tvar posle pročisnog leta. Pčele troše polen  (pergu) i zimi. Pišem i polen, jer unosom nekih količina polena koji se pojavi u prirodi, odpočinje i njegovo trošenje u relativno svežem stanju.

Odgojem legla se više troši i perga iz zaliha, koje ima u poklopljnim ili nepoklopljenim ćelijama. Do pojave proliva može doći kada se utroši med iz središnjih ramova i pčele u potrazi za medom napustaju klube i prelaze na bočne ramove, privremeno napuštajući klube. Ovde je presudno i to koliko je napolju hladno i koliko dugo traje zahlađenje. Ovo je princip narušavanja zimskog klubete, kao izuzetnog oblika organizovanja preživljavanja (fenomena) sa svim svojim osobenostima: očuvanjem toplote, smanjenjem uobičajenih životnih radnji, prikupljanjem vode neophodne za preživljavanje itd.

Iako ima protivnika zimske provere stanja društava nije loše proveriti šta se dešava u društvima. Možete poslušati savet i vrlo „pouzdanog stručnjaka“ (ima više od 4300 poruka na forumu SPOS-a) i ne dirati ništa. Inače, posredno sam video da je taj stručnjak nakrkao i više nego dovoljno sirupa. To je dobro, dobro što je to uradio na vreme. Ali šta se dešava tamo gde se objektivno nije moglo više uraditi zbog bilo kojeg razloga ili društava koja su odudarala od drugih i trošila više hrane. Sada je malo otoplilo. Ne vidim šta se može tragično poremetiti u društvima koja se već prilično raspustila klube. Po meni je najbolje rešenje primaći punije ramove sa boka središtu. Nije dobro rasuđivati po stanju na svom pčelinjaku i širiti takvu kratkovidu "nauku i praksu". Ponavljam da nisu svi bili u mogućnosti da reše zazimljavanje na vreme i treba imati razumevanja.

I sada se ponavljam, ali je insistiranje nekih velikih stručnjaka praktičara na štetnosti da se nešto uradi u cilju spasavanja društva ili stvaranja sigurnosti u njemu, navelo i mene kao teoretičara (tako kažu) da i ja insistiram na nečemu što smatram ispravnim. Ponavljanje je majka...mara :D.


Trebalo bi iskoristiti ove, nešto toplije dane da se pomogne ugroženim pčelinjim društvima.
Raditi oprezno da se ne ubije matica.
Biti pažljiv sa ramovima koji je možda potrebno uklanjati iz košnice. Pčele sleću na njih, ako je dan topao. Paziti na podsticanje grabeži.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 23, 2013, 13:58:35
Prethodnih toplih dana je bilo moguće srediti stanje koje može ugroziti društva koja su imala neke nedostatke (nepovoljan položaj klubeta, nedostatak hrane, nepovoljan raspored hrane itd).

Posebnu pažnju treba obratiti na to da se kod košnica koje zimuju na više nastavaka klube može „vratiti“ u donji nastavak sa hranom i tu otpočeti odgajanje legla. Ovo može biti opasno po pčelinje društvo ako naiđe dugotrajniji hladni talas.

Naknadno vraćanje klubeta-gnezda u donji nastavak sam uočio u tri društva. Ranijom proverom položaja klubeta, moglo se videti da dobrim delom zahvata gornji nastavak. Ponovljenom proverom pre nekoliko dana (kada je bilo prilično toplo), pčele su i dalje u tom prostoru. Ali gustina ulica, odnosno brojnost pčela je bila malo sumnjiva. Otvorio sam košnice i video da ima jaja na jednom ili dva rama u donjem nastavku.

Razlog ovakvom postupku pčela je taj što je bilo toplo vreme za ovo doba godine, sa malo vetrovitih dana. Drugi razlog je što je u gornjem nastavku mlado, nezalegano saće. Reč je o polumedištima (PM). U jednoj košnici su pčele u delu ramova utrošile med do samih satonoša i opet su spustile klube-gnezdo u prvi nastavak.

U sva tri slučaja sam morao da podižem leglo u gornji nastavak. Kod košnice koja ima oba LR nastavka sam podigao ramove sa leglom u gornji nastavak, a tamo gde su polumedišta, spustio sam PM kao prvi nastavak, LR podigao kao drugi. Kako LR nastavak ima manje hrane, do legla sam ubacio ramove koji su puni meda, čuvane u prostoriji.

Obratite pažnju na mogućnost da vam se ovo može desiti i da društva koja su u prethodnom delu zimovanja zahvatala gornji nastavak, mogu otpočeti sa leglom u donjem nastavku.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Zoran Mladenovic Januar 23, 2013, 17:28:35
Citat: Dragan Šošić link=topic=543.msg22099#msg22099 date=1358945915
[color=blue
Obratite pažnju na mogućnost da vam se ovo može desiti i da društva koja su u prethodnom delu zimovanja zahvatala gornji nastavak, mogu otpočeti sa leglom u donjem nastavku.
[/color]
Ako dodje do ovoga,kako je najbolje resiti problem?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: zugor elmir Januar 23, 2013, 18:14:05
Slažem se sa kolegom Šošićem.Kad imamo priliku,kad je topal dan i klube se raspustilo treba nakratko provjeriti stanje i ako treba primaci okvire sa medom.To pčelama nece skoditi,a moze im pomoci
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 23, 2013, 22:45:01

U sva tri slučaja sam morao da podižem leglo u gornji nastavak. Kod košnice koja ima oba LR nastavka sam podigao ramove sa leglom u gornji nastavak, a tamo gde su polumedišta, spustio sam PM kao prvi nastavak, LR podigao kao drugi. Kako LR nastavak ima manje hrane, do legla sam ubacio ramove koji su puni meda, čuvane u prostoriji.

Zoki, već sam napisao šta treba uraditi. Leglo se podiže u drugi nastavak. Ako je vreme hladno kada se primeti da je gnezdo u prvom nastavku (to znači da je potrebno pogledati položaj) mogu se samo zameniti mesta nastavcima. Uslov je da nema pčela koje zahvataju gornji nastavak, jer će one pri promeni mesta nastavaka ostati pri dnu ramova i stradati od hladnoće.

U slučaju zamene mesta nastavaka, mora se znati da je to brzo i bezbedno izvodljiv posao i da nema hrane u sada gornjem nastavku. Preporučujem pogaču od kristalisanog meda, koji je povoljan za zimsku upotrebu (mada je i po hladnom vremenu moguće ubaciti ramove sa medom). Ako se ubacuju ramovi sa medom, bilo bi dobro da su zagrejani, odnosno da su bar 24 sata u prostoriji koja se greje.

Može se desiti da je i u košnicama koje su uzimljene u jednom nastavku, leglo udaljeno od hrane. To bi bio najkraći put za dobijanje nozemoze. Ovo se upravo dešava u godinama sa slabijim pašama i manjim zalihama hrane. Pčele prvo utroše hranu u prednjem delu ramova. Ako je leto malo i košnica slabo provetrena u uslovima blage zime, pčele započinju leglo bliže letu. Tada iznad gnezda-klubeta, nema venca, a hrana u gornjem uglu rama može biti nedostupna usled jakog zahlađenja sa vetrom. Klube koje je do tada imalo elipsasti oblik usmeren zadnjim delom ka hrani, a prednjim delom ka letu, se pojačava ka letu u cilju zaštite legla. Tako se udaljava od hrane. Ugroženost društva traje sve dok traje zahlađenje. Pogača ne mora biti rešenje, jer u slabije provetrenoj košnici leglo je bliže donjoj polovini rama ili na sredini rama. Tada je moguće okrenuti bočne ramove za 180°, tako da uglovi rama popunjeni medom budu nadohvat pčelama. Može se staviti i medna pogača. Pri potrebi spasavanja pčela od gladi, ne biraju se sredstva i može i obična šećerna pogača („šećerno-medna“ pogača).

O mogućnosti da se ovo desi i u košnici koja je zazimljena na jednom nastavku treba razumno razmišljati. Ukratko sam opisao zašto se to dešava i stvarno je bliska mogućnost da do toga može doći. Treba uzeti u obzir i da je brojnost pčela smanjena, a to doprinosi efektu udaljavanja pčela od hrane, ako je započeto leglo dalje od zaliha.

Još jedan naš dobar poznavalac pčela je ineo stav da je pčele visoko inteligentna bića. To je pomalo sporno. Pčele samo vrlo dosledno slede uslove i vrše procenu gde i kako nešto uraditi. Ako im je pčelar „odmogao“ pomaganjem (npr. sužavanjem leta ili utopljavanjem u svrhu uštede hrane), one pogreše u tim procenama. Kada još uz to imamo situaciju da je i priroda malo odmogla, eto nevolja, stradanja pčela ili pojave bolesti. Inače do pojave nozeme (ili gubitka dela pčela) dolazi usled napuštanja klubete u težnji da se pčele domognu udaljene hrane.


Ako je potrebno još detalja oko zahvata u toku hladnog vremena, napisaću kako to radim (ako nekoga zanima).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Jovanović Januar 23, 2013, 22:54:21
Ovako korisni saveti svakako da zanimaju većinu pčelara. Očekujemo nastavak.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 24, 2013, 00:35:24
Ja sam više puta do sada pisao da je potrebno ranije utvrditi stanje u košnicama, bez obzira na hladno vreme. Baš po hladnom vremenu (u minusu ili oko nule, ali ne po sunčanom danu) se najbolje vidi ima li još hrane u ramovima i kakvo je stanje u košnici.

Nisam bio ovih dana na forumu (iz poznatih radosnih razloga) i ovo što pišem je naizgled savet sa zakašnjanjem. Mada i nije tako. Nikada nije kasno da se pčele spasavaju.

AKO SE MORA pomoći pčelama nikada nije kasno (malo „vičem“ jer i dalje jedan od „stručnjaka“ piše da je problem uočenog stanja samo razlog za brigu, da se isto „vata“ video il’ ne video i da se ne može ništa uraditi).

Pisao sam o spajanju u zimskim uslovima. Isto se radi i pri dodavanju hrane. To je već trebalo uraditi ranije. Do sada je bilo prilično dana kada je mogla košnica da se pregleda ram po ram ako treba. Svakako da ovakvim  izuzetno zakasnelim zahvatima oko košnica doprinose „stručnjaci“ sa svojim „apsolutnim mirom na pčelinjaku“.
Međutim, može se desiti upravo ono što se i meni desilo u par društava (a dešava se često kod nekih društava). S obzirom da je klube bilo na mladom (hladnom) saću, ova društva do sada nisu imala legla. Kod mnogih je tek po nešto jaja na jednom ili dva rama. Ne treba gajiti iluzije da tu nije bilo legla i da tek sada počinju sa odgajanjem legla. Bilo je legla i to koliko je imalo (i da li je uopšte bilo legla) se vidi po količini utrošene hrane.

Kada se dodaju (ili približavaju) ramovi sa hranom, potrebno je imati stanje sa jednim ili dva, ranije izvađena rama. U jednoj košnici sam imao svih deset ramova i vađenje rama je trajalo bar 5 minuta. Za to vreme su se pčele jako uznemirile i morao sam zatvoriti košnicu i kasnije ponovo otvarati da bih obavio posao. Tako da je manjak ramova u košnici zimi višestruko korisna stvar. Ako imate takav slučaj (svi ramovi u košnici koji su čvrsto zbijeni i teško se vadi prvi ram), izvadi se ram i ako se pčele jako uznemire, bolje je zatvoriti košnicu i uraditi posao nakon nekih pola sata do sat vremena, naknadno.

Prvo treba biti siguran na kojem ramu (ili ramovima je leglo). Paziti da vas ne zavaraju jako uglačane ćelije koje izgledaju kao da je tu larvica sa mlečom. Taj ram koji ima samo spremljene ćelije za zaleganje se uklanja, jer će i na njemu pčele ubrzo započeti sa leglom. Tako da se stvara još više ramova i prostora sa manje hrane. Do tog rama sa leglom (ili tih ramova) se postavljaju ramovi koji su prethodno ugrejani (nije uslov, ali je dobro to uraditi ako je moguće).  Obično imam ramove u koji su u zalihama u prostoriji. Ako se samo približavaju ramovi, ipak se mora malo „tumbati“ po košnici: ramovi bliži klubetu su topliji, ali je topliji onaj prazni deo i u tim ramovima je takođe manje hrane. Moraju se do legla staviti udaljeniji ramovi koji su puniji hranom. Postavljaju se tako što se zadnji puniji deo okrene prema letu. Kako pčele više polena postavljaju na unutrašnjoj strani rama (onoj koja je prema gnezdu), potrebno je ram sa leve strane košnice sada postavljati desno. Dobije se da je hrana do legla, a i polen okrenut ka leglu. Ako postoji namera da se i ti ramovi odnesu na kratkotrajno zagrevanje (npr. fenom i sl.), ostavi se prazan prostor gde se ramovi naknadno ubacuju. Mora se ostaviti prazan prostor, jer će u suprotnom pčele da obrazuju klube na drugim, takođe praznijim ramovima. U praznom prostoru će pčele neko vreme biti grupisane oko legla i pri samoj podnjači. Kada se pažljivo ubace zagrejani ramovi, pčele na njima obrazuju klube. Imajući u vidu da je nedavno bilo vremena za pročisni let, nema nikakvih posledica po društvo. I kada nema uslova za pročisni let, ja uradim posao oko društva koje je iznenada (i neočekivano) došlo u takvo stanje da mu se mora pomoći.

Ovo spada u radove u krajnjoj nuždi i spasavnje društava. I procenjuje se prema uslovima treba li raditi. Naravno to je na pčelaru da odluči. Ja uglavnom ne procenjujem, nego tako uradim. I nepotrebna je rasprava, treba li ili ne. Ne treba zaboraviti šta se desilo prošle godine i kako je naišao onaj hladni talas i koliko je trajao.
Moja ranija procena je da će zima biti relativno blaga i dalje važi i ne očekujem izuzetno jako  i dugotrajno zahlađenje (i prognoze su takve). Ali šta ako se desi?

PS Zašto je bolje približiti ramove sa hranom, nego staviti pogaču sam već napisao. I pogača može biti visoko u odnosu na leglo, tako da će pčele napustati gnezdo-klube da bi je koristile.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Esad Jusić Januar 24, 2013, 00:51:40
Dragan:
Citat
Moja ranija procena je da će zima biti relativno blaga i dalje važi i ne očekujem izuzetno jako  i dugotrajno zahlađenje (i prognoze su takve). Ali šta ako se desi?

Mani mi njih i njihovih prognoza. Daj Bože da budeš upravu, ali ja čvrsto vjerujem da će februar pokazati "zube" i na 20 i više dana. To će biti glavna zima.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Jovanović Januar 24, 2013, 00:59:04
Pošto nema opcije zahvaljivanja moram da kažem svaka čast na ovako opširnim i poučnim porukama.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Esad Jusić Januar 24, 2013, 14:53:21
Pošto nema opcije zahvaljivanja moram da kažem svaka čast na ovako opširnim i poučnim porukama.

Ma, Dragan je legenda, samo se pitam otkud mu više snaga.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Januar 24, 2013, 23:00:57
Svaka čast kolega Šole za sve opisane metode rada u ovom zimskom periodu. Verujem da će mnoge kolege podstaknuti tvojim pisanjem ipak izvršiti kontrolu legla i raspored hrane i spasiti dosta svojih zajednica.
Za moj kraj gde je dosta hladnije i gde nam pčele za poslednja dva meseca nisu izlazile na pročisni izlet verujem da nema potrebe vršiti pregled svih zajednica a posebno kod zajednica koje imaju šire leto ili više otvora na podnjači. Svakako da treba izvrpiti pregled nekoliko zajednica pa proceniti stanje sa leglom. Juče sam u razgovoru sa nekim komšijama dobio informaciju da u pregledanim zajednicama još nema  započetog legla.
Šole je ovde odlično predstavio sistem rada sa LR košnicama i položaj kretanje klubeta u zimskom periodu kada je zajednica zazimljena u jednom i u dva nastavka.
Za one koji pčelare sa RV košnicama samo bih napomenuo da je kod nas zbog kraćih ramova u odnosu na LR  ramove hrana malo pravilnije raspoređena. Kod nas su krajnji ramovi uglavnom prazni i hrana je iznad pčelinjeg klubeta. Međutim i ovde se može desiti da nam neka zajednica strada od gladi ako je zajednica zazimljena sa manje hrane i ako u košnici hrana nije pravilno raspoređena. Za nepravilan raspored hrane uglavnom je kriv sam pčelar koji nije blagovremeno i pravilno rasporedio tamno saće u koje pčele uglavnom lageriju najveće (toliko koliko imaju ) količine hrane.
Ako neko koristi tehnologiju rada izbacivanja središnjih tamnih ili najtamnijih ramova na krajeve nastavka u cilju zamene istih tokom proleća, tada može da nam se desi da pčele hranu za zimovanje prebace u te tamne ramove. Često se desi da je ovo i uzrok podele klubeta na dva dela tokom zimovanja pčela.

  Obratite pažnju na mogućnost da vam se ovo može desiti i da društva koja su u prethodnom delu zimovanja zahvatala gornji nastavak, mogu otpočeti sa leglom u donjem nastavku.

I meni se desilo pretprošle sezone da sam pogrešio prilikom zazimljavanja i da sam ostavio tamnije saće u prvom nastavku gde su mi pčele krenule sa leglom. Srećom pa se to desilo početkom marta i da sam na vreme primetio pa sam ceo nastavak sa leglom podigao u treći nastavak i pored legla sa obe strane dodao po 2 rama meda.

Da se ovo ne bi desilo, ja bih pitao Šoleta da li bi pravo rešenje bilo izvaditi te najtamnije, zapravo najtolije ramove iz prvog nastavka i odneti ih negde u pomoćnu prostoriju pa ih posle tokom marta kad naiđe malo toplije vreme vratiti nazad ?

Prilikom zazimljavanja pčela ili još bolje čak i nešto ranije dok još ima unosa nektara, ili u nekim uslovima prilikom skidanja matične rešetke treba strogo voditi računa da nam najtamnije saće na kom pčele pokreću leglo ostane u gornjem nastavku gde će pčele zimovati a u nastavku ispod ako ih zazimljavamo u dva nastavka ostanu nešto svetliji ramovi iz kojih nije izlazilo mnogo legla..
Najbolje bi bilo kada u taj prvi nastavak ne bi uopšte ostavljali tamno nego samo svetlo saće. U tom slučaju pčele sigurno ne bi započinjale leglo u tom donjem nastavku dok ne bi dobro ugrejalo. Po nekada ako je zajednica bila jaka i ako je dobro zimovala u gornjem LR nastavku tokom aprila  raširi leglo na svom raspoloživom saću i pre krenu u rojevi nagon nego što se sa leglom spuste u taj donji nastavak sa svetlim saćem. Naravno tu je pčelar da sve ovo blagovremeno predvidi i da ne dozvoli da mu se ovo desi.   

 Eto malo sam i ja uzeo učešća u ovoj Šoletovoj više nego odličnoj i stručnoj temi..

Pozdrav svima....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 26, 2013, 14:28:07
Legla ne mora biti na svim područjima. I sam znaš da sam pisao o ogromnoj razlici vremenskih uslova u npr. ravnici. Ali kada se pojavi leglo, a moguće je zbog ovih otopljenja, može se desiti ono o čemu sam pisao. Opet napominjem, da to neće imati neke teže posledice, ako hladni talas kratko traje. I svakako da je najvažniji raspored hrane, a ne težinska provera.

Što se tiče rasporeda hrane, koleginica Verica Mihajlović je postavila zanimljivo pitanje (na Forumu Bpp): zašto med koji se sada preporučuje u vidu pogača nije dodat ranije (http://brdsko-planinskopcelarenje.com/forum/index.php?topic=298.msg16037#msg16037). Nekoliko razloga i pitanja postoji zašto je bolje imati neke zalihe meda koji se može sada dodati (ako je potrebno):

1. Pitanje je ima li potrebe dati taj med ako ima dovoljno hrane.
2. Hoće li pčele uopšte „sačuvati“ taj med (odnosno uskladištiti ga) ako su vremenski uslovi takvi da i dalje ima legla a unos bude jedva simboličan.
3. Hoće li pčele sigurno popraviti raspored hrane sa tim dodatim medom.
4. Koliko je opravdano izvrcati med koji pčelama u toku zime neće biti od koristi i dodati ga ako to bude potrebno
5. Koliko je bolje (i povoljnije za pčele) dodati baš kristalisani med (povoljan za korišćenje u toku zime npr. med od repice, suncokreta i sl.) nego šećernu pogaču.
6. Količina kristalisanog meda koji se nekim društvima daje u vidu pogače nije velika: sa jednim kg meda može se bezbedno hraniti društvo oko mesec dana.
7. Sa pogačom od kristalisang meda se može u odrećenij meri usmeriti klube ka zalihama hrane u uglovima ramova.
8. „Pogača“ od kristalisanog meda, ukoliko je dodata iz dva dela (od oko 500 gr), ne remeti puno uslove u košnici.

Što se tiče saća, ja najviše tamnijeg saća ostavljam u plodištu. Otpočinjanje legla u donjem nastavku nije uvek povezano sa stanjem i starošću saća. Bitno je koliko ima hrane u tom donjem nastavku. Hrana vezuje pčele za donji nastavak. Tada se pčele duže (i brojnije) zadržavaju u tom donjem nastavku. Tada je veća mogućnost da se tu i otpočne sa leglom. Nije uslov samo hrana. Napisao sam da sam tek prošle zime primetio koliki uticaj ima provetrenost košnice (postojanje otvora i položaja tog otvora na poklopnoj dasci) na pomeranje klubeta na gore. Ove zime sam više posmatrao i na novim poklopnim daskama otvore napravio bliže sredini poklopne daske (ranije smo koristili dva kružna otvora, prečnika 30 mm, bočno na poklopnij dasci).

Pitanje koje se odnosi na ostavljanje zaliha meda koji se može kasnije dodati i  u kakvim ramovima treba biti (mlado ili starije saće), za mene je od drugorazrednog značaja: ostavlja se ono sa čime se rapolaže. Ja biram što mlađe ramove. Tu je bitno ono postojanje jakog toplotnog središta i urođenih osobona pčela da burno razvijaju leglo u datim uslovima. To se vidi po dodavanju satnih osnova u rano proleće, kada pčele vrlo rado zaležu tek izgrađeno saće. Zak je poželjinije dati med iz zaliha na mladim ramovima, jer to u ovom ranom razdoblju „odlaže“ širenje legla i omogućava duži vremenski period bez legla (odnosno duže mirovanje pčelinjeg društva).

Inače u poglavlju o LR košnici sam i pisao da je najbolji način uklanjanja starog saća, kada je ono u donjem nastavku i kada pčele očiste svu hranu iz tih ramova. Ovo radim tokom prvog mogućeg obimnijeg pregleda. Pitanje starosti saća i položaja tolijih, starijih (ili praznijih ramova) je inače u vezi i sa onim što je koleginica Verica postavila kao pitanje u vezi dodavanja kristalisanog meda.

Ovo je nešto što sam na brzinu mogao napisati po ovim pitanjima, mada sam još juče video Vojinu poruku, ali nisam bio u mogućnosti da bilo šta napišem i puno razmišljam.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 06, 2013, 22:33:40
Primetio sam poruku nekog od kolega (ne na ovom forumu) da je stavio „pogaču“ od kristalisanog meda i da se sva razlila. Pri tome je otvorio vrećicu po celoj donjoj površini. Tako da se puno razočarao i da to neće više nikada raditi. Nadam se da neće otvarati pogaču velikom površinom prema pčelama, a ne da neće koristiti ovaj vid dodavanja hrane u slučaju potrebe, što bi bila pogrešna odluka.


Nije dobro ni šećernu pogaču otvarati po celoj površini, a naročito onu od kristalisanog meda. Ranije sam takođe pravio trakaste proreze i za to je najbolje koristiti testerasti nož, a ne sa ravnim sečivom. Dugo već samo vrhom noža izbušim više otvora i tako dodajem pogaču. Time dobijam i efekat da pčele sporo troše pogaču i da pogača ne curi. Za sada sam stavio samo jednu medno pogaču, na jedan od onih mojih oplodnjaka, jer nisam uspeo da mu zamenim prazne ramove punim. Danas sam pogledao i ne troše je bez potrebe i ne skladište u ramove. Medna pogača je tu oko 10 dana, a pčele su samo malo proširile otvore i uzele vrlo malo meda. Verovatno je razlog, što sam par dana pre ubacivanje pogače od kristalisanog meda, jednostavno na satonoše stavio oko 400 gr kristalisanog meda. Pre dodavanja tog meda, stanje je bilo takvo da su srednji ramovi potpuno prazni. To govori da pčele neće trošiti pogaču ako im nije potrebna (ili će trošenje pogače biti vrlo sporo). Trošenje pogače u cilju skladištenja (kao urođena osobina pčela) je sporno. Razlozi ubrzanog trošenja su druge prirode.

Uopšte, mislim da pčele pogaču, koja je otvorena velikom površinom brže troše zbog higroskopnosti same pogače i potrebe za vodom (koliko je to tačno, ne mogu pouzdano tvrditi, ali iznosim opravdanu pretpostavku). To se odnosi i na šećernu pogaču.

Inače, ne treba se zavaravati da je kristalisan med u vrlo čvrstom stanju. Nakon nekog vremena u toploj prostoriji i taj kristalisani med „odmekne“ i ima tečnog meda koji kasnije može curiti iz „pogače“. To zavisi od vrste meda.


U jednoj poruci sam napisao da je bolje koristiti manje vrećice i da se tako može, do neke mere, upravljati položajem klubeta. Obično na ramovima sa kojih je utrošeno više hrane, ostane meda u gornjim zadnjim uglovima rama, a pčele često hoće da zasnuju gnezdo u prednjem delu rama (ili dalje od te hrane). Kada se stavi pogaća manje površine, ona na neki način privlači pčele i time se gnezdo može usmeriti ka hrani u uglovima ramova. Takođe, manja pogača ne remeti uslove u unutrašnjosti košnice u velikoj meri i neće previše uticati na povoljniji tok zimovanja.


PS
Kako nema teme u kojoj bih ovo napisao, pišem u ovoj temi.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 02, 2013, 21:45:28
28. februara sam morao presožiti jedno društvance (gornje, na dvomatičnoj košnici). Razlog je višak hrane i „nepovoljnost“ koja može dovesti do nešto slabijeg razvoja. U nekoj od tema sam već postavljao ovu fotografiju ramova sa polenom. To su središnji ramovi u gornjem nastavku košnice koja zimuje na dva tela visine 162 mm (polumedišta). Samo na ovim ramovima se izvelo nešto legla, do su ostali ramovi u gornjem nastavku devičanski. Na mestu izvedenog legla je polen.

Cele zime su pčele samo delom klubeta zahvatale gornji nastavak, jer ima dosta hrane i u donjem nastavku. Ali središnji deo donjeg nastavka je bez hrane i sav onaj polen sa tri rama je utrošen. Iako je time napravlje prostor, leglo je tokom zime bilo u donjem nastavku, a i pri preslaganju je bilo na tri rama jaja i sitnih larvica, takođe u donjem nastavku.

Pisao sam već o „vraćanju“ gnezda u prvi nastavak (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg22099#msg22099) i razlozima zašto se to dešava. U temi „moj pčelinjak moja hladovina“ u ovoj poruci, kod kolege Mlađena Šljivića je nešto slično (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1303.msg23362#msg23362): to je višak hrane u gornjem nastavku.

Kada dođe do obilnijeg unosa polena, pčele će još više popuniti prostor polenom i gnezdo će biti nisko postavljeno. Ako bi bilo toplo vreme, bez povremenih zahlađenja, ne bi bilo ničeg nepovoljnog. Samo što vreme ne možemo predvideti do te mere, da se ništa ne dira u košnici i da se društvo povoljno razvija. Kako pčele teže tome da „uštede“ toplotu, nisko postavljeno gnezdo (sa mogućnošću da se većina gnezda nalazi u donjem nastavku) neće biti dobro u toku razvoja, dok je vreme još hladno.

Košnica se mora preurediti, tako da društvo bude bezbedno i po pitanju hrane i po pitanju proširenja legla. Preslaganjem se dobija dvostruka korist: ramovi koji su popunjeni medom se podbace ispod gnezda i dobija se tzv. autoprihranjivanje, a gnezdo se zadržava i širi u povoljnijim uslovima, u tolijem delu košnice. Ramovi puni meda se postavljaju u središnji deo košnice, ispod gnezda. Teži se tome da se većina meda nalazi bliže letu. Kasnije, viškovi meda (ako bude unosa i nema potrebe da se med otklapa), mogu da se reše dodavanjem satnih osnova do legla. I ovom prilikom se nastavlja autoprihranjivanje. Ovo se može uraditi u vreme cvetanja džanarike (bele šljive), a momenat dodavanja satnih osnova zavisi od snage društva.

Bolje je presložiti košnicu sada dok je malo legla, a time je i manja verovatnoća da se leglo prehladi tokom radova. Dobro je staviti ramove koji imaju vence meda, na mesto punih ramova (još bolje je da su bili u zagrejanoj prostoriji, neko vreme). Za početak je dovoljno staviti samo 1-2 rama. Dalje stvaranje prostora za leglo zavisi od svih uslova: vremenskih prilika i unosa.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 07, 2013, 12:35:18
Upravljanje pčela prema uslovima u košnici (i okolini), može biti i uzrok pojave buđi (plesni). Kod nastavljača je to postepeno pomeranje gnezda, iz gornjeg u donji nastavka (zavisno od uslova). Ne mora biti pomeranja gnezda jer ono može biti uspostavljeno u donjem nastavku, ako u gornjem ima previše hrane.

Buđ može da se javi kod slabih društava i to je najčešće, ali i kod jakih ako su na dva nastavka. Razlog je taj što pčele mogu započeti sa leglom u prvom nastavku. Tada se menjaju uslovi za čisto fizičke pojave koje ovo uzrokuju (a to je stvaranje i preterano zadržavanje vlage u gornjem delu košnice).

Ako je leglo (i gnezdo) u drugom nastavku, pčele uglavnom koriste tu vodu za leglo ili se vlaga kondezuje na zidovima nastavka. Može, naravno i da se najveći deo vlage odstrani preko leta, kao fizički tok dešavanja, ako za to ima uslova - to je uglavnom snaga društva.

Kada je leglo u prvom nastavku, više vlage se kondezuje iznad pčela. Tako da su više ugroženi bočni ramovi, a može biti i plesni i na satonošama srednjih ramova. Tu je razlika između postupka sa košnicama koje obično zimuju u jednom nastavku i nastavljača. O ovome sam pisao na SPOS forumu. Može se najlonska folija staviti i na nastavljače u doba kada počinje da cveta dren i iva (u nekim godinama i nešto ranije, jer tada i kreće nešto jači razvoj) i kada je gnezdo u gornjem nastavku. Kasnije, ako je jaka paša, pčele skladište med iznad gnezda i tako se gnezdo pomera naniže, u prvi nastavak. Tako da se može desiti da u košnici koja nije nikako provetrena, i u drugoj polovini aprila „pliva“ voda u košnici i pojavi se buđ. Samo što tada ima više pčela, vreme je uglavnom toplije i pčele mogu pre „isušiti“ tu vlagu. Ali, imao sam slučajeve da se u drugoj polovini aprila pojavi buđ u najjačim društvima i to baš zbog navedenog razloga (nije je bilo puno i bila je tek u začetku, ali je vlage bilo previše). Iako postoje otvori na poklopnoj dasci, u zbegu i na daskama krova se kondezuje toliko vode, da izgleda kao da je krov probušen. Ovo zavisi od vremenskih uslova - ako je duži vremenski period kišovito vreme i nema vetra biće puno kondenzata. Pri vetrovitom vremenu, manje je i vlage u košnici. Ova zima je bila, može se reći topla i svakako da će to doprineti višku vlage i pojavi buđi.

Naravno, da nekada bude teško postići da pri promenjljivim vremenu bude u košnici idealno. Ako vetar duva više dana, pčele (pre svega leglo) mogu trpiti žeđ i posledice žeđi. Pčele donekle imaju odgovor na ovaj problem i leglo je, praktično uvek u prednjem delu košnice, do leta. Time se postiže da zadnji deo košnice bude nešto hladniji i tu može da se prikupi nešto vode potrebne za opstanak.


Takođe i nezavisno od paše se može javiti nešto više vlage, ako su npr. medni venci veliki, a dođe do jačeg zahlađenja. Zavisno od trajanja zahlađenja, dolazi do pojave buđi - ako je zahlađenje kratkotrajno, pčele će pokupiti tu vodu. Obilniji unos nektara pred zahlađenje svakako doprinosi tome, ako se zna koliko vode ima nektar.

Treba napomenuti da iskustva kolega koji imaju DB košnice nisu merilo za korišćenje najlonskih folija (ili potpune zatvorenosti gornje površine nastavka) i njihove veze sa pojavom plesni, jer su tu pčele bliže pojasu „poklopne daske“ i veća je verovatnoća da će odstranjivanje vlage biti bolje. Isto je i sa iskostvima kolega koji pčelare u mediteranskim uslovima.

U nekoj meri može uticati i priroda materijala od kojeg je košnica napravljena ili boja kojom se štiti. Emajl lak ne propušta ništa vlage napolje, dok je obična uljana boja u nekoj meri „poroznija“ i propusti nešto vlage.

Leto ne sme biti premalo, a naročito u proleće, kada je manja opasnost od glodara.


Dobro je zameniti jako vlažne nastavke u društvu u kojem se pojavilo puno plesni (prvom prilikom). Jako plesnjivo saće je najbolje pretopiti. Perga iz ovakvih ramova uglavnom nije za upotrebu, a med može da se iskoristi, ako na mednim poklopcima nema previše buđi, tako što se otklopi i da pčelama. Ne stavlja se toliko blizu gnezda, da pčele počnu tu da skladište polen. Što se tiče perge, vidi se da li je pobuđala ili nije. Ako nije, pčele je mogu koristiti iako je veći deo rama pobuđao. Nisam siguran utiče li plesnjiva perga na pojavu majske bolesti (uprkos stalnim tvrdanjama da ishrana legla njome jeste uzrok), jer po mojim iskustvima, pčele ne koriste u ishrani plesnjivu pergu. Izbacuju je van košnice kao i ostalu nečistoću. Tako da mislim da nema veze sa pojavom majske bolesti.


Rešenje bi mogao biti promenjivi (regulacioni) ventilacioni otvor u gornjem delu košnice - gornje malo leto, kojim se može poboljšavati provetravanje (i obrnuto) u košnici ako je to potrebno (koje kasnije može biti korisno pri razrojavanju). Svakako da to nije potpuno rešenje, jer je puno pčelinjaka udaljeno od mesta stanovanja. Najbolje je da je društvo jako i sa prosečnim i dovoljnim količinama hrane, jer nema idealnog rešenja.

Košnice ne treba „gušiti“ (preterano utopljavati i sprečiti svako strujanje vazduha) prilikom zazimljavanja.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 02, 2013, 09:33:20
Mislio sam da je već suvišno pisati o „obogaćenim“ pogačama. Čak su nekima i bilo kakve pogače sporne u ovim postojećim uslovima. Stvar ukusa, ali ne i praktičnosti. Ako društvo ima meda u ramovima, proizvodiće višak metaboličke vode i moći će lakše da koristi pogaču.Gladnim društvima se mora omogućiti da prežive. Sirup može biti rešenje, ali bi bilo dobro da neko garantuje da će pčele sutradan izletati iz košnice ako se daje pčelama koje već imaju neke zalihe hrane. Zato ga ne treba davati pčelama koje imaju hrane u većim količinama sa ciljem nenakvog stimulisanja.. Društva bez hrane ne mogu proizvoditi metaboličku vodu i sirup im se može dati. Ne bi trebalo biti nekog viška vlage koji bi ugrozio društvo.

Pogača se takođe može dati. Nisam video jasno obrazloženje protivnika pogače u ovo doba, kada su pčele gladne. Ako je prisutan strah da će biti i žedne, može se kombinovati: i sirup i pogača.

Obogaćene pogače takođe imaju smisla. Legla ima, ali nedostaje proteinska hrana. Obogaćene (proteinske - hranljivije) pogače se daju u manjoj količini, kada je pčelar siguran da će pčele utrošiti sav sadržaj pogače, zbog moguće kvarljivosti usled skladištenja i pojave unosa, ako otopli. Hranljiva pogača može biti sa inaktivisanim kvascem i mlekom u prahu.

Zoran Vujčić:
„Sojino ODMAŠĆENO brašno jer u njemu nema fitohemikalija, koje mogu da budu štetne. I pivski inaktivisani kvasac, jer ne bi valjalo da masa "provri" i da napravi medovinu.“

Ovo sam citirao sa foruma SPOS-a. Inače, kolega i nije pčelar, koliko sam zaključio, ali je pametan i poznaje materiju. Kvasac koji treba kuvati i pregevati nije dobro rešenje.


Ne treba trošiti reči o tome koliko je ovaj način prihranjivanja koristan ili štetan. Opet moram naglasiti, bitno je znati koliko ima hrane u ramovima (jer je to „izvor“ viška vode i mogući razlog skladištenja sastojaka hranljive pogače). Treba pomoći pčelama da održe bolju ishranu legla, koliko je to moguće.Inače, nije pčelama svojstven ni kanibalizam, pa kada nema ničeg drugog pčele pojedu deo legla u cilju zaštite preostalog legla. Ili isisaju tečnost iz larvica ako im je to neophodno.

Skoro svaki vid prihrane je opravdan u ovakvim uslovima (treba paziti na one malo opasnije, kao što je pekarski kvasac ili jako razvodnjeni sirup). Karakterističan je savet jednog velikog stručnjak o sirupu 2:1 (http://spos.info/forum/index.php?topic=156.msg399134#msg399134) u korist vode i to su ljudi prihvatili kao vredan savet (http://spos.info/forum/index.php?topic=156.msg399088#msg399088). Pa kud će više vlage u košnicama, no što je već ima. 2:1 u korist šećera ima logike.


O „grebanju“ meda sam već pisao i vidi se koliko to može biti štetno kod dugih razdoblja hladnog vremena. to je samo u jednom momentu povećalo površinu legla, koje sada pčele ne mogu dobro da othrane, jer nema polena (u većini slučajeva). Takođe se smanjuje količina hrane i pčele dovode do mogućeg gladovanja. Ali dobro, ako su stručnjaci to savetovali, OK. Ja i dalje tvrdim da to nema smisla raditi osim u izuzetnim slučajevima ogromnih viškova hrane. Ali  i to je pogrešno ako nema dovoljno polena.

Ne obraćajte pažnju na to što se smatra da se pčele neće razviti do bagrema. Treba prvo da prežive. Sada, trenutno nismo u mogućnosti da razvijamo društva.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Радоје Киперовић April 03, 2013, 20:41:25
 


Obogaćene pogače takođe imaju smisla. Legla ima, ali nedostaje proteinska hrana. Obogaćene (proteinske - hranljivije) pogače se daju u manjoj količini, kada je pčelar siguran da će pčele utrošiti sav sadržaj pogače, zbog moguće kvarljivosti usled skladištenja i pojave unosa, ako otopli. Hranljiva pogača može biti sa inaktivisanim kvascem i mlekom u prahu.





Драгане, прочитао сам доста твојих размишљања и са преко 90 % ставова се слажем, и сам размишљам у сличном правцу. Међутим, ово је за мене један погрешан концепт. Нешто слично сам већ писао на једном форуму. Прича скоро свакоме позната али вриједи поновити. У Британији су  фармери мљекари постизали одличне резултате употребом разних комплексних додатака чији је главни састојак била једна врста коштаног брашна. Онда је дошло до проблема. Појавила се, свима добро позната болест лудих крава. Научници су дуго трагали за узрочником да би на крају идентификован био прион (једна врста псеудо живог организма који није ни бактерија ни вирус, нити било шта до тада познато). Утврђено је да је разлог тај што су фабрике за производњу сточне хране коштано брашно производиле од мртвих оваца. Организам преживара (краве) није природно устројен да буде храњен другим преживаром (овцом). Кад тад, морало је доћи до реакције, и дошло је. Таквих примјера је небројено много. Иста је ситуација и са генетски модификованим организмима. Који то облик живота настаје када се у биљку парадајз угради ген животиње рибе?! Ко може гарантовати да таква "игранка" неће изазвати несагледиве проблеме у будућности?! Апсолутно нико. За све је крива незајажљива трка за профитом.
 
Мора се повући јасна граница између протеина биљног и анималног поријекла. Није сваки протеин, протеин  :) . Постоје велике разлике у структури и аминокиселинском саставу. Млијеко једноставно није природна пчелиња храна. Нису такође ни квасци, нити соја. Неке научне заблуде трају деценијама и доводе до великих проблема. Сигуран сам да употреба анималних компоненти у пчелињој исхрани води ка модификацијама па чак и аберацијама хромозома и  генетског кода. Људи  су кренули да спајају неспојиво, а онда се чудимо зашто нам све иде наопако, зашто нисмо у стању обуздати све већи број непредвиђених ситуација и болести које харају.  Мишљења сам да су стручњаци типа Таранова, уз све добро које су донијели направили и дугорочну штету, пропагирајући начине исхране који једноставно не стоје. Морају се изналазити друга рјешења, она свакако постоје; иако сам сигуран да ће пчеле изгурати и са оним количинама полена које су скупиле током лијепих дана. Било их је, не може се рећи да није, бар код мене.
 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Boris Salaj April 03, 2013, 23:11:14
U redu za mleko i kvasac, ali soja je biljka uljarica, kao i suncokret???
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: bulatovic pedja April 03, 2013, 23:54:09
Radoje ja mislim da si u pravu ali ima i naucnih stavova de pise da se koristi mleko u manjim kolicinama i da se postizu bolji rezultati.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Jovanović April 04, 2013, 12:24:15
Smatram kao i Radoje da je mleko neprirodna hrana za pčele. Sigurno daju bolje rezultate sa mlekom ali. Recimo sportisti koji koriste doping daju svetske rekorde ali šta biva sa zdravljem.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 07, 2013, 01:08:24
Radoje je u potpunosti u pravu.

Tako da je njegova primedba na mestu i trebalo bi da bude deo pravila u pčelarstvu.
Ali to ne znači da menjam svoj predlog. I dalje mislim da se mogu dati određene zamene za polen u vrlo kratokom roku i u otežanim uslovima.

Nisam napisao da razmišljam o situaciji u kojoj su pčele unele nešto polena, a kasnije je nastupila polenska nestačica. Nažalost, podrazumevao sam da će svi imati u vidu sadašnje opšte stanje (i društva, koja teže da se razviju i vremenskih uslova). Takođe da svi imaju u vidu moj jasan stav, da pčelama ne treba pomagati ako za tim nema potrebe.

Obogaćena pogača bi u većoj meri poslužila odraslim pčelama da u nekoj meri nadoknade gubitak svoje „energije“ i potreba. Leglo uglavnom odhrane raspoloživim polenom i kao i zimi mogu premostiti taj nedostatak polena. Dalje, ako ne bude unosa polena, smanjuju leglo (prestaje širenje legla) ili uklone ono leglo, koje ne mogu održavati.

Naglasak je na jednom kratkom prihranjivanju (opet ponavljam ako za tim ima potrebe). Kratko prihranjivanje neće imati neke posledice.

Radojevu ODLIČNU primedbu razumem kao primedbu preterivanju i razmišljanju da se to može nastaviti u nedogled. Kratkotrajni dobri rezultati budu vidljivi, posledice dolaze tek kasnije. Inače, primedbu smatram opravdanom i odličnom, jer upravo zbog tih kratkoročnih rezultata pčelari preteraju u nekoj tehnici, a onda slede pitanja: „Čime lečiš!? Pčele ili gde su mi nestale pčele?“. To imamo i kod upotrebe hemikalija (koje nazivaju lek!?) i koje dugo zadržavaju u košnici ili prekomerno koriste.

U svakom slučaju, nisam ništa napisao napamet i neka svako postupi kako misli da treba i kako uslovi nalažu (pre svega, kako sam misli da treba). Imao sam u vidu još nešto. To su uslovi slični sadašnjim. 2005-a godina. Ne bih da neko pomisli da sam neozbiljan. U tom pogledu može se pročitati nešto o meteorologiji i da se stavovi stručnjaka i tu ne slažu. Postoje različite teorije i pristupi. Jedan je taj da postoje ciklične promene (ne mogu biti siguran da sam dobro definisao jer sam odavno to pročitao), odnosno da pojedini vremenski ciklusi imaju sličnosti. Na fotografijama  su grafikoni i samo kratko napisane primedbe u svesci (šta više da pišem, kad je vreme bilo „jadno“). Obratite pažnju na datume primedbi: početak i kraj aprila sa istim uslovima u košnicama – stalno smanjenje hrane i malo polena. Ako u nekim područjima bude i gore, ipak treba pčelama pomoći. Ali, prati se unos polena, zapisuje koliko je procenjeno da je uneto (otvori se poneka košnica) i prema tome određuje treba li nekakva „jača“ pogača ili ne. Nisu svuda isti uslovi. Kada se zakasni, eto problema. Opet ponavljam, da sam 18-tog jula prošle godine preporučio dopunu (ili čak i pripremu zimnice veštačkom hranom, tamo gde uopšte nije bilo unosa) i da to nije bezvezna preporuka (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg18504#msg18504). A baš sada se vidi da nije. Što se tiče neprimerene hrane, dva društva na slikama (u onim uskim košnicama nastalim od oplodnjaka) su dobila bar 90% zimnice veštačkom prihranom. U februaru (ako posluži vreme) dodajem im ramove sa suncokretovim medom, a naknadno sam dodao po 4 LR rama sa istim medom pre oko 15 dana. Zašto postavljam paralelu sa 18-tim julom i potrebom za prihrano? Zato što je moguće da se nastavi loše vreme. Ostalo zaključite sami.


Inače te 2005-e je pao sneg u planinama 09. maja. Snega je bilo ponovo u junu (isto oko 10-tog, a zabeležio sam da je u Bosni bilo i oko 20 cm snega.

Što se tiče „grebanja“ meda i pomaganja pčelama na ovaj način, to ne da nije dobro, nego je jako loše, ako su zalihe meda već loše. Ne može se razviti pčela ako priroda slabo daje. Zato sam i rekao da pčele prvo treba da prežive i baš u tom smislu i u smislu da ostanu dobro uhranjene koliko je to moguće u ovakvim lošim uslovima, jer samo to može biti osnova za dobra društva. U tom smislu mogu reći da nije dobro nešto proširivati društva (osim ako ponegde nije bilo dobrih vremenskih uslova i time i dobrog unosa). Pisao sam da polen ne treba odaljavati od gnezda ako za to nije vreme. Kao što sam pisao o tome zašto pčele prerano odgajaju trutove (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg23030#msg23030), princip je isti: pčele teže da vrate gnezdo u „pravo stanje“, a to je polen do gnezda. Zato „savladaju“ taj ubačeni ram na najrazumniji mogući način – leglom. Da ima jako puno polena (mislim da ga mogu uneti), tu bi bilo najviše polena, i tek nešto legla. Zato, još nije vreme za neko proširivanje. Izuzetak mogu biti vrlo jaka društva (kao na slikama društva u polumedištima), ali koje nisam ja proširivao – pčele su same to uradile i to „kretanjem“ gnezda prema dole, prema letu. Slike sam postavio i iz drugog razloga, a to je ubacivanje 5 punih poluramova poklopljenog meda do gnezda 23. marta. Ne da nisam grebao med, već sam još i zaustavljao širenje tog društva, koje je inače vrlo jako. Same su „izgrebale“ med i po težini nastavka, kao da ga nisam ni dodavao (iako sam ih još sputavao u širenju legla). Ali to je društvo JAKO. Vidi se koliko ima pčela u prvom nastavku (do podnjače) i koliko polena nose u te ramove. A mogu puno uneti jer efikasno koriste i najmanje vremenske intervale koji se ukažu zbog svoje snage. To i jeste poenta: ne postupa se isto sa svim zajednicama i na svim područjima. Kada se izgrebe med, neće biti zaliha ako zahladi. Pčele bi SAME izgrebale med, kao što sam rekao. Nemojte na taj način trošiti osnovne zalihe, sa ciljem nekog razvoja.






PS
Fotografije grafikona su nejasne i lošije urađene, jer je sin slikao mobilnim telefonom i onda „ispario“. Ne mogu da smaram čoveka i da mu uzimam vreme, ali fotografisaćemo ponovo ako treba i zamoliti urednike da zamene fotografiju. Mada mislim da se osnovno vidi.



Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: sava mitic April 07, 2013, 07:28:36
Pokušao sam da pogledam prve tri slike.

Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Радоје Киперовић April 08, 2013, 17:53:06
 „ I dalje mislim da se mogu dati određene zamene za polen u vrlo kratkom roku i u otežanim uslovima...Naglasak je na jednom kratkom prihranjivanju (opet ponavljam ako za tim ima potrebe). Kratko prihranjivanje neće imati neke posledice... primedbu razumem kao primedbu preterivanju i razmišljanju da se to može nastaviti u nedogled. Kratkotrajni rezultati budu vidljivi, posledice dolaze tek kasnije...“
 
Овакав Драганов став је крајње разуман а вјерујем и оправдан. Завидно искуство а прије свега велика моћ запажања и закључивања, издваја ово размишљање из мора „практичних стручних савјета ресавске школе“ који могу направити више штете него користи. Слажем се да краткотрајна интервенција обогаћеним протеинским хранивима вјероватно не може направити дугорочну штету. Нема се ту много шта коментарисати. Међутим, поставља се једно друго питање. Можемо ли бити сигурни и како да знамо гдје је граница? Добри почетни резултати обично доведу до погршне перцепције да се некакав неприродан поступак може, смије и треба продужити у недоглед; то је Драган одлично примијетио. Негативне стране оваквих приступа обично се не уочавају до тренутка када већ буде касно. Само из тог разлога ја сам присталица разликовања шта се смије а шта не смије и због тога бих тешко смогао храброст дати млијеко и сличне додатке мојим пчелама; све и по цијену слабијег развоја и мањих приноса.
 
Колега Борис каже U redu za mleko i kvasac, ali soja je biljka uljarica, kao i suncokret??? Да мало банализујем, човјек се храни сјеменом житарица али то не значи да му је и слама природна храна. Ја бих за разлику од већине био јако опрезан са протеинима соје. Посебно данас када  није сигурно шта је ГМ а шта не. Али не само из тог разлога.
 
 Посебно желим потенцирати ово Драганово виђење „...A mogu puno uneti jer efikasno koriste i najmanje vremenske intervale koji se ukažu zbog svoje snage. To i jeste poenta: ne postupa se isto sa svim zajednicama i na svim područjima. Kada se izgrebe med, neće biti zaliha ako zahladi. Pčele bi SAME izgrebale med, kao što sam rekao. Nemojte na taj način trošiti osnovne zalihe, sa ciljem nekog razvoja.“Такође сам сигуран да шаблонски рад доводи до проблема. Пчеле ће бити снажне и здраве ако се минимално малтретирају. У скоро свакој књизи написано је да се прве сатне основе додају нешто прије или у вријеме цвјетања џанарике. Да ли тако треба радити и овог прољећа??
 
 Код мене су прве џанарике процвјетале на присојним странама прије пет дана али на њима нисам видио ни једну пчелу. Очигледно је да због  ниских температура џанарика још није кренула са лучењем нектара. То такође значи да ће цвјетање бити нешто продужено, јер је за пуцање антера на прашницима, клијање поленових зрна на жигу тучка и формирање сјеменог заметка, између осталих фактора потребна и сума температура. Од сриједе је прогнозирана релативна стабилизација временских прилика и пораст дневних температура што обећава да ће пчеле добрим дијелом искористити и џанарику.
 
Лијеп поздрав.
 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek April 08, 2013, 21:34:21
 Dragane, dali ukrštaš ramove kao Voja. Na jednoj slici čini mi se da su ramovi popreko. Možda grešim.  Ako radiš tako, molim te ukratko, kako si zadovoljan tom tehnikom. Pozdrav
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek April 08, 2013, 22:16:04
Drage kolege, što se tiče obogaćenih pogača, nisam protivnik ali ja ih koristim samo za proizvodnju matica i to tako što u kuvanu šećernomednu pogaču ubacim polen ili pergu. Na začetku mog pčelarenja, po savetu starijih pčelara napravio sam pogaču sa kvascem i limunom i ona se ukiselila. Od onda koristim samo kuvane šećernomedne pogače i njih stavljam oko nove godine a počnu ih koristiti krajem februara i traje im do kraja marta. Posle vadim najlone od pogača i stavljam foliju. Tako radim više godina i pčele mi lepo prezime i lepo se razvijaju. Ove godine još nisam stavio folije jr je jako vlažno i hladno. Obećavaju lepše vreme, tako da ću ovih dana staviti folije, možda već sutra.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 09, 2013, 22:08:26
Dragane, dali ukrštaš ramove kao Voja. Na jednoj slici čini mi se da su ramovi popreko. Možda grešim.  Ako radiš tako, molim te ukratko, kako si zadovoljan tom tehnikom. Pozdrav

Ne ukrštam ramove u smislu stalne tehnike, već potreba za punjenjem oplodnjaka. S obzirom da imam najviše malih četvorodelnih oplodnjaka, koristim male ramčiće sa hranom, leglom i mladom pčelom. Ali, treba mi to društvo i za sledeću godinu. Tako da košnica izgleda ovako: prvo telo sa LR ramovima, drugo i treće sa po 12 ramčića. Imam u plodištu koje ostaje nakon punjenja oplodnjaka 4 LR rama. Obično ostanu sa 4 rama,puna legla i to najviše zatvorenog, ali bez trunke hrane. Odmah im se stavlja drugi nastavak. U slučaju medenja bagrema, znaju da donesu i 15-20 kg meda (naravno, ako medi bagrem, odmah se dodaje i treći nastavak). Svi dodati nastavci su dalje sa LR ramovima. U suncokret idu sa 4 nastavka (sa LR ramovima).

Međutim, može se desiti da zbog kišnog vremena unose hrane dovoljno za razvoj i nešto malo zaliha nepoklopljenog meda u vencima. Takav slučaj je bio prošle godine. Tada imaju previše legla. Prošle godine je većina imala svih 12 ramova legla. Tako da sam morao oduzeti po 4 rama legla i to najzrelijeg. I pored toga su u suncokretu doneli i previše meda. Tri tela su imala oko 30 kg meda, a i plodište je bilo sa jakim vencima. Posledica je spajanje dva u jedan za zimu.

Dešava se da na nekima ostanu i ramčići i tada imam slučaj ukrštenog saća. Ne može se porediti ponašanje pčela u ovoj košnici neprimerenih razmera (previše uska u odnosu na dužinu), kao što je to npr. RV košnica. U ovoj uskoj košnici, pčele čak i otklope nešto meda iz tih ramčića koji stoje popreko i prenose u plodište i još više ga zatrpaju medom. Tako da se to društvo gubi, jer je slaba obnova pčela.

To je slučaj kada koristim ukrštene ramove: s proleća i ako nisam stigao da sklonim ramčiće sa nekih košnica ove namene (za pravljenje oplodnjaka).

Sa košnicama LR, naravno to ne mogu da radim. Inače, ukrštanje ima prednosti, koje pčelar mora znati da bi ih iskoristio. Zato što ramovi postavljeni na toplo ili hladno imaju svojih prednosti i nedostataka, zavisno od doba, ali i od uslova. Sada kad je malo vetra, a mnogo vlage u košnici, pretpostavljam da bi provetravanje košnice bilo lošije. ALI, ima jedno ali: kod tipova košnica veće zapremine. RV je tako dimenzionisana da mislim da se to može držati pod kontrolom, samom snagom društva. Košnica čiji su ramovi postavljeni na toplo, može da pokaže prednosti pri vetrovitom i prohladnom vremenu. Ali može biti neugodna, jer će kasnije, kada otopli pre doći do rojevog nagona. Nisam ukrštao ramove, ali jesam zazimljavao na toplo ili hladno.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek April 09, 2013, 23:08:37
Dragane hvala na detaljnom objašnjenju a pitanje sam postavio zato što hoću ove godine da probam sa jednom RV, pa mi svako iskustvo dobro dođe. Pozdrav
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 10, 2013, 00:02:15
Ma sa RV je med i mleko, u odnosu na ove moje pomoćne košnice. RV je košnica i to dobra, a ova moja pomoćna društva ja nazivam „tarabom“, kada su na 4 ili 5 nastavaka, jer su jako nestabilna i onako visoka, a uska stvarno liče na tarabu. To je u stvari jedan pčelinjak, koji trenutno broji 22 društva. Išao je i do 34, ali to je bilo teško zadržati da se ne roji.

Tebi je bitno da uočiš kada koristiti prednosti toplo-hladno i ukrštanje. Ja lično, ne bih ukrštao ramove. Video si ono društvo, koje je na polumedištima visine 162 mm. Ono je u odnosu na dimenzije RV košnice nepovoljnije za pčele, ali se razvija normalno i dovoljno. Ali sve se uoči na iskustvu stečenom tokom rada. Što se mene tiče, sa RV košnicom možeš kako hoćeš, jer ima povoljne dimenzije za život i razvoj pčela.

Po mojim zapažanjima, kod ukrštanja nastavaka, pčele hoće da spoje donju letvicu sa satonošama. To sam jako davno zapazio i kao nedostatak plitkih tela, koja koristim kao polumedišta. Sada već nisam siguran ni u to. Primetio sam da to rade kada nema dovoljno prostora. Tako da treba imati nastavak više.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek April 10, 2013, 00:25:59
Ma kod puklo da puklo. Ja ću jedno društvo da prebacim u RV. Već sam smislio i kako i sve pripremio, samo čekam da se steknu uslovi. Pozdrav
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 10, 2013, 22:58:34
Po pitanju proširivanja gnezda, diže se velika prašina, žuri se i lutrija može biti uspešna ako ne zahladi. Čak sam video i tvrdnje da je izvršena smena generacija!? Prava smena generacija će biti izvršena tek za petnaestak i još i nešto više dana. Smena generacija je momenat kada su pčele sposobne da u svim uslovima sačuvaju leglo.

Tek ovih dana će biti prilike da se proširi gnezdo. Ako se u praznom prostoru  u košnici (na mestu gde nedostaje ram) vidi poneki zaperak, ali nema puno pčela, to nije bio znak da su pčele toliko jake da nemaju gde da se šire. Ja sam danas pre kiše pogledao dva društva, ubacio čaure za matičnjake na obradu i zatekao vrlo povoljno stanje. Sav prostor gde nedostaje ram je pun pčela i grade zaperke.

Ako to nije slučaj (puno pčela u tom prostoru), treba videti koliko je gnezdo pomereno na tu stranu. Pčela imaju taj prirodni osećaj da u proleće usmeravaju gnezdo prema praznom prostoru. Tako da gradnja zaperaka može biti samo nagonska težnja pčela da zaposednu taj prostor, a u stvari nemaju toliko legla, koje odlikuje jako društvo. Zato mislim da nije trebalo žuriti.

Ovo pišem zato što po stanju društava vidim da bi ovao proširenje tek sada bilo proširenje po meri društva i uslova. Ako je neko ranije proširio gnezdo, valjalo bi sada malo pričekati sa daljim proširenjem. Stanje polena uopšte nije na nekom nivou koji ukazuje na nekakvu „blokadu“ koja bi usporila društva u razvoju do bagrema. Ne kažem da nedostaje polena (prema viđenom stanju na mom pčelinjaku. Ali, ako bi se desilo da pčele budu onemogućene zbog kiše da izažu par dana, sav polen bi bio utrošen brzo. Još jedan dodatni razlog je višak vlage u košnici, koja u nekoj meri odnosi toplotu iz košnice, a tu je i mogući gubitak izletnica, koje jak prirodni nagon navodi da idu za hranom i deo njih strada. I dalje mislim da treba biti oprezan sa ovom radnjom. Kada se ustali vreme, može se i preseći leglo bez posledica.


Ovo se odnosi na stanje vegetacije u mojim uslovima. Da napomenem da je džanarika pri kraju. Ovo (i dosadašnji unos hrane) su orijentiri za neke radove. I naravno, vremenske prilike.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: pero perić April 10, 2013, 23:07:06
Dragane,danas sam pričao sa jednim iskusnim kolegom i on isto misli da još bar 7 dana nema potrebe proširivati leglo..tek kad pčele dobiju tih 7 normalnih dana za unos peluda i kad se vrijeme ustali-onda proširivati!?..e sad treba se strpiti a to nije baš lako
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 22, 2013, 23:27:32
Prvi pčelinjak (60 košnica) sam doselio sa suncokreta. S obzirom na promenjeni način seobe (palete sa 5 košnica), postojala je mogućnost lakog i brzog preselenja na kasniji suncokret. Raniji uslovi su uticali da u poslednjem momentu odustanem i vratim pčelinjak kući.

Mislim da je potrebno što pre vraćati pčelinjake sa paše i pripremati polako za zimu. Nedestatak polena u dva perioda je uticao da pčele budu slabije pripremljene za pašu. To se vidi i po gubicima pčela na paši suncokreta. Prošle godine ispred košnica, praktično nije bilo mrtvih pčela. Ako se porede 2011. i 2012. godina, situacija na mom pčelinjaku je bila takva da je 2011. bilo dobrog unosa, ali i više gubitaka na paši. 2012. gubitaka (osipanja pčela) nije bilo.

Ove godine ima gubitaka, ali su i pčele mnogo slabije i manje otporene i ima mladih pčela koje su oštećene virusom. Zato mislim da treba polako pripremati pčele za zimu i povremeno (ili stalno) prihranjivati, da bi unele više polena.


Ako se očekuje kasnija paša (npr. medenje vreska), bilo bi dobro prilagoditi prostor snazi društava. Bolje je kasnije, ako medenje krene dobro, dodati još medišnih nastavka. Ako se koristi poklopna daska sa otvorima, jedan medišni nastavak može biti iznad te poklopne daske i može se u slučaju dobrog medenja lako „pridodati“ društvu sklanjanjem poklopne daske. U suprotnom, društva kod kojih se koriste matične rešetke mogu skladištiti med bliže plodišnom prostoru i smanjivati raspoložive površine za leglo. To utiče na gubitke i slabljenje društva dejstvom varoe. Kod nedovoljno jakih društava treba skloniti matične rešetke i na paši i takođe prilagoditi prostor snazi društva.

„Pčelarska godina“ je bila takva da treba više povesti računa o pripremi pčela za zimu ili naredne kasnije paše. Naročito na paše na kojima će biti manje polena.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 02, 2013, 00:02:57
Nekoliko radnji može biti vrlo bitno u ovom razdoblju. Različite savete (i „savete“) upućuju iskusni pčelari i tu treba odabrati one koji odgovaraju stanju na sopstvenom pčelinjaku i uslovima u okolini. Kiše nije bilo svuda dovoljno. Posledica je i dalje nedovoljan (ili nikakav) unos nektara i nešto malo polena. To dalje utiče na prestanak otpočinjanja novog legla (ili su površine sa leglom male).

Osnovno za ovo doba godine je zdravstveno stanje (pre svega borba protiv varoe), snaga pčelinjih zajednica, količina i raspored hrane u košnici i sprečavanje grabeži.


Varoa je stalna opasnost i ne treba je nikada podceniti. I kada nije toliko brojna da na taj način ugrozi društvo, može uticati na prenošenje virusa. Postoji mogućnost da je ove godine bilo više nevolja sa virusima, jer sam u nekim društvima nalazio pčele pred izleganje koje su bile oštećene, a u ćeliji nije bilo varoe niti bilo čega drugog da utiče na rast i razvoj mlade pčele u leglu (voskov moljac i sl.). Moja pretpostavka je da je ovo posledica nedostatka polena u jednom, relativno dugom razdoblju, tokom prve polovine leta. Drugi način na koji varoa može prilično oslabiti društvo je odnos broja varoa prema količini smanjenog legla. Smanjenje površina legla nastaje slabljenjem društva i pretrpavanja prostora plodišta zalihama meda i polena. U ovakvom stanju društva, varoa ošteti deo legla i ovo je od velikog značaja, jer je društvo već oslabljeno. Do slabljenja može doći npr. usled naleta pčela ili usled trovanja pri zaštiti kukuruza itd. Po nekim mojim saznanjima, bilo je kolega pčelara koji su imali gubitke kompletnih društava pri suzbijanju kukuruznog plamenca. (Pri ovome je zanimljivo tumačenje jednog majstora pčelarstva koji je izneo „osnovanu“ pretpostavku da se radi o medljici (http://spos.info/forum/index.php?topic=22307.msg432472#msg432472)!?? na kukuruzu – pored iznenadne medljike i „prinudnog“ vrcanja meda sa „letvicama“ eto još jedne medljike i mogućnosti za laku zaradu. Pripazite se ovakvih pretpostavki!!!). treba malo proćitati i o sredstvima za zaštitiu kukuruza od kukuruznog plamenca. Proizvode se sredstva koja se „zalepe“ na biljku i „nije potrebno naknadno prskanje ako u međuvremenu padne kiša“...

Iako je borba protiv varoe neophodna, nije neophodno preterati sa dozom primenjenog sredstva („leka“ kako to kažu stručnjaci). Povećane količine mogu oštetiti i deo legla. S obzirom da ima društava koje staju sa leglom, ovo je vrlo bitno. Smatram da je prvi deo borbe protiv varoe obavljen i želim da kažem nešto drugo, a to je takozvani kontrolni tretman. Ako se kojim slučajem pristupi ovom poslu, ne treba koristiti metode slučajnog uzorka i proveriti samo na par društava. Kada sam na početku napisao „saveti“ sa navodnicima, to su ti saveti (http://spos.info/forum/index.php?topic=3943.msg437630#msg437630). Nisu sve košnice isto napadnute varoom i to je pravilo. Zato „kontrola“ na delu pčelinjaka može dovesti pčelara u zabludu.


Podbacivanje nastavaka može biti vrlo opasno i to ne treba raditi zbog grabeži. Nastavci sa medom (ili čak i prazni), mogu se podbaciti kasnije, ako za tim ima potrebe (ako su medni venci plodišta takvi da će društva sigurno zimu provesti u donjem nastavku). Ako su medni venci plodišta  vrlo tanki ili u njima ima samo nepoklopljenog meda, bolje je neko vreme prihranjivati društva da se medni venci „pojačaju“ a tek kada prođe opasnost od grabeži, mogu se medišta podbaciti. Kod mene je stanje u društvima da pčele prenose deo meda iz bočnih ramova u prostor legla. Pčele smanjuju aktivnosti, ali do grabeži može doći u svakom momentu. To je momenat kada pronađu hranu. Ne bi bilo dobro da je pronađu u drugim košnicama. U uslovima smanjene aktivnosti i već prohladnih jutara, neka društva mogu biti aktivnija od ostalih i započeti grabež, koja se može kasnije proširiti na veći deo pčelinjaka. Ovde se ne radi o slabim ili jakim društvima, već o različitom stanju u društvima: neka mogu biti sa manje legla i time mogu ranije izjutra napustati košnice u potrazi za hranom, a druga moraju da se brinu o leglu i mogu lako postati predmet grabeži. Zato ne treba udaljavati gnezdo od leta, a leta treba umereno suziti. Osa ima jako puno i sužavanje leta može biti korisno. Uz ovo može još da se desi i neoprezan rad drugih pčelara ili npr. topljenje voska van zgrade (napolju).



Prihranjivanje koje vršim je baš sa malim obrocima i to oko 0, 2 l. Pčele uglavnom sve prenose u prostor legla. Takođe, puno društava skladišti polen u sred gnezda i to bez obzira kakvi su ramovi: sa mladim ili starim saćem. Za prihranjivanje malim obrocima sam se odlučio jer ima dovoljno hrane, a postoji mogućnost da pčele kasnije obnove odgoj legla (ovo smo imali poslednjih godina i to zavisi od padavina i vremenskih prilika).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Bojan Jovanovic Septembar 20, 2013, 13:09:40
Dragane svaka cast za tvoju nesebicnu pomoc nama pocetnicima.Sa zadovoljstvom citam tvoje postove.Moje zapazanje kod ramova RV je da se satne osnove ne izgrade do donje letve rama tako da se povecava prostor izmedju saca u donjem nastavku (donjim ramovima) i ramovima iznad u drugom nastavku.Dali taj prostor moze napraviti problem pcelama pri prelasku  na  ramove iznad u drugi nastavak , sta treba uraditi da bi sace bilo izgradjeno do donje letve rama?Pozdrav i svako dobro.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek Septembar 20, 2013, 14:12:09
Kolega Bojane, pčele najniže ramove tj ramove koji su u donjem nastavku nikad ne izgrade do donje letvice a one u gornjim ramovima grade do donje letvice.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 21, 2013, 22:01:22
Dragane svaka cast za tvoju nesebicnu pomoc nama pocetnicima.Sa zadovoljstvom citam tvoje postove.Moje zapazanje kod ramova RV je da se satne osnove ne izgrade do donje letve rama tako da se povecava prostor izmedju saca u donjem nastavku (donjim ramovima) i ramovima iznad u drugom nastavku.Dali taj prostor moze napraviti problem pcelama pri prelasku  na  ramove iznad u drugi nastavak , sta treba uraditi da bi sace bilo izgradjeno do donje letve rama?Pozdrav i svako dobro.

Bojane, pre svega hvala na povoljnom mišljenju o mom pisanju o pčelama. Odgovor bi bio da može biti problema, ako nema dovoljno pčela u košnici i ako nije dobar raspored hrane.




Jano je u pravu, ali i to nije pravilo. Utiču i uslovi pčelinje paše i snaga društva (što je sasvim prirodno). Spomenuo sam jednom „duboku podnjaču“ a to se odnosi na svaki razmak koji je veći od nekih 20 mm od poda. Pčele mogu graditi saće prema dole, da bi ovladale i tim prostorom.
Rešenje nije uvek povoljno. Kako narod kaže: nikada ne idu dva dobra zajedno. Pčele često van prostora rama (ispod donje letvice ili na samoj donjoj letvici), izgrade saće. Najčešće trutovsko, ali neretko i radiličko. To saće smeta u radu. Vađenjem takvog rama mogu se ubiti i pčele i matica. Hoću da kažem da otežava posao. Slično je i sa zapercima koje pčele nadograđuju ispod donjih letvica, spajajući ih sa satonošama donjeg nastavka. To nije garancija da će pčele preći u gornji nastavak.


Primer nepotpuno izgrađenog saća može se desiti i kod armiranog saća, gde se satna osnova prostire i preko unutrašnje rubne ivice donje letvice rama. Ako uslovi nisu povoljni, pčele moraju koristiti vosak koji je blizu donje ivice i izgrišće i taj vosak, tako da opet postoji rastojanje do te letvice. Pčele mogu i kod vodoravnog žičenja da izgrade saće do donje letvice. Ali kada razvoj bude potpun (ulazak u rojevi nagon) ta gradnja prestaje i tu obično budu matičnjaci. Kasnije ih pčele razgrade, ali to je prepreka daljem dograđivanju saća na dole. Pčele prestaju da grade saće i praznom prostoru (npr. prostor ubačenog rama građevnjaka) i na rubu rama ili samo komadića voska grade i odgajaju matičnjake. To samo govori da pčele grade saće prema trenutnom stanju društva.
Pčele čak pomešaju svoje „dužnosti“ koje su važne u tom momentu, jer je prirodni nagon nadjačao.


Jedno od rešenja bi mogla biti satna osnova koja se naslanja na donju letvicu (ili je samo milimetar-dva  udaljena od donje letvice). Samo sa ovim treba biti oprezan. Pčele mogu takve ramove napuniti medom i usled istezanja žice dolazi i do istezanja gornjih redova ćelija saća, a sabijanja donjih redova. Što znači da se moraju ubaciti ramovi u momentu burnog razvoja legla, da pčele brzo izgrade saće i tu smeste leglo. Kasnije te ćelije budu učvršćene košuljicama izvedenog legla. To saće bude do donje letvice i bude upotrebljivo celom površinom. Može se graditi ovakvo saće i u jakoj paši (npr. bagremovoj ili suncekretovoj), ali je bitan momenat dodavanja ovako pripremljenog saća (sa satnom osnovom blizu donje letvice). Inače, pravilo je da postoji rastojanje od donje letvice upravo zbog „naslanjanja“ saća opterećenog medom na donju letvicu i sigurne deformacije saća u obliku latiničnog slova S.




 Tako da često korisna površina zavisi i od satne osnove. Ako bi se dopustilo pčelama da grade saće bez satne osnove, lako se može desiti da opet donji deo bude sa trutovskim ćelijama, što opet nije dobro.








Da još jednom ukratko nabrojim rešenja moguće gradnje saća do donje letvice (sa pravilno izgrađenim ćelijama:

1 Može se graditi saće na osnovi sa satnom osnovom postavljenom blizu donje letvice. Tada se ramovi dodaju u umerenom broju i u vreme van jake paše.

2 Korišćenje uspravno „armiranog“ saća (sa izmenjenim sklopom rama – neznatno skupljim ramovima, ali sa nizom prednosti).

3 Dodavanje većeg broja ramova sa satnim osnovama blizu donje letvice u odrećenom momentu trajanja jake paše, na određeno mesto u košnici, tako da pčele samo prerađuju nektar u tim ramovima (ali ne skladište med). Ramovi sa satnim osnovama se postavljaju u središnji deo višlje postavljenih nastavaka nastavka (treći ili četvrti). Nema preteranog pritiska odozgo i nema deformacija ili je minimalna. Kada se koriste plitka tela, mogu se dodati svi ramovi sa satnim osnovama. Bitan je momenat dodavanja satnih osnova, kao i mesto ubacivanja osnova. Primer suncokretove paše, kada ubacujem osnove nakon sedam dana od početka paše. Tada se pun nastavak satnih osnova može staviti iznad matične rešetke ili iznad ramova sa medom (koristim LR polumedišta visine 162 mm). Kada se nastavak sa satnim osnovama stavi iznad medišta, pčele grade saće od dole prema gore i na vreme učvrste saće. U svakom slučaju, društvo mora biti primereno snažno. Ako nije, dolazi do srozavanja saća (uticaj boje košnice je veoma važan).

4 Jedina sigurnost pri prelasku pčela iz donjeg u gornji nastavak (vreme pripreme za zimu ili zimovanje) je snaga pčela i pre svega pravilan raspored hrane. I tu bude izuzetaka, pa se može desiti da pčelar mora da se umeša. Može se desiti da zima bude takva da pčele započnu sa leglom u donjem nastavku i da posle nastavi zima, kao ona pretprošle godine. Uglavnom je najbolje da donji nastavak bude sa leglom i sa malo hrane, a gornji sa puno hrane i nešto praznog prostora u sredičnim ramovima. Ne mora biti prazan prostor – može biti i nepoklopljen med. Kada je donji nastavak sa vrlo malo hrane, a pčele imaju „ležište“ (kako kaže Lebedev), svako društvo (pa i ono najslabije) zahvata dva nastavka.

4) Saće za leglo se takođe priprema (planski gradi) i o tome se vodi računa. Može se dodati nekoliko ramova u rano proleće, dok društvo previše ne ojača i potom hoće da gradi trutovske ćelije. Ovom poslu se pristupa vrlo oprezno, s obzirom na promenljivo vreme.

5) Dobro saće za leglo se može izgraditi i npr. posle bagrema, kada društvo teži da se obnovi. Tada hoće da gradi samo radiličke ćelije.

6) Saće koje nema pravilno izgrađene ćelije  se uvek može koristiti u medištima.


Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek Septembar 21, 2013, 23:03:12
Prijatelju Šole, skidam kapu za tako detaljno objašnjenje o saću.Ja slabije kucam a i ono pisanje o zazimljavanju na jedan nastavak mi otkucala ćerka. Šta ćeš kad kucam sa jedan prst a imam ih daset.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Bojan Jovanovic Septembar 22, 2013, 11:08:43
Dragane hvala na odgovoru, poucnom i korisnom kao uvek.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Mihajlović Decembar 22, 2013, 14:17:47
Kada je neophodno dodati pogaču?
Juče sam pregledao košnice .Temperatura 10 oC, sunčano.Košnice su LR ,pčelinje zajednice su uzimljene u dva nastavka.
Podizanjem krajnih ramova klubeta utvrdio sam da je najtanji deo medne kape ispod sredine satonoša oko 8cm,a ostali deo kape prema donjem delu je popunjen.Centar klbeta nisam pregledao,ali celokupno klube bilo je ispod satonoša,a koliko ispod nisam mogao da utvrdim ni baterijskom lampom.Deo pčela nalazio se i u donjem nastavku,a nekolicina pčela letela je ispred košnice.Pri tretmanu oksalnom 26.novembra pri temperaturi 3-4 oC pčele su bile u pet ulica.
Klube je sa bočnih strana imalo pune ramove meda.
Za mene je sada najbitniji trenutni raspored meda jer pri niskim temperaturama pčelama je onemogićen pristup medu sa bočnih ramova.
Trebam li sada staviti pogače ili to da učinim onda kad središni deo medne kape očista do satnoša?Kada je potrebno dodati pogače,a kada je za to zadnji trenutak?Ne bih stavljao pogače ako to još nije potrebno.
Nije mi potpuno jasno kada i kako vaditi ram iz strdišnjeg dela klubeta koji je ostao bez medne kape,Razumeo sam da se to može učiniti pri pročisnom letu ali šta učiniti sapčelama,pogotovu ako se na tom ramu nalazi i matica.Jedino je moguće da se ram sa pčelama istrese iznad satonoša a onda primaknu ramovi.
Molio bih nekoga da mi na ove moje nejasnoće odgovori.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 22, 2013, 18:58:14
Milomire, procena visine medne kape u srednjim ramovima se vrši na niskim temperaturama (na temperaturama blizu 0°C). Govorim o načinu kako ja procenjujem količinu hrane u srednjim ramovima. Procenu treba vršiti samo ako nisi siguran koliko je meda u vencima bilo ranije (npr početkom novembra).

Zimska procena utroška hrane je potreba samo kod društava kod kojih je sredina sumnjiva po ranijoj evidenciji.

Ja procenu vršim oko nove godine i božića (tada imam slobodnih dana). kod društava za koja znam da je sredina bila slabija primičem bočne ramove. Ostale, za koje procenim da imaju dovolno hrane ne diram, ali sam spreman da im stavim kristalisani med, ako se naiđe hladni talas, sličan onom pre dve godine. Tada se ne čeka porast temperature, već se med stavlja čim bude sipan u vrećivce i raspeglan. Zima pre dve godine je pokazala zašto to treba raditi bez oklevanja i čekanja otopljenja (i ranije je bilo takvih iskustava sa dužim vremenskim periodom hladnoće).


Pisao sam ranije kako treba istresati pčele, ali nije problem – napisaću ponovo.
Da bi se istresle pčele sa praznijih srednjih ramova, mora biti izvađeno jedan ili dva bočna rama. Paziti da nema legla na tom ramu (ili ramovima, koji se sklanjaju iz košnice).

Napravi se dovoljno prostora oko ramova sa kojeg se istresaju pčele i jedna od bočnih letvica se naslanja na zid košnice. Ram se ne istresa visoko podignut iznad košnice, jer će puno pčela spasti sa rama, na tlo. Napravi se blagi trzaj i sačeka 1-2 sekunde, da bi pčele otpustile ram za koji se drže (ili se otpustile međusobno). Posle jednog do dva oštrija trzaja, malo se sačeka da pčele koje su u ćelijama saća izađu na površinu rama i zatim i njih otresti. Prilikom istresanja, jedna bočna letvica se ne odvaja od zida obično je to bočna letvica na zadnjem zidu, ali može biti i prednja naslonjena na zid (ako je klube više nazad). Paziti da se donjom letvicom ne udari u satonoše donjeg nastavka (ako se radi sa nastavljačom), jer se može ubiti matica. Važno je da se pčele istresaju u prostor između ramova, a ne na satonoše. Ramovi koji se približavaju se pažljivo pomeraju ka sredini sa delimičnim pomeranjem prema sredini tamo-amo, da se ne pritisne matica ili ne pritiskaju pčele. Nije dobro pritisnuti pčele, da sadržaj pčela pritisnute pčele bude razliven u košnici. Ne treba ramove približiti skroz, tako da se naslone jedan na drugi (mislim na bočne letvice). Neka malo većeg međuramnog razaka (ne pravelikog), a ramove približiti kada krene unos polena i nektara (pri ranom prolećnom pregledu)

U ramovima koji se sklanjaju ima i nešto razređenog meda, ali ih zato ne treba ostavljati u košnici (na bokovima), jer se deo pčela ponovo hvata za njih. Te ramove treba držati u zamračenoj prostoriji koja ima promaje, da se razređeni med ne kvari. Prostorija ne sme biti grejana.



Podvukao bih da je ovo moj način rada, jer ima prilično stručnjaka koji kažu da košnice ne treba dirati do marta (ili možda malo pre), čak i kada se utvrdi da nema matice. Takva društva ili oboljevaju ili uginu (što je manja šteta nego kada se pojavi bolest).

Konkretan odgovor, kada dodati pogače nemam, jer kristalisan med u vrećicama dodajem samo tamo gde je to neophodno, a pogače ne koristim. Uglavnom je to nekoliko košnica (ili čak nijedna). U principu, meni je najkorisnije da približim bočne ramove sa medom (ako se mora) i više ne diram ta društva, baš do marta i prvih unosa polena.

PS
Ovo je na brzinu napisano i ako ima grešaka u pisanju ili nešto nije najjasnije, rešićemo :)
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Bojan Jovanovic Februar 08, 2014, 19:17:42
Dragane  posto je ovo tema za pocetnike mozemo pitati sto nas interesuje , mozda za nekog jednostavna ali za pocetnike je sve slozeno.Sad da postavim pitanje : Kako sacuvati ramove saca sa medom  ili prazno zalegano sace  od vostanog moljca.Hteo bih da imam ramove sa medom u rezervi koje bih koristio za prihranu sto je velika prednost u odnosu na pogace.Prosle godine sam cuvao u nastavku u tamnoj prostoriji i sa raznim dodacima ali ipak moljac je odtadio svoje.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Jovanović Februar 08, 2014, 21:09:23
U zamrzivač.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 08, 2014, 21:22:32
1. Najbolje je da saće bude na košnici do momenta kada jura budu hladnija (ili vreme nestabilnije sa većim razlikama jutarnje i dnevne temperature). Ne mora biti na košnici i mogu se koristiti neka sredstva (i isparljiva), ali ne garantuju potpunu zaštitu saća.

2. Saće čuvati na natkrivenom mestu i zaštićeno od ulaska miševa i pčela. Omogućiti provetravanje (promaju) u nastavcima u kojima se saće čuva.

3. Saće sa medom čuvati u zamračenoj prostoriji sa jakim provetravanjem (jakom promajom). Takođe, potrebno je da saće ne bude poklopljeno do te mere da kroz nastavke u kojima se čuva bude promaje.

4. Paziti na vremenske uslove. Ako je zima blaga, moguće je da se moljac ranije razvije, jer jaja moljca preživljavaju takve uslove.

5. Kao podlogu na koju se ređaju nastavci treba staviti matičnu rešetku, a na nju mrežu sa manjim okcima (zbeg). Iznad takođe treba poklopiti zbegom. Ako se pojavi pauk u zbegovima, ne treba ga po svaku cenu sklanjati. I on napada moljca.

6. Ako postoje uslovi da se prostorija u kojoj se saće čuva privremeno zagreje, to nije loše uraditi. Ovo se radi kada je već hladno vreme. Veći deo jaja kreće u proces izleganja. Kada se prostorija ohladi, ona uglavnom stradaju.


Čuvanje saća koje je zalegano je uvek teže. Uvek će biti manjeg oštećenja, koje pčele kasnije isprave (mada se može sačuvati i bez ikakvih oštećenja). Problem je sačuvati to saće u procesu tretiranja protiv varoe. Na saću uvek ima jaja i samo se čeka povoljan momenat da krenu u razvoj. Što zači da je i sredstvo kojim se tretira bitno po ovom pitanju.

Uslovi pčelarenja i momenta vrcanja i tretiranja su drugačiji u razlitim područjima. Ja mogu reći samo kako to mogu raditi u mojim uslovima i sa mojim iskustvom u tim uslovima. Saće stavljam na čuvanje nakon vrcanja suncokretovog meda. Tada se društva tretiraju i saće medišta je van košnica. Nešto ramova moljac i napadne, ali kasnije pčele to očiste.

Moljac, kao i pčela zahteva određene uslove za razvoj. Zato je potrebno držati nastavke sa saćem na promaji i zaštićene od ulaska pčela, miševa pa i moljca (mreže sa gušćim okcima).

Saće sa medom se ne sme čuvati tako da pčele mogu da ga „prepoznaju“ kao moguću „pašu“. Ne samo zbog ulaska u te nastavke, već i zbog verovatnog napada na košnice. Za to jeste dobra zamračena prostorija, ali sa promajom. Ja imam prostoriju koja uz sam krov ima stalnu promaju. I ako osete miris, pčele ne ulaze u taj prostor, jer je mračan. Ose, međutim mogu ulaziti i tu treba malo pripaziti.



Sve ovo je određeno spoljnim uslovima. Što je više dana sa toplim jutrom, teže je sačuvati saće. Već u septembru (pa i avgustu), jutra su svežija i moljac više ide prema košnicama i zavlači se pod krov, jer mu je tu i toplije (kada se pojave prva jutra sa temperaturam sa 10 °C, moljac više nije problem. Tako da je saće lakše čuvati kada su hladnija jutra.

Najveći problem je sačuvati saće od jačeg napada do tog momenta kada nastupaju svežija jutra. Postoji mogućnost skidanja tog saća sa košnica dok traje tretman, a potom vraćanja na košnice da ga pčele održavaju neko vreme.

Saće koje nije zalegano je daleko lakše čuvati, ali i njega može moljac da napadne, ali sa vrlo malim štetama (ako su temperature sa većim oscilacijama – jutarnje i dnevne i to moljac slabije podnosi i tada ga i neće ni napasti).

Kada su zime blage i nema vrlo niskih temperatura, može se desiti da saće ranije u proleće bude ugroženo od moljca, jer jaja opstaju.

Možda je najbolje zimi zagrejati tu prostoriju, da jaja krenu u razvoj, a potom je ostaviti ohlađenu.

Osnovno je „uhvatiti ritam“ i znati kakvo je vreme u uslovima u kojima se pčelari. To znači, znati kada se skida poslednji med te godine, kada se tretira i čime se tretira. I naravno, zavisi i ono što sam ranije pisao: pitanje je koliko pčelar može da uloži u gradnju prostora za tu namenu.

PS

Da budemo načisto, dobro kažeš nije jednostavno. Ni čuvanje saća nije jednostavno, ali je moguće. U zamrzivač može, ali ipak mislim da nije baš za šalu. Može i u zamrzivač, ali za par košnica (mada to nikada nisam radio). Ostalo je velika muka.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Februar 11, 2014, 11:06:21
Zdravo,

Pocetnik sam,imam jedno drustvo u kojem je ostalo veoma malo zivih pcela(nekoliko saka pcela),malo hrane mogu li to malo pcela spojiti nekom drustvu?Kako to da uradim?Razmisljao sam da im uklonim maticu,a nekoliko sati posle to malo pcela istresem pred neku kosnicu,a kosnicu u kojoj su bile sklonim..
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Boris Salaj Februar 11, 2014, 12:54:38
Tako to ne bi trebalo...pogotovo ne sad pri ovim temperaturama.Ako je hladno ove što su napolju se neće popeti, a ako je toplo pa ima izleta, stražarice ih neće pustiti u drugu košnicu...Po meni, dodaj tim pčelama hranu da im bude na dohvat i to je to. Nisi napisao ima li legla i koliko...


Sad ne bi trebalo spajati jer ne znaš razlog zašto ti je ostalo malo pčela u toj košnici ( glad ili bolest ). Ako je bolest, postoji mogućnost da zaraziš i neko zdravo društvo spajanjem. A kako se spajaju društva ima na forumu pa malo pretraži, trenutno nemam vremenada tražim...
Pozdrav iz Sombora!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2014, 20:46:14
Juce sam pregledao svoja 4 drustva. 3 su prezimila na 2 nastavka,a jedan roj na 1 nastavak.
Kad sam otvorio imao sam sta i da vidim,pcele su ostavile samo 3-4 centralna rama za leglo,ostalo je skoro sve popunjeno polenom i medom.

Kod 2 zajednice sam zatekao u gornjem nastavku u gornjem delu rama je med,a u donjem polen. Legla ima na po jednom ramu sa obe strane velicine pesnice.
U jednoj zajednici koja je bila malo slabija(napali su je strsljeni pocetkom novembra)  i kojoj je klube manjim delom zahvatalo gornji nastavak ista situacija kao i sa ove 2,samo sto je sve smestila u prvi nastavak. Zamenio sam mesta nastavcima i stavio pogacu za slucaj zahladjenja jer nije imala dovoljno meda u prvom nastavku. Inace nju sam ostavio sa vencima na centralnim ramovima u prvom nastavku,i 6 ramova meda u 2.
Roj koji je na 1 nastavak ima 5 ulica pcela,oko 3.5 ramova sa medom, legla na 2 rama velicine sake i ostalo polen.

Sad me malo hvata panika,sta da radim posto je sve blokirano polenom?  Da li da ih razblokuram ili nista da ne diram??
Procvetala vrba,dren,leska. Jabuka ce za par dana,dzanarika takodje... Poludelo vreme..

Nemanja je postavio pitanje u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1290.msg29244#msg29244) i pretpostavljam da je pomalo zbunjen i time što ima iskusnih pčelara koji su ubacili i satne osnove i to pre nekoliko dana. Ali to je dovoljno da izazove paniku kod početnika. U ovo doba godine takve eksperimente mogu da rade samo početnici u „naučne“ svrhe. I zaključiće da tako nešto nema smisla raditi. (Inače, da ne zaboravim, Nemanja je dobro odradio posao.)

Postoji i prividna prenatrpanost polenom i medom. Odgaja se određena količina legla, ali se i pčele hrane polenom. Tako da prenatrpanost i ne postoji. I ako, naizgled, ima previše hrane i polena nema potrebe za nekim radikalnijim zahvatima. Ipak treba sačekati da krene jači unos polena.

Na fotografijama je stanje iz 2012-te godine, sa vrlo povoljnim uslovima. Pčele su vrlo dobro iskoristile cvetanje biljaka koje cvetaju u vreme kada cveta i dren. Zatim je nastavili povoljno vreme i sa unosom na džani. Kao primer su uzeta dva društva, kojima nisam hteo da previše proširujem prostor: dvojno sruštvo, koje ima na raspolaganju prostor jedan LR nastavak po društvu.

Vidi se kolika je i kakva „blokada“, koju pčele rešavaju bez problema. Ima puno mladog legla, koje će trošiti polen (pergu), a i pčele se obilno hrane polenom. Jedino proširenje koje sam mogao uraditi je dodavanje samo jedne satne osnove i to osmog dana cvetanja džane.


Nije dobro sada vršiti neka značajnija proširenja prostora. Izuzetak bi bila društva, koja su sretno prezimila u prvom nastavku i tek malo „načela“ zalihe u gornjem nastavku. Može se uraditi ovo što je Nemanja uradio, a to je zamena mesta nastavcima ili se može spustiti samo dva rama meda neposredno ispod klubeta. Kako će se uraditi, zavisi od uslova u kojima se radi (jaka kiša i sl). S obzirom da ima polena u košnici, nije loše dodati pogaču. Ako je pčelinjak u neposrednoj blizini i ne mora, ako do legla ima hrane. Reč je o sadašnjim vremenskim uslovima. Kada su u košnici vrlo velike zalihe meda (košnica nastavljača), ovakvi vremenski uslovi su idealni za autoprihranjivanje (podbacivanje najveće količine meda u prvi nastavak). Samo što treba računati sa time da će pčele znatno brže utrošiti zalihe iz donjeg nastavka. Sa ranijim cvetanjem, koje se dešava, to može izazvati nevolje za kasnije. Društvo će se dobro razviti, ali će u jednom momentu ostati bez hrane (što zavisi od uslova za unos hrane).

Svrha ovoga što pišem je oprezan pristup proširenju zajednice. Bolje je ne žuriti. Nema neke štete, a korist je velika. Ako se malo i zaustavi leglo, prenatpavanjem prostora, bolje je za ukupno stanje društva.


PS

Plavo naznačen tekst Nemanjine poruke je pretpostavka da je na ramovima kakvi su opisani, leglo. Ako je to slučaj, to samo pokazuje „namere“ pčela da se ne šire i daju nam na znanje da nisu dovoljno jake.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Boris Salaj Februar 25, 2014, 21:15:30
Danas sam shvatio da će mi, po svemu sudeći ostati ponešto meda u košnicama kada krene unos novog nektara. Pošto tu sad ima svačega (suncokretov med, gusti sirup za prihranu itd), a pošto želim da dobijem što više kvalitetnih sortnih medova ( u planu je selidba na voćne paše višnje i uljanu repicu ako se ne budu preplitale) jasno je da se stare zalihe meda od prošle godine ne smeju pomešati sa novounesenim nektarom. Iako će pčele dobar deo toga utrošiti, a deo mora ostati u košnici kao plodišna rezerva ( bar sam tako shvatio ) šta uraditi sa viškom "meda" koji zaostane u ramovima? Izvrcati ili sačuvati u ramovima?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Mart 06, 2014, 20:56:05
Pogacu(med) koju sam dodao drustvima,je pojedena posto je jedno drustvo stradalo,imam ramove sa medom,
dali da dodati te ramove ili secernu pogacu,posto sam med potrosio?Da li se ponekad u ovakvim situacijama
(kada su pcele na satonosama)pristupa premestanju punijih ramova sa hranom(ako ih ima)blize centru?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Velimir Komericki Mart 08, 2014, 09:18:17
Iako sam pocetnik,pitanje mi vise odgovara u ovoj temi,zanima me posto cu uskoro preseliti pcele koje sam kapario,radi se o 7 okvira,premjestam ih u 10okvirne nastavke.
Da li treba utopliti kosnicu s obzirom da su jutra hladna,0-2 stupnja,preko dana do 15?
Da li ova 3 prazna mjesta popuniti satnim osnovama posto izgradjenog saca nemam ili ostaviti 7 okvira a prazninu pregraditi lesonitom?
Da li da krenem sa prihranom sirupom ili prvo trebam procijeniti potrosnju zaliha meda i unos peluda?
pojilica ce biti postavljena na parceli.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2014, 15:33:18
U kakvom vozilu seliš? Ako je kombi, pazi na ventilaciju. Mora imati ventilacije. Kombijem je prevoz potpuno bezbedan i kada je temperatura niska. Utopljavanje u kombi vozilu nije potrebno.

Obično početnici u strahu da se pčele ne prehlade pozatvaraju svaki otvor. I ne rade ovo po svom nahođenju, već zato što slušaju „iskusne“ da ne pipaju ništa i paze da se klube ne „otrese“ i padne na podnjaču. U kombi vozilu je ventilacija neophodna. I u otvorenom tovarnom prostoru moraju imati ventilaciju. Utopljavanje kod prevoza otvorenim vozilom ne znači da treba pozatvarati sve otvore. Minimum ventilacije postoji. Zaštita od strujanja vazduha je zaštita nepromočivim platnom – ceradom preko košnica. Prevozi se smanjenim brzinama i na ovaj način se seli samo ako se mora. Nije preporučljivo ako su vrlo niske temperature. Ako je to oko desetak stepeni, nema problema.

Naravno, zavisi na koliko se rastojanje seli. Ali ovde je takođe bitno da može imati problema i na kraćem rastojanju, jer može biti problema u saobraćaju (reč je o ventilaciji). Zato – ventilacija obavezno.


Ne preporučujem nikako seobu pčela na auto-prikolici. Udari i vibracije su vrlo neugodni i pčele se mogu da se razmile po zidovima košnice. Leglo (ako ima legla) ostaje nebranjeno.

Prazan prostor (tamo gde nedostaju ramovi), mora se popuniti praznim ramovima (može i bez osnove) ili se poslednji ram učvrsti da spreči pomeranje ramova.


Kasnije, kada se košnice postave na pčelinjak, dodavanje nedostajućih ramova je po ptrebi.
Ne hraniš odmah sirupom. Još je hladno. Dobro si zaključio: prvo, opreznim pregledom da ne ubiješ maticu proceni stanje društava.


PS

Imama jednu zamerku. Tiče se procene stanja društva. To si morao već videti. Društva se pre kupovine detaljno pregledaju. Nije u pitanju samo količina hrane. Prvenstveno je reč o zdravstvenom stanju.

Ponašaj se prema društvima kao da su u „karantinu“. Svako proširenje mora biti takvo da ne ugrožavaš društvo. To znači da ne treba žuriti sa razvojem.

Pisao sam već o ubacivanju satnih osnova u februaru (već su pojedinci napravili ovakvu glupost i cilju razbijanja "blokade"). Pčele će izgraditi satnu osnovu, jer im ugrožava gnezdo ako je neizgrađena. Pitanje je samo „cene“ ovoga posla po pitanju isvrpljivanja pčela. Zato kažem, bolje je malo zakasniti nego preterati sa širenjem gnezda.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Velimir Komericki Mart 08, 2014, 16:18:31
Hvala na odgovoru,udaljenost od mjesta kupnje do mjesta gdje je pcelinjak je 4.5km zracne linije,cca 10minuta voznje.drustvasam vec vidio prilikom kaparenja,bilo je 5 ulica pcela na 7 okvirnim nukleusima,pcele su bile vrlo ljute koliko sam skuzio ali padala je kisa pa vjerovatno zato.iskusniji pcelar ce ici samnom u detaljniji pregled drustva.
Prijevoz se vrsi karavanom.

Hvala na iscrpnom odgovoru.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2014, 16:41:07
To je onda seoba bez problema.

Jesi li potpuno siguran da je pravom linijom 4,5 km?


PS

Nije dobro pčele gledati kada pada kiša. Može brz i kratak pogled, pri kojem se vidi koliko ima pčela (i ništa više). Pčele padaju na tlo ili lim krovova košnica i „lepe“ se krilima za nakvašenu površinu, ako je košnica duže otvorena i ako se tada vrši pregled.

To što su ljute može biti i neugodno, ako su pčele jednostavno takve po prirodi. Ali je vrlo moguće da su ljute zbog kišnog vremena. To ne znači da će uvek ljute kada je kiša. Pretpostavljam da utiče nalektrisanje oblačnog sistema.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Velimir Komericki Mart 08, 2014, 17:11:15
Preko google eartha sam mjerio udaljenost.ako mozemo tome vjerovati.nemam drugog nacina:)

Nazalost zaredalo se kusnih dana kod nas pa smo nakratko maknuli krov da vidimo koliko ulica zaposjedaju pcele,s tim da nisu bile na satonosama pa pretpostavljam da imaju hrane dovoljno(mozda grijesim,nisam iskusan),a pocele su ici na satonose kada smo maknuli krov,kao da brane kosnicu od pogleda..
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2014, 17:36:25
Onda bi trebalo da je u redu. Googl mape su pouzdane (proveravao sam na terenu i slažu se sa merenjem u automobilu ili proračunom).



PS

Pčele su nemirne kada su u klubetu (i napisao sam – ne uvek) i ako ih pri tome uznemiravamo. Kada se odiže poklopna daska za taj brzi pregled, to se uradi lagano. Pre toga se malo kucne po košnici i sačeka desetak petnaest sekundi. Poklopna se oprezno i polako podigne i malo sačeka da se pčele ne osete ugroženim. Ne praviti nagle pokrete, a naročito ne pokrete u smislu povlačenja (izmicanje ruku da pčela ne ubode). Tada više pčela napadne i "juri" za rukom. Ako se smireno prilazi rukom prema gnezdu, pčele mogu samo da udare u ruku i da se zadrže neko vreme u „odbrambenom položaju“, na ruci. Pčela koja je rešila da ubode će to i uraditi. Ali ne bi trebalo da joj se pridruži veliki broj drugih. Ako naglo izmičeš ruku, poleću i za njom a pčele u gnezdu ostaju dalje uznemirene. „Bekstvo“ (naglo izmicanje ruke) im je neki znak da im je već nešto uzeto iz košnice. Proveravaj ovo vremenom i videćeš da je tako u najvećem broju slučajeva.

Možeš ovo porediti sa ponašanjem osa. Postavi posudu sa medom i neka sleti nekoliko osa na taj med. Može i na pojilici da se proveri. Ako usmeravaš ruku pravolinijski na osu, ona je oprezna i uzleće – smatra da je napadnuta. Kada joj prilaziš kružnim pokretima (kao što to čine ostale ose ili pčele koje se približavaju hrani ili vodi) lako je pritisneš rukom i ubiješ. Po ovome se može zaključiti da insekti reaguju na direktni napad ili na bekstvo, jer smatraju da je begunac već uzeo nešto njihovo i ostaju u stanju pripravnosti.

Bitno je da ne „zaključe“ da imamo nameru da ih „opljačkamo“. Kada se mirno prilazi, uglavnom su manje ratoborne.

Ovo nema neke veze sa ovom tvojom „akcijom“ seobe, ali će svakako biti potrebe za brzim pogledom na stanje u košnici i nije suvišno da proveriš ova moja „pisanija“ :). Može biti korisno.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek Mart 08, 2014, 20:06:30
Prijatelju Šole, najzad i tvojih postova i korisnih saveta. Da znaš da sam se zabrinuo a ti se probudio, valjda iz zimskog sna, drago mi je. Pozdrav od Jana
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2014, 23:47:17
Ma, tu sam ja druže. Pišem kada mislim da treba (mada često pišem i kad’ me niko ništa ne pita :D :D :D). Nije dobro da puno dosađujem narodu.

Pozdrav i tebi prijatelju
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: radoslav janković Mart 09, 2014, 08:21:28
Nikako kolega samo treba pisati posebno kad je upitanju ovakav forum gdje ljudi imaju slobodu govora tako da je ovo jedini forum do sad na kome nema diktature pozdrav za velikog domaćina i čovjeka VOJU .E sad da se malo osvrnem na radove koji su trenutno aktuelni.Ovih nekoliko hladnih martovskih dana iskoristio sam u spremanju prostorije za pčelinjak ,nabavku materijala ,pri kraju sam sa bojenjem nastavaka a narednih dana ću spremati ramove i utapati so .Tako da većinu priprema ću odraditi u martu a već krajem marta sam planirao da počnem dodavanjem po koju so a i ujedno i odraditi ppp.Znači uveliko se radi tako da se može april spremno dočekati jer je ovo sve ko zapeta puška samo na vrijeme sve spremiti i neće biti frke kad bude trebalo da se radi na pčelinjaku.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Velimir Komericki Mart 09, 2014, 15:59:47
Danas sam bio kod covjeka kod kojeg sam kaparila pčele, bio je smanom iskusniji pčelar (10g pčelarskog staza) i samo oznacio kosnice koje su po njegovom misljenju ok, jer rekao je da po unosu peluda moze zakljuciti kakva je zajednica.
okvire nismo gledali jer nismo htjeli prehladiti leglo, ali sutra ujutro selimo nukleuse na moju lokaciju pa cemo dok bude toplije prebaciti okvire u moje nastavke ..
ono sto je zanimljivo bilo da smo stajali 2m ispred leta i niti jedna pčela nije nikoga upik a bilo je poprilicno izlijetanja i unosa peluda .. temperetura je bila 12 ° C, vrlo su aktivne ..
Eto, zasada toliko od mene, pa sutra cu napokon moci u prakticne pcelarske radove, iako jos prihrana bude pricekala 10-ak dana(ovisi o stanju zaliha), ali kada cemo prebacivati ​​okvire onda cemo moci uvidjeti zalike hrane na okvirima ..
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Mart 17, 2014, 18:32:50
Kako do pravilnog prolecnog razvoja drustava?Koje tehnike primeniti da bi se drustva brzo razvijala?
Zeleo bi da uvecam pcelinjak...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Драган Нешковић Mart 17, 2014, 18:51:08
Колега Мирко,
Којим кошницама пчелариш, са колико кошница, у каквом су ти стању пчелиње заједнице у овом тренутку, колико увећање планираш ... Поздрав

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Mart 19, 2014, 07:55:50
Lr kosnice,10 komada,rojevi iz prosle godine,zimovali su na jednom nastavku,hteo bi da udvostrucim...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milan Stojanovic Mart 19, 2014, 08:03:59
http://pcelarske-majstorije.50webs.com/tehnike-prilog7.html
http://www.pcela.rs/zvoncici_t2.htm (http://www.pcela.rs/zvoncici_t2.htm)
http://www.zasve.net/biblioteka/pcelarstvo/Uzgoj%20matica.pdf
 Kolega srecno ako uspes javi da kupim maticu
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Драган Нешковић Mart 19, 2014, 09:52:23
Поштовани колега Мирко,
Око ЛР кошница не знам ништа, сачекај док Ти се не јави неко од колега који ради са том кошницом или свеједно зна одговор на Твоје питање.
Опрости ми на слободи, предложио бих Ти да набавиш бар једну РВ кошницу ако си икако у могућности, и да пратиш у истим пашним условима те две кошнице. Верујем да ћеш убрзо стећи, драгоцено лично искуство, а можда и неке друге идеје о проширењу свог пчелињака.
У сваком случају, желим Ти успешну и медну годину  :D 
Поздрав и свако добро  :) 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Mart 19, 2014, 10:14:11
Поштовани колега Мирко,
Око ЛР кошница не знам ништа, сачекај док Ти се не јави неко од колега који ради са том кошницом или свеједно зна одговор на Твоје питање.
Опрости ми на слободи, предложио бих Ти да набавиш бар једну РВ кошницу ако си икако у могућности, и да пратиш у истим пашним условима те две кошнице. Верујем да ћеш убрзо стећи, драгоцено лично искуство, а можда и неке друге идеје о проширењу свог пчелињака.
У сваком случају, желим Ти успешну и медну годину  :D 
Поздрав и свако добро  :) 

Hvala,pozdrav kolega :)
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 19, 2014, 11:02:38
Lr kosnice,10 komada,rojevi iz prosle godine,zimovali su na jednom nastavku,hteo bi da udvostrucim...


Pre svega, zavisi od snage društava šta možeš uraditi i računaš li na neki prinos meda (na višak za vrcanje).

Najbolje je da mnogo pre bagrem odvojiš prve oplodnjake, koji će se razvijati u srazmeri sa količinom legla, pčela i hrane koju imaju (kada kažem hrane, ovo se odnosi prvenstveno na unos spolja ili prihranjivanje, a podrazumeva neke „sigurnosne“ zalihe ali ne preterane). Prošle godine sam iz ovakvih ranih trodelnih oplodnjaka morao skloniti ram koji je bio osnova i koji su pčele ceo napunile medom iako je bagrem bio relativno slab. Što znači da sam iz dvadeset trodelnih oplodnjaka uzeo 60 punih ramova, jer su smetali daljem razvoju – nije bilo mesta za leglo.
Ako spremiš matičnjake početkom aprila (u prvoj dekadi), tada već možeš pripremiti prve oplodnjake. S obzirom na razvoj ove godine trutova će biti za sparivanje ranih matica. Prvi oplodnjaci bi mogli imati oplođene matice oko 25 aprila. To bi ti bili i prvi rojevi i prvi višak matica za neke naredne rojeve.

Ovi prvi rojevi mogu i povoljno uticati na društvo. Ne mora to biti slabljenje, kako to izgleda u prvi mah. Ako društva ojačaju, ovo prvo oduzimanje će biti „prava sitnica“ u sprečavanju rojevog nagona. Jer, za prvi oplodnjak oduzimaš jedan ram sa pčelom i hranom, jedan sa leglom i pčelom i dodaje se satna osnova. I istrese sa sa još jednog rama pčela. Bilo da se uzima mlado ili staro leglo, mora imati dovoljno pčela da očuva (ili odgaji) svo leglo. Ako je košnica prejaka, može se oduzeti za još jedan oplodnjak. Tako da društvo ostaje u radnom raspoloženju. Svaki oplodnjak, kasnije možeš pojačati sa jednim ili dva rama legla. A ako si odvojio sa dovoljno pčele i zrelim leglom, ne mora se pojačavati. Oplodnjaci se sele dalje od pčelinjaka - minimum 3 km pravolinijska udaljenost - ako je pčelinjak u ravnici možda i malo veće rastojanje).


Slobodno se može mešati pčela iz više društava pri formiranju oplodnjaka – rojeva (npr, iz jedne ram sa pčelom i leglom, iz druge ram sa medom i pčelom, a iz treće se samo istrese pčela sa rama). Ovo se može desiti, ako hoćeš da uzmeš i pčele iz nekih društava koja nisu jaka.

Društva koja su prejaka i delimično ih oslabiš, ostanu proizvodna (mogu doneti višak meda za vrcanje). Po završetku paše možeš opet da odvojiš roj, ali sa minimum dva rama legla i pčelom i dva sa hranom i pčelom.

Oplodnjake ne razvijaj na silu. Prati razvoj i proširuj po potrebi.
Sa ovako odvojena dva roja, ne gubiš proizvodnu snagu društava cele godine. Koliki će biti prinosi, zavisi od početne snage društava (pre razrojavanja) i od paše. I imaš više nego dvostruko, sa rezervom, da spojiš ako je neki slabiji ili ti zatreba matica. Od rojeva ne očekuj prinose u suncokretu – oni su proizvodna društva tek dogodine. Ali, ako bi odvojio deset vrlo ranih (od 10 društava) i 10 posle bagrema, spajanjem bi dobio još 10 proizvodnih i u suncokretu.

Rojevi se dobro umereno „utople“ i hrane redovno ili povremeno, ako je potrebno.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Mart 19, 2014, 15:50:15
Lr kosnice,10 komada,rojevi iz prosle godine,zimovali su na jednom nastavku,hteo bi da udvostrucim...



Najbolje je da mnogo pre bagrem odvojiš prve oplodnjake, koji će se razvijati u srazmeri sa količinom legla, pčela i hrane koju imaju (kada kažem hrane, ovo se odnosi prvenstveno na unos spolja ili prihranjivanje, a podrazumeva neke „sigurnosne“ zalihe ali ne preterane). Prošle godine sam iz ovakvih ranih trodelnih oplodnjaka morao skloniti ram koji je bio osnova i koji su pčele ceo napunile medom iako je bagrem bio relativno slab. Što znači da sam iz dvadeset trodelnih oplodnjaka uzeo 60 punih ramova, jer su smetali daljem razvoju – nije bilo mesta za leglo.
Ako spremiš matičnjake početkom aprila (u prvoj dekadi), tada već možeš pripremiti prve oplodnjake. S obzirom na razvoj ove godine trutova će biti za sparivanje ranih matica. Prvi oplodnjaci bi mogli imati oplođene matice oko 25 aprila. To bi ti bili i prvi rojevi i prvi višak matica za neke naredne rojeve.

Ovi prvi rojevi mogu i povoljno uticati na društvo. Ne mora to biti slabljenje, kako to izgleda u prvi mah. Ako društva ojačaju, ovo prvo oduzimanje će biti „prava sitnica“ u sprečavanju rojevog nagona. Jer, za prvi oplodnjak oduzimaš jedan ram sa pčelom i hranom, jedan sa leglom i pčelom i dodaje se satna osnova. I istrese sa sa još jednog rama pčela. Bilo da se uzima mlado ili staro leglo, mora imati dovoljno pčela da očuva (ili odgaji) svo leglo. Ako je košnica prejaka, može se oduzeti za još jedan oplodnjak. Tako da društvo ostaje u radnom raspoloženju. Svaki oplodnjak, kasnije možeš pojačati sa jednim ili dva rama legla. A ako si odvojio sa dovoljno pčele i zrelim leglom, ne mora se pojačavati. Oplodnjaci se sele dalje od pčelinjaka - minimum 3 km pravolinijska udaljenost - ako je pčelinjak u ravnici možda i malo veće rastojanje).


Slobodno se može mešati pčela iz više društava pri formiranju oplodnjaka – rojeva (npr, iz jedne ram sa pčelom i leglom, iz druge ram sa medom i pčelom, a iz treće se samo istrese pčela sa rama). Ovo se može desiti, ako hoćeš da uzmeš i pčele iz nekih društava koja nisu jaka.

Društva koja su prejaka i delimično ih oslabiš, ostanu proizvodna (mogu doneti višak meda za vrcanje). Po završetku paše možeš opet da odvojiš roj, ali sa minimum dva rama legla i pčelom i dva sa hranom i pčelom.

Oplodnjake ne razvijaj na silu. Prati razvoj i proširuj po potrebi.
Sa ovako odvojena dva roja, ne gubiš proizvodnu snagu društava cele godine. Koliki će biti prinosi, zavisi od početne snage društava (pre razrojavanja) i od paše. I imaš više nego dvostruko, sa rezervom, da spojiš ako je neki slabiji ili ti zatreba matica. Od rojeva ne očekuj prinose u suncokretu – oni su proizvodna društva tek dogodine. Ali, ako bi odvojio deset vrlo ranih (od 10 društava) i 10 posle bagrema, spajanjem bi dobio još 10 proizvodnih i u suncokretu.

Rojevi se dobro umereno „utople“ i hrane redovno ili povremeno, ako je potrebno.
Lr kosnice,10 komada,rojevi iz prosle godine,zimovali su na jednom nastavku,hteo bi da udvostrucim...


Pre svega, zavisi od snage društava šta možeš uraditi i računaš li na neki prinos meda (na višak za vrcanje).

Najbolje je da mnogo pre bagrem odvojiš prve oplodnjake, koji će se razvijati u srazmeri sa količinom legla, pčela i hrane koju imaju (kada kažem hrane, ovo se odnosi prvenstveno na unos spolja ili prihranjivanje, a podrazumeva neke „sigurnosne“ zalihe ali ne preterane). Prošle godine sam iz ovakvih ranih trodelnih oplodnjaka morao skloniti ram koji je bio osnova i koji su pčele ceo napunile medom iako je bagrem bio relativno slab. Što znači da sam iz dvadeset trodelnih oplodnjaka uzeo 60 punih ramova, jer su smetali daljem razvoju – nije bilo mesta za leglo.
Ako spremiš matičnjake početkom aprila (u prvoj dekadi), tada već možeš pripremiti prve oplodnjake. S obzirom na razvoj ove godine trutova će biti za sparivanje ranih matica. Prvi oplodnjaci bi mogli imati oplođene matice oko 25 aprila. To bi ti bili i prvi rojevi i prvi višak matica za neke naredne rojeve.

Ovi prvi rojevi mogu i povoljno uticati na društvo. Ne mora to biti slabljenje, kako to izgleda u prvi mah. Ako društva ojačaju, ovo prvo oduzimanje će biti „prava sitnica“ u sprečavanju rojevog nagona. Jer, za prvi oplodnjak oduzimaš jedan ram sa pčelom i hranom, jedan sa leglom i pčelom i dodaje se satna osnova. I istrese sa sa još jednog rama pčela. Bilo da se uzima mlado ili staro leglo, mora imati dovoljno pčela da očuva (ili odgaji) svo leglo. Ako je košnica prejaka, može se oduzeti za još jedan oplodnjak. Tako da društvo ostaje u radnom raspoloženju. Svaki oplodnjak, kasnije možeš pojačati sa jednim ili dva rama legla. A ako si odvojio sa dovoljno pčele i zrelim leglom, ne mora se pojačavati. Oplodnjaci se sele dalje od pčelinjaka - minimum 3 km pravolinijska udaljenost - ako je pčelinjak u ravnici možda i malo veće rastojanje).




Posle koliko vremena se ovakvim oplodnjacima,formiranim od jednog,ili vise drustava(mesanje pcela)
dodaju zreli maticnjaci?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 20, 2014, 18:55:31
Kolega, evo u ovoj poruci  (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=398.msg17805#msg17805)sam napisao svoje mišljenje i način kako to radim (starost dodatog matičnjaka u oplodnjak ili društvo).

U prvoj poruci piše to što te zanima, a u drugoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=398.msg24768#msg24768) (koju sam linkovao) je ispravak „grške“ koja je u stvari „profesionalna deformacija“ u načinu predstavljanja starosti matičnjaka.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Mart 20, 2014, 19:08:26
Kolega hvala vam,na odgovorima,mozda nije pravo pitanje za temu ali dali ste  poceli sa dodavanjem secernog sirupa pcelama?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 20, 2014, 21:48:31
Nisam počeo da hranim sa sirupom, a nadam se i da neću morati. Imam u ramovima oko 200 kg meda i više od 100 kg meda koji ću dati pčelama kroz hranilice.

Ako misliš da prihranjuješ društva sirupom, može se sada bez problema hraniti. Bolje je ranije, da bi potrošile tako prerađen sirup ili poklopile ga ako se ne utroši. Tako su najmanje mogućnosti da se nađe u medu koji se kasnije vrca.


A pomoćna društvanca, od kojih formiram oplodnjake ću hraniti sirupom i medom. Malo kasnim i trebalo je da ih naviknem na sirup. U subotu, ako bude lepo vreme krećem da ih hranim.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Jovanović Mart 20, 2014, 22:45:24
Zašto sada prihranjivati? Unos je veći od potrošnje.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 20, 2014, 23:10:09
A šta ako nije. Kod mene pčele "isušuju" ramove sa medom. Radi se o preopterećenju terena pčelinjacima, ali i vremenskim uslovima, koji su omogućavali snažan razvoj sa nedovoljno nektara.

Košnice me i ne zanimaju, jer imaju dovoljno za sada (metod slučajnog uzorka bez pregleda - samo procena težine). Za sada nisam pogledao društva, ako izuzmem dve koje sam pogledao pre nekih desetak dana. Inače razvoj je odličan, ali i potrošnja.


Ako čovek ima sličan problem, trebalo bi da hrani. Naročito ako je zainteresovan da razrojava.


PS

Ja sam pomoćnim društvima dodao ramčiće sa medom (ne po jedan nego 5-7 ramčića) i po dve medne pogače (čist med). Zalihe hrane su samo oko legla. Sav med koji sam podbacio je potrošen.

Ali, ima i još nešto, što doprinosi većoj potrošnji i burnijem razvoju: med u ramovima, koji nije kristalisan.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Mart 21, 2014, 11:20:04
Od rojeva ne očekuj prinose u suncokretu – oni su proizvodna društva tek dogodine. Ali, ako bi odvojio deset vrlo ranih (od 10 društava) i 10 posle bagrema, spajanjem bi dobio još 10 proizvodnih i u suncokretu.

Misite spajanjem tako da je u pasi jedno drustvo dole pa izmedju medista,snelgrova daska i drugo drustvo gore? tzv.
dvojno pcelarenje,dali ga  radite na svom pcelinjaku,dali mislite da je efikasnije i prinosnije od jednomaticnog?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 22, 2014, 23:32:08
Danas sam tek pogledao nekoliko društava. Još nisam ubacio deseti ram u prostor koji je prazan.

Fotografije na kojima se vidi velika površina legla su iz pomoćnih društava od kojih formiram oplodnjake. Oni zimuju na dva tela, u svakom po 4 LR rama. S obzirom da je zima bila blaga, ostavio sam ih više iako je bilo planirano da spojim još deset njih, jer mi nije potrebno toliko tih društava. Kako su bila manje snage (bolje reći vrlo slaba društva), nije bilo potrebe da se proširuje leglo iako je moglo to da se uradi.

Ni kod društava ništa ne preduzimam i stanje legla je slično kao kod ovoh malih društava (površina legla), samo što ima više ramova sa leglom.

Ova mala društva imaju po dva ili tri rama legla vrlo velike površine za ovo doba godine. Može se videti da je leglo u vidu koncentričnih krugova i pokazuje kako se gnezdo širlo. Praktično, ova društvanca su u stnju „teške blokade“: u gornjem telu imaju dva (ili tri) rama legla, a bočna dva rama su sa unutrašnje strane puni polena, a sa spoljne je još uvek poklpljeni med (SL 9). Na ponekom ramu se vide i ostaci trutovsko legla koje sam uklonio (kao npr. na SL 4). Gnezdo bi normalno bilo prošireno i u donji nastavak, međutim, to nije još moguće, jer su pčele napravile „venac“ polena koji to ne dozvoljava.


Suština prikazivanja ovih fotografija je u tome da se pokaže da nije bilo potrebe hitno „nasilno“ („sečenjem“ gnezda) proširivati gnezdo. Za par dana se neće ništa izgubiti. Pčele imaju obilje polena, koji prerađuju u pergu ili troše na sopstvenu ishranu i ishranu legla. Na taj način se pčele jednostavno malo „odmore“, zadržavaju povoljniju kondiciju jedinki i što je vrlo bitno, vrlo lako održavaju napovoljnije uslove za leglo.

Može se reći da je proširenje gnezda ovim malim društvima bilo neophodno mnogo ranije. Ali to se dugi niz godina pokazalo suvišnim radom – ništa se time ne dobija, ako se gnezdo proširi pre vremena (po zaključku pčelara, koji ne uzima u obzir sve uslove u okruženju). Snažna pčela, koja se obilno hranila polenom i vrlo lako odgajala leglo (tako da to nije bio previše iscrpljući napor), vrlo lako i izuzetno brzo proširi leglo i dovede društvo do pune snage.

Ako se gnezdo proširi pre vremena, pčele čine previše napora u odgajanju legla i sakupljanju hrane. Takve pčele su uvek u mogućnosti da lako oboljevaju kada dođe do nešto nepovoljnijih uslova.


PS

Sve ovo važi i za svako drugo društvo, a ne samo za ova pomoćna društva. Ponavljam da nisam još ništa preduzimao što se tiče priširena gnezda. Ne bih ponovo da komentarišem proširenje gnezda još u februaru (zbog ranog „buđena prirode“). Satne osnove u to vreme da i ne spominjem glupost bez presedana.

U ovoj poruci sam prokomentarisao (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=80.msg30284#msg30284) i postavio fotografije društva koje je zimovalo na dva PM nastavka i to je nešto jače društvo. Fotografije (SL 10 SL 11 i one koje pokazuju detalje sa njih) pokazuju kakvo je stanje u košnici koja je već „blokirana“. Može se videti da pčele već skladište polen „u leglo“. Na uvećanom detalju se vidi da je odmah nakon isleganja mlade pčele ubačen jedan tovar polena, koji je jedna pčela donela. Takođe se na fotografijama vidi da su pčele „zdrave i debele“. U konačnom zaključku se može reći: proširenje gnezda DA, ali kada se za to steknu povoljni uslovi. Ništa se ne gubi ako se zakasni par dana. Ali može biti vrlo neugodno ako se neke radnje obave preuranjeno.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milan Miladinovic Mart 23, 2014, 19:53:07
Bravo,konačno neko da napiše nešto konkretno o temi koja vidim mnoge muči ovih dana. Sve uhvatili prpa da će društva propasti zbog polena :D
Pisao si mi privatnom porukom pre par godina o tzv. blokadi polenom u proleće koja plaši mnoge bespotrebno, upravo ono u šta sam se i lično uverio.Svaka čast.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Mart 25, 2014, 14:06:44
Lr kosnice,10 komada,rojevi iz prosle godine,zimovali su na jednom nastavku,hteo bi da udvostrucim...

Sa ovako odvojena dva roja, ne gubiš proizvodnu snagu društava cele godine. Koliki će biti prinosi, zavisi od početne snage društava (pre razrojavanja) i od paše. I imaš više nego dvostruko, sa rezervom, da spojiš ako je neki slabiji ili ti zatreba matica. Od rojeva ne očekuj prinose u suncokretu – oni su proizvodna društva tek dogodine. Ali, ako bi odvojio deset vrlo ranih (od 10 društava) i 10 posle bagrema, spajanjem bi dobio još 10 proizvodnih i u suncokretu.
Ovde ste spomenuli  mogucnost spajanja,drustava na koji nacin?,Sta se koristi  snelgrova daska ili maticna resetka sa letom?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 29, 2014, 21:34:27
Ne nisam baš mislio na udvajanje, ali može i to i koliko je dobro zavisi od snage društva koje pridodaješ. Udvajanje se ne radi sa slabijim društvima pred pašu. Potrebno je imati dovoljno pčele da bi imalo nekog smisla. Oduzimanje izletnice bi ugrozilo leglo, ako gornje društvo nije „spremno“ da mu se oduzme nešto pčele.

Udvajati dva slabija društva, nema nikakvog smisla, u proizvodnom pogledu (stvaranje viškova meda). Povoljno je samo u „uštedi iventara“ (podnjača, krov, zbeg, poklopna manje).

Mislio sam baš na spajanje društava. Mogu se spojiti kao dvomatična ili se jedna matica sklanja. Moj izbor bi bio dvomatično.

Prednost je u tome što si očistio rojeve od varoe i ispunio plan proizvodnje: iz tih 10 spojenih ćeš imati prilično meda, a ostaje ti deset vrlo jakih, proizvodnih društava i deset slabijih. Moguće je poneka (ili čak sva) i razdvojiti po vrcanju suncokretovog meda, tako da imaš dva društva umesto dvomatičnog (koje se ipak smatra jednim društvom). Na ovaj način imaš 20 društava za narednu godinu i nekoliko pomoćnih.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Jovanović Mart 29, 2014, 21:52:35
Šole zanima me tvoje mišljenje. Naime čitajući literaturu i internet našao sam na nekoliko mesta da udvojena društva pred pašu recimo bagrema donesu više i do 50% nego što bi donela dva naposamo.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 29, 2014, 22:29:38
Ne znam kako to izgleda u procentima i u kojim uslovima su vršena merenja. Ali su moja iskustva takva da uvek ima više prinosa sa dvomatičnim društvima. Postoji tvrdnja da će preveliko leglo da potroši više meda. Ali to nije tako. Kao što unosom nektara zaustave jednu maticu da nosi, tako zaustave i dve. Pitanje je samo koliko je paša jaka.

Ako je paša toliko slaba, biće bar pčela i to je moja filozofija. U slaboj paši i dvomatično društvo određuje leglo prema unosu – nema kod pčela rasipanja u to doba. Ali tokom proleća, dok traje vrlo buran razvoj, pčele mogu da potroše gotovo svu hranu. Na pčelaru je da to zna (to je jednostavno) i da utiče na pravovremenu dopunu hrane. Ovo nije mogućnost samo kod dvomatičnih, već i kod običnih, jednomatičnih društava - da "zapostave" štednju i troše bez "mere" (stavio sam pod navodnike, jer nije potrošnja bez mere, već pčele imaju sve ostale pogodnosti da odgaje veću količinu legla, osim zaliha hrane i nekog jakog unosa nektara).

Moj brat je profesionalac i ima nekoliko stotina košnica. Uvek mi je zamerao da će na suncokretu leglo „potrošiti“ puno meda. Uglavnom to ne bude tako i gornja matica nema prostora za nešto puno legla. Kada ima nešto više legla, baš u tome uživam. Tada to društvo lako pregradim vodoravnom pregradom i zazimljavam dva odvojena društva u dva LR nastavka ili dva polumedišta i LR nastavaku. Meda za mene ima uvek više i iz takvog dvomatičnog društva sa više legla nego iz jednomatičnog. Samo što se uglavnom podrazumeva prihrana gornjeg društva (bar u mojim uslovima pčelarenja).

Više sam za dvomatično, jer to daje sigurnost da društvo neće ostati bez matice.

Da li je to 50% ili više pa imanje, nije mi važno. Ali je više nego jednomatično društvo. U stacionarnom pčelarenju može biti vrlo dobro. Podrazumeva se da ima kakvih-takvih uslova za pčelarenje.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric April 03, 2014, 18:37:31
Video sam da neki pcelari u prolece,kad pregledaju plodista razmestaju ramove sa leglom,otvoreno u sredinu,a zatvoreno i ako se nalazi
u sredini stavljaju do otvorenog legla..Dali to radite ili smatrate,da je to suvisna radnja?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 03, 2014, 21:52:56
I to nije pitanje nekog obrasca rada. Proširenje gnezda i na takav način (jer to jeste vrsta proširenja gnezda) zavisi od ukupnih uslova (uslovi u prirodi i stanje društva).

Pčele nerado „silaze“ sa gnezdom u prvi nastavak ako je mlado saće. A ako nema nekog značajnijeg unosa, tek onda neće silaziti.

Procena kada se sme bezbedno proširivati gnezdo zavisi od unosa. Ako se u prvom nastavku vidi da ima prilično polena i nektara, može se smatrati da se gnezdo sme proširiti. Tada je to i neophodno, jer će prerađeni nektar biti prenošen oko legla. Tako se smanjuje površina sa leglom, a nije sasvim sigurno da će se gnezdo „preneti“ i u prvi nastavak. Može se desiti da se društvo i pored dovoljno prostora navede u rojevi nagon.


Kod jačeg društva se može uticati na raspored ramova sa leglom u cilju navođenja pčela da prošire gnezdo. Ne mora biti ni unosa. Vidi se veća količina pčela u prvom nastavku. Svakako da treba biti oprezan, kada je vreme sa nešto nižim temperaturama u odnosu na one na koje smo „navikli“. A navikli smo da budu znatno više i to očekujemo, a to je nerealno očekivanje. Ne propipremaju se društva prema očekivanju i prognozi vremena, već prema zatečenom stanju u košnici. Obraža se pažnja i na neke znake koje nam upućuju pčele. To je težnja ka odgoju trutovskog legla (ali ne onog koje je nastalo tako što je pčelar usred gnezda ubacio ram sa puno trutovskih ćelija i primorao pčele da gaje trutove) i pojava „zvončića“, „paperjasti“ izgled pri pogledu na društvo, kada se podigne poklopna daska (puno mladih pčela) itd.


Ako je društvo tek osrednje snage, ne treba to raditi (na silu proširivati gnezdo). Izgled gnezda je takav da gornji obod gnezda „prati“ luk duž celog gnezda (to je težnja pčela ka kružnom- sfernom obliku gnezda, koji je najpovoljniji za društvo). Postavlja se pitanje, koliki će napor uložiti pčele da zaštite leglu u slučaju jačeg i dugotrajnijeg zahlađenja. Zato mislim da je u ovim uslovima (kod mene su uslovi sa umerenim unosom polena i neke osrednje količine nektara i to samo dva tri dana) nepotrebno i da jeste suvišan posao. Mislim da je 2011-te, sredinom aprila bilo izbacivanja prehlađenih lutki na leto. Treba se učiti na greškama.

Kada otopli, kada se ustali duži topliji talas i kada se izleže više mladih pčela, nije nikakav problem da se drušvo prepakuje. Oni pokazatelji koje sam naveo (pojava zvončića itd) se pribeleže i ta društva se prva sređuju. Ne ulaze društva lako u rojevi nagon pri slabom unosu, kao što ne ulaze u rojevi nagon ni pri vrlo jakom unosu (to je bilo prošle godine, kada je voće medilo „kao bagrem“). S obzirom da ima vremena, opet smatram da ne treba preterati. Procenu radova vršiš prema stanju svojih sruštava. Ako nisi siguran, bolje malo sačekaj. Lako je razdvojiti nastavke za par dana i videti stanje (tada se vidi količina pčela i ima li zvončića. Oni nisu znak da će se društvo rojiti, već su znak da društvo ima nekakve snage i da je dobro (ako se ranije primete, odnosno na vreme).

PS

Nažalost, nisam bio u situaciji da fotografišem društva koja sam pregledao oko 19 časova (već je bio sumrak i zahladilo je). Tada je ovo moglo da se vidi jasno. Ako ne zaboravim, fotografisaću sutra. Upravo se vidi društvo koje ima prilično pčela, koje je „blokirano“ pergom (ali u pravom smislu reči) i koje na prvi pogled u donjem polumedištu (reč je o LR košnici) ima puno pčele. Kako je polumedište dugo bilo na krovu druge košnice, dok sam detaljno pregledao plodište (koje je još uvek gore), ta „sila“ pčela se skupila u tri ulice (tri ulice u polumedištu). Društvo jeste dobro, ali još to nije za neka „radikalna“ tumbanja. Video se klasičan primer onoga o čemu je bilo sinoć reči (o proceni snage društva i mogućoj lošoj proceni i još koješta). Inče, proširio sam gnezdo ubacivanjem izgrađenog polurama do legla, jer mi je to potrebno za kasnije. U ovom društvu je to bila bezbedna "operacija".

Opet sam na kratko pitanje „odužio“ sa namerom da se shvati da nije suština ni povoljnog zdrvstvenog stanja društva, ni snage u „beskrajnoj“ brojnosti. Ima tu još nešto drugo. I ovo je moj način razmišljanja i rada. Čak u vrlo nepovoljnim uslovima, jer sam zaposlen i pored toga mi je prvi posao priprema pomoćnih društava. Pa ako loše procenim ,to je ogroman napor, dovesti u red više od 100 društava, za kratko vreme.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric April 04, 2014, 17:35:06
Hvala na odgovoru.
Primetio sam da na nekim drustvima na poletaljci ima nekoliko pcela koje lepezaju krilima,vrse ventilaciju
znaci li to da nema dobre ventilacije?na 3-4 drustva imam foliju koja je  2-3cm povucena nazad zbog prihranjivanja
da pcele mogu da dodju do sirupa..Ostala nemaju foliju, na takvim (bez folije) drustvima ispod krova imam stiropor ili
 novine(tamo gde nemam stiropora)
Treba li da na otvoru na hranilicama(i uopste hranilici) stavljam neki utopljavajuci materijal?


Dvoumim se jer mi ovaj otvor izgleda prevelik.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 04, 2014, 22:05:25
To što pčele lepezaju na poletaljci je sasvim uobičajena pojava. I to je uglavnom dobar znak: ili ima solidnog unosa nektara ili je društvo jako (a često i jedno i drugo). Kako je to uobičajeni regulacioni proces, ne preduzimaju se neke mere da se „spreči“ pojava. Zašto sam stavio pod navodnike? Zato što puno pčelara savetuje odizanje krovova ili nešto slično (naravno, ne u ovo doba, već leti ali to mu dođe na isto: posao bez smisla).

Pčele zauzimaju određen prostor koji je uglavnom postojan i nepromenljiv. Prema tom prostoru i vrše regulaciju uglavnom sa lakoćom ako ima vode dovoljno blizu pčelinjaka (ili nektarske paše). Postojanost staništa bi npr. bila košnica na jednom ili dva nastavka. Kada se doda treći nastavak, one se relativno brzo prilagode tom prostoru i održavaju uslove u košnici (mikro klimu). Otežano održavanje uslova u gnezdu i košnici može biti upravo to čuveno odizanje krova da pčele lakše „provetravaju“ košnicu i da ih „poštede“ lepezanja. U stvari, teže će održavati potrebnu vlažnost, ako je spoljna temperatura visoka i vazduh suv. Moraće da donesu više tečnosti da bi ohladile unutrašnjost košnice i da bi održale potrebnu vlažnost za leglo. Kada donesu više tečnosti, „zadržavaju“ onoliko koliko je potrebno, a višak ide napolje, odnoseći i suvišnu toplotu sa sobom.

Do promenljivosti uslova u košnici dolazi usled promene vremena ili unosa nektara. Višak vlage se opet mora odstraniti, kada ima unosa. Promenom vremena  obično smatramo zahlađenje. I tada se javlja višak vlage u košnici i pčele i po nešto hladnijem danu mogu lepezati na letu. Ako je pri promeni vremena vetrovito i bez padavina, smanjiće se lepezanje, jer će vetar odnositi vlagu iz košnice.

Lepezanje pčela na poletaljci je njihov uobičajeno posao i ne treba ga otežavati ni sa ciljem bržeg sazrevanja meda snažnom promajom u košnici. Na to ne treba obraćati neku naročitu pažnju.


Što se tiče hranilice, ne znam kako izgleda, pa je teže odgovoriti na ovo pitanje.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric April 04, 2014, 22:33:43
Hranilica mi izgleda ovako ima ovaj otvor nazad,dali treba nesto stavljati na njega?ispod nekih krovova imam stiropor,ili novine,
novine sam nameravao da sklonim..ali najavljuju neko zahladjenje :D
Kojom brzinom se pcele navikavaju na promenjene uslove koje im mi namecemo?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 04, 2014, 22:49:18
Nije problem, ako krov dobro naleže. Mada ja mislim da taj otvor treba prekriti i imati uvek spreman poklopac za njega. Više bi ti rekao neko ko koristi takve hranilice i kakva su iskustva u različitim vremenskim uslovima.

Nekoliko dana kod mene nije bilo traga rose na autu. Pomoćna društva koja hranim sirupom i medom (ima dovoljno vode) nemaju nikakvu kondezaciju na poklopcu iznad zbega iako bi to trebalo očekivati. Za sada nema problema. ali ako zahladi na duže vreme, bilo bi puno vlage na krovu košnice i svakako i plesni. Plesan bi se vrlo brzo razvijala, s obzirom na sadašnje uslove.


Pčele se relativno brzo naviknu na sve uslove, samo je pitanje sa koliko enrgije savladavaju problem. Primer bi bio roj koji gradi saće na otvorenom.

Ali nije dobro menjati te uslove često (otvaranje prevelikog leta, odizanje krova itd). Zato što se prema uslovima proširuje gnezdo. Pri promenama se svakako teže zaštiti. Svakako da puno toga zavisi i od godišnjeg doba i vremenskih i pašnih uslova (čisto da ne zaboravimo).

Nije nebitan uticaj pčelari i pri najpovoljnijim uslovima. Primer za to je odvojeni roj. Zato ja kažem da roj treba „utopliti“ i leti. To nije utopljavanje radi toplote. U pitanju su i drugi uslovi, kao što je vlaćnost potrebna za leglo. Roj koji nema poklopnu dasku i ima samo zbeg, gradi saće u tom prostoru da bi ga spojilo sa svodom. Obično se to tumači kao odraz snage, ali to nije tako.


PS

Pisao sam u ovoj poruci o nečem sličnom (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg23030#msg23030), a to je primicanje gnezda svodu i leglom, kada u gnezdu ima trutovskih ćelija do satonoše. To je isti princip i nemora biti odraz snage, već potrebe da se lakše održavaju uslovi u gnezdu uz mogućnost da više pčela može izaći iz košnice u potrazi za hranom.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Velimir Komericki April 04, 2014, 23:27:38
da li sada na anitvaroznim podnicama otvoriti malo ili kompletno ih zatvoriti .. naime dovezao sam doma 4 Rv kosnice i iskoristili smo moje podnice prilikom preuzimanja pcela sa njegovim nastavcima, pa me zanima da li zatvoriti podnicu ili dati malo zraka odozdo?
temperatura preko noci od 7 do 10 ° C, a dnevna oko 22 ° C
hvala
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 04, 2014, 23:33:33
Ja ih držim zatvorene i leti i zimi, tako da bi moj odgovor bio uvek pritvoriti (odnosno držati uvlake u podnjači sa mrežom).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Саша Балаћ April 04, 2014, 23:49:13
Драгане,којој подњачи дајеш предност,мрежастој или пуној?Пошто видим да имаш мрежасте подњаче,али их стално држиш затворене.Мени се код мрежасте подњаче не свиђа што "однесе" доста полена..
Поздрав,
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Velimir Komericki April 04, 2014, 23:49:44
Hvala na brzom odgovoru!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 05, 2014, 00:27:50
Драгане,којој подњачи дајеш предност,мрежастој или пуној?Пошто видим да имаш мрежасте подњаче,али их стално држиш затворене.Мени се код мрежасте подњаче не свиђа што "однесе" доста полена..
Поздрав,

Sada imam više punih podnjača. Razlog je taj što mi je kum uvalio neku trulež od daske pa te podnjače liče na običan krš (nisu izdržale 5-6 godina, pojedine samo godinu-dve, za razliku od mojih koje sam izrađivao 1984 do 1991 i koje više nikada nisu osvežavane bojom - osim par izuzetaka), a menjao sam matice i rojeve sa bratom za podnjače koje su predviđene za trodelne oplodnjake (120  punih podnjača sa bokovima od hrastovine).

Prednost bi bila na strani mrežastih podnjača, ali nekih jeftinije izrade. Ta prednost je što se može izrađivati o nekih „otpadaka“ pri pravljenju nastavaka. Zatim, prednost je manji problemi pri seobi pčela (trenutno mi je to manje bitno, jer sada selimo sa otvorenim letima). Sledeća prednost je da su praktičnije kada je varoa u pitanju. Mogu se čak koristiti i kao privremeni zbeg pri seobi (bilo je momenata kada sam i to radio). Pri postavljanju na terenu (ili čak i u zimovniku), nagib košnice nije previše bitan, jer se voda ne zadržava na podnjači.

 Jednostavno rečeno, prednost je što se mogu otvoriti i zatvoriti po potrebi.

Pune podnjače su jeftinije. Praktičnije su kod pravljenja oplodnjaka, jer se lakše pregrade (donji oslonac pregrade). Tako da i jedna i druga (kao što je to, ustalom u životu) nije idealna. A obe su dobre.

Bitno je da koristiš šta imaš, ako već nemaš ono što si zamislio. U principu mi je sada svejedno. Ali za ubuduće opredelenje je ono staro: izrađivati žičane podnjače.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Mihajlović April 06, 2014, 18:11:25
Mislim da je 2011-te, sredinom aprila bilo izbacivanja prehlađenih lutki na leto. Treba se učiti na greškama.
Danas sam obišao pčelinjak i na letu ugledao izbačenu lutku.Pogledom ispod mrežaste podnjače primetio sam još 4-5 larve na podnjači .Radi se o društvu sa 6 rama zatvoreno legla i ubačenim satnim osnovama na RV ramovima sa obe krajne stane legla.Pčele su nakon ubacivanja prve satne osnove istu izgradile i nakon četiri dana u istoj je bilo dvodnevnog legla na stani do zatvorenog legla i manja količina svežeg meda.Bilo je i zapraka na satonši LR rama(RV ram sa s.o. je uvezan u LR ram i tako ubačen).Misleći da kasnim sa proširenjem legla, pre dva dana dodao sam još jednu RV satnu osnovu sa druge krajne strane legla.Mislim da pčele nisu mogle da dovoljno greju krajne ranove zatvorenog legla jer je delimično bio prazan prostor za širinu jednog rama između rama sa medom i rama sa zatvorenim leglom.Jutarnje temperature su već nekoliko dana oko5-6 oC,danas najviša dnevna 8 oC.Znači u gornjem nastavku je leglo sa 6 rama zatvorenog,jednim krajnim RV ramom otvorenog i krajnim ramom takođe do legla sa satnom osnovom plus sa obe strane krajni (poslenji su ramovi sa medom)
        Kako na dalje da proširujem leglo sa ubacivanjem RV satnih osnova, jer nameravam da pređem na RV košniceU navedenom plodištu nema više mesta za leglo.Mislim da nekoliko ramova,radi oslobađanja prostora treba da spustim u donji nastavak,a gore ostavim RV ramove sa dva LR rama po mogućstvu sa otvorenim leglom.Poučen iskustvom da je moguće možda još jače prehlađivanje legla u velikoj sam nedoumici kako na dalje da se ponašam.Napomenuo bih da sam ovo radio još u dve košnice ali za jedan ram legla su slabija društva[size=78%].[/size] :-\
Molim za savet iskusnijih pčelara.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 16, 2014, 14:01:13
Sada uglavnom ne treba raditi ništa oko košnica (osim u izuzetnim stanjima kada je nešto neophodno). To mogu biti samo pojedinačna društva gde je napravljen neki propust.

Dok je ovo hladno vreme, možete „listati“ neke sajtove (pčelarske, naravno) i pratiti šta se sve sada radi: skidaju polumedišta (dodata u strahu od najezde ranog bagrema), sipa se sirup, sa ciljem da matica „ne prestane“ i da se nastavi „razvoj“ društva, vade se ramovi sa pergom iz središta legla itd. Usput rečeno, postavlja se pitanje odakle ta perga u sred legla. Odgovor je jednostavan: pčele nisu imale dovoljno snage da sprovedu genijalnu zamisao pčelara da ih isforsira do sto ’iljada i donesu bar 50 kila na bagremu. Poneki su ponovo sekli leglo neposredno pred ovo zahlađenje (doduše izgrađenim ramovima – ili su stvarno to uradili ili „velikodušno“ preneli svoje znanje i preporučili to drugima), Takođe u cilju da matica „ne prestane“. Zatim sledi „stručna“ analiza ukupnog stanja (u košnicama i u prirodi) sa zaključkom: e planina je to (ili - e protiv Boga se ne može). A treba nahraniti mnoga gladna usta koja su nastala „razvojem“ metodom sečenja legla, grebanjem meda i sličnim zahvatima.

Moja društva su i dalje u zimskom rasporedu nastavaka (i ramova u košnici). Na umerenom i opreznom razvoju društava, po meri pčelinje zajednice,  težio  sam i mojim porukama upućenim kolegama,ali sam se i sam toga pridržavao. U gornjem LR nastavku (plodištu) i dalje nedostaje deseti ram. Nisam „forsirao“ razvoj. Pčele su to same uradile, nepogrešivo se upravljajući prema uslovima u prirodi (i neverovatno je da nisu oslabile). Nema prestajnja održavanja (i širenja) legla. Leglo se širi na prostoru koje je zauzimao poklopljeni med.

Ovde može biti od pomoći matematika (od koje se u pčelarstvu inače naježim – mislim na ono razviti društvo do, blizu „sto ’iljada pčela). Sedam ramova po nekih pet hiljadarki pčela (i postojeće pčele u košnici, koje pčelar nije koristio do iznemoglosti - pčelinje, naravno) je sasvim dovoljno za bagremovu pašu. Uz to, pčele su se razvijale po njihovoj „zamisli“ a ne prema nezajažljivoj zamisli pčelara. Tako se i u ovim uslovima (koji su očigledno nepovoljni) dobije snažna pčela (ne samo brojno snažno društvo, već i snažne jedinke tog društva) koja će moći da iskoristi pašu.

Pčele koje su dobro hranjene (ne one koje je pčelar „razvukao“ prinudnim razvojem, pa ih sada „šećeri“) su uslov i dobrog zdravlja društva.

Što bi mnogi rekli, ovo su samo neka moja razmišljanja, pa ko se ljuti... :)


PS

Ovo je samo dodatak tehnici pčelarenja, nešto kao razmatranje tehnike koja se ipak radi prema uslovima u prirodi (pre svega prateći koliko ima polena na raspolaganju), ali i prema predviđanji tih uslova, što je ipak bilo jednostavno i ovog proleća. Sadašnji „razvoj“ (i težnja da „matica ne stane“) dodavanjem sirupa (ili šećera, uopšte) u cilju posticanja matice je glupost neviđena. Znam da će se mnogi koji drže predavanja na temu razvoja („razvlačenja“ pčelinjeg gnezda) pčelinjih zajednica do bagremove paše „narogušiti“, ali nije prvi put da me ne podnose, pa mi je savest mirna. Pčelinje društvo se ne razvija do snažne zajednice šećernim sirupom a u nedostatku polena. I to bi bilo sve (za sada: a kasnije očekujemo „trovanje“ na suncokretu (npr.) što je posledica stvaranja brojno vrlo jakih zajednica u nedostatku polena). Ko razume, shvatiće. :)
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek April 16, 2014, 21:13:30
Sada uglavnom ne treba raditi ništa oko košnica (osim u izuzetnim stanjima kada je nešto neophodno). To mogu biti samo pojedinačna društva gde je napravljen neki propust.

Dok je ovo hladno vreme, možete „listati“ neke sajtove (pčelarske, naravno) i pratiti šta se sve sada radi: skidaju polumedišta (dodata u strahu od najezde ranog bagrema), sipa se sirup, sa ciljem da matica „ne prestane“ i da se nastavi „razvoj“ društva, vade se ramovi sa pergom iz središta legla itd. Usput rečeno, postavlja se pitanje odakle ta perga u sred legla. Odgovor je jednostavan: pčele nisu imale dovoljno snage da sprovedu genijalnu zamisao pčelara da ih isforsira do sto ’iljada i donesu bar 50 kila na bagremu. Poneki su ponovo sekli leglo neposredno pred ovo zahlađenje (doduše izgrađenim ramovima – ili su stvarno to uradili ili „velikodušno“ preneli svoje znanje i preporučili to drugima), Takođe u cilju da matica „ne prestane“. Zatim sledi „stručna“ analiza ukupnog stanja (u košnicama i u prirodi) sa zaključkom: e planina je to (ili - e protiv Boga se ne može). A treba nahraniti mnoga gladna usta koja su nastala „razvojem“ metodom sečenja legla, grebanjem meda i sličnim zahvatima.

Moja društva su i dalje u zimskom rasporedu nastavaka (i ramova u košnici). Na umerenom i opreznom razvoju društava, po meri pčelinje zajednice,  težio  sam i mojim porukama upućenim kolegama,ali sam se i sam toga pridržavao. U gornjem LR nastavku (plodištu) i dalje nedostaje deseti ram. Nisam „forsirao“ razvoj. Pčele su to same uradile, nepogrešivo se upravljajući prema uslovima u prirodi (i neverovatno je da nisu oslabile). Nema prestajnja održavanja (i širenja) legla. Leglo se širi na prostoru koje je zauzimao poklopljeni med.

Ovde može biti od pomoći matematika (od koje se u pčelarstvu inače naježim – mislim na ono razviti društvo do, blizu „sto ’iljada pčela). Sedam ramova po nekih pet hiljadarki pčela (i postojeće pčele u košnici, koje pčelar nije koristio do iznemoglosti - pčelinje, naravno) je sasvim dovoljno za bagremovu pašu. Uz to, pčele su se razvijale po njihovoj „zamisli“ a ne prema nezajažljivoj zamisli pčelara. Tako se i u ovim uslovima (koji su očigledno nepovoljni) dobije snažna pčela (ne samo brojno snažno društvo, već i snažne jedinke tog društva) koja će moći da iskoristi pašu.

Pčele koje su dobro hranjene (ne one koje je pčelar „razvukao“ prinudnim razvojem, pa ih sada „šećeri“) su uslov i dobrog zdravlja društva.

Što bi mnogi rekli, ovo su samo neka moja razmišljanja, pa ko se ljuti... :)


PS

Ovo je samo dodatak tehnici pčelarenja, nešto kao razmatranje tehnike koja se ipak radi prema uslovima u prirodi (pre svega prateći koliko ima polena na raspolaganju), ali i prema predviđanji tih uslova, što je ipak bilo jednostavno i ovog proleća. Sadašnji „razvoj“ (i težnja da „matica ne stane“) dodavanjem sirupa (ili šećera, uopšte) u cilju posticanja matice je glupost neviđena. Znam da će se mnogi koji drže predavanja na temu razvoja („razvlačenja“ pčelinjeg gnezda) pčelinjih zajednica do bagremove paše „narogušiti“, ali nije prvi put da me ne podnose, pa mi je savest mirna. Pčelinje društvo se ne razvija do snažne zajednice šećernim sirupom a u nedostatku polena. I to bi bilo sve (za sada: a kasnije očekujemo „trovanje“ na suncokretu (npr.) što je posledica stvaranja brojno vrlo jakih zajednica u nedostatku polena). Ko razume, shvatiće. :)

Svaka čast prijatelju, ja ovo tupim na SPOS-ovom forumu i najzad sam odustao a tamo velike pčelarske zverke uporno savetuju sirupiranje radi dovođenja društva do ''KING SAJZ'' društva. Pozdrav i srećan uskrs
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Stantić April 17, 2014, 11:45:36
Da ne bude zabune, možda Šole dodatno obrazloži svoj post, čini mi se da je ovde akcenat na polenu, tj, ako sam dobro shvatio, iznosi se tvrdnja da je sirupiranje štetno u nedostatku polena, sa čim se apsolutno slažem jer bez polena nema hranjenja (ili nema bar kvalitetnog hranjenja) legla a nema ni izvlačenja satnih osnova, tako da ukoliko nema u košnici zaliha polena, onda im ni sirup neće mnogo koristiti u ovakvim "zimskim" danima. Inače moj stav je da je podsticajno prihranjivanje malim količinama sirupa korisno, ali se pri tome uvek moraju uzimati u obzir i prirodni uslovi.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 17, 2014, 17:04:02
Nije akcenat samo na polenu, u smislu količine polena. Akcenat je i na savetima nekih uglednih pčelara, koji su pokazali totalno neznanje i želju za samoisticanjem  i dokazivanjem kako se njihova društva („superpčele“) šire, grade saće (i u februaru), kako su postigli ogromnu snagu, koja je trenutno beskorisna (a može biti i štetna). Kao i u svemu, potrebna je neka mera i važno je da ima polena i prege za svakodnevne potrebe pčela. Ako nema, besmisleno je stvarati preterano snažna društva (ogroman broj pčela) sa previše legla koje će biti slabo hranjeno (pri tome su i pčele slabo hranjene).

Poznat je moje stav o upotrebi šećera (sirupa) i kao i kod ostalih stvari tu nisam isključiv. Može se koristiti, ali treba znati kako to raditi i kada. Mnogi koji sada sirupiraju, stalno ponavljaju mantru kako je za pčele samo med i ništa više. To je ta neiskrenost o kojoj pišem. Takođe je bitno i koliko će tog sirupa završiti u medu, kada krene bagrem.

Još nešto je bitno. Pročitao sam i pogrešno tumačenje (na jednom pčelarskom forumu), kako sirup podstiče pčele da donose polen. To je pogrešno tumačenje jedne dokazane činjenice. Ovo je bitno u drugim periodima godine, a ne tokom proleća, kada u izobilju ima i polena i nektara (pri prosečno umerenim vremenskim prilikama). Pčele će i ovako i onako zatrpati prostor polenom ako ga ima puno u prirodi, a da pri tome nektara ima relativno malo ili ima umerenih količina nektara.

Takođe je pogrešna priča da će matice prestati da nose. Neće prestati da zanose leglo. Mogu smanjiti zaleganje, ako bi bilo baš previše dana bez izletanja. Moj stav je da i tada treba pustiti pčele na miru (ako imaju hrane u košnici), jer proširivanje legla sirupom, a bez unosa polena nema veze sa životom. Bilo bi zanimljivo da neko naučno obrazloži koliko je takav razvoj društava dobar. Kada sam već napisao „ako ima hrane u košnici“, može se postaviti pitanje zašto je nema ako je nema. Zašto nije ranije izvršena prihrana. Pčele bi deo potrošile, a deo bi bio poklopljen med i nema opasnosti da dospe u bagremov med.

Ne treba ponavljati da su pčele štedljive i da se neće postići neki super-razvoj prihranjivanjem. Pčele će i pergu trošiti vrlo umereno. Pravi razvoj (prava sabiračka snaga), postiže se kada ima polena da se hrani i leglo i pčele. Ne postiže se razvoj, kada pada sneg. Tada se društva mogu samo spašavati od gladi. Ali, zašto je dozvoljeno da dođu do stanja gladovanja, to je već verovatno „filozofsko“ pitanje :).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 27, 2014, 23:25:44
Danas sam započeo, praktično PRVI prolećni pregled. Zadovoljan sam stanjem društava. Društva imaju i hrane i polena, a i perge u zalihama. Dosadašnji rad na pčelinjaku je bio samo oko društava koja odgajaju matičnjake i pomoćnih društava, namenjenih za oplodnjake.

Neka društva koja su odgajala matičnjake koje sam presadio su juče zanela prve svoje matičnjake. Razlog je relativno rano 10. aprila (po nekim stručnjacima verovatno kasno) podbacivanje meda i pojačani razvoj društva. Do ovakvog stanja je došlo zato što je u podignutom LR nastavku bilo vrlo mnogo praznog prostora. Do juče su ta društva prenosila sav kristalisani med iz donjeg polumedišta i vidi se povećana potrošnja iako ih svaki dan hranim sa manjim količinama sirupa od meda šećera i vode. Velika količina tog meda koji su prenosile je utrošen na širenje legla. Tog meda je bilo na 5-7 ramova polumedišta, što je dobro zaliha za ovo vreme. Slična društva kojima je polumedište ostalo kao gornji nastavak su sačuvala veće količine meda u polumedištu.


Na mesto nedostajućeg rama ovog proleća ne stavljam satnu osnovu, već ubacujem jedan ili dva rama sa medom koji sam sačuvao. Te ramove stavljam kao predzadnje, sa obe strane. Ponegde do zida stavim jedan ili dva rama sa leglom, ako su ramovi lošiji (stari ramovi koje sam prošlog leta morao ubaciti, jer je plodište bilo pretrpano medom). U to doba (naročito u onim uslovima suše, sa malo polena, stavljati neki mlađi ram je bilo gubljenje vremena. Tako da su u košnice ubačeni i ramovi sa kojih je vosak trebalo biti istopiti odavno. Ali, biće vremena da se sklone iz košnica, kada se budu odvajali rojevi.

Držati se cvetanja bagrema, kao merila za izvođenje nekih radova i prerano proširivati društva može biti i dobro i loše. Vreme će pokazati kako će biti, ali to u uslovima koji su vladali duže vreme može biti lutrija. Ja sam se opredelio za sigurniju mogućnost i čekanje pravog momenta da pripremim društva za bagremovu pašu (sigurnija u smislu razvoja primerenog unosu polena, smanjenim rasipanjem hrane na odgoj mnogobrojnih pčela koje mogu gladovati ili biti prinuđene da preživljavaju na sirupu i pogačama, sa manje ličnog rada i sa smanjenom mogućnošću ulaska u rojevi nagon itd). Društva su zadovoljavajućeg opšeteg stanja. Legla ima na 7 ili 8 ramova i to prilično velike površine. Društva nisu nasilno razvijana i pojedinačne pčele i leglo su dobro hranjeni. Ova društva ne prihranjujem. Umeren razvoj je doveo do toga da se sačuva deo zaliha i razvoj prilagodi spoljnim uslovima. Svako proširenje gnezda bi zahtevalo dodavanje hrane.

Društva koja su u zimskom rasporedu bila sa LR nastavkom postavljam u letnji raspored nastavaka i to: LR kao plodište, a polumedište (nastavak visine 162 mm), kao medište. Dodavanje dugog polunastavka će biti tek kada krene bagrem (za treći i ostale  :D ako bude sreće, ima vremena).   

Društva koja su zimovala sa gornjim nastavkom, koji je bio polumedište (donji LR), ne sređujem nešto posebno. Može se odbaciti jedan ili dva rama iz prvog nastavka i očistiti podnjača (ako je zamrežena, naročito). To polimedište ima kristalisani med u novim svetlim ramovima. Sredina su 3-5 tamnijih ramova i na njima je leglo. Takvim društvima se odmah stavlja polumedišni nastavak. Prvo polumedište će „prihvatiti nešto meda od bagremca i tako se uglavnom izbegne mešanje sa bagremovima medom. To polomedište su zalihe, koje su tu u neizmenjenom stanju, sve dok se ne odvoji roj. Postoji i mogućnost udvajanja društva.

Pisao sam kako ja radim sa košnicama koje su u najvećem broju sa LR nastavkom i polumedištem. I nekoliko društava koja su bila klasično zazimljena sa 2 LR nastavka, ništa nije dirano do danas. Nema razlike u pristupu.

Na slikama se vidi stanje društva i zadovoljavajuća brojnost pčela. U  vreme kada je fotografisano, već je bilo svežije i duvao je prilično jak vetar. To je doprinelo da su se i pčele bile više zbijene na ramovima. Tako da bi i utisak bio još povoljnija da je toplije. Na poslednjoj slici se vidi šta je zanimljivo za ovo relativno prohladno, kišoviti i vetrovito proleće. Nastavak je napravljen po nekom „levom“ standardu (ali neću kumu da kvarim posao za Veliku Planu). To odstupanje je oko 15 mm (crvena strelica). Iako postoji taj prazan prostor između nastavaka, pčele nisu bile baš nešto voljne da grade saće i zaperke. To pokazuje da je unos nektara bio loš. Građevnjak je izgrađen, ali nema zaperaka u praznom prostoru. Kod nekih društava ima i toga i to je uglavnom kod onih gde sam polumedišta sa hranom podbacio još u martu. Tu je ceo građevnjak izgrađen, ali sa malo poklopljenog trutovskog legla, na sredini zaperka, a društvo ima punih 8 ramova legla sa relativno malo zaliha hrane. Ali to nije toliko malo da bi ih ugrozilo neko vreme, jer ima polopljenog meda na bočnim ramovima i u uglovima nekoliko ramova.

Zelena strelica pokazuje samo dva zvončića.

Žuta strelica pokazuje još jednu zanimljivost. Iako je saće izgrađeno na donjoj letvici, ni tu nema zvončića. Inače, pčele na takvim mestima odmah grade zvončiće.

Plava strelica pokazuje da i na građevnjaku nema zvončića, a to je inače „omiljeno“ mesto za to.

Osnovni zaključak ne pokazuje slabost društva na osnovu zapažanja. Pokazuje nešto sasvim drugo: pčele su jedre i spremne za rad. I što je još važnije nema rojevog nagona. Treba se setiti prošlog proleća, kada su pčele slične snage (ili slabije od ovog društva) unosile ogromne količine voćnog nektara. Bitno je zadržati radno raspoloženje pčela i ne dovoditi pčele u situaciju da gladuju.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 27, 2014, 23:57:37
"Tehnka" koju sam opisao u prethodnoj poruci predstavlja sigurano i puzdano pčelernje sa malo rada pčelara. Dovoljno je imati pouzdanu evidenciju i pratiti uslove u prirodi. (Ova tehnika bi se mogla nazvati i ne diraj ništa da ne upropastiš :D - odavde potiču mišljenja “stručnjaka“ da ljute pčele donose više meda, a istina je da ne pčelar ne stigne da ih upropasti).


Na internetu se mogu videti čudni poduhvati koji ne nailaze na neku oštriju kritiku. Kritika je, moglo bi se reći „politički korektna“. To je više politički stav nego kritika. Reč je video "serijalu" nekog kolege koji je pokušao da napravi seriju „PČELARSTVO ZA POČETNIKE“ na njagori mogući način.

Obratite pažnju na 4-ti minut snimka na YouTube linku. Vidi se klasičan primer nebrige o pčelama i AMERIČKE KUGE. Čak pčelar kaže da je mlada pčela progrizla poklopac i da se leže. Ne liči mi na izleganje mladih pčela.

Kao što sam par puta napisao, internet može biti i opasan, jer mnogi imaju ambicije da naprave nešto korisno, a ustvari je to  može biti i vrlo loše. Čuvajte se ovakvih pčelarskih priča i načina pčelarenja.

Linkovi:

http://brdsko-planinskopcelarenje.com/forum/index.php?topic=389.msg38770#msg38770

[ Neispravan YouTube link ]

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Velimir Komericki April 28, 2014, 15:37:22
Hvala Dragane što nas početnike vodiš kako treba i uskaćeš nam kada zapnemo,svasta se moze vidjeti na internetu,pa ja barem idem radije metodom,pricekaj nekoga iskusnoga na forumu nego gledati neke filmice na youtubeu koji mogu pogorsati ono sto imamo..
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Jun 28, 2014, 16:09:19
Kada i na koji nacin menjate matice?radite li to planski ili ostavite pcele ih  same  zamene?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Jul 07, 2014, 21:56:12
Danas sam na suncokretu  zamenio mesta nekim drustvima,razlog je da neke pojacam neke oslabim-izjednacim,pred letom jednog drustva je bilo sukoba na letu i mtve pcele,to se desilo u  drustvu(u jednom nastavku - pcele na letu miruju-trebalo je ranije prosiriti prostor) koje sam stavio na mesto veoma slabog roja..jel to mozda razlog sukoba?u tom istom slucaju tamo gde sam stavio slabije na mesto tog jaceg nije bilo sukoba pcela..
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 08, 2014, 22:24:19
Kada i na koji nacin menjate matice?radite li to planski ili ostavite pcele ih  same  zamene?

Matice se skoro uvek menjaju „planski“, bilo da morate ili hoćete. Ako se osavlja da ih pčele same zamene, može biti i gubitaka društava: verovatnoća je uvek pola-pola, da uspe sparivanje matice. Zbog toga se i koriste oplodnjaci na pčelinjaku (ili se na drugi način dolazi do matica).

Danas sam na suncokretu  zamenio mesta nekim drustvima,razlog je da neke pojacam neke oslabim-izjednacim,pred letom jednog drustva je bilo sukoba na letu i mtve pcele,to se desilo u  drustvu(u jednom nastavku - pcele na letu miruju-trebalo je ranije prosiriti prostor) koje sam stavio na mesto veoma slabog roja..jel to mozda razlog sukoba?u tom istom slucaju tamo gde sam stavio slabije na mesto tog jaceg nije bilo sukoba pcela..

Kod zamene mesta društvima, mora se pratiti kakvo je stanje paše i da li je vreme (a time i unos) promenljivo. Pre nekoliko dana je pao jak pljusak. Pčele su sasvim normalno radile pre toga. U subotu sam sasvim slučajno utvrdio da je jedno društvo tog dana, kada je naišao taj pljusak, izgubilo maticu. Takođe slučajno sam je našao na oko 2-3 metra ispred košnice. Zanimljivo je da je oko nje bila grupa od oko pedesetak pčela iako je matica odavno mrtva (telo je ukočeno). Jedini zaključak koji sam mogao da donesem je da je u iznenadnom, naglom povratku pčela došlo do ulaska na pogrešno leto. Kasnije su te pčele ubile maticu.


Kod zamene mesta zbog naleta (ili neke zamisli pčelara), bitno je „prevariti" pčele. Veća verovatnoća da će ta „prevara“ uspeti kada je paša stabilna (time su i pčele manje ljute i manje posvećene odbrani košnice). Moglo bi kao pravilo pri naletu pčela da se zamene prvo mesta medištima (tu je najviše mlade pčele koja je zaposlena oko prerade nektra). Tek posle više sati (ili tek sutradan) može se zamenisti mesto i plodištu. Ovo je uglavnom nepotrebno, ali ima opravdanja. Pčele koje su koristile nalet (dobile su izletnice) mogu da miruju i dan-dva. Pri tome se gubi unos nektara. One su jednostavno usvojile obaveštenje zajednice da je košnica puna i da dalje ne treba puno raditi (verovatno je u pitanju obaveštenje preneto „dugotrajnim“ feromonom). Ako se i plodište prenese na mesto nekog društva koje je trpilo nalet (gubilo pčele), tu pčele rade i podstiču one koje su prestale da rade, na preradu i unos nektara (na uobičajene obaveze radilica). Za bezbedan rad, po ovom pitanju, bolje je kada imaš matičnu rešetku.

Ali pre prenošenja plodišta, društva su jednostavno „zbunjena“ novonastalim stanjem i nema sukoba ni pojedinačnih pčela. Tada se mesta plodišta bezbedno zamene.

Ako se nije brzo sredio nalet pčela, mora se više puta prenositi pčela iz nekih društava da bi slabija ostala u snazi koja zadovoljava trenutne i kasnije zahteve (povoljan unos nektra, obezbeđivanje zimnice i razvoj društva za zimu).

Nisi trebao menjati mesta društvima. Dovoljno je da proširiš prostor ili da izvršiš neku vrstu izjednačavanja prebacivanjem npr. jednog rama sa poklopljenim leglom. Ali i ovo je bespotrebno. Radi se samo ako je slabo društvo toliko slabo da želiš da ga pojačaš radi opšte snage i kasnijeg povoljnijeg zazimljavanja, a ne pojačavanja unosa. Može se desiti da izgubiš obe matice i da svrha „izjednačavanja“ izgubi smisao: imaćeš problem sa nedostatkom matica i rad će se smanjiti (gubiš i unos). Tako da se može desiti da si uradio lošu stvar.

PS

S obzirom da si prijavljen na forum SPOS-a, moraš napraviti selekciju dobrih i glupih odgovora iskusnih. Ovde je glup odgovor (http://spos.info/forum/index.php?topic=25341.msg515482#msg515482) (evo tog odgovora i na slici za one koji su proterani sa foruma SPOS-a). Moraš paziti na ove likove koji se svuda turaju kao porub u dupe, a nemaju pojma o čemu se radi. To je upravo primer velikana srpskog pčelarstva, koji toliko često lupa, da je to van pameti. Kako dodati medište društvu koje je izgubilo pčele, kada je ionako prazno i jedva održava i leglo u životu. Kakvo čišćenje pčela, kada se oslabelim društvima mora dodati pčela.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Mihajlović Jul 10, 2014, 22:13:09
Unos nektara ove godine uglavnom je bio slab.Vrcali su samo oni koji su selili pčele,mada su i tu mnogi u bagremu ostali kratkih rukava.Paša polako jenjava i mnogi bi već sada mogli razmišljati o pripremi pčela za zimu.Ja sam u rano proleće počeo sa prelaskom LR košnica na RV ubacivanjem RV ramova sa s.o. u plodišta.Rezultat mojih napora je da sam od tri LR formirao jedan roj u RV košnici.Prelazni nastavci su sada medišta iznad LR košnica,a ispod njih se nalaze dva nastavka koji su po pitanju meda skoro potpuno suvi a legla ima na 5-6 rama, ostak su 2-3 rama perge a svi drugi ramovi su prazni i mislim da trnutno ne služe ničemu.Da li je vreme za početak pripreme pčela za zimu.Da li je vreme, dok još ima polena i nema grabeži,da podbacim prelazne nastake ispod plodišta kako bi pčele blagovremeno prenosile med i lagerovale polen.Plodišta su mi u dva nastakvka popunjena sa od po 15 do 20 rama.Kada i gde podbaciti medišta i koji raspored  napraviti sa ramovima u plodištu?U medišnim prelaznim nastavcima ima oko 7-8 kg.meda i trebalo bi izvršiti dopunu hrane za zimu intenzivnim prihranjivanjem.Molio bih za savet kako da otrpčnem pripremu za zimu, jer ne očekujem neki značajniji unos nektara.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Jul 16, 2014, 15:47:39
Dali duza blokada u suncokretu moze uticati da drustva oslabe?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 17, 2014, 07:56:31
Može i ne može, pitanje je u kom momentu posmatraš blokadu. Ako je povoljan unos nektara, pčele prepune plodište. To je uobičajeno. Pčele ne mešaju nektar i med. Vrši se prerada nektara i polako med skladišti iznad legla. Kada se unos nektara smanji, polako se oslobađa prostor za leglo. Koliko će to biti „iznad“, zavisi od snage društva. Jaka društva imaju i obilniji unos i treba im više prostora koji lako održavaju svojom brojnošu i med se skladišti u medišta. Matica može „dobiti“ i nešto prostora za leglo.



Pri slabljenju društva (zbor različitih razloga) pčele opet skladište zreliji med iznad legla, ali je zbog snage društva to neposredno iznad legla u vencima koji se vremenom povećavaju. Time se smanjuje leglo. Smanjenje legla i slabijim društvima omogućava povoljniji unos, tako da se leglo dalje smanjuje. Poklapanjem meda, matica nema dovoljno prostora i leglo bude na par ramova i to sa malim površinama (ne treba zaboraviti da se tu skladišti i polen i da to doprinosi smanjenju površina sa leglom).

Ako još uz to ima varoe, neće biti samo slabljenja, već društvo propad. Sva varoa se „sjati“ u to malo legla i nema neke značajnije obnove pčela.

Matična rešetka samo doprinosi tome da ovaj efekat smanjenja legla bude izraženiji.

Rešenje je u vrcanju meda iz nekoliko ramova iz plodišta (kada paša završi). Treba izabrati starije ramove, ako je to moguće i vratiti pčelama na zaleganje. Ne treba „seći“ leglo, već kao u proleće dodavati te ramove do legla. Ako se proceni da ima dovoljno mladih pčela, može se i seći leglo. Ako ramovi do zida liče na nešto (mogu poslužiti za leglo), najbolje je izabrati njih za vrcanje – tu ima najmanje polena, uskladištenog i poklopljnog. Ili se ramovi vraćaju društvima iz kojih su i uzeti, da se ne desi da neka društva dobiju puno polena (u ovom slučaju perge) a neka malo ili nimalo.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivan Simic 1 Jul 17, 2014, 21:21:42

    Danas prilikom obelezavanja mladih matica slikao prizor skupljanja iscurelog nektara sa ramova.
Ono sto govore o gladi i bespasi na SPOS forumu treba uzeti sa rezervom,proveriti stanje u svojim kosnicama i na osnovu ocene stanja odluciti da li prihraniti ili ne. Ne treba prihranjivati napamet,osim mozda slabije rojeve,sigurno ima takvih.
   Kod mene na pcelinjaku aktivnost kao u junu mesecu,pljuskovi u prethodnom periodu i toplije vreme doveli su do produzetka cvetanja livade.Iskoristio sam slobodno vreme da prosetam po ataru i video da jos ima majcine dusice koja cveta,prisutan zvezdan ,kokotac,divizma, za cvetanje se priprema boca,pavit je u punom cvetu a dosta pcela ima i na drugoj travi deteline koja cveta.
   Par rojeva imam u samom gradu i oni su spremili solidnu zalihu hrane sa lipe,karleuterije,sofore i drugog parkovskog drveca koje je cvetalo ili jos uvek cveta.
  Paznju na stanje zaliha hrane ,mozda, treba da obrate pcelari koji u okolini svog pcelinjaka nemaju povrsine u parlogu ili pojaseve korovskog bilja uz vodotokove tj. krajevi gde je poljoprivreda intenzivnija i nema mnogo korovskih biljaka.
  Prosla godina je sa vremenskim uslovima bila mnogo gora pa pcele nisu uginule od gladi.
  Primetio sam da je do pre nedelju dana sa sljive intenzivno kapala medljika,( sve sto pisem vazi za moj kraj) bilo je i na lipi ,jabuci i drugom drvecu sada se ta pojava smanjila ali ima je jos uvek,pa treba obratiti paznju na mogucnost pojave unosa medljike ukoliko dodje do duzeg perioda toplog vremena bez padavina,kako je bilo 2011. .
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 18, 2014, 01:06:56
Ponovo ću postaviti slike (sa drugog foruma) i mišljenje „stručnjaka“ zvanog Enciklopedija.
Pčele koje su bile na paši suncokreta u nešto nepovoljijem vremenu se istroše u preradi nektara i društva počinju da slabe. Posledica može biti sabijanje gnezda i većine zalih u plodište. Dešava se i kod LR i kod DB košnice, bez izuzetka. U uslovima s promenljivim vremenom i prenaseljenim područjem će sigurno doći do ovoga.

Napisao sam šta bi trebalo uraditi.

Moja primedba na prihranjivanje ogromnim količinama bi pretstavljala uravnoteženiji pristup. Postoji opravdana mogućnost da kasnije bude paše i da segnezdo toliko pretrpa unosom nektara i polena, tako da se lglo smanji na minimum (iako postoje uslovi za povećanje površina sa leglom). Negde 2010 je bila slična situacija i mislim da sam postavio fotografije baš u ovoj temi (kasno je sada i da ne pretražujem, mislim da mi se može verovati :) ). 16 avgusta su pčele pripremale za zanošenje i mlađe ramove i matice su ih zanosile. Zamislite sada stanje kada pčele i dalje odgajaju letnji naraštaj, a nema mesta za leglo. Kada pogledate veličinu jaja, jasno vam je da se spremaju zimske pčele ili se još uvek gaje letnje pčele (kratkovečne). Tako se od jakih društava dobiju slabići za zimu.

Priprema zimnice je uravnotežena tako što se daju umerene količine sirupa da se naprave medni venci. Postoji vrlo realna mogućnos da se unos značajno poveća ako otopli. Tako da bi te umerene količine bile 0.5-0,7 l (ako su društva slabiji rojevi, onda je to i manje). Kod DB košnice bi to moglo biti oko 1 l dnevno, ali da se ne pretera i sa brojem dana, naravno. Prihranjivanje mora biti redovno. I taj „med“ koji mi dodajemo kao mednu kapu valja da bude pomešan sa medom od prirodnog nektara. Medni venci ne smeju biti preveliki. Središnji ramovi narošito ne smeju imati deblje medne vence kod LR košnice. Kada imate bar malo zatvorenog neda na središnjim vencima, svakako su bočni ramovi sa debljim vencima ili čak i puni. Prihrana traje dok se ne stvore venci. Dalja prihrana zavisi od stanja u prirodi. Problem je što neko neće da se „bakće“ sa redovnom prihranom. „Ljusnu“ se ogromne količine sirupa i ako još bude unosa i pčele prepune prostor, „đuture“ se izvrca višak meda (prirodnog i onog od sirupa) i ponudi na tržište (ali iz nezleganog saća i možda uz neku "letvicu"). Pošteno, jel' da. Tako se ne pčelari, tako se mulja i to jednom može imati posledice.

Sužavanje prostora je tek mera koja nema veze sa životom. Pa gde će pčele da prerađuju vrlo obilne količine sirupa (ili nektara) ako nema mesta – u prostoru namenjenom leglu. Polen bi u tom slučaju trebalo da stavljaju na leto, jel' da? Može se suziti prostor nekim rojčićima ili oslabelim zajedicama, ali društvima prosečne snage nikako. Pa ljudi, još je rano za tako nešto. Ako suzite prostor, to bi moglo biti sužavanje po visini (kod nastavljače – LR). U tom slučaju se i plodište i medište suze pregradama na po 7 ramova (ovo nije preporuka, već samo primer). Tako bi se dobilo jasnije plodište i medište: plodište sa leglom na većini ramova i leglo većih površina i med u medištu. U slučaju potrebe, pregrade se lako pomere u doda ili oduzme neki ram.

Nešto veći prostor bi poslužio i za kasnije uneti med (npr. od medljike) koji bi bio prilično „čist“ i mogao bi se čak i izvrcati. Osim toga što može biti neugodan za pčele, može i pčelar imati neke koristi, a znamo kakva je godina. Vrlo male su mogućnosti da bi pčele raznosile med nastao od sirupa i mešle sa novounesenim nektarom (ili medljikom). To pčele ne rade. Zreli med ostaje gde i jeste.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dejan Damnjanovic Jul 18, 2014, 17:16:37
Do kada je najkasnije izvrsiti zamenu matica!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 18, 2014, 23:26:25
Ako je pitanje za mene, ne verujem da ćeš dobiti odgovor kojim ćeš biti zadovoljan. Ja menjam matice čak i zimi, tako da je to „tehnika“ koja nije svima prihvatljiva.

Sa gledišta uobičajene pčelarske prakse, to bi najbolje bilo uraditi prema stanju društva. Ili u nekom periodu kada si to zamislio - nema nekog uslova.

 Ako je matica starija, pre smanjuje leglo (u nekim uobičajenim uslovima, a ne vanrednim – kao što je duži sušni ili kišni period) i pre prestaje sa leglom. Pčelaru je tada očigledno da nema dovoljno pčela i ovo može povećati broj zimskih pčela. Uvođenje mlade matice omogućava još jedan (ili više) naraštaj zimskih pčela i to kada ima dovoljno polena. I ovih sušnih godina je polena u jesen bilo dovoljno. Ja tada i menjam najveći broj matica. Pri tome se obraća pažnja na zalihe hrane u društvu. Ako se još uvek dopunjava zimnica, tim bolje. To bi bilo negde u septembru. Ne može se tačno reći kada, jer to zavisi i od mnogo uslova i kada će se tačno uraditi zavisi od procene pčelara.

Ukoliko dalji uslovi budu povoljni (posmatram trenutno stanje, počev od danas), s obzirom da je baš bilo puno kiše, moguće je da bude lepog vremena i sasvim dovoljno polena (biljke izgledaju jedro i obećavajuće) matice možeš menjati kada hoćeš. U takvim uslovima i leglo bude mnogobrojnije i nema potrebe za nekim „kalkulacijama“.

Bitno je i odakle ti matice. Ako su u pomoćnim društvima (nekim slabijim rojevima), ne treba žuriti sa uvođenjem tih matica u jača društva. Najbolje je pridružiti deo pčela takvih društava društvu kojem dodaješ i maticu i to kada već ima zimskih pčela u tim pomoćnim društvima (imaš moj predlog kako to uraditi u temi KAD SE I KAKO SE SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg9366#msg9366) ).

Neki odgovor koji bi bio pravi je da pravilo i ne postoji. Taj posao možeš raditi kada hoćeš i zato sam i napisao par „sitnica“ koje ti možda mogu pomoći da se opredeliš kada to raditi.

Sumnjive matice menjaš što pre. Ako se društvo sa takvim maticama dovede do nekog stanja da ulazi u proces tihe izmene, može se desiti da loša matica to onemogućava, ali i da bude mladih matica koje su se izlegle. Stanje može biti takvo da je teško dodati mladu maticu i imaš neuspeh (ili troškove, ako ih kupuješ).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Anto Dankić Jul 21, 2014, 12:43:43
U dilemi sam, dvije košnice su mi izgleda ostale bez matica. Prije 20-ak dana bili zatvoreni matičnjaci, prije 15-ak dana više nije bilo ni matičnjaka ni legla kao ni danas pri pregledu. Imam u oplodnjaku dvije crvene matice koje sam vadio kada sam stavljao nove (u ove iste košnice). Na koji način najbolje dodati matice društvima a da ne dođe do masakra? Ili ići na opciju spajanja obezmatičenih društava na one sa maticama a stare matice ostaviti kao pomoćna društva za nagodinu ?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Mihajlović Jul 22, 2014, 10:39:08




Odg: Dnevni izveštaj sa pčelinjaka
« Odgovor #281 poslato: Jul 19, 2014, 21:55:48 »
Citat
Danas sam preslagao društva koja su ostala kod kuće. Nose nešto nektara i puno polena.

Pretpostavljam da ste preslaganjem stvorili dovoljno prostora za zaleganje matice.Interesuje me,verujem i većinu početnika,koja je bila svrha preslaganja i molim Vas da nam opišete tehniku kako ste to radili.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 22, 2014, 21:42:03
U dilemi sam, dvije košnice su mi izgleda ostale bez matica. Prije 20-ak dana bili zatvoreni matičnjaci, prije 15-ak dana više nije bilo ni matičnjaka ni legla kao ni danas pri pregledu. Imam u oplodnjaku dvije crvene matice koje sam vadio kada sam stavljao nove (u ove iste košnice). Na koji način najbolje dodati matice društvima a da ne dođe do masakra? Ili ići na opciju spajanja obezmatičenih društava na one sa maticama a stare matice ostaviti kao pomoćna društva za nagodinu ?

Anto, prvo moraš biti siguran da društva nemaju matice. Izvrši proveru sa mladim leglom iz druge košnice. Sparivanje matice može biti dugotrjjnije zbog kišnih dana.

Ako su matičnjaci bili prisilni, može se desiti da se prva izlegla matica koja i ne može da se spari i da je porušila ostale matičnjake. Takođe može biti i da je matica stradala pri oplodnji.

Sa mladim leglom možeš utvrditi pouzdano ima li matice u takvim društvima, ali i odložiti pojavu lažnih matica. Tek kada budeš siguran da nema neoplođene matice, može se dodavati druga matica.





Odg: Dnevni izveštaj sa pčelinjaka
« Odgovor #281 poslato: Jul 19, 2014, 21:55:48 »
Citat
Danas sam preslagao društva koja su ostala kod kuće. Nose nešto nektara i puno polena.

Pretpostavljam da ste preslaganjem stvorili dovoljno prostora za zaleganje matice.Interesuje me,verujem i većinu početnika,koja je bila svrha preslaganja i molim Vas da nam opišete tehniku kako ste to radili.


Preslaganje ima za cilj da se ostvari povoljno stanje u košnici za odgoj matičnjaka i za proizvodnju mleča. Slabija društva imaju namenu izolatora i preslaganje je u cilju ostvarivanja povoljnosti koje omogućava izolator.

Postupak nije ništa naročito: vrši se prevešavanje legla, ali ponegde sa malo više „fizikalije“. Kod društava koja imaju različite nastavke (LR nastavak i LR „polumedište“), zamenjuju se mesta nastavcima. Matica se mora tražiti (inače tome uvek težim jer ne volim baš puno da istresam pčele i „drmusam“ i sebe i leglo, čak i kada su ramovi donjeg i gornjeg plodinog dela istih razmera) i ponovo ubaciti u prvi nastavak ispod matične rešetke. Ujedno pri tome pazim na položaj ramova različite starosti saća.

Izolatorima se ubacuje prazan ram na zaleganje. Postavlja se između dva rama sa leglom koje neće baš brzo da se izleže i tako se čak postiže sužavanje prostora matici, a ne proširivanje. Ovo je po mom mišljenju čak i povoljnije za ta slabija društva nego slobodno zanošenje po celom plodištu. Tako da nije uvek cilj proširivanje prostora matici za zaleganje.

Sa manjim brojem košnica moguće je postići bolje rezultate i imati nešto jača društva, ali samo ako ima dovoljno pčela da održavaju uvećano leglo (mladih pčela "negovateljica"), ako ima dovoljno dobre hrane (pre svega polena, jer je lakše i jeftinije dodati energetsku hranu kroz sirup, nego polen - uz to i nema smisla priširivati leglo ako nema polena).

PS

Postoje i ograničenja kod preslaganja koja mogu dovesti i do smanjenja legla i tu treba biti oprezan. Kada saće nije iste starosti (naročito kada ima novoizgrađenih ramova), može se desiti da matica smanji leglo umesto da ga poveća. Pri stalnoj prihrani, pčele obrazuju medne vence. Ako se pri poslednjem preslaganju (izvodi se kada pčele već prirodno ulaze u postupak smanjenja legla) jednostavno zamene mesta nastavcima, može se desiti da pčele tu odrede i prostor za klube. Zato se mora paziti na raspored ramova različite starosti (mlađe ramove obično stavljam na obod legla i prepuštam da pčele odluče kada će na njima biti legla) i da pri poslednjem preslaganju središnji ramovi budu sa najmanjim vencima (središnji ramovi u donjem nastavku). U tom slučaju je bolje je da to budu najstariji ramovi, na kojima će biti i najviše legla u poslednjem naraštaju (a time i najviše praznog prostora gde će se smestiti početno klube).

Reč je o LR košnici (ili može biti u pitanju i bilo koja nastavljača, bez obzira na visinu ramova). Takođe, radi se o tehnici koja ima vrlo ogrančenu primenu na velikim pčelinjacima. Može biti dobra za manje pčelinjake, ako se radi bez grešaka ili ako se radi neki posao za koji je neophodno redovno preslaganje legla.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Jul 24, 2014, 10:20:37
Od kojih sve uslova zavisi,da pcele prestanu sa leglom krajem leta-pocetkom jeseni?Znam da su se pcelari prosle,ili pretprosle godine cudili da su pcele vrlo rano(bilo je jos dosta toplo)prestale sa leglom..pozdrav
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Anto Dankić Jul 24, 2014, 12:28:23
Citat: Dragan Šošić
Anto, prvo moraš biti siguran da društva nemaju matice. Izvrši proveru sa mladim leglom iz druge košnice. Sparivanje matice može biti dugotrjjnije zbog kišnih dana.

Ako su matičnjaci bili prisilni, može se desiti da se prva izlegla matica koja i ne može da se spari i da je porušila ostale matičnjake. Takođe može biti i da je matica stradala pri oplodnji.

Sa mladim leglom možeš utvrditi pouzdano ima li matice u takvim društvima, ali i odložiti pojavu lažnih matica. Tek kada budeš siguran da nema neoplođene matice, može se dodavati druga matica.
Danas u jednoj košnici našao mladu maticu i nešto jednodnevnog legla :) u drugoj nisam ali je bilo dosta perge i nektara. Pošto sam imao tri crvene matice u rezervi stavio sam dvije u nukleus i pripremam ih zazimiti iznad nekog društva a treću sam dodao iznad oveg (bezmatka) preko matične rešetke i novina pa ako stvarno nema matice ili će ju prihvatiti ili ubiti maticu i povući svoje matičnjake. Ionako nisam imao kud s njom.  A najizglednija mi je situacija da tu košnicu rasturim i okvirima pojačam ostale zajednice koje su još na jednom nastavku.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 24, 2014, 22:20:42
Od kojih sve uslova zavisi,da pcele prestanu sa leglom krajem leta-pocetkom jeseni?Znam da su se pcelari prosle,ili pretprosle godine cudili da su pcele vrlo rano(bilo je jos dosta toplo)prestale sa leglom..pozdrav



Koliko će dugo biti legla zavisi od mnogo toga: stanja paše (trajanja toplog razdoblja u jesen) starosti matice, količine hrane u košnici, starosti saća i verovatno još ponečega (ako se setim, napisaću, a ako se ne setim – nikom’ ništa  :D).

Ne znam zašto bi se čudili što je leglo stalo prošle godine. Jednostavno, stala je sva paša. Kasnije je leglo ponovo krenulo, jer se pojavilo ponešto i da unesu. A polena je bilo sasvim dovoljno  u jesen i on je „ojačao“ taj zimski naraštaj (i one koje su gajene kao leglo a i one koje su već bile zimske pčele).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miomir Vukmirovic Jul 29, 2014, 22:22:43
 Почетком јуна сам купио 5 пакетна роја и формирао друштва.У старту вероватно је дошло до налета па су три биле доста јаке  четврта онако а пета баш слаба. Прихрањивао сам до 12 јула .Данас прегледао и у тој 5-ој у горњем наставку од 10 рама само 1 почеле да извлаче.У доњем наставку 2р не изграђени,2 почеле да изграђују,4р легла са слабим венцима и 2р почеле да пуне медом-пергом. Решим да пробам да појачам.Из прве кошнице која је баш јака узмем рам са пчелама који има добар венац и испрскам га нозевојом исто испрскам целу ову слабу кошницу и додам рам са пчелама.Остао сам једно пола сата и јаче и ништа се није дешавало на полетаљци(нема гужве ни туче).
 Питање за искусне:да ли је ово почетничка срећа или ово могу радити и у будуће кад буде потребе ? Да ли се феромон пчела које су додате изгуби после ишчезавања мириса нозевоја па оне преузимају феромон матице из те кошнице.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek Jul 29, 2014, 22:53:37
Kolega na ovo pitanje bi Vojo dao najbolji odgovor. Ja ti mogu reći da sam prošle godine, neznam ni ja zašto, poprskao granu sa koje sam stresao roj i na nju se više nije vratila ni jedna pčela, tako da verovatno nozevoj poništava feromon.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 29, 2014, 22:58:49
Почетком јуна сам купио 5 пакетна роја и формирао друштва.У старту вероватно је дошло до налета па су три биле доста јаке  четврта онако а пета баш слаба. Прихрањивао сам до 12 јула .Данас прегледао и у тој 5-ој у горњем наставку од 10 рама само 1 почеле да извлаче.У доњем наставку 2р не изграђени,2 почеле да изграђују,4р легла са слабим венцима и 2р почеле да пуне медом-пергом. Решим да пробам да појачам.Из прве кошнице која је баш јака узмем рам са пчелама који има добар венац и испрскам га нозевојом исто испрскам целу ову слабу кошницу и додам рам са пчелама.Остао сам једно пола сата и јаче и ништа се није дешавало на полетаљци(нема гужве ни туче).
 Питање за искусне:да ли је ово почетничка срећа или ово могу радити и у будуће кад буде потребе ? Да ли се феромон пчела које су додате изгуби после ишчезавања мириса нозевоја па оне преузимају феромон матице из те кошнице.

Splet povoljnih okolnosti, ali to baš i nije dobro da se radi.

O kojem tipu košnica je reč? Pitam, zato što mi je zanimljivo zašto ima dva nastavka ako je slabo društvo. Ako si smatrao da ima dovoljno snage da gradi saće, trebalo je to presložiti u dva nastavka (podeljeno leglo u oba nastavka i osnove do legla – kao u rano proleće).


PS

Što se tiče feromona, ne gubi se tako brzo. Opet imam neku svoju „teoriju“, ali neću da te smaram  :D


Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 29, 2014, 23:23:07
Stanje u društvima koja nisu seljena je odlično. Čak je i prihrana bila simbolična, jer bi mi napravila nevolje sa smanjenjem prostora za leglo (reč je o društvima koja su u proizvodnji mleča).

Povoljne okolnosti koje sam naveo u prethodnoj poruci su upravo stanje na pčelinjaku, koje podseća na prolećni razvoj (tako se i pčele ponašaju: grade saće, izgrađuju građevnjake koje matice zanose, odgajaju trutovsko leglo i na ramovima ima puno „zvončića“ koji najbolje govore o stanju društava). Matice zanose i tek igrađene ramove. Sada je daleko povoljnije stanje u košnicama nego u maju i junu, kada obično treba da bude ovako.

Slike jasno govore sve i ne bih ništa dodatno obrazlagao. 

Ili obraz(lagao)  :D .

PS

Još da dodam "obogaćene" pogače (pročitao u Pčelaru :o, da bi trebalo) i da nakrivim kapu  :D  :D  :D
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miomir Vukmirovic Jul 30, 2014, 10:16:49
  Шоле,зашто два наставка ?Па зато што немам појма,лаик ,почетник.Упитању је Фарар 17 цм.Колега који ми је продао пакетне ројеве је дошао да их убаци и ништа није коментарисао што сам код свих 5 кошница поставио по 2 наставка.Сипао је пчеле додао матице и сируп.Сипао сам сируп свако вече по 1л све до 12 јула(формиране 6 јуна).3-ој и 4-ој кошници је требало по 2и 3 дана да однесу тај литар.
 Што се преслагања тиче то сам радио у ове три кошнице и оне у оба наставка имају и пчеле и легла и добре венце и пуне рамове меда.Чак сам и један рам извукао у горњи наставак код 4-те кошнице и она има горе извучена 3 рама и 1 рам меда са једне стране.
  Заборавио сам синоћ да кажем један детаљ можда битан што није дошло до туче (???).Рам са пчелама сам додао у горњи наставак на месту бр.2.На месту бр.1 је рам који су почеле да граде а осталих 8 рамова су С.О.
 Значи да ово у будуће не радим ?


ПС


Кажеш да се феромон не губи тако брзо.Да ли то значи да су оне касније кад сам ја отишао и ишчезао мирис Нозевоја отпочеле борбу?Сутра идем да видим ситуацију па ће то бити једно искуство за мене а и за друге кога интересује.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Jano Supek Jul 30, 2014, 12:44:28
  Шоле,зашто два наставка ?Па зато што немам појма,лаик ,почетник.Упитању је Фарар 17 цм.Колега који ми је продао пакетне ројеве је дошао да их убаци и ништа није коментарисао што сам код свих 5 кошница поставио по 2 наставка.Сипао је пчеле додао матице и сируп.Сипао сам сируп свако вече по 1л све до 12 јула(формиране 6 јуна).3-ој и 4-ој кошници је требало по 2и 3 дана да однесу тај литар.
 Што се преслагања тиче то сам радио у ове три кошнице и оне у оба наставка имају и пчеле и легла и добре венце и пуне рамове меда.Чак сам и један рам извукао у горњи наставак код 4-те кошнице и она има горе извучена 3 рама и 1 рам меда са једне стране.
  Заборавио сам синоћ да кажем један детаљ можда битан што није дошло до туче (???).Рам са пчелама сам додао у горњи наставак на месту бр.2.На месту бр.1 је рам који су почеле да граде а осталих 8 рамова су С.О.
 Значи да ово у будуће не радим ?


ПС


Кажеш да се феромон не губи тако брзо.Да ли то значи да су оне касније кад сам ја отишао и ишчезао мирис Нозевоја отпочеле борбу?Сутра идем да видим ситуацију па ће то бити једно искуство за мене а и за друге кога интересује.
Kolega, jedno pitanje. Koliko je udaljen pčelinjak sa kojeg su paketni rojevi?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miomir Vukmirovic Jul 30, 2014, 13:09:33
 Око 25км.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 30, 2014, 13:51:18
  Шоле,зашто два наставка ?Па зато што немам појма,лаик ,почетник.


Izvini ako je moje pitanje bilo prestrogo (i delovalo nadmeno). Osnovne greške se prave kada se društvo nagoni da popuni neodgovarajući (preobiman) prostor. Tu treba biti strpljiv i biće dobrog ishoda.

Predložio bih ti da napraviš 4  vertikalne pregrade (može i deblji najlon koji se heftalicom pričvrsti na letvicu – dole ne treba ništa, neka visi slobodno). Prepakuješ ta slabija društva u oba nastavka, tako što ćeš podeliti leglo pola-pola. Do legla stavi dve osnove i gore i dole.

Ako gledaš, ne treba nešto puno pregledati. Ako je bilo neke borbe, naći ćeš par ubijenih pčela ispred leta. Ostale se mogu skoro sve vratiti u svoju košnicu ili se čak može desiti da većina ostane u novoj (što je ređi slučaj). Ali računaj da se mnogo veći broj vrati nego što očekuješ (tako da nisi nešto značajno pojačao to društvo pčelom). Osnovno je da vidiš ima li matice. Ne traži maticu. Videćeš ima li prisilnih matičanjaka na leglu.

Nemoj više ni od tih jačih rojeva da uzimaš legla. Jedan  ram legla puno znači društvu. U tom smislu, korisnije je da ta jača društva budu sigurnija (da se praktično „prepune“ pčelom). Tada se tek uzima leglo da se ne oseti. Ipak su to rojevi koji su napravljeni samo od pčele i nedostaje stalnost u obnovi mladih pčela. Dodatno su prerađivale puno sirupa (smatram da je to puno ako je baš onako kako si napisao).


Malo mi je i ta količina sirupa neprimerena. S početka (dok nema puno legla i dok su pčele manje zaposlene) može se sipati više sirupa da ga pčele prerade i stvore potrebne zalihe. Kasnije se to prepolovi ili se sipa 1 litar ali na tri dana (lakše i pčelaru – naspeš i ponovo sipaš posle tri dana).

Ubuduće nemoj pojačavati društvo sa pčelom iz društva koje ima maticu. Ako se uspe (uz „malo“ sreće) moraš znati da je samo jedna pčela dovoljna da ubije maticu (pčela koju je društvo već prihvatilo, ali je ona neprijateljski raspoložena prema matici). Možeš pojačati ramom legla koje je blizu izleganja (najbolje je ako nađeš ram iz kojeg su pčele počele da se izležu). Takav ram se stavlja u sred legla. Pri tome bi bilo dobro da se bočno stave ramovi sa najmlađim leglom. Ako se desi da bude neke štete, na njih je utrošeno najmanje energije i rada. Vreme je promenljivo i ne znamo koliko može zahladiti (i koliko pčela može stradati u povratku u košnicu u momentu nailaska nevremena). Sve to ima svoje posledice po društvo.

U svakom slučaju budi spreman da tamo negde u jesen i spojiš to jedno slabo društvo (ili čak i obe ako nisu spremne da bezbedno prezime zimu). Bolje je i to nego slabiti one koje liče na nešto.

Pripazi malo i na količinu hrane. I previše hrane može biti loše u nekim momentima. Ima još verovatnoće da će pčele raditi normalno i odgajati leglo.


PS

Paketni rojevi imaju tu nezgodnu manu da se pregrupišu (manje ili više). Neki su ti u tom "procesu" ojačali, a neki oslabili. O feromonu, kasnije. U firmi sam i nemam vremena. Pisao sam na brzinu i nadam se da ti je jasno šta je pesnik hteo da kaže  :D.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miomir Vukmirovic Jul 30, 2014, 15:53:27
 Ок,хвала на одговору.Поезију сам волео много давно (кад сам имао 16-17год)сада више не али сам песника разумео  :D .
 Што се сирупа тиче да ли да почнем поново да дајем(престао сам 12јула) ?За период од 6.јуна до 12.јула отишло је 58кг.шећера.Највећи део су однеле кошнице бр.1,2 и 5. Видим да доносе доста полена.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 30, 2014, 21:38:23
E, to sa sirupom spada u teža pitanja. Ti moraš proceniti (ili  podrobno fotografisati sav sadražaj košnice, da i mi vidimo). Ako imaš dobre vence (bočni su „jači“), onda možeš da „taktiziraš"). Ima još vremena da se dopuni zimnica ako ne donesu.

Mora imati i mesta za leglo i pergu. To znači da moraš naći meru prilikom procene.


Ja sam danas morao da „očetkam“ neke ramove koji su puni meda, jer „smetaju“. Jednostavno „guše“ mi leglo, a treba mi još mesta da matice nose. Ako to ne uradim, proizvodnja mleča je over za košnicu koja se „ubije hranom“. Manje je mladih pčela, manja površina sa mladim leglom, manji prijem larvica, manje je i mleča. Zato i tebi kažem da sam proceniš jer ti imaš uvid u košnice. Ako ima puno hrane, smanjiće se leglo, jer nema mesta. Ali ima uslova da još odgajaju legla. Kao što sam rekao, „gora je još zelena“.


Pozdrav za Svetozarevo  :D .
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miomir Vukmirovic Avgust 01, 2014, 20:36:31
 Шоле,само што сам дошао са пчелињака и трк на форум.Ја сам сав хепи.Не вероватно али истинито.У оном горњем наставку где је била започета 1 СО и где сам додао рам са леглом и пчелама(како сам описао) сада поподне стање је:
она сатна основа је урађена,рам који сам додао са затвореним леглом и пчеле на њему,рам изграђен и пчеле на њему,рам изграђен и мало пчела на њему,рам на ком је тек започета градња,остало све СО како сам прошли пут рекао.Значи све укупно за ова 2 дана 3 СО.Да ли сам ја невероватно срећан почетник или је у питању мали рам(430-145 унутрашња) или је
паша у питању не знам.Истина је што ти кажеш још је "зелено" уносе полен разбијају.Имам ту испред кошница неко пољско цвеће коров не разумем се у то.Погледао сам у кошници бр 1 из које сам узео рам са пчелама и ставио СО  она је започета али није завршена ??? а у питању је јако друштво.


ПС
Понео сам преграде као што си ми саветовао али сам одустао.Рекох ако наставе овим темпом морао би за 3-4 дана да вадим преграде а био је и неки ветар па нисам хтео да тумбам по кошници.


Увек Јагодина никад Светозарево  :D [size=78%] [/size]
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 01, 2014, 22:48:31
Nisam ti ja bez veze rekao da suziš ta slaba društva. Pretpostavljam da si čuo izraz „moć malih društava“. Ako si čitao poneku moju poruku, ja sam pisao da je svako društvo jako u prostoru koji lako održava. Mislim da su ta tvoja dva društva slaba, inače bi u suprotnom gradile saće u celom nastavku.

Koliko sam razumeo reč je o slabim društvima. Pčele ne rade neke stvari što hoće, već ponekada rade i što moraju. S obzirom da se spremam sutra da selim pčelinjak, ne mogu previše da objašnjavam zašto je dobro suziti slabija društva.

Cilj i jeste da se u jednom momentu malo „zablokiraju“. Time „odmaraš“ pčele koje su imale priličan napor da grade saće, održavaju leglo (da ne govorimo o mogućnosti da su malo i uvećale leglo – tek onda je problemčić da to leglo bude dobro odgajeno).

Slabo društvo će ujednom momentu izgubiti deo pčele koja se previše iscrpila i ne da će prestati da se proširuje, već će početi da se skuplja i da slabi (prenosiće med oko legla, bez obzira što su niski ramovi). Tada prestaje širenje legla (odgajiće malo zimskih pčela) i imaćeš manje klube i veću opasnost da ne prezimi.


Kada smanjiš prostor, dobiješ povoljan raspored legla i meda. Pčele će imati plodište, a iznad će skladištiti med. Skladištiće ga tako da pravilnije pune ramove (puniće veće površine saća). Ako je prostor preveliki za prema snazi društva, puni srednji deo rama (naročito na novoizgrađenim ramovima) i to nije dobro. U prostoru koji postepeno proširuješ prema snazi društva, mogu popuniti i izgrađene osnove medom i to tako što ih dobro napune (kako vreme odmiče, mlađe saće podižeš i drugi nastavak i ostavljaš u sredini dva-tri nešto starija rama, ali tako da odabereš najstarije saće za prvi nastavak). U ta dva-tri rama će biti nešto legla i to je baš idealno za smeštanje gornjeg dela klubeta. Prostor proširuješ sve dok pčele dobro popunjavaju ramove u gornjem nastavku sa medom (pune ceo ram, a ne delove rama – na sredini, tako što produbljuju ćelije ili samo prerađuju med ostavljajući prazan ram kasnije).

Oko slabog društva mora da se radi i to pravilno. Ako to stvarno ima toliko snage, onda bi trebalo da gradi skoro svo saće u drugom nastvaku, a ne da gradi ram po ram. Razmisli dobro i uradi kako ti misliš da treba.

PS

Jedino što ti još mogu reći da je moj kolega, kojem sam ja pre mnogo godina razvijao jedan rojčić „do granice kidanja“ (više nije moglo i svo leglo koje je bilo u dva polumedišta visine 162 mm sam na kraju spakovao u GORNJI a ne u donji nastavak) takođe nije poslušao savet kako dalje postupati i napravio je veliki problem. Rekao sam mu da ništa više ne dira i da tako selimo na suncokret i da ćemo tamo prepakovati, kada leglo izađe. Jedino što mora da stavi poklopnu dasku (ili foliju). Na suncokretu je bilo naleta pčela na mom pčelinjaku, ali kod njega nije bilo i „probijao“ mi je glavu dva sata kako je izgubio pčele. Ali samo to društvo (roj) je „izgubilo“ pčele. Kada sam pogledao, poklopne daske (ni folije) nije bilo, krov se klatio na L-profilima koji služe za stezanje košnica i leglo je bilo svo vreme na udaru vetra. Na svih 8 poluramova sa leglom je bilo KUGE. I pored mog izričitog zahteva da ništa ne dira i da „utopli to društvo“, on ga je „samoinicijativno“ presložio tako da je svo leglo rasporedio u dva nastavka i sve isekao osnovama.

Ne može slabo društvo da se preoptereti odgojem legla i gradnjom saća, naročito ako godina nije povoljna (bitno je i stanje pčele koje si dobio u paketnim rojevima, a ubeđen sam da ta pčela nije tako snažna, kao u "sretnim" godinama). Te pčele su odgajale leglo. I naredni naraštaj bude slabiji. U jednom momentu se "mora" prekinuti odgoj "slabe" pčele (nedovoljno dobro odgajanih jedinki). Pišem ti sve ovo sa dobrom namerom da obratiš pažnju na neke "sitnice" i pripremiš dobre pčele za zimu. Samo snažne i dobro odgajane pčele mogu da se odupru bolestima ili drugim nevoljama.

Opet ponavljam, na tebi je da izgradiš "ispravan stil rada" na vreme (kada počinješ da pčelariš) tako što nećeš imati isti odnos prema slabom ili jakom društvu. Pčela je živo biće koje ima neke granice. Nemoj nikada smatrati da je sve u redu ako pčele grade saće. Prazno saće ti kasnije neće ništa značiti.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Igor Perić Avgust 02, 2014, 00:17:26
Jedno teoretsko pitanje.
Obzirom da imam slučajeva da u LR košnicama u dosta jakim društvima, koja su većinom u prvom tijelu na podnjači gdje je matica, slabo prelaze u drugi nastavak iako su napravile momačke vijence med iznad legala. Što bi se dogodilo, kada bi prije paše zatvorili leto na podnjači, a otvorili na matičoj rešetci iznad? Pčele bi počele komunicirati na to gornje leglo, rasteretili bi plodište, a ne može ni biti rojenja, matica ne može van a ni gore zbog rešetke?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Petkovic Avgust 02, 2014, 15:56:34
Jos samo da trutove resimo.....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 04, 2014, 22:55:29
To i nije baš teoretsko pitanje, već praktično. Pomeranjem leta u nekim stanjima društva i uslova u okruženju nećeš mnogo postići.

Kada se leto otvori na samom uglu nastavka, pčele gnezdo pomere prema letu, a med je „iza gnezda“. Iza gnezda je pod navodnicima, jer su ramovi dalje od leta u zaleđini gnezda (iako su u stvari pored gnezda, kada mi gledamo). Kao kada pri uobičajenom položaju leta u prednjem delu rama budu tanji venci, a u zadnjem delu deblji.

Zatvaranjem osnovnog leta (pri podnjači) bi verovatno dobio da u prednjem delu uopšte nema venaca meda. Verovatnoća koju navodim je na osnovu ponašanja pčela, a ne na osnovu provera, jer to nisam radio. Pomeranje leta na sam bok nastavka jesam i znam šta tada pčele rade. Međutim, postojanje gornjeg leta može uticati i na raspored meda u gornjim nastavcima. Može biti nekoliko ramova sa medom koji su u delu bliže letu sa manje meda. Ali, kada je paša vrlo jaka svi ramovi su popunjeni i nema ni jedne prazne ćelije ni do leta. Takođe, kada društvo zadrži snagu i u paši i posle paše, širi leglo i venci su vrlo mali (ili ih u srednjim ramovima gotovo i nema) a medišni prostor je zadovoljavajuće popunjem medom.


Pitanje koje si postavio se ne rešava zatvaranjem osnovnog leta (leta pri podnjači) jer na raspored meda u košnici utiče pre svega količina unosa i snaga društva. Ove godine se mnogi žale upravo na takav raspored legla i meda u košnici: sve u jednom nastavku. Problem je pre svega u slabljenju društva i ono se povlači u jedan nastavak i to tamo gde je gnezdo. Rešetka samo doprinosi ovoj pojavi. Ako hoćeš da rešiš ovaj problem, rešavaj ga snagom društva. U ovakvim godinama pomoćna društva kojima se pojačavaju osnovna društva (društva koja donose viškove meda) bi bitno popravila stanje i po pitanju unosa i rasporeda meda.

I naravno, trutovi ostaju kao problem...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Avgust 07, 2014, 21:08:06
Kako na rojevi nagon utice,ako naprimer  pre i u toku pase kod LR kosnice plodiste bude u trecem-najvisem nastavku(sa otvorenim leglom i maticom,starim medom)  a ispod maticne resetke budu medista(sa zatvorenim leglom)?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 07, 2014, 21:51:49
Povoljno utiče :D. Ako pre toga i nije htela, izrojiće se ubrzo.

Mislim povoljno, ako ti treba da društvo uše u rojevi nagon... :D
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 08, 2014, 00:49:06
I ova (pčelarska) godina je pokazala da može biti zadovoljavajućeg viška meda u društvima koja su jaka. Bez obzira da li su društva jaka (društva koja se razvijaju u vrlo povoljnim uslovima), pojačavana ili dvomatična.

Jednomatična društva koja nisu imala mogućnost da unesu dovoljno hrane ili polena, smanjuju prostor gnezda na samo jedan nastavak (LR ili DB). To su uglavnom društva koja su seljena na već prenaseljene terene u vremenu jakih kiša i prohladnih dana (ili su u postupku stalne seobe na prenaseljene terene sa slabijim uslovima za razvoja). Društva koja nisu seljene su imala za to vreme dobar unos polena i nešto nektara.


Na slikama je dvomatično društvo sa prvim LR plodištem (matica je srvena – prošlogodišnja) i drugim plodištem u polumedištima (visina nastavka 162 mm) sa zelenom – ovogodišnjom maticom. Treće polumedište je takođe puno i skinuto je zbog visine na paleti od 5 košnica, jer su ostale košnice na toj paleti bile sa 1 LR nastavkom i dva polumedišta. U njima je unos takođe bile raspoređen u košnici (jednomatična društva) jer je manji prostor košnice prihvatljiviji za ovu godinu. Uobičajena visina košnice je LR natavak i 3 polumedišta (prostor koji odgovara košnici od 3 LR nastavka). Preterano obiman prostor koji pčele teško održavaju navodi pčele da se povlače bliže letu i tu se obrazuje neveliko gnezdo sa ogromnim vencima meda. Košnica sa takvim rasporedom legla i meda ulazi slaba u zimu, ako pčelar ne omogući društvu više prostora za leglo. To zahteva više rada da se društvo prepakuje i ojača za uzimljavanje.

Manje rada oko društva je kada se pojača na vreme i time pčele bolje urede prostor u košnici: povoljan odnos legla i meda.

Nije dovoljno u početku paše imati jako društva čije su pčele ulagale ogroman napor da se domognu neke male količine nektara i nešto polena. Pčele takvih društava iznemognu već prvih dana suncokretove paše. Smatra se da je uglavnom uzrok trovanje (što se dešava kada se kasno koriste insekticidi, npr. uništavanje kukuruznog plamenca), ali je zanimljivo kako se gubitak pčela ne primeti na vrlo jakim društvima koja su imala odgovarajuću obnovu društva mladim pčelama.

Dodao bih da je društvo koje je fotografisano imalo niz nepovoljnih okolnosti prilikom udvajanja: slabljenje donjeg društva, dugo čekanje da odgaje maticu, a potom i nedostatak prostora u paši. I pored toga, unos je bio više nego dobar.

Pčelar rešava da li će košnica kasnije ostati jednomatična ili će razdvojiti dva društva i zazimiti ih kao dve košnice na jednoj podnjači. Ako se odluči da košnica ostane jednomatična, ne moraju se tražiti matice, već se jednostavno skloni rešetka i ostavi pčelama da odaberu maticu. Da bi odabrale mlađu, ona ne sme biti u „podređenom“ položaju odnosno nije dobro da ima malo prostora za zaleganje.

PS

„Antagonizam“ matica ne postoji u društvo koje ima puno pčela. Do neprijateljastva matica ne dolazi ako je košnica puna pčela i ako se čak obe matice spare i na paši (ako pre toga u košnici nije bilo matice koja nosi). Na poslednjoj slici se vidi da donja matica zanosi zaperke na matičnoj rešetki (obično ih pčele izgrade kada je u košnici manjak prostora za preradu nektara – ako je paša preobilna oni su puni meda, a ako nije po preradi nektara pčele ih isprazne).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 21, 2014, 21:35:47
Padom temperature, prestaje unos nektara. Pčele napadaju „sve živo“. Napadaju komadiće voska, propolisa, a o medu (ili tragovima meda) da i ne govorimo. Treba biti vrlo oprezan pri radu oko košnica, ili prilikom prihrane.

Sabirački nagon je i dalje jak, ali je paša naglo stala. Vrlo lako dođe do grabeži. Paziti kada se drži ram van košnice na otvorenom. Kada se primeti jači napad tuđice, već može biti kasno.

Obično se na ramu sa pčelama i ne primeti koliko je tu pčela sa strane. Ako se odstrani sva pčela sa ram i stavi ram, vidi se koliko pčela dolazi. Za par minuta one javljaju svom društvu gde ima hrane i kreće grabež.

Zato oprez. Takođe i kada se dodaje sirup  koji ima izražen miris.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 21, 2014, 22:22:44
Izvinjavam se, zaboravio sam i prihranu medom. Ako se mod dodaje kroz hranilice, to takođe može biti problematično, zbog brzine odnošenja meda iz hranilice.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Mihajlović Avgust 22, 2014, 08:42:00
    Prilikom pregleda košnice uvek ram koji izvadim stavljam u manju kutiju,sličnu nuklesu,koju sam napravio od lesonita i koju koristim uglavnom pri pregledu košnica tj. pčela.Nakon stavljanja izvađenog rama istu kutiju prekrijem debljim peškirom radi sprečavanja ulaska tuđica i sprečavanja širenja mirisa meda.Nakon završenog pregleda,odnosno vraćanja izvađenog rama,kutiju pregledam da slučajno u njoj nije ispala matica a ako u njoj bude bilo pčela iste istresem u košnicu.Pčele na izvađenom ramu su mirne sve vreme dok traje pregled.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Septembar 28, 2014, 19:38:59
Mogu li se ovih dana izvaditi sredisnji ramovi sa tanjim vencima meda u drustvima sa nepovoljnim rasporedom hrane,ako na njima nema legla?takodje ako to uradimo(npr.sa drustvima na jednom LR nastavku) da li je dobro da su ti novi centralni ramovi  puni ,zbog klubeta kojem treba i prazno sace?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 28, 2014, 23:21:21
Nije baš dobro da klube zahvata velikim delom med, odnosno da zimuje na ramovima prepunim meda. Ali takođe ne moraju svi ramovi sa nedovoljno meda iz sredine da se povade, ako ih ima više i ako neki mogu da ostanu, jer imaju nešto veće vence. Pčele vrlo retko same stvaraju takvo stanje da su (npr. 4 rama) sa tankim vencima, a svi ramovi do njih budu prepuni meda. Obično  poprečni presek, gledano sa prednje strane izgleda kao na skici A.

Može se desiti da u određenim uslovima nekoliko srednjih ramova bude sa vrlo tankim vencima i nešto više meda u zadnjem uglu rama. Ovo se dešava kada se do ramova sa starijim saćem nalazi mlađe saće. To je u nekim prirodnim uslovima praktično nemoguće, jer pčele povećavaju leglo po sistemu koncentričnih krugova. Tako da se održava povoljna srazmera legla i hrane (skica A).


Nema potrebe povaditi sve središnje ramove, ako imaju manje meda. Ako npr. ima 4 takva rama, izvadi se dva. Pčele će postupno trošiti hranu sa susednih punih ramova i klube će vremenom dobijati povoljniji oblik. Ali se ne potroši sve, već dobar deo prenesu u ona dva praznija rama.


Ja kod pojedinih društava idem na manje siguran način, a to je ostavljanje dva-tri rama ako imaju venciće koji bar malo liče na nešto (bar 2-4 cm u prednjem delu rama – obično tada u zadnjem delu ima nešto viši venčić). Ti ramovi bi trebalo da budu okrenuti za 180 º. Tako da pčele imaju više meda za prvi deo zime. Jedan ram upravo sklanjam iz košnice, da bih mogao uraditi slične zahvate (uz put bočni ramovi manje buđaju, ali to je "sekundarna" pojava zbog koje sklanjam ram). U povoljnom momentu tokom zime takve ramove sklanjam, ali se mora istresati pčela. To se radi kada su ramovi sa lošim saćem. U suprotnom, ne mora se to raditi. Ovaj način baš i ne moraš primenjivati, s obzirom na pčelarski staž (ponekada odluči i onaj panični zaključak: "Ne! Nikako zimi ne diraj košnicu" kojeg mnogi upućuju - mada ja to smatram predrasudom).

Ako sada hoćeš da smnjiš broj ramova sa tankim vencima u središtu budućeg klubeta, dva rama stavi do zidova i to sa svake strane po jedan. Bolje je to uraditi što pre, jer kasnije se pčele drugačije ponašaju u takvim uslovim i „vežu“ se za to saće. Ako naiđe dugotrajno zahlađenje, to je svakako problem, jer se klube deli praktično na 3 dela. U povoljnijem slučaju će napraviti klube i do samog zida. S obzirom da je ram do njih prilično popunjen i da je toplo, ima vremena da pčele napuste te ramove. Ako postoji potreba da se  što pre sklone ti ramovi (loše saće), dobro je otklopiti med. Tako dobijaš mogućnost da za relativno kratko vreme skloniš te ramove iz košnice, ali i da smanjiš mogućnost da ih pčele popunjavaju polenom. Onda ih je šteta sklanjati iz košnice, jer perga treba pčelama. Što znaši da to treba uraditi čim poizlazi leglo i treba biti oprezan ako otklapaš med (raditi kasnije popodne – pred sam sumrak).

Posao možeš "podeliti" na dva dana. Ako si pri pregledu neodlučan, može se desiti da sporije radiš (i desiće se sigurno  :D ) pojaviće se tuđice. Pri tom pregledu rešavaš koje ramove sklanjaš i sutra samo premestiš ramove i tada i otklopiš med. Radi oprezno zbog grabeži i da nebi ubio maticu. Obično se mora napraviti nešto veći razmak, jer su prolazi koje pčele prave pomereni i ne moraš oba rama ostaviti u košnici (u suštini možeš oba odmah skloniti).

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Mihajlović Septembar 29, 2014, 14:18:58
Pripremio sam pčele za zimu sa dobrim mednim kapama.U centralnom donjem telu LR košnice ,ispod plodišnog nastavka,stavio sam svetlije ramove.Međutim ,na moju žalost ,na susednom pčelinjaku traje već nekoliko dana grabež,pčele su mi na poletaljkama uznemirene i ima ih u velikom broju.Brzim pregledom jedne košnice konstatovao sam da u plodišnom nastavku nema ni malo praznog saća u kojem bi se smestile pčele,već je ceo nastavak popunjen medom.Ne znam šta je u donjem nastavku ispod ovog,ne smem da otvaram.Kako da uzimim pčele i treba li da izvršim neko premeštanje ramova?Možda će pčele,pre zahlađenja, pojesti med iznad klubeta i napraviti mesta za klube u gornjem nastavku?Koje su kritične temperature kada pčele iz donjeg nastavka ne mogu da pređu u gornji gde im je hrana?Šta da radim?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 29, 2014, 21:12:00
Ne vidim šta tu treba raditi, osim da se dobro pričuvaš ako ima grabeži okolo. Potpuni oprez i suzi leta na neku razumnu meru, da tvoje pčele mogu da se odbrane. Postoji opasnost i da prenesu neku zarazu ako učestvuju u grabeži.



Ako je dole svetlije saće pčele neće ostati u prvom nastavku, tako da po tom pitanju nemaš brige.

Jedino ako svi ramovi nisu prepuni meda. Onda možeš i da izvoziš med i tako rešiš problem.  :)
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Mihajlović Septembar 29, 2014, 22:09:10
[quote Postoji opasnost i da prenesu neku zarazu ako učestvuju u grabeži.]
  Moja tehnika pčelarenja bila bi da u ovim uslovima što pre zbrišem što dalje od ovog pčelinjaka koji je već duže vremena zapušten.Bojim se da moje pčele već nisu zaražene.Iskusni pčelari,koji su ovo već videli,savetuju me da preselim pčele i da ovde u okolini,kako kažu,za neku godinu neće postojati ni jedan pčelinjak.Pčelinjak na kojem se dešava grabež može se videti na video snimku:
    https://www.youtube.com/watch?v=EWFO3WlV8Cs&list=UUGVk2BSaRmD3iWzKaE3DbuA
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 29, 2014, 22:37:48
Video sam već snimak na forumu SPOS-a. Ovo je jako opasno. Nije opasna grabež kao grabež, ako su pčele sve očistile u nekom kratkom roku. I da preostane nešto legla (nezaraženog legla) to očiste ostali insekti (ose i mravi itd).

Pčelinjak deluje jako zapušteno i ako dobro vidim, neke košnice su i nagnute i čini se da odavno nemaju pčela. U nekima je mogla da se javi kuga, ako dođe do slabljenja društva iz raznih razloga.

U slučaju brze očigledne grabeži koja je jako efikasna nema opasnosti od zaraze (opet ponavljam ako društva već nisu zaražena). Obrati pažnju, sve je moguće. Manja je mogućnost da se pojavi zaraza u ovo doba. Čak i da se javi, pčele to mogu srediti do proleća. Uglavnom sada je manje legla, pčele su više posvećene unutrašnjosti košnice i mogu se izboriti i da se pojavi neka ćelija zaraženog legla.

Izgleda da moraš sklanjati pčelinjak odatle.

Zaboravio sam da dodam i varou. Pa moraš opet proveriti koliko i da li su je prenele tvoje pčele.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Novembar 10, 2014, 08:37:40
Pitanje za Soleta:na koji nacin obicno resava problem laznih matica i dodavanje nove?mislite li da je dobar nacin da im se oduzmu ramovi sa hranom i posle odredjenog vremena(npr.24 casa) kada prestanu ili smanje hranjenje laznih matica,doda sparena?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Novembar 10, 2014, 22:03:32
Mislim da je najbolji, ali nemam dovoljno praktičnih pokazatelja da bih pozdano preporučio kao tehniku br.1 za taj problem. Jednostavnije rečeno, malo puta sam to radio na taj način da bih bio siguran. Zato što često dodavanje matica rečava problem, ali za to znam da više nije nikakvo rešenje iako se u teoriji i dalje prepričava kao „sistemsko“ rešenje (kao, prestaju hormonski poremećaji kod pčela – lažnih matica, prestaju da zanose leglo itd) što ne da nije tačno nego je potpuno pogrešno kao tvrdnja.

Moje zapažanje je da pčela ima „binarni“ način delovanja i da neke situacije rešava po trenutnom zahtevu i situaciji. Nametneš joj drugačiju situaciju od one u kojoj se nalazi i pokušavaš da je prevariš.

U budućnosti ću gledati da rešavam pitanje lažnih matica upravo izgladnjivanjem pčela, zato što sam do skora imao pogrešan stav na osnovu prepričanog netačnog znanja stručnjaka i jednostavno dodavao maticu. Istresanje pčela, nešto dalje od košnice, je najgori izbor i to je besmisleno.

Ne mislim da se mora čekati neko vreme kada se povade ramovi. Matica se može dodati odmah. Bolje je da se na nove uslove privikava sa prisutnom maticom, nego be nje. I prijem matice će svakako biti sigurniji.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: damir brzović Novembar 10, 2014, 23:38:57
EVO DA SE MALO UKLJUČIM OKO rješavanja lažnih matica. Mojeje stanovište, ujedno i savjet pčelarima s manjim stažom, da na prolječe osnuju što više nukleusa sa mladim maticama. Tako u slučaju problema sa lažnim maticama ili trutušama(što bi trebalo razlikovati) imaju mogučnost brzo i efikasno rješiti problem.Dodavanje same matice početnicima ne preporučujem, a stari pčelariionako več znaju što će i kako. Košnicu nek isprazne potpuno stave na mjesto, zatvore leto, dodaju okvire sa leglom i mladom maticom(okvre sa trutovskim leglom nek rastope ili razmeču po medištima drugih košnica.Nakon nekih pola sata nek malo otvore leto, da pčele izvana mogu uči(1-2 cm).Prihraniti i to je to. Sutradan leto otvoriti do kraja.Ima puno metoda ali ovo je jedna od najsigurnijih.Kod mene nijednom nije omanula.
                                                                                                                        Pozdrav Brzi
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Novembar 11, 2014, 00:20:07
Nisi jasno napisao na koje mesto se stavlja košnica: ostaje li na svom mestu ili je prenosiš negde.

Dodavanje matice društvima koja imaju lažne matice preporučuju mnogi iskusni pčelari, pa i zvanični predavači sa objašnjenjem koje sam naveo i to jeste problem za početnike.

O nečem sličnom sam pisao ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg25269#msg25269) i nije baš bilo dobro. Ove godine sam ima opriliku da svom „pčelarskom pripravniku“ pokažem upravo takav ponovljeni slučaj. Matica nosi zajedno sa pčelama, ali se radiličko leglo skoro i ne primećuje. Tek nakon dužeg vremena se sve dovelo u normalno stanje, ali društvo je oslabilo.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: damir brzović Novembar 11, 2014, 17:30:22
Nisi jasno napisao na koje mesto se stavlja košnica: ostaje li na svom mestu ili je prenosiš negde.

Dodavanje matice društvima koja imaju lažne matice preporučuju mnogi iskusni pčelari, pa i zvanični predavači sa objašnjenjem koje sam naveo i to jeste problem za početnike.

O nečem sličnom sam pisao ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg25269#msg25269) i nije baš bilo dobro. Ove godine sam ima opriliku da svom „pčelarskom pripravniku“ pokažem upravo takav ponovljeni slučaj. Matica nosi zajedno sa pčelama, ali se radiličko leglo skoro i ne primećuje. Tek nakon dužeg vremena se sve dovelo u normalno stanje, ali društvo je oslabilo.
   

Mislim da bi svi pčelari trebali imati bar 2 pčelinjaka(glavni i pomočni).Udaljeni 3 ili više km.Zgodno je jedan doma i jedan na terenu.Podrazumjeva se da se nukleus donosi sa drugog pčelinjaka.Nisam pogledao literaturu što savjetuje u slučaju lažnih maticaili trutuša nego govorim iz iskustva. E sad ako je matica trutuša onda je relativno lako ukloniti trutušu i dodati mladu maticu.U literaturi ima više postupaka pa nemoram ja o tome.Problem je sa lažnim maticama.Tko če mi garantirati za bilo koji postupak da je siguran.Često se dogodi da maticu ubiju uz bilo koji postupak a matice nisu jeftine(10 e),a treba je i dobiti kad treba.Vlastita proizvodnja kvalitetnih matica je još i skuplja.Nikako ne od šake pčela i matičnjaka , kako rade službeni proizvođači.Moje matice se ne mjenjaju svake godine več traju najmanje tri ili više godina a imao sam slučaj da je trajala šest godina i dogodila se samoizmjena.To ovisi i o tome koliko se matice iscrpe  dodavanjem so i praznog novog sača.
                                                                                                 Pozdrav kolega Šošić
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Januar 07, 2015, 19:39:05
Sole,sto se tice okretanja ramova,nastavka za 180,kada si kolegi savetovao da ih okrene(u drustvima sa tanjim vencima)pocetkom zime(poruka 24 novembra),dali bi npr. kada bi sva  drustva u jednom nastavku lr,db okrenuli za 180,u tom periodu kada jos nema legla,dobili sigurnije zimovanje?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 07, 2015, 20:21:44
Okretanje za 180 je razumno samo ako nema legla. Neverovatne su mi preporuke koje sam čitao da se to radi u proleće (ili krajem zime) kada ima legla.

Pčele teže da ostanu bliže letu sa namerom da im bude dostupnije više kiseonika i da koriste osunčanost košnice. Koje je od ova dva važnije ne mogu reći. Moje viđenje je da je važnija toplota, jer se može videti i klube koje nije usmereno prema letu, već ide bočno, prema praćenju kretanja sunca (odnosno izvora toplote). Dotoka kiseonika će biti na ovaj ili onaj način (difuzija, vetar, nešto pojačanija ventilacija). Popunjenost ramova medom može imati uticaj na postavljanje klubeta, pa se može desiti da pčele naprave klube bočno, na grejanom položaju (grejanom od Sunca), ali na ramovima koji imaju vrlo tanke vence ili čak budu i skoro bez hrane.

Takođe, pčele imaju i urođen osećaj za odbranu košnice i to je još jedan od razloga da se drže blizine leta pri postavljanju klubeta.

Ako okreneš košnicu za 180, smanjuješ toplotu koja se dobija Sunčevim zracima i pčele su u hladnijem delu. Tako da su destimulisane da odgajaju leglo pri slabim podsticajima (par toplih dana). I ako se pojavi leglo, to će biti vrlo malo legla.

Trošenje hrane se odvija u smeru kretanja klubeta ka letu, tako da će u momentu odgoja legla postojati onaj deo meda koji su pčele ranije uskladištile u zaleđini i biće do dna rama, ali sada je napred. Dodir sa hranom je stalan. Naročito pri zaštiti legla kada zahladi, jer pčele izobličavaju klibe u oblik elipse, prednjim donjim delom, prema letu. Tako da su u stalnom dodiru sa hranom, koja je sada napred.

Treba voditi računa da ovo kasnije može biti vid podsticanja pčela, jer teže da prenesu hranu ponovo iza legla i da mogu da se dobro razviju ali i potroše hranu. Zato se pazi kakvo je stanje hrane i unosa. Pri tome, nepoklopljeni med nije neka sigurnost: pčele mogu vrlo brzo da to sve potroše.

Moj odgovor na tvoje pitanje je da pčele tada sigurnije zimuju (ako se nastavak okrene za 180). Uslov je da ima hrane u zadnjem delu rama. Ako nema, opet ima neke prednosti, ali nema ni velike sigurnosti.

PS

Izvini, malo je nabacano jer me drma nešto slično gripu, ali mislim da će ti biti jasno.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 13, 2015, 15:29:44
U decembru je bilo oko 15 toplih dana. Ali bilo je i nešto vetra. Pčele zimuju za sada dobro. Moguće je da ima legla, ali je velika mogučnost da će se leglo pojaviti ili uvećati ukoliko bude više toplog vremena.

Pčelari su iskoristili priliku da dodaju pogače ili ramove sa medom preko satonoša. Ovako nešto treba raditi samo ako se pouzdano zna da u košnicama nema dovoljno hrane.

Obično se pogače postavljaju preko veće površine. Time se „utoljava“ veća površina i može doprineti da legla bude više nego što bi inače bilo. Slično je i sa ramom koji se dodaje preko satonoša. Ako bi ram bio potpuno pun poklopljenog meda, to bi malo drugačije uticalo na toplotni i opšti režim u gnezdu. Sada je uglavnom stanje takvo da su ti pomoćni ramovi sa više praznih ćelija i u njima se prikuplja topao vazduh. Pokrivanje veće površine je utopljavanje i ono može biti štetno.


S obzirom da je med u velikoj meri nastao preradom šećera (kod većine pčelara), treba znati da će pčele mnogo brže trošiti takvu hranu u saću, nego ako je med kristalisan. Ako imamo ovo u vidu, ne trba još i dodatno izazivati veće leglo. Pogača se može dati ali tako da pokrije mali (samo neophodan) prostor iznad gnezda.

Setimo se kako je bilo prethodnih godina, kada je bilo toplo, a onda se „iznenada“ pojavila jaka zima ili orkanska košava. Smatram da ne bi treblo da nas iznenadi zima usred zime. Iscrpljivanje pčela treba svesti na najmanju moguću meru i ne utopljavati društva previše (čak ni pogačom - bolje je preseći pogaču na pola i pokriti manju površinu). Isto važi i za utopljavanje ispod krova. Za sada ne treba utopljavati stiroporom, novinama i slično.

Ima preporuka da se pčelama daje polen ili proteinske pogače. Nisam baš za to. Pčele obično pripreme nešto pergu koja se nalazi razmeštena („razbacana“) oko  poklopljenih ćelije sa medom. Samo ako budemo imali sreće, pčele će imati razdoblja sa mogućim pročisnim izletanjem. Polen u hrani opterećuje probavni trakt. Prirodno je pčeli da bude spremna na ovakve izazove i mislim da može biti rizično davati proteinsku hranu. Ne treba se uzdati u sreću, već postupati razumno.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mirko Maric Januar 13, 2015, 17:18:38
Hoce li pcele ako bude toplijih dana premestati med u kosnici?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Januar 13, 2015, 21:05:51
Kod mene temperatura u januaru još nije prešla 8 stepeni. U decembru 19. i 20. bilo je 11 stepeni C na promenljivo oblačnom vremenu. Pčele su mi u selu gde su zaklonjene od vetra izvršile pročisni izlet oko 50% a u ataru tek oko 10-20% pčela. Pročisni izlet su imale 10. i 11. novembar ili pre 63 dana. Tako da... Pozdrav svima...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 13, 2015, 21:10:24
Trebalo bi malo više toplih dana da prenose med sa udaljenijih ramova. Moguće je znatnije prenošenje, jer je med uglavnom nekristalisan (nastao od prihrane).

Lično, prema ranijim iskustvima ne bih se uzdao da će preneti baš puno, ali to je teško predvideti jer zavisi od spoljnih uslova. inače pčele baš i nisu nešto raspoložene da prenise ni nepoklopljen med dok ne krene nešto jači razvoj.

Našao sam sliku od prošle godine i po njoj se vidi kako se pčele odnose i prema otklopljnom medu dok je još hladnije.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Januar 13, 2015, 21:13:42
Šole druže, kretanje pčela uglavnom ide za toplotom. Kada ih zazimimo sa otvorom-letom prema severu klube se uglavnom nalazi u zadnjem delu košnica ili na južnoj strani gde je toplije.(Ne mogu da kopiram i citiram deo posta 257, zeza me računar). Pozdrav svima...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 13, 2015, 21:22:56
Zazimljavanje i postavljane košnica da je leto na severnoj starani je loše. To se ne radi. Najbolje je jug-jugozapad ili je bolje okrenuti na zapadnu stranu, nego na istok, a naročito ne okretati leta na sever.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Januar 14, 2015, 01:36:04
Znam Šole druže da se ne radi i da je loše ali ipak po nekad ostanu neke zajednice tako okrenute. Jedino što je dobro to je što im jesenje leglo ranije završava i u proleće malo kasnije kreće.
Pozdrav svima..
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Радоје Киперовић Januar 14, 2015, 08:47:50
Zazimljavanje i postavljane košnica da je leto na severnoj starani je loše. To se ne radi. Najbolje je jug-jugozapad ili je bolje okrenuti na zapadnu stranu, nego na istok, a naročito ne okretati leta na sever.

Требало би да зимски положај кошница првенствено зависи од правца дувања доминантних вјетрова. У Србији проблем најчешће може бити кошава која је источно/југоисточни вјетар и слажем се да је најбољи положај отвора код таквих прилика у правцу југа или запада.
У мом крају такав вјетар је изразито ријетка појава. Доминантни вјетрови су углавном из правца запада, сјеверозапада и југозапада. Примјереније је да у том случају кошнице буду окренуте ка истоку, југоистоку или југу.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Šugić Mart 03, 2015, 14:45:14
Kolege,posto jos nemam nekog velikog iskustva postavio bih vam jedno pitanje...prosle godine mi je iz jednog drustva nestala matica u neko vreme izmedju juna i suncokreta....same su izvele novu maticu..e sad...sta ce se desiti ako u nekom drustvu kojim slucajem izgubim na bilo koji nacin maticu pred samu bagremovu pasu prilikom ogranicavanja matice MR u prvi nastavak....izvesce one sebi novu maticu ali sta ce biti sa pasom...da li ce iskoristiti bagremovu pasu u potpunosti  i da li treba da skinem samo maticnu resetku a da ostavim gornje leto da slucajno posle oplodnje ne bi uletela gore...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Esad Jusić Mart 04, 2015, 10:32:39
Kolege,posto jos nemam nekog velikog iskustva postavio bih vam jedno pitanje...prosle godine mi je iz jednog drustva nestala matica u neko vreme izmedju juna i suncokreta....same su izvele novu maticu..e sad...sta ce se desiti ako u nekom drustvu kojim slucajem izgubim na bilo koji nacin maticu pred samu bagremovu pasu prilikom ogranicavanja matice MR u prvi nastavak....izvesce one sebi novu maticu ali sta ce biti sa pasom...da li ce iskoristiti bagremovu pasu u potpunosti  i da li treba da skinem samo maticnu resetku a da ostavim gornje leto da slucajno posle oplodnje ne bi uletela gore...

Eto, i ne htijući, upoznao si se sa Đerzonovim "Dijamantnim pravilom". Hajde prvo ti nama reci kakvo ti je bilo to društvo u odnosu na ostala? Jesi li šta primijetio?

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Esad Jusić Mart 04, 2015, 10:40:14
Zazimljavanje i postavljane košnica da je leto na severnoj starani je loše. To se ne radi. Najbolje je jug-jugozapad ili je bolje okrenuti na zapadnu stranu, nego na istok, a naročito ne okretati leta na sever.

Требало би да зимски положај кошница првенствено зависи од правца дувања доминантних вјетрова. У Србији проблем најчешће може бити кошава која је источно/југоисточни вјетар и слажем се да је најбољи положај отвора код таквих прилика у правцу југа или запада.
У мом крају такав вјетар је изразито ријетка појава. Доминантни вјетрови су углавном из правца запада, сјеверозапада и југозапада. Примјереније је да у том случају кошнице буду окренуте ка истоку, југоистоку или југу.

A-u! Zastali ste kad je najzanimljivije: pravac leta, uticaj vjetrova, uloga sunca, pozicioniranje klubeta, zastoj i razvoj, uporedbe iz prakse... jer, u prirodi one prihvataju sve nužnosti.
Nisam nešto ažuran pa zato i nisam ovo ni primijetio prije.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2015, 18:14:32
Pisao već o tome. Mislio sam da sam i na ovom forumu pisao više o tome, ali nisam našao gde sam to pisao osim poruke Nikoli. Leta na jug, jugozapad ili zapad.

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1367.msg23256#msg23256

Sledeće je položaj pčelinjaka. Sam si rekao da su i kod tebe jaki udari košave. Koliko mogu da zapazim, pčelinjak bi ti bio blago zaštićen od košave. Košnice postavljaš sa letima prema jugozapadu ili zapadu. Tako da će udari košave biti po bokovima. Ali je tu najbitinije rano proleće. Tada su dani prohladni i pčele koje ulažu veliki napor su premorene. Ako je leto zaklonjeno, tu je prohladno i veliki deo premorenih pčela nema snage da uće u košnicu. Bolje je da su leta krajem dana osunčana. Okretanje leta prema istoku je stara zabluda koja se neoprezno provlači i ostaje kao neko pravilo. Uporište ovoj tvrdnji je potreba da pčele ranije izlaze na pašu da bi se paša bolje iskoristila. Po vrelim letnjim noćima pčele znaju i noću (pri jakom osvetljenju mesečine) da lete. Tako da položaj pčela prema istoku nema veze sa vezom. Bez obzira što to neće biti „pod konac“ i u skladu sa „geometrijom“ placa i voća, postavi pčele onako kako je za njih najbolje.

Na forumu SPOS-a pisao odavno:

http://spos.info/forum/index.php?topic=156.msg3340#msg3340

Tema: Pomoc pcelarima pocetnicima (tema koju su zaključali i pisao sam da je to zaključavanje neka "osveta" bednika).

« Одговор #15 послато: 11-11-2008, 07:08:44 »

Položaj košnica u zimovniku
Položaj košnica može biti problematičan, i sada ima još mogućnosti da se loše postavljene košnice postave u prihvatljivu poziciju. Obratite pažnju na to da pri nižim temperaturama pčele duže pamte mesto košnice. Ako su leta tokom zimovanja okrenuta u položaj istok ili jugoistok* imaćete ogromne gubitke tokom ranog proleća. Sam tok zimovanja nije toliko problematičan, ali unos ranog polena (npr. leska) i kasnije vrbe ili bele šljive dovešće do toga da prostor ispred košnice bude posut pčelama sa tovarima polena, koje će u roku od sat-dva uginuti.Pri tome postavljanje prostirki bilo kojeg tipa aneće puno popraviti stanje. Položaj jug, pa sve do položaja okrenutosti leta na zapad će ovo sprečiti. Pomeranje košnica zahteva postavljanje u novih postolja pod određenim uglom u odnosu na postojeći i to za početak max oko 30 stepeni. Košnice se lagano prenesu na novoformirano postolje (jedan kraj postolja je praktično centar kružnica). Dalje zakretanje ne sme se izvoditi do prvog narednog izleta. Dalje se ugao pomeranja smanjuje. Ovaj postupak se izvodi postepeno i sa posmatranjem ponašanja pčela pri povratku sa izleta, da bi se izbeglo zaletanje. Uvek uspeva, ako ugao zakretanja nije veliki i sa blisko učestalim ponavljanjem jer košnice zadržavaju raniji raspored, a i sama pčela će pre prihvatiti izlaz na osunčanoj strani. Još bih dodao da se pri ovakvom gubitku pčela uvek posumnja u prskanje voća, što nikako ne pije vodu: đžanu i vrbu niko ne prska. Ostale voćke u fazi mirovanja koje se rano tretiraju pčele i ne posećuju.
« Последња измена: 11-11-2008, 07:13:50 Dragan Šošić »

* U izvornom tekstu poruke piše jugozapad i to sam zaboravio da tražim da se izmeni.

Dodao bih da je vetar manji problem od gubitka pčela koje se vraćaju tokom slabije osunčanosti leta tokom ranog proleća.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2015, 18:34:00
Kolege,posto jos nemam nekog velikog iskustva postavio bih vam jedno pitanje...prosle godine mi je iz jednog drustva nestala matica u neko vreme izmedju juna i suncokreta....same su izvele novu maticu..e sad...sta ce se desiti ako u nekom drustvu kojim slucajem izgubim na bilo koji nacin maticu pred samu bagremovu pasu prilikom ogranicavanja matice MR u prvi nastavak....izvesce one sebi novu maticu ali sta ce biti sa pasom...da li ce iskoristiti bagremovu pasu u potpunosti  i da li treba da skinem samo maticnu resetku a da ostavim gornje leto da slucajno posle oplodnje ne bi uletela gore...

Gubitak matice pred pašu se može desiti. Iskorišćenje paše zavisi od momenta kada se izgubi matica i načina gubitka matice. Ako si ti uticao na gubitak matice i prinuđene su da same započnu odgoj neposredno pre paše, slabije će iskoristiti pašu. Ali i to nije potpuno sigurno. Pčele mogu nastaviti da rade i u prisustvu matičnjaka. Prestanak rada (i smanjenje unosa) verovatnije je ako ne uspe sparivanje matice*.


Može se desiti da i pri prinudnom odgoju matice iskoriste pašu. Kažem, bitan je momenat gubitka matice u odnosu na pošetak paše.

Ako je u pitanju tiha smena matice, obično iskoriste pašu. Naravno da u oba slučaja prinos zavisi od uspešnosti sparivanja matice.

Dobro je posmatrati leta tokom paše i može se uošiti da neko društvo nema onaj skladan rad pčela. Možeš izabrati da od društva koje je na samom pošetku paše izgubilo maticu napraviš rojeve, a ostatak pčela izletnica se rasporedi u susedne košnice. Tako da ništa ne gubiš.

Zato je poželjno da se rad oko pripreme društva za pašu izvodi pažljivo. Jednom prilikom sam Nikoli pisao da je dobro umeti bezbeno uhvatiti maticu. Ako se pri nekakvom sređivanju društva uoči matica, ubaci se u kavez. Nakon završenih radova, oprezno se pusti u plodište.

Postoji velika verovatnoća da će matica ući na leto rešetke. Zato je možda bolje da se skloni. Kažem - možda, jer uglavnom to ne radim. *Dešava se da se spare matice i gore i dole. Meni lično to uvek odgovara.

Poveži rečenice sa plavom zvezdicom  :). Zato ne sklanjam rešetku koja ima leto.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Šugić Mart 04, 2015, 19:06:07
Esade,to proslogodisnje drustvoje koje je samo sebi odgajilo maticu je bilo najjace u to vreme.Posle gubitka matice otprilike je pocela suncokretova pasa.Od vremena kad sam primetio maticnjake pa do pronosenja matice bila je puna meda,ostale sam prosirio na tri nastavka a ona je ostala na dva jer nisam bio siguran da li ce graditi dodate SO ako je bez matice. Matica se uspesno oplodila i posto sam primetio leglo odmah sam je prosirio i dodao joj treci nastavak.Nisam primetio kod nje nikakav prekid u radu niti slabije medobranje.Cini mi se da nije ni zaostajala u kolicini pcela i uzimljena je isto kao i ostale.
Otprilike je to Djerzonovo dij.pravilo samo sto je on svoju maticu sa ramom pcela odvajao i pravio novi nukleus a ja sam svoju naj verovatnije ugnjecio a ostale maticnjake ostavio na milost prvo izlezenoj matici....
Hvala Sole(zabranio si nam da ti persiramo)na pojasnjenju,ona proslogodisnja je bila bez MR i gornjegleta .A vidim da i ako ima gornje leto i MR mogu da budem samo na dobitku :D
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 04, 2015, 20:35:24
Ako se spari samo matica iznad rešetke, a pčele donesu med to nije neki problem. Nema tu gubitka: pčele donose med i polen i rade normalno, ali imaš malo veći posao da uzmeš med jer će biti i legla. Kod takvih društava uzimaš samo ono što meže da se uzme (med na ramovima sa leglom se ne dira, pa makar da ima 100 ćelija legla i ostaje društvo koje neće da se roji duže vreme. Uz to u prvom nastavku imaš obilje polena. Maticu lepo spustiš u prvi nastavak i opet si sjajno prošao. Prednost je u tome što si dao  veću mogućnost da uspe sparivanje matice(a) (ako ima matičnjaka i dole i gore).

Slično se dešava ako je rešetka oštećena i matica pređe gore. Čak i kada ima rojevih matičnjaka u plodištu, to se uglavnom prekida a može se desiti da se i dole spari još jedna matica (opet si u dobitku). Ako se ne spari matica ispod rešetke ostaje dobro društvo sa obiljem polena (perge) i budu je i puni ramovi, a nema rojevog nagona.

Ako se kojim slučajem pomisli na neki gubitak zato što je matica u drugom nastavku (medištu) i što će ti smanjiti količinu meda koji možeš uzeti, uvek se seti prošle godine (iz svega se može nešto naučiti i ostati trajna vrednost). A bilo je još lošijih godina. Znači, gubitka nema – naprotiv ima dobitka. Gubitak u tom slučaju je samo pogrešan doživljaj pčelara - stvarno stanje je dobro za pčele, a time i za pčelara.

PS

Nemoj samo da dođeš u iskušenje da ubijaš matice na više društava (ili celom pčelinjaku). A to se uradi ako se ima u vidu da se može ponekada dobro proći na taj način. Pa i ako pogledaš način na koji sam ja opisao takve slučajeve i nazvao to dobitkom. Avantura i nesigurnost ti ne treba.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Šugić Mart 05, 2015, 16:04:25
Hvala ti dobri covece.....hvala ti u ime svih nas pocetnika i onih manje iskusnih pcelara kojima nesebicno dajes savete i poklanjas svoje potroseno vreme na prepisku sa nama.........ovaj forum ne bi bio to sto jeste da nema vas nekoliko koji na svako nase pitanje dajete nesebicno odgovor......
i zato HVALA TI LJUDINO.........


Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Mihajlović Mart 05, 2015, 22:16:29
 Miroslave,u potpunosti se slažem s tobom.Sve što je Šole objavio i podario nama početnicima vredelo bi da sakupi i objavi u jednoj knjizi, kako bi svima nama bilo preglednije i lako dostupno u svakom trenutku.Dosta je pisao i na forumu SPOS-a koji uskoro neće biti dostupan onima koji nisu njegovi članovi.Koliko će trajati ovaj forum zavisi od Voje.Bilo bi šteta da nam jednog dana ne bude dostupno Šoletovo znanje i njegovo dugogodišnje iskustvo.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Mart 05, 2015, 22:26:58
Dok je Vojo živ živeće i ovaj Forum. Postaraću se da to tako bude a šta će biti posle ne znam.
Pozdrav svim dragim prijateljima i posetiocima ovog Foruma...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Šugić Mart 05, 2015, 22:39:38
Milomire,ja imam dosta Vojinih i Soletovih tekstova odstampanih i poredjanih po temama.Pored Todorovicevog Prakticnog pcelarstva sve sto sam naucio procitaosam od njih....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Esad Jusić Mart 06, 2015, 09:46:02
Esade,to proslogodisnje drustvoje koje je samo sebi odgajilo maticu je bilo najjace u to vreme.Posle gubitka matice otprilike je pocela suncokretova pasa.Od vremena kad sam primetio maticnjake pa do pronosenja matice bila je puna meda,ostale sam prosirio na tri nastavka a ona je ostala na dva jer nisam bio siguran da li ce graditi dodate SO ako je bez matice. Matica se uspesno oplodila i posto sam primetio leglo odmah sam je prosirio i dodao joj treci nastavak.Nisam primetio kod nje nikakav prekid u radu niti slabije medobranje.Cini mi se da nije ni zaostajala u kolicini pcela i uzimljena je isto kao i ostale.
Otprilike je to Djerzonovo dij.pravilo samo sto je on svoju maticu sa ramom pcela odvajao i pravio novi nukleus a ja sam svoju naj verovatnije ugnjecio a ostale maticnjake ostavio na milost prvo izlezenoj matici....
Hvala Sole(zabranio si nam da ti persiramo)na pojasnjenju,ona proslogodisnja je bila bez MR i gornjegleta .A vidim da i ako ima gornje leto i MR mogu da budem samo na dobitku :D

Eto, sam si sebi odgovorio, a i drugi su ponešto dodali pa nema potrebe da te dalje gnjavim, osim preporuka: pročitaj malo o omjeru otvorenog i zatvorenog legla u datom momentu. Uz to, provjeri ko je ubijao matice,  a ko ih odvajao u nukleuse. Jer, osim foruma, moraš uza se imati bar jednu dobru knjigu.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Miroslav Šugić Mart 06, 2015, 16:23:44
Hvala Esade,verovatno sam ja prosle godine ubio maticu ali zato vam sad obecavam da se to vise nece desiti....barem ne namerno.....ako bude nestala otici ce u nukleus...jos se ja obradovao da sam izmislio novu vrstu razrojavanja kad to tamo neki Djerzon vec izmislio.. ;D
Imam nekoliko knjiga ali sve nisu ni do kolena nasem Voji i Soletu...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 23, 2016, 21:51:04
Немојте да вас завара бројност пчела коју видите када се отвори кошница, па да на основу тога примичете (или убацујете) празне рамове "румене као јабука" до легла у циљу проширења простора за легло. Уколико захлади, (што је врло могуће у фебруару), видеће се да то није толика бројност како то изгледа када се сада по топлом времену отвори кошница. Изузетак могу бити само друштва која су из првог наставка прешла са леглом у други који је практично препун меда.

У недостатку простора за унос полена, пчеле ће преносити мед из рамова, али само у обиму потребном да се ослободи простор за унос полена. Углавном ће се на бочним рамовима задржавати већи венци поклопљеног меда зимнице (или мањи венци, што зависи од тога колико се пчелар потрудио да друштво обезбеди храном). Мислим да је још рано да се мед одаљи од гнезда с обзиром да није могуће предвидети ток временских прилика.

Чувена „блокада“ у ово доба није страшна ствар (чак може бити и пожељна у некој мери).

Такође, треба водити рачуна и потрошњи унетог полена. Поред исхране легла и пчеле се хране поленом, па ће се унос полена за само дан или два спречености пчела да уносе нови, истопити.

ПС

Ако пратите разне форуме, пчелари већ уочавају повећану бројност пчела, па се на основу "увиђаја" углавном може помислити на нека "силна" проширења да се не заустави развој?!. А „до јуче“ се тврдило да легла и нема нешто пуно (оправдано је поставити питање: одакле су се појавиле толике пчеле?). Надокнада бројности пчела у односу на оно штео се изгуби током зимовања може бити и таква да је чак број пчела и мањи него што то изгледа када се подигне поклопна даска. Уз то, треба рачунати да ће пчеле сада напорно радити и да ће опет да се изгуби део пчела. Ово посматрајте са гледишта онога што се сада по топлом времену дешава у кошници и могућег клубета које се успостави у случају захлађења.

У сваком случају, опрезно поступајте са друштвима. Нема „блокаде“ легла у ово доба која је штетна (опет понављам – изузетак су друштва која су гнездо направила у наставку препуном меда, што може бити и знак да је један нараштај гајен и одгајен у доњем наставку).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Misko Savic Februar 23, 2016, 22:35:41
Nadovezao bih se na ovo sto je kolega Dragan pisao, posto sam relativno mlad pcelar, ali iz dosadasnjeg iskustva mogu reci da je kolega Dragan potpuno u pravu da danas mozemo procitati sve i svasta po raznim forumima, ali da ne treba brzati i raditi sablonski. Vec pratiti vremenske prilike i najbitnije same pcele i njihov rad i prema tome se upravljati u radovima sa drustvima i kad i sta treba raditi. I zahvalio bih se svim kolegama sa foruma koji daju korisne savete , koji nama pocetnicima znace mnogo u radu sa pcelama.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 23, 2016, 23:39:07
Треба водити рачуна и о „превидима“ чак и мајстора пчеларства. Пример је расправа има ли уноса нектара или не ових дана. Превид настаје када неко посматра стање у свом дворишту, а не погледа коме се обраћа (где ови други живе, у којим пределима па и у којим државама).

Уноса нектара је било. Раноцветнице су способне да у условима који се нама не чине најповољнијим луче нектар и привлаче опрашиваче. Не меди само џанарика. Меде ива, љубичица, има и нешто мртве коприве, дивљи зумбул је у пуном цвету итд. Не узимам у обзир и неке биљке које не познајем добро или које су на већим висинама.



Јуче сам подели једно пооћно друштво двема суседним. У једној кошници је недавно нестала матица из непознатих разлога (приметио сам неку нејасну гужву на лету). С обзиром да су то помоћна друштва која зимују на два тела са по 4 ЛР рама, можете предпоставити да и у првом наставку има хране.

Иако има сасвим довољно места у горњем наставку, не откалпају мед и чак и не преносе онај који је отклопљен и спреман да се пренесе до легла (задржавају тај мед у првом наставку!). Разлог је тај што су пчеле осетиле могућност уноса и чак ослобађају простор за тај унос и ширење легла (иако по виђеном закључујем да друштво може бити угрожено глађу, ако би нагло захладило, пчеле по спољним условима задржавају празан простор око легла за унос и ширење легла - што делује нелогично, само што није нелогично  :) ). Она чувена прича да пчеле знају шта раде баш и не мора бити тачна. Логично је да се мало сабију и припреме још и нешто дрва :) – зима још није готова. Само постоји једна мала неугодност: пчеле могу да се прилагоде тренутним условима и не могу (нажалост не могу) да предвиде да може бити још зиме, па и врло оштре зиме.

Па кад неко каже: зна пчела, прихватите то са опрезом. Зна, али то „знање“ не сеже далеко у будућност. У супротном се не би десило да у сличним годинама као што је ова, понеко друштво рикне  :) и половином априла...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Krešo Lesan Mart 31, 2016, 09:08:56
molim za savjet i malo vašeg vremena
Pčelarim na LR  košnicama s 2 LR nastavka.
U gornjem nastavku gdje mi je leglo imam od 7 do 8 ramova legla, zanima me dali mogu da promjenim nastavke tj što je gore da bude dolje.
Trenutna situacija je da u nastavku ispod legla imam 6 do 7 ramova ovisno o društvu. zanima me dali mogu dodavati satne osnove i gdje jer nemam izgrađene ramove. Napominjem da sam prije 5 dana zarotirao plodište za 180 stupnjeva.   
Kada ću biti u mogućnosti staviti i treći LR nastavak i gdje će on doći.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Misko Savic Mart 31, 2016, 11:33:39
Pozdrav kolega Kreso, dok se ne javi neki iskusniji kolega, ja mogu da ti kazem kako ja radim, ako imas legla na osam ramova u gornjem nastavku mozes da zamenis mesta telima, gornje sa leglom da spustis na podnjacu a donje da podignes gore, stim sto treba da prebacis jedan do dva rama legla u gornji nastavak da bi matica sto pre izasla u gornji nastavak, i mozes da stavis satne osnove jer vec ima mladih pcela dovoljno da rade na izvlacenju satnih osnova, ja bih ako nema unosa sipao i po casu sirupa, cisto da se pomogne drustvu. Sto se tice treceg nastavka ja ga dodajem u pasi , posto maticu ogranicim u prvom nastavku i kad popune i zatvore dve trecine drugog nastavka sa nektarom, ja dodajem treci izmedju prvog i drugog.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 31, 2016, 22:34:05
Превише је рано за овакво преслагање кошнице, а премало легла и пчела.  Са оваквим уносом и залихе меда су никакве и врло изгледне промене времена друштво теже подноси. Ако би се подигло само два рама и буде нешто свежије време, пчеле неће носити сируп. Друштва која имају мало хране ће имати грдне невоље да преживе (никада не можемо знати када ће захладити и колико ће то трајати)

Сатне основе се могу додати и да друштво буде врло безбедно у свим условима. Некако делује да је „најтеже“ додати основе тамо где је 8 рамова легла, а да се не развлачи гнездо овако рано. Ако има 8 рамова легла, онда на последња два рама мора бити ускладиштен полен. Два рама са леглом до ових рамова су обично са венцем хране изнад и понешто полена.

Два рама до зида се преместе у први наставак у средину наставка (обавезно). Предзадњи рамови са мање легла се поставе до зидова и додаје се две основе на месту другог и деветог рама. Тиме се добија да је друштво потпуно безбедно, могућност да обе основе буду обавезно залежене (с обзиром да је легло сечено), могуће је хранити и да носе сируп без обзира на време итд.

Пишем са освртом на моје услове, где три врло јаке паше нису ни приближно искоришћене: дрен, џанарика и црни трн. То значи да постоји стални пад ваге (једноставно речено, појеле су „све живо“).


ПС

Подсећам да сам 2014-те у сличним условима, први пролећни преглед почео 27. априла (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg31396#msg31396).

Нешто ми се "јавља" :) :) :) да тада нисам погрешио, за разлику од многих који су "цепали" сирупом и сатним основама од пола фебруара па надаље.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Krešo Lesan April 01, 2016, 07:07:20
Dragane
Hvala puno na iscrpnom odgovoru.
Tako ću i napraviti, na krajnjim ramovima imam malo meda i peludi te ću ih spustiti u donji nastavak.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milos Obradovic April 01, 2016, 14:39:32
Pozdrav kod mene su pcele iskoristile delimicno dzanariku a vec par dana imaju lep unos ( procvetala sljiva, tresnja, mrtve koprive u izobilju kao i maslacka itd...) DB kosnice mi imaju 5-6 rama sa leglom sto je stvarno za ovaj period dosta, jedna je pocela da izvlaci i zaperak na mestu 12 rama (zazimljena na 10 rama DB-12)  dok RV kosnice imaju i do 7 ramova sa leglom...problem je sto su drustva LJUTA kao BESNI PSI napadaju me cim me vide citav roj se skupi oko mene  da li je to zbog slabog unosa ili sta je vec u pitanju, planiram da od nedelje krenem sa sirupom svako drugo vece da ih prihranjujem nadam se da ce ih to umiriti...inace na prehodnom pregledu su bile izuzetno mirne tako da mislim da nije u pitanju matica...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Aleksandar Boskovic April 01, 2016, 16:36:04
Ista stvar i kod mene,prosto kidišu čak i na većoj udaljenosti.Vec sam poceo sa sirupom.Zalihe meda slabe,unos polena dobar.Legla imaju dosta,prije dva dana dodao drugi nastavak sa prevješavanjem dva okvira legla (donji nastavak sa praznim sacem podigao a plodisni spustio na podnicu).Danas sam napunio hranilice skoro do vrha jer su manje kolicine brzo ponijele. Inace stalno duva vjetar(umjerne jacine) pa moguce da i to doprinosi.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Ivica Bogdanovic April 01, 2016, 20:55:09
I kod mene je ista situacija, legla na 5-7 ramova, a pcele dosta ljute. Unos je sada solidan s obzirom da dzanariku, zbog kise, nisu nista iskoristile. Pozdrav svima.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 02, 2016, 20:39:40
Љуте су прилично. Ја обично кажем да деке и таје припремају затровано воће за своју дечицу (како није било услова да прскају разним отровима, сада су сви навалили, да не остане нешто природно и исправно – то је брига за боље сутра).

Тамо где је половина паше прошла, треба навићи пчеле на сируп. Ако се деси да мало захлади, а има веч прилично полена, може доћи до „мајске болести“. Пчеле не могу да уносе нектар и воду, а хране се са пуно полена.

Не теба прихрањивати са јако великим оброцима, за сада (осим ако су залихе јако слабе и нема неког значајног уноса нектара).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Aleksandar Boskovic April 03, 2016, 16:27:28
Ne znam šta je u pitanju Dragane ali nevjerovatno koliko su ljute,prosto ne odustaju kad krenu za nekim. Matice lijepo zaležu,sace grade dobro,sirup ponesu koliko god da uspem ali kidišu kao lude.Dodje mi da im u sirup ubacim koji dijazepan da se smire malo.Moze li biti vjetar uzrok ili ja nešto radim pogrešno?Nešto im smeta očigledno.Mi ne prskamo ništa,ali ko zna šta rade drugi.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: dusan lazic April 03, 2016, 16:48:44
Juče, zamalo da se zakunem, da ću prestati da pčelarim, toliko su bile ljute. Ko kere.  >:( :D 
(ne vidim da li neko, nešto prska)


Šole, sad me podseti."Majska bolest". Nešto tako sam imao prošle godine: Mlade pčele (neoštećene), puze, glavom bez obzira sa udaljavaju od košnica.
Misliš da bi prihrana sirupom mogla da pomogne?
(malo mi je glupo: sad je unos oko 500-600g)?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 03, 2016, 19:47:48
То би било оно што се зове „синергија“ :). Време још увек није стабилно и још ако је ветровито, то је додатни разлог да буду љуте. Могуће је да неко у околини нешто прска и да се све то скупи  и ето довљања пчела. Данас сам радио и биле су баш мирне. Вечерас сам урадио 3 двоматична друштва од 19 до 19:15 и „преживео“ сам.

Још један од разлога је и релативно мали унос. Уместо да прерађују унети нектар, више их је залудних и то такђе доприноси љутини. Уз то, има још старе зимске пчеле која је љућа од младих, новопристиглих пчела.

Радите онако како сам давно писао на форуму СПОС-а. Надиме се умерено лета (и неколико суседних за сваки случај), а пре тога се куцне јаче по кошници коју треба радити. Поклопну даску одвајати уз димљење (умерено, такође). Ипак неколико удараца по кошници, пола минута – минут пре отварања мало утиче да пчеле не крену одмах да кидишу. И наставке раздвајати уз благо димљење.

Дуле, нисам мислио да се сипа по пола литре или литар сирупа. Сипа се 0,1-0,3. Више треба ако нема залиха (и то мало утиче на љутину пчела). Кажем, разлог је да се навикну на хранилице. Ако их не посећују и ако захлади, пчелама не пада напамет да иду у хранилицу. Може се десити да температура буде 15 или неки степен више, а да пчеле не могу ван. Тада је оправдано хранити.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: dusan lazic April 03, 2016, 22:11:21
Da, bilo je vetrovito. Tu, u toj dolini, (kod Krušedola), nekako uvek ima nekog vetra. Mada sam ja kontejner smestio u neko grmlje i nije direktno izložen vetru.
     Inače ja spadam u "nežne" :D pčelare. Ako ne mogu da radim u maici, (samo je pčelarska kapa na glavi) onda odustanem, pa dođem sutra. Prošle godine, dimilicu nisam ni palio (možda 2-3 puta), samo fajtalica i Nozevoj. Moglo bi se reći - umem sa pčelama. Ma ne(!), nego neću da silujem. Kad ne ide, ja hrabro odustanem  ;) :D
Pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Krešo Lesan April 04, 2016, 06:58:51
I kod mene je isti slučaj , čim priđem 10 m do košnica već se okupi desetak pčela oko mene, ni dimilica ne pomaže.
Strašno su ljute, počeo sam davati sirup svaki drugi dan 3dec.

 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Rakovac Goran April 04, 2016, 09:01:44


              Не да су љуте него су бесне. Добују по заштитној капи као никад до сада.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Nikola Vucinac April 04, 2016, 09:43:58
Nešto razmišljam pa nemogu da odlučim naime uljana repica počinje da cveta, a bagrem je daleko pa na koji način da preslažem RV košnice. Da plodište ostavim na dva nastavka do 12-13 ramova legla i preko matične stavim medište ili da spustim maticu sa ramom legla i medom na podnjaču pa matičnu rešetku i ostatak legla u dva nastavka ili da kao drugi nastavak stavim EKO sa dve matične i maticom u njemu.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Krešo Lesan April 04, 2016, 10:57:12


              Не да су љуте него су бесне. Добују по заштитној капи као никад до сада.
Baš tako Gorane
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Rakovac Goran April 04, 2016, 11:09:15
Nešto razmišljam pa nemogu da odlučim naime uljana repica počinje da cveta, a bagrem je daleko pa na koji način da preslažem RV košnice. Da plodište ostavim na dva nastavka do 12-13 ramova legla i preko matične stavim medište ili da spustim maticu sa ramom legla i medom na podnjaču pa matičnu rešetku i ostatak legla u dva nastavka ili da kao drugi nastavak stavim EKO sa dve matične i maticom u njemu.

                  Никола , ја бих се определио за прву варијанту. На подњачу два наставка РВ као плодиште па матична решетка. Изнад бих ставио ЕВ наставак ( мањи је од РВ , брзо га пуне , мед брже сазрева , ако је паша баш јака најлакше је додати још један ).
                  Ипак , мора се пазити  да у плодишту развој не оде преко 12.рамова легла јер онда оде у ројење ништа је не може зауставити.
                  Друга варијанта са ЕВ наставком ограниченим са две матичне решетке је класичан Ренсон који сам испробавао прошле године у багрему. Мени се у багрему одлично показао али га не бих користио за репицу . Ипак је репица развојна паша , треба друштва припремити за багрем као главну а ту мислим да Ренсон не иде. Поздрав.   
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mario Pudrlja April 04, 2016, 16:08:35
Vezano za ove komentare kolega o agresivnosti pčela kod mene je sasvim drugi slučaj.
Pregledao sam 2 košnice na 2 različite lokacije i bile su potpuno mirne - ni najmanjeg znaka napada.
Napominjem i to da ni na jednoj lokaciji nema nikakvog prskanja zaštitnim sredstvima.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Brkic Sasa April 04, 2016, 21:16:39
Da kazem i ja nesto o "BESU" pcela. Kod mene nije primetna neka veca agresivnost, ali pre nedelju dana smo rezali vinograd i pri povratku gledamo jednog suseda kako radi oko pcela prolazimo na oko 50m od njega, ja sam primetio da mu oko kape leti oblak pcela. I tako idemo mi dalje kad su se okomile na nas jedva smo uspeli da pobegnemo. Meni je supruga iz glave i vrata izvadila 18 zaoki. Da skratim mislim da je u pitanju prskanje i cvetanje perka i visnje i drugih biljaka koje izazivaju agresiju. Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: dusan lazic April 04, 2016, 22:38:07
Danas su bile pristojne.  :D  Unos 1,5kg
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: milosav moretic April 05, 2016, 09:10:03
 Tema fantasticna a Sole i kolege sa komentrima... Bogom dato.
Pozdrav iz sumadije
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Krešo Lesan April 05, 2016, 09:57:55
pozdrav
Od kolege ću prije bagrema dobiti dva roja na LR nastavcima.
Želio bih započeti raditi sa LR polunastavcima na ova dva roja ali ne znam doro tehnologiju rada.
Društva će se razvijati na LR plodištu te planiram postaviti na njega polunastavke ali ne znam kada i gdje (ispod plodišta ili iznad)  i dali će pčele prijeći na njega?
Napominjem da ću dobiti paklene rojeve, te dali je pametno prebaciti  u takve rojeve ram tek zaleženog legla  i dali je potrebno cijeli nastavak ispuniti satnim osnovama.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milos Obradovic April 05, 2016, 15:02:06
Evo mene opet danas sam postavio zbegove na sve kosnice ( zbog finansijske situacije pcele su mi zimovale bez zbega do januara a u januaru sam im dodao pogace i stavio prsten pa poklopnu dasku stiropor pa onda krov) i veceras krecem sa prihranom u jednoj kosnici sam primetio da imam matricu trtušu ali zbog besa pcela nisam mogao detaljno da proverim, posto mi je to drustvo bilo jako na njega sam jesenas tj. u decembru (bilo lepo vreme ) postavio jedan nukleus i danas mi je taj nukleus dobro dosao (ima mladu maticu i 4 rama legla i 7 ulica pcela)  detaljno sam pregledao drustvo i zakljucio da ima mnogo polena mnogo meda ali maticu nisam mogao da nadjem tako da sam pcele odneo i istresao a nastavke vratio na svoje mesto preko drugog nastavka sam stavio dva lista novine i probusio male rupice i stavio nukleus dok progrizu novine izjednacice mirise i spojice se nadam se uspesno...zasto ovo pisem ovde zato sto je ovo drustvo bilo najljuce oblak oko glave dok sam radio sa njim nadam se da ce se posle ovog spajanja smiriti,   Ostala drustva sam prilikom dodavanja zbega pregledao i dodao SO na  5 drustva jer su vukle zaperke bile su srednje ljute neke cak i mirne nista strasno za razliku od prehodni put kada sam prosto receno NADRLJAO ka žuti...
Vocna pasa u samom jeku nadam se i malo vocnom medu ako da bog
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Krešo Lesan April 12, 2016, 12:03:26
Kolege moram da pišem jer desilo se nešto nevjerojatno .

Izgleda da sam oborio svjetski rekord ali krenimo ispočetka.

31.03 sam kupio 3 LR društva sa izgrađenim ramama i sa svim ulicama pčela iste sam drugi dan proširio sa 5-6 novih satnih osnova te dodao još jedan nastavak.
E sad dolazi napeto 11.04 sam pregledavao svoje stare košnice i onako usput bacim oko na ove tri prođem pored njih i na maloj dunji koja je oko 5 m udaljenosti zapazim roj pčela koji se proteže od zemlje pa do krošnje, napominjem da je dunja mlada i ima krošnju svega pola metra od zemlje.
Sav u panici uzmem košnicu stresem jedan dio pčela oko pola , vjerojatno i maticu s njima te košnicu ostavim pored dunje na zemlju odmaknem se te sam ih promatrao oko 10min i jedna po jedna pčela je ulazila u košnicu. Kada se smračilo sve sam premjestio na postolje, Još uvjek u šoku i nevjerici napustim pčelinjak.
Ovo pišem u jednom dahu...

Cijelo veče sam vrtio film i razmišljao i pada mi na pamet dva razloga:

E sada je pitanje zašto su se razrojile i jesu li "uopće " kada je za razrojavanje potreban period od oko 35 dana? To znači da je u periodu od 5,6,7.03 počeo rojevni nagon mada čisto sumljam da je u to vrijeme bilo velikog unosa  napominjem da je prostor na kojemu sam kupio pčele okružen vrbovom šumom i drudim bilkama koje cvatu ranije (trnina , cicamaca).

U glavi mi se vrti misao da kolega od kojega sam kupovao pčele na ramovima  u želji da mi proda što više pčela stresao pčele sa drugih košnica te slučajno  stresao i maticu tako da su u društvu bile dvije matice. Ali ostaje pitanje zašto su čekali 11 dana do "posjeta" dunji?. Te ću danas detaljno pregledati koje društvo je oslabilo.
Sve u svemu jako zbunjujuće i stresno za mene.. ali dobro idemo dalje.

U cilju da mi se što brže razviju (ako je moguće) koristiću i polunastavak visine 145mm pitanje je dali je dobre visine i je li možda premali.
Uglavnom nisam imao spremne poluokvire pa ću ih danas staviti, do sada sam stavio 9 standardnih satnih LR okvira.
Još pitanje da  stavim 5 poluokvira  i 5 standardnih okvira te kada polako izgrade pouokvir nabacit ću polunastavak par izgrađenih poluokvira staviti gore i dodavati satne osnove pa šta bude.

Molim vaše komentare.




Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 28, 2016, 22:34:01
По садашњем стању ствари, врло је могуће поновно „тровање“ пчела на сунцокрету (које сам ја иначе оспоравао на начин како се то износи у јавност у овој теми (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2011.msg41399#msg41399) – семе затровано, силне пчеле страдале).



Последњих 7 дана се догађа јака смена пчела, која се догађа обично половином маја. То говори о утицају неповољних услова на живот пчела.

Количина полена у кошницама је углавном минимална.

Пчела има неугодан нагон да тежи по свку цену да напуни кошницу медом (пчеле се од пролећа припремају за зимовање) и тиме „запусти“ унос полена.

Мој закључак је да пчела празну кошницу тежњи да освоји врло обимним ширењем легла.  У одсуству полена и напрезању да се нешто учини на оскудној паши у врло суровим условима, легло неће бити добро храњено. Хладно време може утицати и да легло не буде довољно грејано.

Урођена штедљивост пчела при потрошњи залиха перге, уз неки унос полена, доводи до тога да постојеће залихе не утичу битно на поправљање стања, по питању општег стања легла (та перга се врло споро или никако не троши док има и најмањих количина полена у рироди).

Простор кошнице не треба превише проширивати и по цену ројевог нагона. Олакшавајућа околност је да се друштва у „празним кошницама“ (мањак меда) не роје тако лако. Када отопли, пчеле ће свакако то користити да се роје. С обзиром на несигурност паше багрема, мислим да је најбоље сада припремити помоћна друштва и припојити друштвима која иду на неке наредне пашу у циљу врцања меда.

Друштва која имају ројеве матичњаке се могу поделити у оплодњаке или је можда још боље (ја тако радим у случају да је неко друштво у тежем ројевом нагону) поделити гнездо у два плодишта. Горе подићи мање легла (око 40%), а храну оставити доњем друшту (горње друштво се безбедно прихрањује тако да шећер не доспева у мед за врцање). Два плодишта поделити преградом (може и обичан најлон са малим отвором на средини најлона (или преграде) и матичном решетком. Горњем друштву омогућити лето и нема потребе да буде на супротној страни кошнице, како неки тврде.

Матичњаке у доњем друштву средити тако да се најстарији матичњаци униште (ако је поодмакли ројеви нагон, рој ће изаћи). Тиме се добија у времену неколико дана. Пчеле доле осете да матица није присутна. Када се примети да пчеле користе горње лето, затворити постојећи мали отвор и друштва су подељена. Доње друштво ће одгајати матицу, а горње се развија према количини пчела.

Не би ваљало да подељена гнезда предуго буду у додиру преко малог отвора на прегради. Како доле излази легло, пчеле ће прелазити горе и доње друштво буде сиромашно (ако остане задовољавајуће снаге, може донети и меда за врцање, јер користи „ефекат роја“). Уједначеним стањем оба гнезда, лакше се касније уједине (за сунцокрет нпр.).

Ако се одвајају ројеви, предлажем да се ставе по оплодњи матица на друштва која су слабљена одвајањем ројева. Тиме се код њих одлаже ројеви нагон и нема неке потребе да се често прегледају. У одређеном моменту ујединити друштва за пашу.

И ако из неких кошница изађу ројеви, најбоље је да се ставе на одређена друштва (најбоље је на она која су се изројила) и касије се удвајају за пашу. Практично се тако и замени и матица и друштво након паше има довољно легла да зазими као јако друштво. Количина легла и пчела (одгој је у два гнезда и може се сматрати да и улетњим условима има више полена у гнездима, јер пчеле лети држе неку мању залиху углавном само на два рама). Чак и у паши багремца у кишним годинама се деси да не буде донесена огромна количина полена.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 04, 2016, 20:05:50
Данас сам по овом лошем времену потпуно преслагао неколико кошница (у раздобљу „између два облака). Оно што сам написао у претходној поруци сам фотографисао и сматрам да пчелари треба озбољнода схвате. Поражавајуће је што у кошницама нема ни једне ћелије полена!!!

Погледао сам у у ЛР наставку, јер је он раније био плодиште и ту такође није сачувана ни једна ћелија са пергом!

Мој савет пчеларима је да избегавају подручја претрпана пчелињацима (ако намеравају да селе) и покушају да пронађу место где неће бити претерано много кошница. Такође, не јурити искључиво нектарске паше, јер је накисло и када се пролепша време биће довољно нектара а и полена. Простор кошнице не ширити претерано ако је то непотребно. Кошнице које сам гледао су одгајале матичњаке и биле у распореду 1 плодиште је полумедиште и изнад решетке друго плодиште ЛР наставак. И нема ројевог нагона (било је па је нестао).

Што се тиче Фрушке Горе и липе, 2 пута размислите пре сеобе.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Anto Dankić Maj 04, 2016, 20:30:04
Citat: Dragan Šošić
Кошнице које сам гледао су одгајале матичњаке и биле у распореду 1 плодиште је полумедиште и изнад решетке друго плодиште ЛР наставак. И нема ројевог нагона (било је па је нестао).
Kod mene je na svim košnicama LR kao plodište MR pa polunastavak kao dio plodišta. Nažalost vrijeme mi nije dozvoljavalo da obiđem pčelinjak zadnjih 7 dana, sutra idem pa makar zapao sa autom. Pri zadnjem pregledu bilo jako dosta perge (kontejner u polju repice), svima sam u to vrijeme dodao po jedan poluokvir sa satnom osnovom koji će mi biti prvi građevnjak (namjeravam ih imati 2 u sezoni). Vaga zadnjih 5 dana konstantno u minusu, jučer čak -1kg. Dali je to znak intenzivnog legla ili nedaj bože neke grabeži? Pošto su minusi na vagi bili vjerojatno na svim košnicama pokušat ću med od repice iz polunastavaka rasporediti da imaju podjednako sva društva u PN iznad legla. Ako bude nešto bagrema onda će to ići meni u medište.
... Ja lude godine :(
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 04, 2016, 20:52:44
Плодиште на два наставка је лоше решење.

Потрошња је велика (пре бих рекао огромна), јер пчеле одржавају велико легло.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Anto Dankić Maj 04, 2016, 21:06:28
Plodište je jedan standard LR preko čega ide MR i polunastavak sa medom. PN sam spomenuo kao dio plodišta samo iz razloga što njega ne vrcam.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 04, 2016, 21:22:46
То је друга ствар (боља наравно  :) ). Многи набаце пулунаставак горе (изнад ЛР-ова, ако их је више) и треба унос од 10 кила дневно да га запоседну пчеле (после кажу да није добро користити полунаставак - ко не зна благо њему :) ).

Како пчеле радије пуне дубље рамове, а полумедиште је "изнад главе" пчеле су увек ту са нектаром и пуне и ЛР изнад и полумедиште.


ПС

Углавном очекујем коментаре у јавности да је паша слаба (не на овом форуму, него, онако у јавности . на другим форумима и као што рекох: благо оном ко не зна  :) :) :) ).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 04, 2016, 21:32:31
Влага у кошници је велика. Читам да прихрањују сирупом, па се помало и чудим (осим ако немају кише и пчеле преко целог дана излазе ван). Ако недостаје хране. погача је боље решење (то је оно што неки трпају у кошницу пуну хране зими без икакве потребе :) ).

На сликама је изолатор са 6 рамова легла и у „систему је фолије“ (има лексан као поклопну даску).

На осталим сликама су кровови кошница и постоји отвор на лексану. Кров је пун воде (не влаге, него воде). На рамовима нема превише влаге.

Пар кровова имају неравнине и то му дође као нека горња вентилација и влаге има врло мало (подношљиво) . Не бих коментарисао, али би било занимљиво видети запажања колега који држе фолију и зими и тврде да нема влаге (углавном са других форума). Можда нема...а можда има... :) са освртом на технику пчеларења.


ПС

Онај кров са слике: Poklopna-leksan sa otvorom i zbeg krov naleže loše B, где је између две даске убачена нека "чачкалица" од дасчице је мајсторија мог кума Јеверице. Шта су ти мајстори...ј.бали би се за динар. Али бар нема влеге у кошници, па му то дође као мајсторија у изради кошница (и прибора)  :) :) :)
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Krešo Lesan Maj 05, 2016, 12:25:58
Koji bi bioi najbolji način da se izbjegne vlaga u košnici i da se po ljetu kada su velike vrućine ne javlja brada na košnici.
Kod nas neki pčelari stavljaju karton umjesto poklopne daske ili stiropor da se sačuva toplina.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Decembar 15, 2017, 14:12:57
У последње време опет је тема разматрање појаве легла. Нагласак је на неким узрочницима зашто се то дешава и као битно се појављују неважне ствари, као што је старост матице, а на крају се обавезно завршава генетиком.

Мало се говори о томе како ублажити могуће последице појаве легла, која је углавном у обичајена у оваквим условима. Ако је вођена поуздана евиденција стања у друштвима, треба урадити понешто код оних друштава где је мање хране у близини гнезда или пребацити легло у други наставак који је пун хране...док се може (док не захлади па пчеле потроше храну уз легло и страдају, а зима тек почела).

Не бих се пуздао у преношење хране, јер то пчеле у ово доба не раде у том обиму да могу задовољити потребе у случају дугог захлађења. Пчеле у ово доба једноставно пре задржавају празније ћелије око легла него што би ту пренеле велике количине хране.

ПС

Дугорочна пргноза коју је дао РХМЗ је да ће зима углавном бити блага. О  овоме треба водити рачуна и учинити нешто да храна буде доступнија клубету (или гнезду). Расправе о појави легла су по овом питању бескорисне. Било је година и када је било много више легла у децембру.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 01, 2018, 07:57:27
Ostajem uporno pri svom stavu da se može ponešto učiniti na pčelinjaku i u ovim uslovima. Iako postoje mišljenja da slabiće treba „prepustiti sudbini“ ne smatram da je to dobro – isto tako može i poneko bolje društvo da „potpadne pod zlu sudbinu“ i ode u večna lovišta :).

Predlažem da, ukoliko ste u mogućnosti proverite stanje na pčelinjaku. Moguće je da se osluškivanjem zvuka na letu (obično se radi crevom, a ako neko smatra da ima velike uši, može i bez creva :) ).

Ako je već poznato da je neko društvo sumnjivije sa hranom, ipak se odigne poklopna daska i proveri stanje. Posebna pažnja se posvećuje bočnim ulicama – ako su one ve' utihnule, stanje može biti kritično narednih dana.

Ukoliko primetite  da društvo ne daje  znake života, predlažem da se unese u topliju prostoriju i fenom lagano zagreva. Pčele ne uginjavaju trenutno i množe se desiti da su sve žive, ali zbog nedostatka hrane polako utihnjuju i stradale bi možda i tokom naredne noći ili sledećeg dana.

Ako se društvo povrati u normalno stanje, pospe se med dirktno na satonoše kada se odnese na pčelinjak i pčele smire u klubetu. Ne preteruje se sa količinom meda da ne pada na podnjaču, ali se ne stavlja med samo u tragovima. Rasporedi se razumna količina koja obezbeđuje prežvljavanje za dva-tri dana. Ako nastavi hladnije vreme, ponovi se dodavanje meda za npr. tri dana.

Svakako da je dobro pogledati ceo pčelinjak, ako ste voljni. Šteta bi bilo da zbog par hladnih dana gubite pčele.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Anto Dankić Mart 01, 2018, 08:31:24
Šole sve štima ako ti je pčelinjak uz kuću, ako je 3 dana jahanja onda možeš samo zaljepit flaster...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 01, 2018, 08:52:26
Uzeto u obzir:

Predlažem da, ukoliko ste u mogućnosti proverite stanje na pčelinjaku.


Za veća rastojanja do pčelinjaka, sređeno stanje avgust-septembar, a bilo je i skoro mesec dana u januaru i februaru da se ponešto sredi.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Anto Dankić Mart 01, 2018, 09:43:31
Idem danas poslije posla samo očistiti leta jer predviđaju mogućnost ledene kiše sutra-prekosutra pa da mi ne polede ulaze, pogotovo na punim podnicama
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 19, 2018, 22:07:21
С обзиром на временске прилике (тренутне и предвиђене, односно прогнозиране), било би добро да се припреме хранилице и набави шећер (ко још није набавио). Биће пола друштава на пчелињаку које треба хранити, а можда и сва друштва.

Боље је на време имати меда у венчићима које ће пчеле поклопити да касније не улази у мед који се врца. То може подразумевати и мед од глога који често буде делимично умешан у багремов мед.

Ово предлажем за пчеларе који су у пределима где је џана већ стигла до пола и практично завршила. Тамо где није ни почела, можда и не буде потребно, а можда и буде морало да се храни. Ово свакако зависи какво ће време бити.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Bojan Šušnjar Mart 20, 2018, 08:11:46
Citat
Боље је на време имати меда у венчићима које ће пчеле поклопити да касније не улази у мед који се врца.

Dragane da li to znači da je pametno ako pčele nemaju zalihe ili su one jako male da se prihrani obilnije kako bi pčele stvorile određene zalihe u vjencima?
Obično u ovom periodu se preporučuje da se počne sa nekom tzv. stimulativnom prihranom koja pretežno podrazumjeva manje obroke u količini tekuće potrošnje društva.

Kod mene je recimo samo dren procvjetao a njega i ima tek sporadično po voćnjacima i dvorištima. Iva i lijeska su dale što su mogle prije ovog hladnog talasa. Sada se nadati da na dalje neće biti ovakvih iznenađenja i da će vremenske prilike omogućiti vegetaciji nesmetano cvjetanje a pčelama dobar razvoj.

Pozdrav svima
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 21, 2018, 18:35:09
На основу одређених залиха у плодишту може се изврцати више меда од багрема. Ако је плодиште потпуно празно, треба одређена количина меда да се попуне те „празнине“. Ово зависи и од типа кошнице, али треба да буде са мером. Ако су венци претерано велики, може се друштво навести у ројеви нагон пре времена. Тада би била потребна одређена интервенција, ако буде јаког уноса пре главне паше.

Нпр, код РВ кошнице храниш раније и док је главнина плодишта горе. У одређено време, пред багрем се замене места наставцима. Циљ је да тај мед буде поклопљен у венцима.

Колики ће бити оброци, зависи од уноса.

Изненађење свакако неће бити повећана потрошња и то треба имати у виду.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Bojan Šušnjar Mart 21, 2018, 19:20:24
Hvala Šole ima smisla sve što kažeš a to i nije neobično...  :)

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 21, 2018, 20:30:38
Секундарна последицаје да после узимања багремовог (или којег другог меда :) ), у плодишту остаје количина хране која обезбеђује да друштво не гладује ако се време погорша.

Која је главна а која секундарна последица, питање је сад :) :)
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Edi Daruši Mart 22, 2018, 10:47:16
Ако је плодиште потпуно празно, треба одређена количина меда да се попуне те „празнине“. Ово зависи и од типа кошнице, али треба да буде са мером. Ако су венци претерано велики, може се друштво навести у ројеви нагон пре времена. Т
Колики ће бити оброци, зависи од уноса.

Изненађење свакако неће бити повећана потрошња и то треба имати у виду.

Da, ovo me nagoni na razmišljanje koliko kojem društvu davati sirupa. Da li sam dobro razumeo: u zavisnosti od unosa: neka društva treba stimulisati 2dl sirupa(ako imaju dobre rezerve meda u plodištu), ostala i prihranjivati (dakle davati po pola litre?). A obzirom na to da će krenuti sa povećanjem legla biće i povećane potrošnje i potrebe za sirupom?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 22, 2018, 11:40:43
Уздамо се да ће нешто и медити. Ако слабије меди мало повећај тамо где треба.

Које имају превише хране (ако има тако безобразних :) ), не треба никаква "стимулација" - иначе не говорим о стимулацији него о потреби за одређеном количином хране која ће бити поклопљена. Ако то природа обезбеђује, никаква стимулација није потребна.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 08, 2018, 23:50:06
Било је расправе о потреби за пергом и да ли је склањати из кошнице током зиме (не могу сада да тражим у којој теми је то било), ако постоји потреба да се доњи наставак склони јер је клубе у њему. Предложио сам да се рамови са пергом из доњег наставка могу без икаквих последица склонити...

Негде крајем децембра сам то радио и ево примера како изгледа друштво којем сам склонио баш пуно перге која је била у доњем наставку и зимовало је на једном телу (кошница је „седмица“). Направио сам само ову једну фотографију, јер је већ било касно и нисам више имао воље да радим (у ствари, било је већ прилично касно).

Друштву су склоњени сви рамови са пергом из доњег наставка (било је пуно перге) и клубе је једноставно истресено на рамове са медом (највећи део зимнице је од прихране – није сељена). Има легла на 5 пуних рамова, а пчеле „висе“ на доњим летвицама – има превише пчела за овај простор. 4 рама је већином поклољено легло, а један младо. „Наравоученије“ би било да и друштво које је у кошници мање запремине може да се сведе на један наставак и безбедно зимује (на један наставак сам свео све седмице које су се „закуцале“ са клубетом у првом наставку)

Друга кошница је зимовала у два наставка јер је клубе било на безбедном – у горњем наставку (и редовно је контролисана да случајно не уради нешто „непромишљено“ :) – да сиђе у први наставак и ту успостави гнездо и угине). Иначе ова друга је сељена на сунцокрет, али је већина меда узета јер су се мало више „заблокирале“. Стављен је други наставак и храњена је до потребне количине за безбедно зимовање.

ПС

Две последње слике нису да се хвалим да су кошнице обележене (нису моје :) – пчелињак је пријавила и обележила Биља, а ја сам остао доследан да не пријавим пчелињак), већ да се види шта се дешава када мајстор ради офрље и не води рачуна о томе да све 4 странице буду од сличне даске. Проблем је што ту шетају пчеле у жељи да направе лето (процеп позади јесте био „помоћно“ лето које сам затворио фолијом).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mladen Todorovic 1982 April 09, 2018, 21:42:35
Sole sto su zinuli ovi nastavci ovoliko???!!! :o
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 09, 2018, 22:39:38
Па тако мајстор урадио :).

Лоша даска.

Има их приличо који су се лучно извили на средини и чак сумњам да је она чувена „аустријска боровина".

Добри су док се не ставе на кошнице :), а неки се „изврљили“ а били још нови...тек у фази фарбања :).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Mladen Todorovic 1982 April 09, 2018, 23:36:43
I meni se to desavalo dok ne nadjoh pravog majstora...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 10, 2018, 00:14:41
И ја сам мислио да сам нашао правог мајстора (добио је и пехар од СПОС-а :) ) и чак га препоручивао другима, "на невиђено"...и онда изгледа добио "аустријски бор" који је крш од даске.

Иначе мајстор ми је "мајсторски" урадио и жицу на збеговима. Мимо сваког договора. Рекао сам му да ако може нађе жицу са окцима од 2,5 мм (она што се некада користила), а да ако не нађе стави "ариљску" која би легла као табла и не би било проблема.

Он ми уградио неку која је опако лоша и оставио на крајевима безброј жица да бодем руке наредних година (док не "нађем" времена да то залијем лепком за дрво и скратим те бодље).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Predrag Panić April 10, 2018, 07:55:37
Zdravo svima.

Da li je potrebno stimulativno prihranjivati i u ovom slučaju kada ima velikog unosa polena (i takođe nešto nektara)?

Cveta trenutno šljiva, trešnja, trn i mrtva kopriva...

Pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: zoran drpljanin April 10, 2018, 08:40:58
Ja prihranjujem vec deset dana, svako drugo vece po 2-3 dl. sirupa i upravo razmisljam da prekinem, juce sam gledao veliku tablu uljane repice, blizu stacionara, ona ce za jedno desetak dana krenuti..Polena ima dovoljno a primetio sam i svez unos, voce polako krece.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Sasa Blagojevic April 10, 2018, 12:23:18
Šole jel taj majstor sa juga
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 10, 2018, 12:32:13
Zdravo svima.

Da li je potrebno stimulativno prihranjivati i u ovom slučaju kada ima velikog unosa polena (i takođe nešto nektara)?

Cveta trenutno šljiva, trešnja, trn i mrtva kopriva...

Pozdrav.

Не може се добити тачан одговор на ово питање. Битно је шта имаш у кошници. Ако има поклопљене хране од зимнице која је остала (два бочна рама са прилично меда) и по мало венчића на осталима (при чему је средина обично скоро без хране), не мораш да прихрањујеш ако уносе мало нектара.

За ово „стимулативно“ ћу опет поновити: нема стимулативног прихрањивања. Прихрањујеш ако се храна свела на минимум. Полена има. И прихрањујеш да створе нешто залиха (понављам ако су слабе са храном јер може бити променљивиг времена.). Ако је такво стање (са мало хране у кошници, при чему није потпуно без хране), можеш сваки други-трећи дан по 0,5 и то само ако је унос слаб.

Зашто ово понављам више пута: Код неких колега је било уноса и по више 0,5 кг, а код мене нешто мало. Када то прераде, није ни тррећина дневне потрошња.

Не сме се ни претерати, јер их можеш затрпати храном (јер се већ „затрпавају“ поленом) и да их тераш у ројеви нагон пре времена.

Закључак би био да храниш ако треба. „Стимулације“ има из природе. Другачије би било лети, када се понегде смањи унос. И онда се не храни „стимулативно“, већ потребном количином да више уносе полен.

Šole jel taj majstor sa juga

Зависи како се "узме"...сада није на југу :).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Predrag Panić April 10, 2018, 14:48:39
Zdravo svima.

Da li je potrebno stimulativno prihranjivati i u ovom slučaju kada ima velikog unosa polena (i takođe nešto nektara)?

Cveta trenutno šljiva, trešnja, trn i mrtva kopriva...

Pozdrav.

Не може се добити тачан одговор на ово питање. Битно је шта имаш у кошници. Ако има поклопљене хране од зимнице која је остала (два бочна рама са прилично меда) и по мало венчића на осталима (при чему је средина обично скоро без хране), не мораш да прихрањујеш ако уносе мало нектара.

За ово „стимулативно“ ћу опет поновити: нема стимулативног прихрањивања. Прихрањујеш ако се храна свела на минимум. Полена има. И прихрањујеш да створе нешто залиха (понављам ако су слабе са храном јер може бити променљивиг времена.). Ако је такво стање (са мало хране у кошници, при чему није потпуно без хране), можеш сваки други-трећи дан по 0,5 и то само ако је унос слаб.

Зашто ово понављам више пута: Код неких колега је било уноса и по више 0,5 кг, а код мене нешто мало. Када то прераде, није ни тррећина дневне потрошња.

Не сме се ни претерати, јер их можеш затрпати храном (јер се већ „затрпавају“ поленом) и да их тераш у ројеви нагон пре времена.

Закључак би био да храниш ако треба. „Стимулације“ има из природе. Другачије би било лети, када се понегде смањи унос. И онда се не храни „стимулативно“, већ потребном количином да више уносе полен.




Hvala na odgovoru.

Imale su poklopljenog prošlogodišnjeg meda, u proseku po dva rama (manje ili više). Te ramove sam spustio u donji nastavak (pčelarim sa 5 LR društava) pre 4 dana, i malo ih izgrebao.
Ne znam da li zaključujem ispravno, ali to bi trebalo da je to dovoljno hrane sa ovogodišnjim unosom...
I dalje, ako mogu da dam sebi slobodu početničkog zaključivanja (a moram ;)), onda ću ih prihranjivati sa otprilike 250ml i to pre nekih kišnih dana, ne više od 2 puta nedeljno.

Pozdrav.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 19, 2018, 15:14:01
Planiram da primenim Belčićevu tehniku na suncokretovoj paši. Obzirom na nestabilne vremenske uslove, kratke i neizvesne paše ova metoda će verovatno u tim uslovima doneti nešto veći prinos. Kod mene su u bagremovoj paši u klasičnom rasporedu nadtavaka, uglavnom med lagerovale u prbom med. nastavku, a kada sam ga digao gore ošet su mefd spuštale dole bliže plodištu i pri tom pojele znatnu količinu. Sledi lagana paša na lipiu selu i priprema za suncoktet.

Не радим Белчићев метод, па не бих у тој теми да пишем о овој „ситници“ која понекада зна да направи невоље.

„Сечење наставком“ се не примењује увек. Пчеле теже томе да им мед буде у простору који могу да запоседају и то је увек ближе гнезду. Само када је паша изузетно обилна може се сећи наставком (најбоље плитким телима). То је тешко предвидети и углавном не сечемо наставком. Постоје изузеци и то је било ове године. Једноставно се није могло постићи да се стави више наставака (полумедишта) и нека друштва су имала само једно полумедиште док је багрем медио.

Ово се може допустити ако се процени да неће бити ројевог нагона.

С обзиром да је то мали простор, могло се сечи наставком. На више кошница је то рађено са ЛР наставком. Сећи простор медишта и плодишта ЛР наставком када је кошница у распреду ЛР плодиште и ПМ (полумедиште) као медиште није проблем...под условм да настави обилно медење. Ако је слабије, опет неће бити повољног исхода јер ће пчеле много меда сабити у плодиште и погоршати стање у друштву. Иначе, ЛР наставци су са девичанским саћем. Ако је тамније саће, може бити повољније.

Углавном при додавању наставака (полумедишта), примењујем технику „савлађивања“ простора додавањем полунаставка изнад медишта и подизањем једног рама меда у празан наставак. Ово се врло брзо уради. У случају слабљења паше или друштава, остаје повољнији распоред за врцање (неће мед бити свуда „развучен“ и рамови недовољно попуњени медом). При наглом слабљењу друштава (као што се десило прошле године на сунцокрету), пчеле се сабијају према плодишту и ту преносе превише меда ако је медишни наставак подигнут изнад празног наставка. При томе, плодиште има врло мало легла, а мед изнад може бити распоређен и у понеком раму у наставку којим се сече простор, а у медишту су рамови мање попуњени.

На споменутој паши сунцокрета, дошло је до слабљења дела друштава и могле су се видети последице лошег поступања са саћем у плодишном делу. Син је покушао да то мало измени и подигао је рамове са медом до зида набаченог наставка (иако сам му рекао да 1-2 рама са медом подиже у средину набаченог наставка). Наглим слабљењем друштава, пчеле тај простор запусте и запоставе, тако да „трпи“ плодиште и обнова друштва. Пчеле слабије ослобађају простор у медишту за легло. Ако су подигнути рамови у средини, појачано је преношење и ослобађање плодишта од меда који омета легло.

Када обилно меди, такође не видим потребу за подбацивањем наставка под медиште (сечењем простора). Тада пчеле уносе само онолико колико могу да прераде (зависно од снаге друштва) и ако треба, граде и много заперака у збегу. Иначе, треба водити рачуна о овоме, јер пчеле више нектара уносе у простор ближе гнезду јер треба да га прераде. Свакако да је овде битна снага друштва и количина уноса, али то је скоро исто и код јаких друштава, само што јака друштва могу унети више нектара у медишни простор јер и ту има обиље пчала које то могу прерадити. Углавном се у медишта складишти делимично прерађен и прерађен мед.

Ово наведено је углавном посматрано у раду са решетком, али се и без решетке дешава слично (велики број друштава ми је на сунцокрету био без решетке и слично се дешавало са и без решетке код друштава која су изненадно губила пчеле).

Мислим да не треба радити сувишан посао и то треба препустити пчелама. Нарочито у каснијим пашама које могу бити слабије од очекиваног и када је опасност од ројевог нагона незнатна.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Nebojša Pešić Maj 22, 2018, 21:36:09
    Šole, ovo si odlično opisao. Baš tako se dešavalo u zajednnicama prošle godine na suncokretovoj paši i ove godine na bagremovoj, jer su bile kratke i nepovoljne sa visokim temperaturama.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 23, 2018, 15:13:12
С обзиром да се врца сунцокретов мед и враћају се наставци на чишћење, подсетио бих на могућност грабежи при враћању наставака на кошнице. Ово је опште познато, али бих упозорио да постоје разлике од подручја до подручја где су услови касније паше различити и да се пчеле неће увек исто понашати (мада је овај посао увек неугодан пред јесен).

Прочитао сам савет да се наставци могу враћати на кошнице пред сумрак, али и ујутро (колега каже око 5 ујутро). Ујутро никако не враћати медљаве наставке на кошнице!

Ако сте некада посматрали како се пчеле понашају у условима слабе паше када се ставе медљави наставци, можете приметити појачану узнемиреност на пчалињаку. Излет пчела је такав као да је багрем најјаче замедио. То није једина невоља. Пчеле у кошницама где је додат медљав наставак су прилично узнемирене и одају врло јак звук. То привлачи пчеле које круже около и може доћи до грабежи. Не чисте се рамови тренутно, па да се пчелињак брзо смири. То ипак потраје неко време и ствара могућност да дође до уласка тућица у кошнице. Нарочито је опасно када рано старије пчеле напустају кошнице и кошнице су слабије брањене. Слично се дешава и када се сипа сируп и може се приметити излет пчела у потрази за храном, јер пчеле не знају да им је сируп насут, већ сматрају да се појавио извор хране ван кошнице.

Чак и додавње наставака не чишћење преко поклопних дасака са малим отвором (или најлона са малим отвором) може бити неугодно. Пчеле сматрају да је то храна „са стране“ и имају нагон да је траже у природи (често то могу бити друге кошнице). До сада ми се најбезбеднијим показао начин додавања наставак на чишћење тако да пчеле то могу сматрати својим простором, а то је додавање са што мањом препреком која ће одвојити додати наставак од друштва. Поставим матичну решетку и наставак се ставља преко решетке. Може се ставити најлон преко плодишта (који може се користити и у другим околностима), који омогућава пчелама масовнији пролаз јер је тако сечен да од свих зидова има пролаз око 1-2 цм.

Ако се наставља храњење друштава, могуће је да одређена количина хране буде смештена у те рамове које пчеле чисте. Мени је тај проблем мање изражен јер имам полумедишта која могу безбедније подбацити да пчеле пренесу ту храну у саће. Ако су наставци дубљи (нпр. ЛР наставци), мање је безбедно подбацити те наставке да се храна пребаци у плодиште и решење би било да се храњење настави ако се користе милерове хранилице. Рамови са храном се могу одвојити празним наставком даље од плодишта још једним наставком. Што се касније ово уради, теже је да пренесу ту храну у плодиште.

Подсећам да зазимљавам у само једном ЛР наставку (последњих 5 година).

И поновио бих упозорење (јер је свет упутио пчелар који има више стотина кошница): не враћајте настаке ујутро на чишћење, већ предвече. Пчеле ће се свакако узнемирити, али иде ноћ и све ће доћи на своје.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 24, 2018, 16:35:33
Стигло и појашњење колеге који се мало затрчао да упути почетнике како треба враћати наставке на чишћење после врцања (истог дана када сам написао критику таквог савета – после те називају „контролором“ или другим именимаса намером увреде и омаловажавања када имаш добру намеру).

Појашњење је стигло у облику: „da pojasnim malo“ :) :) (мада лично мислим да је требало одмах мало више појаснити).

Па да и ја појасним мало :)...систем "како ја радим" (често лош), који се немарно пренесе у јавност у немери савета почетницима је само прикупљање јефтиних поена (као и оно са матицама које су „лек“ за кречно легло – исти мајстор је то написао и ко прати пчеларске форуме, наћи ће ко је то).

А појаснио бих тако да кажем да и ја имам пуно наставака који се враћају на чишћење :) :) :) и да исто отворим кошницу без неких препрека према плодишту (и када их има, а имају прорез, ту ће бити пчела). Збег са пчелама не окрећем наопако, јер пчеле рефлексно иду ка горе (ако се окрене збег, много их буде по бочним странама збега или на горњој страни мреже). Ако се мора (а мора се :) ), поставим га у истом положају на окренут кров.

Ако је могуће, збег се омах стави преко наставка и тако „ђутуре“ се набаци на кошницу.

ПС

„Поента“ није у положају збега (и другим ситницама, као што је враћање наставака ујутро :) :) ), већ у том да имам пуно наставака који су са рамовима са врцања :) :).

Искусни „мајстори“ :) са пуно кошница, поштедите почетнике мегломаније која вас велича :) и покушајте да упутите почетнике како треба радити, што безбедније. Немојте имати накнадну памет и „pojašnjavati“ :) неповољан начин рада.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 29, 2018, 21:13:07
Ево слика бежалице од лексана (ношта посебно осим што је лагана). Мада има фалинку јер је коришћена жица која се ипак осипа. Ово су бежалице мог брата од стрица Банета, а ја ћу своје радити вероватно са алуминијумском мрежом (вучена алуминијумска мрежа).


Прилично су ефикасне, али понекада остане и више пчела. Мој Вуле је "мајстор" за скидање меда (мислим морам да му кажем мајстор, јер се мора запети око скидања наставака :) :) и узео је чак и стричеву малу дизалицу која је смањила "мајсторство" на пристојну меру). Данас је нашао две кошнице где је остало пуно пчела знад бежалице. Једна се удвојила а другој се млада пчела "погубила" (срећа да је тако јер то говори колико има младе пчеле и то је добро - није пробем да скине те пчеле четком).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 26, 2019, 20:11:01
Снег је падао ових дана и прилично затрпао кошнице. Обично се снег не чисти са кровова кошница јер је у одређеним условма изолатор. По многим пчеларима, то је правило које се не сме прекршити – јер је снег изолатор. Томе су допринели и преводи из руске литературе и тако се добио „аксиом“ који то није увек...Па се снег топи, капље према лету и на крају се сручи на лето као лавина.

Ово се дешава приликом промене времена и то при наиласку отопљења после обилних снежних падавина. Знам да водите рачуна о овом, али ипак да подсетим. Најављује се отопљење и ако то буде јаче отопљење, снег ће свакако клизнути и пасти испред кошница и с обзиром да већ има прилично снега, додатно ће затрпати лето.

Најбоље је (ако је пчелар у могућности) да уклони снег са кровова и идеалан моменат је када већ отопли  почне до окапљава са крова (у супротном је често „залепљен“ за кров па је посао знатно тежи). Најбоље је снег руком или неком прилгођеном даском збацити иза кошница. Код мене је снег већ навејао иза кошница и мало је теже прићи, али ће бити урађено (када кажем мојој Биљи да је посао важан, она то и уради :) ).

Сматрам да овај посао не треба пропустити.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Anto Dankić Januar 28, 2019, 14:34:25
U svakom slučaju treba s vremena na vrijeme obići pčelinjak. Što se tiče snjega prelazim na uvučena kosa leta tako da sa snjegom nema problema.
Jedno društvo na kontejneru mi je ostalo (vjerovatno zbog grabeži u kasnu jesen) bez meda pa sam stavio plodište(LR) na podnicu a iznad polunastavak pun meda. Mislim da ne bi  trebalo biti problema jer je pčela već na satonošama da pređe u PN. Iako mi je ovo društvo sumnjivo, mislim da je ostalo bez matice ali vidjećemo kada zatopli...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 28, 2019, 19:44:19
То што је друштво на сатоношама доњег наставка и не прелази у горњи, није знак даће прећи горе*.  Већ постоји могућност да има легла у ЛР рамовима.

Ако нема матицу то треба решити што пре. Већ може постојати нагон за одгојем легла и безматак сада може направити проблеме (појачана узнемиреност и пролив).



*  Биљана је пре два дана скидала снег са кровова и проверила једно критично друштво, којем је сипала мед на сатоноше са намером да премести клубе у други наставак. Ради се о једној седмици која је имала и пуно хране у првом наставку.  Пчеле су се „тврдоглаво“ враћале у први наставак иако је при контроли изгледало да су већином прешле у други наставак. Касни унос са звездана и бршљана су  довели до тога да направи поклопљене венце и ту зазими и крене салеглом.

Данас је Биља и упркос појачном ветру подигла  легло којег је било на 2 рама.

ПС

Анто, не ради се само о томе да ће се накупити снег на лету. Ако постоји могућност да део пчела крене на прочисни лет, слива се вода по њима. При претходно отопљењу, првог дана је још био висок снег и било је друштава чије су пчеле излетале.

Свакако да се снег не мора чистити са кровова ако је то непотребно. Међутим, има момената када то треба урадити: нпр. ако је кренуо да се топи и одмах потом креће још обилних падавина снега. Тада се снег отопи, крене лагано да клизи напред и потом заледи. Додатна количина снега која напада може повући кров и открити кошницу или чак и преврнути неке кошнице. Сетимо се 2012-те и то се дешавало. Што значи да се све ради по потреби, процени – и могућностима (можда неко не може прићи пчелињаку).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Anto Dankić Januar 28, 2019, 23:01:29
Na satonošama su još od oksalne početkom 12. mjeseca. Odonda sam im dao 2 okvira sa medom preko satonoša i to su sve smlatile. Bile su čak i sa gornjih strana dodanog okvira sa medom tako da nisam morao okretati okvir. Ima relativno dosta pčele tako da mislim da će moći dokučiti u dodani pilunastavak
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 08, 2020, 13:45:51
      Molim Vas za jedan odgovor. Nov sam na forumu i nisam se ukljucivao u diskusije do sada. Za sada imam 12 drustava i to 5 LR i
5 RV sa tendencijom da na prolece predjem kompletno na RV.
      Prateci Vase diskusije naisao sam na pricu da se nastavci okrecu na toplo i na hladno pa me interesuje sta to tacno znaci?
      Hvala i medno

Колега је постави питање у теми Pčelarenje Rodnom Vojom (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=4.msg61358#msg61358) питање шта значи постављање (или окретање наставка) на топло или хладно.

Одговорићу овде јер се тиче технике пчеларења.

Добио је следећи одговор:

      Molim Vas za jedan odgovor. Nov sam na forumu i nisam se ukljucivao u diskusije do sada. Za sada imam 12 drustava i to 5 LR i
5 RV sa tendencijom da na prolece predjem kompletno na RV.
      Prateci Vase diskusije naisao sam na pricu da se nastavci okrecu na toplo i na hladno pa me interesuje sta to tacno znaci?
      Hvala i medno
Kod košnica kvadratnog preseka (kao na primer tvoje RV), moguće je svaki drugi nastavak zakrenuti za 90 st. i tada su ramovi postavljeni "na toplo".
(Kod LR košnice to nije moguće)



Тачније, то је „укрштање“ саћа у кошници и не објашњава шта је постављање саћа на топло или хладно.

Постављање кошнице (или наставака) на топло или хладно, представља положај рама у односу на лето. Када је уздужна оса рама постављена паралелно у односу на раван у којој је лето, то је постављање на топло. У том случају, саће рама се понаша као одређена препрека јаком продору ваздуха. Што је само „угао посматрања“, а практично нема значаја. Постављање на топло може бити и врло штетно.

Постављање на хладно је супротно од тог положаја и тада је уздужна оса рама нормална (геометријска нормала),окомита или под правим углом у односу на раван на којој је лето .Тај положај је уобичајен у кошницама.

Када сам убацивао ројеве у празан наставак, никада нисам приметио да граде саће на топло.

У скупним, вишеделним оплодњацима (више оплодњака у једном телу), рамови су на топло у појединим оплодним јединицама, а истовремено на хладно у другим. Када се оплодне јединице споје добије се постављање на топло или хладно, што зависи где је лето.

Свака кошница може бити постављена на топло или хладно. Укрштање рамова је могуће код кошница квадратног пресека, али то не значи да је немогуће и код других. Пример оплодњака* који сам навео може бити такав да је могуће и укрштање наставак на хладно и топло. Свакако да се ово ретко користи.

На скици се види шта је постављање саћа (рамова) на топло, а шта на хладно. Ако се не види најбоље, кликне се десним кликом миша на слику и слика се отвори у новој картици, каде је могуће да се увећа.



*Један мој колега је направио више десетина оваквих оплодњака који би били у ЛР наставку.  Направио је и мање рамове који би се постављали попреко у наставку. Мало је погрешио меру и каже ми да  је све бацио у ватру (много глуп потез, ако је стварно тако урадио).

Занимљиво је и то да је у разговору о тој теми са „благо циничним“ осмехом приметио да ја не знам шта је то постављање на топло и хладно. Његова примедба се односила на то што сам му рекао да у оплодњацима нису сви рамови на топло... тако да се да приметити ко не зна :). На скици се то јасно види.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vuckovic Zivomir Septembar 08, 2020, 19:41:54
  Hvala na odgovoru g.dine Šošicu
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 08, 2021, 18:17:42
Још једном бих подсетио колико је важно имати појилицу на пчелињаку, која је постављена на време (најбоље је да је стално на пчелињаку – и лети и зими).

На фотографијама се види да пчеле иду на појилице иако је свуда около вода. На увећаном делу слике се види мало „језерце“ на пластичној табли и прилази понека пчела, али је већина пчела усмерена на појилице. Нажалост, није сипана топла вода иако је било могућности за то (само неће нико да мисли, док ја не кажем).

Пчеле су ишле на појилице још док је киша падала. Касније се мало разведрило и масовније су кренуле на воду али углавном на појилице (чак нисам нигде уочио пчеле које траже воду по тлу). Могућност да пчелар додаје млаку воду је права благодет, јер пчеле могу упасти у хладну воду и с обзиром које је доба године, углавном страдају. Такође, млаку воду брже односе и тиме се мање излажу могућности да изгубе пуно телесне топлоте и страдају.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 18, 2021, 18:50:05
Написаћу у следећој поруци моје мишљење о нестајању или слабљењу друштава током топлих јесени. Подразумева се да су друштва очишћена од варое и о томе неће бити речи. Такође ћу „заобићи“разне, многобројне „вирусе“  у широком луку али и тровање не сунцокрету које потиче од семена заштићеног разним отровима (изузетак је тровање настало прскањем инсектицидима нпр. семенске детелине или тровање при заштити од кукурузног пламенца и различита тровања употребом инсектицида).

Оне „идеалне“ 2015. године када је било добро медење током целе године и када је још било и медљике у великим количинама, 7 друштава ми је напустило кошнице иако нису сељене. Тако да чувено тровање на сунцокрету од семена заштићено отровом не узимам озбиљно у разматрање. Та друштва су била смештена кошнице од ЛР „полунаставака“ (висина наставка 162 мм) и била су толико јака да сам хтео да их раздвојим на два дела и направим двојна друштва. Погрешио сам што то није урађено, али нисам стигао да то урадим јер једноставно нисам могао да постигнем поред осталих послова.

Наравно, јасно ми је зашто су напустиле кошнице и извукао сам још једну поуку.

Двоумио сам се да ли да ово буде у овој теми или у теми  Понашање пчела, али са обзиром да сматрам да се тиче технике пчеларења биће у теми која томе и одговара.

Због величине поруке, изоставио сам неке ствари нпр. како то спречити, јер сам о томе писао раније на другим темама и још којешта :).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 18, 2021, 18:57:21
Одлазак, нестанак пчела из кошнице или слабљење друштава у јесен


Више година се суочавамо са нестанком пчела из кошнице. Појава је најизраженија крајем лета и током јесени. Може се десити и у пролеће или лети, али није масовна појава. Први пут сам је уочио 1994. године када сам затекао један оплодњак да напушта свој преградак почетком месеца маја. Имао је све услове за опстанак, а то подразумева легло на сва три рамчића (легло свих узраста) и обиље хране. Пчеле са младом матицом сам вратио и наставиле су своје уобичајено деловање. Много пре тога сам имао случајеве напуштања кошнице током пролећа и се ова појава може десити када нема легла а матица је у поступку спаривања.

   Током топлих јесени и појаве касније паше (или касним обилнијим прихрањивањем у оскуднијим годинама) појава напуштања кошница може бити израженија. Поред напуштања кошнице може се на исти начин десити и слабљење друштва до те мере да не може преживети дуго. Нека ослабљена друштва опстану у благим зимама и ту обично буде матица и мала група пчела. Кошница буде пуна хране и нема говора о грабежи. Такође у напуштеним кошницама се деси исто и ту је очигледно да се не ради о грабежи.

   Начин на који се дешава напуштање кошнице (или друштво губи већи део пчела) и доба када се то дешава наводи на једну појаву која је уобичајена у то доба, а то је игра младих пчела или летови обиласка и сналажења младих пчела у простору, односно оријентациони лет. Мали део друштава врши тиху смену касно и тада се исто може десити да пчеле пођу за матицом и милим да је то при последњем лету спаривања матице (када се ове пчеле-рој сместе у кошницу матица истог дана почиње да носи).

Сама појава игре младих пчела није довољна да се деси напуштање кошнице (мањи део пчела при оријентационом лету вероватно оде у друге кошнице, али је то занемарљиво у односу на снагу друштва). Подстицаји могу бити разни. Закаснела прихрана сирупом (још ако се у сируп сипа „којешта“ миришљаво), прихрана још за видела када пчела могу осетити и облетати око кошница при чему је од највећег значаја узнемиреност домаћих пчела у пределу хранилице или у хранилици, касни неопрезни радови око пчела (односи се на доба године, а не на доба дана) и остављање одређених трагова које пчеле из других кошница могу следити, несметани улазак оса у кошнице при чему би оне могле оставити медни траг који туђице могу открити, обично залетање пчела у туђе кошнице и сл. С тим да залетање пчела не представља очигледан напад него једноставно улазак у слабије брањену кошницу.

Малобројне туђице које улазе у другу кошницу се на неки начин сједине са домаћим пчелама (домаћим у односу на туђице) и не јављају матичном друштву извор хране. Једноставно се понашају као да преносе храну из једног дела сопствене кошнице у други. Зато изостаје уобичајена бурна грабеж.

Од свега овога бих издвојио залетање пчела у туђу кошницу (до којег лако може доћи тако што прате медни траг који оставе осе које улазе и излазе и по хладнијем времену током дана или су улазиле у кошницу приликом прихране за видела при општој узнемирености друштва претходног дана). Како пчелиње друштво у то доба може имати легла или је на други начин удаљено од лета (очување легла такође делимично преусмери пчеле на други посао и то је оно што сам назвао пречим послом пчела), малобројне туђице слободно улазе и односе храну. Тај слободни улазак још више утиче на то да пчеле друштва које оне посећују не врши никакву одбрану. У тренутку  када домаће пчеле препознају уљезе, долази до потере и туђице шире свој мирис и лепезају крилима. Обично се ово дешава када се распушта клубе и старије пчеле су већ журно напустиле кошницу. Узнемиреност и мирисни подстицај покрећу мноштво младих пчела на излазак и облетање и могу им се придружити и све остале пчеле јер је феромонски знак већ снажан с обзиром да и младе пчеле учествују у његовом ширењу. Ово већ почиње да личи на ројење и пчеле излазе из кошнице и одлазе за мирисом туђица који је преовладао. Може се десити да изађу све пчеле (посматрао сам сасвим случајно како друштво напушта кошницу и гнездо иако има на пет рамова легла) или већи део пчела, а да део пчела остане.

Ако је било нешто више туђица (обично се ради о врло мало броју јер би у супротном то већ ишло према грабежи) може доћи до борбе са малим бројем стражарица и излазак домаћих пчела се наставља по истом обрасцу.

Колики утицај може имати много непоклопљеног меда услед касне и обилне прихране, није ми познатом али мислим да и то има утицаја јер осе лакше односе такав мед и могу оставити медни траг на лету. Исто тако и ту туђице могу слободније улазити на такав мед који је ван  гнезда.




ПС

У теми Понашање пчела сам поставио неколико фотографија (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg9490#msg9490) када сам имао огромну срећу да снимим поступак игре младих пчела којом руководи само мали број старијих пчела (на слици је једна од пчела која је игром случаја слетела на мој прст и неколико минута ширила мири којим управља игром младих пчела – обратите пажњу на спојеним сликама и времену трајања слања сигнала). Тако да ово моје запажање да само неколико пчела у одређеним околностима може одвести пчеле у другу кошницу има основа. Поново ћу поставити исте фотографије из теме Понашање пчела где се види једна од пчела које управљају игром младих пчела. Како сам више био усмерен на фотографисање лета, пчела која лепеза крилима на мом прсту је мало замућена, али се види шта ради.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Mart 18, 2021, 19:22:43
Браво Шоле, свака част!
Поздрав свима.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Slavisa Simic Mart 22, 2021, 12:04:49
Svaki tekst kolege pčelara Dragana čitam sa velikim uživanjem.
Hvala što svoja zapažanja delite sa nama.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 02, 2021, 20:26:55
Хвала Војо и Славиша. Надам се да је написано разумљиво јер нисам у последње време у стању да пишем најбоље јер је време варљиво и променљиво, што на мене има  велики утицај. Заморим се док напишем нешто и немам снаге да то сређујем. Лично, нисам задовољан написаним, али тако је како је – и наравно увек може боље. Кажем да нисам задовољан јер је то мало набацано с брада с дола, али суштина је ваљда уочљива.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 02, 2021, 20:58:17
Као што сам у теми Временска ситуација (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=51.msg62453#msg62453) написао, највећи број друштава ми је у једном ЛР наставку. То има своје мане али и предности. У сваком случају је боље него када неко развуче друштво или подбаци плодиште прерано, а јо има могућности за јача захлађења.

Погледао сам пар друштава (само подигао кров, јер се кроз лексан види колико има пчела) и вагнуо обе стране. Имају хране и вишка, а пчеле траже проширење простора јер шетају по хранилици у којој има воска. У случају јачег уноса знају да складиште нектар у хранилицу јер восак има уобичајено изграђене ћелије.

Разлог због којег сам ово написао је што сматрам да је боље и овако него развући друштво без мере, а све са циљем да се развије или због неких других оправдања. Не треба ми претерани развој па да после избацују прехлађено легло.

Перга у оваквим условима најбоље сазрева, ако ништа друго и имаће првокласну храну за легло :).

Следећи потез је набацивање полунаставака и ово је рад искључиво са наставцима (наравно, ако неко мисли да не треба у одређено време прегледати друштво вађењем рамова, у тешкој је заблуди). Простор се проширује умерено и у складу са развојем друштва. У прво додато полумедиште се у средину убације 4  тамнија рама тако да матица и ту може прећи са леглом. Сврха овога није само због давања простора матици него да ту пређе по потреби, али се ту често види има ли ројевог нагона јер пчеле имају матичњака на доњим деловима полурама ако улазе у ројеви нагон  и лакше се види без гледања плодишта.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 09, 2021, 14:35:04
У понедељак 05 априла стављен сируп, 13 кг шећера : 10 л воде, око 17 часова. Стављено је у 16 кошница у кофицама од 3 Л и до сада су однеле:
17    1L
59    1L
80    1L
110   1L
111   1L
69    1.5L
88    1.5L
140   1.5L
20   2L
31   2L
32   2L
54   2L
70   2L
83   2L
90   2L
34   3L (све однела).

Увид вршен око 13:30 часова, данас.

Одношење сирупа не мора представљати снагу друштва јер су кошнице у једном ЛР наставку, а било је уноса полена тако да и није било места за смештај сирупа.

Стање друштва која су односила сируп током хладних дана, прати се даље.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić April 18, 2021, 15:48:05
С обзиром какво је време и какво ће бити у наредним данима треба прилично хранити друштва и при томе осмислити како да тај вештачки мед не доспева у мед за врцање, а да га буде у кошници. Потрошња хране је углавном велика и залихе меда ће нестати. Уколико багрем опстане и меди, али и уз то да буде квалитетног мешаног меда (ако изостане обилно медење багрема), није добро у пашу улазити са плодиштима без хране.

На основу количине меда у плодишту, могуће је узети више меда за врцање. Зато, користите сваку повољну прилику, храните на време и са повољним распоредом гнезда и празног саћа у кошници (односи се на настављаче). Уз храњење и нешто мало „гимнастике“ може се доћи до повољног исхода. Ако је урађено како треба, прихрана се обуставља неколико дана пре очекиваног медења.

ПС

Надам се да већ неко време и храните пчеле сирупом. Ко сматра да има и вишка хране, онда ништа – проблем решен. :)
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Veroljub Radovanović Novembar 04, 2021, 21:26:28
Poštovane kolege i koleginice,

Nov sam u svetu pčelarstva, jako mi je interesantno i naravno hteo bih da isprobam dvo društveno pčelarenje, istraživajući po netu naleteo sam na Volohovičevu metodu.

Hteo bih da pročitam više o Volohovič tehnici pčelarenja ali sve što uspevam da nađem je par šturih tekstova.

Zato bih Vas zamolio da u koliko neko ima literaturu vezanu za ovu tehniku da mi je nekako ako hoće pošalje

Unapred hvala
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Novembar 04, 2021, 22:34:35
Не знам постоји ли нека посебна литература за начин пчеларења по Волховичу. Ако се не варам, то је било објављено у Пчелару, далеке 1992-ге (или ту негде :) ).

Колико је то применљиво код нас, може бити за расправу...али и не мора. Зависи где и како пчелариш...и колико имаш искуства у пчеларењу двојним друштвима (за почетак).

Волхович се примењује у условима Сибира и није начин пчеларења са двојним друштвима него са „више друштава“. По сећању ћу написати: то је "разбијање" друштава на више ројева, а потом се спајају  почетком паше (једине паше у Сибиру и зато човек тако ради).

У нашим условима и при сушним годинама (а све их је више), ако не одселиш на пашу (или одселиш на погрешну пашу...нпр. на липу, ако она подбаци опасно) онда имаш силне невоље са џиновским друштвима па ти никаква литература не помаже ако немаш искуства за сличне ситуације...такође би било неугодно селити „џинове“ (не и немогуће, али неугодност јесте)...на папиру то све може лепо изгледати...

За почетак препоручујем овладавање једноматичним друштвима, а потом, када се то добро савлада двојним или двоматичним (подразумевам слабије искуство, како си већ написао).


ПС

Начин пчеларења по Волховичу је за неких до петнаестак друштава (и ово пишем по сећању из давнина и човек је то објаснио да је то највише што може одрадити са таквим приступом у тим условима...можда је то и највише 12 кошница, ипак је давно било када сам то читао и проучавао).

Наравно, не мислим да је то премало и сећам се да сам још као млад пчелар (пре него што сам читао о Волховичу), тврдио да бих са 12 друштава лако постигао око 200 кг по друштву (уз посао у фирми и одгој матица за тржиште, јер сам то већ радио). Само што се тада селило мало даље и мало више пута (на више паша). Постоји ту једна важна „ситница“...од самог почетака сам научен на сталну сеобу пчела и већ имао прилично искуство...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 26, 2022, 19:47:11
С обзиром да има интересовања за свођење кошнице настављаче у току зиме и у скори свим условима (може по хладном времену, али не и по јакој киши или вејавицу и јаком ветру...мада је и тада изводљиво, осим по некој кишетини) на један наставак, написаћу једну мало дужу поруку о томе.

Има ствари које сам обухватио а сигурно има нечега што сам превидео. Како ће то бити начин рада у начелу (што кажу о „обданишту“ од скупштине када доносе некакве њихове пртивзаконите одлуке, зване закони) биће и расправа о појединостима...ако некога буде занимало.

Ако се повремено чини да се некоме обраћам лично, то се односи на Јована Радуловића јер је он заинтересован. И то би био „правни основ (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2860.msg63282#msg63282)“ за моје писаније...

Као што сам у другим темама написао једна препрека оваквом приступу је у свести људи да се друштво не сме ни таћи зими јер ће да пропадне...неки кажу да ће клубе да се распусти неки да ће да се „отресе“ што ми никако није јасно, одакле такви ставови када то нису радили...или су покушали и лоше урадили. Такође, мислим да постоји страх од тога како друштво уопште може да преживи у једном наставку...при томе заборављајући кошницу ДБ.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Januar 26, 2022, 19:57:10
Кошнице настављаче могу током зиме остати у првом наставку и како је зима најтеже раздобље у животу пчела, друштва могу страдати и поред довољно (и свакако и превише) хране „изнад главе“. Тако могу страдати и најјача друштва. Разлог обично буде појава легла или нагли наилазак врло хладног времена без осунчаних дана. Пре тога, предуслов остајања клубета у првом наставку је одређена количина хране у венчићима рамова у првом наставку.

Обично пчелари не нађу легло, када врше „увиђај“ односно када погледају стање након страдања друштва па сматрају да појава легла није разлог останка клубета у првом наставку, него се позивају на некакве феромоне „задњег изашлог“ легла, што мислим да нема „везе са животом“ (не одбацујем ово у потпуности све док не увидим доказе за ту тврдњу). Пчеле које потроше сву храну у првом наставку гладују и поједу легло (неки сматрају да то пчеле „свесно“ раде јер осете наступајуће захлађење, али ја мислим да то легло поједу као последњи вид доступне хране). Изузетак је постојање поклопљеног легла које се ипак може уочити и које пчеле чувају до изнемоглости, па остане нешто легла и само тада сматрају да је легло разлог останка у првом наставку, не узимајући у обзир да је могло бити младог легла.

О подизању клубета медом сам писао раније (тачније померању клубета ка горе). Тај начин је проверен у пракси и где клубе није прешло у други наставак (медиште) који обилује храном, испоставило се да је било легла у првом наставку. Поставио сам и краћи видео снимак тог подухвата, раније на форуму.

Неки прибегавају чак и стављању погаче између првог и другог наставка, не узимајући у обзир да пчеле при јаком захлађењу и не прилазе тој погачи. И тако додата погача може представљати препреку да друштво пређе у други наставак, када се стекну услови. Ја сам, некада, то радио на бољи начин и то медом на сатоноше доњег наставка и није имало очекивани учинак.

Праћење и провера положаја клубета се не врши при појави топлих дана јер се тада пчеле размиле по кошници и многи их буде и у горњем наставку. За проверу положаја клубета се не морају раздвајати наставци. Довољно је да се при хладном времену (блиском нули) батеријском лампом види положај пчела (ако вам кажем да сам то по хладном времену и снегу од  око 30 цм радио и у пола два ноћу, можете помислити да сам луд: једноставно, нисам нахранио куце, скувам им вечеру мало се играм са њима и падне ми на памет да проверим „седмице“).

Проста замена места наставака је погрешна (по мом мишљењу и искуству) јер у доњем наставку има мало хране. Постављање само дела пунијих рамова до рамова клубета (или гнезда)није решење јер опет има превише храном сиромашнијих рамова у топлотном центру (средишту клубета). Ако се то ради, опет се ради по хладном времену и захтева премештање рамова...и уз то иде двоумљење, где и шта ставити и испадне дуготрајније од истресања пчела у медиште (које је пуно хране). Свакако да сам некада и то радио, па ми је познато...

Још један разлог зашто сам против ране замене места наставцима је одбрана кошнице. Када је гнездо ближе лету, пчеле лако бране кошницу од продора туђица или оса...па и мишева. О овоме сам писао више пута, а последњи пут о напуштању кошница од стране пчела у овој теми.

Кошница која је зазимљена у два наставка, заузима природни положај у дужем раздобљу. То је повољан положај јер је пре свега природан са леглом доле и храном изнад (пчеле увек складиште храну изнад јер следи померање ка горе током зиме). Рано свођење на само један наставак није препоручљиво јер у том наставку буде још хране и нарочито полена којим пчеле побољшавају зимски телесни састав. Колико ће то трајати, не знамо и зато се то препушта природном току. Друго, ако се склони полен који није довољно прерађен (конзервиран) склонији је кварењу.


Тако  да је ипак за свођење повољно време када већ наступа хладно време (или се мора зими). Тада је полен већ прерађен и ако буде рамова са пуно перге, лакше се чува.

Ако се друштво добро прати и ради припрема на време, добро је имати загрејане рамове који се убацују у средину медишног наставка. Ако немам, ја извадим из кошнице коју намеравам сводити на један наставак. Ако то није могуће, истреса се како се мора. И најбоље је то урадити ако су дани када пчеле могу излетати или су недавно излетале на прочисни лет. Разлог је то што ће пчеле ипак имати додатно оптерећење загревања хладног простора и тиме нешто увећану потрошњу док то не обаве.

Грешке које се чине при овоме су оклевање и чекање неких лепших дана па неки очекују температуру од бар 15⁰ С. До тада друштво може угинути „два пута“ а не једном. Код овога је битна одлучност. И ако се деси да је био дан када пчеле обаве прочисни лет (значи дан са повољном температуром) а већ сутрадан падне на око нуле, то није никаква препрека да се не уради. Нема ту чекања наредних 10-15⁰ С јер је питање када ће се то десити. Најнижа температура на којој сам спасавао такво друштво је негде око -6 до -7 ⁰ С, 2012-те године. Када сам завршио, мислим да је пала између минус 8 и 9 ⁰ С. Мислим да има на овом форуму о томе...



ПОСТУПАК СВОЂЕЊА НА ЈЕДАН НАСТАВАК - МЕДИШТЕ

Када се закључи да је клубе у првом наставку и да је очекивано да наступи хладнија зима (што се иначе увек дешава, а врло ретко настави топла зима), мора се нешто предузети. Ако се не предузме, друштво може страдати и поред обиља хране у кошници или битно ослабити (стекну се услови за прелазак у други наставак и део пчела из средишта пређе горе, али бочне улице обично страдају).

А) Прво се пчеларским ножем одлучним ударцима раздвоји доњи наставак од подњаче и то од напред и од назад. Води се рачуна и о регулатору...ти почетни ударци мало узбуде пчеле, али се не жури при даљем раду и оне се смире. Пре овога, горњи, пуни наставак може бити скинут и на доњи се постави поклона даска (или кров) да пчеле не реагују на покрете пчелара и претерано и пре времена излете.

Б) Из медишта (горњег наставка) се изваде 2 рама бочна. Због могућности некаквог рада зими гледам да из друштава уклоним један рам још у јесен, али када је прихрана завршена (ако не буде потребе да се убацује десети рам са храном током зиме, тај десети рам буде сатна основа која се додаје негде у време цветања џанарике). Потреба за вађењем ова 2 рама је могућност постојања легла и на њихово место се ставе ти рамови са леглом. Ако се деси да је зима баш блага и буде легла на 3 рама, они су без хране и за неко разумно време (потребно да то легло изађе) бар један избацујем, накнадно.

Рамови медишта се размакну у средини.

В) Када се скине поклопни материјал (поклопна даска или кров...или нешто друго, приручно и привремено коришћено) склони, мало (али мало) се надими и то углавном по површинском делу клубета...и сачека се до један минут, да се пчеле више усредсреде на грејање него да нападну пчелара. Потом се на припремљену подлогу скида плодишни наставак (значи први наставак) и на његово место спуста пун медишни наставак (мислим пунији храном, а она два извађена рама се још не враћају). На тако постављен наставак се постави некадашње плодиште које је сиромашно храном, ваде се рамови редом и истреса пчела.

За истресање се направи простора тако што се прво ваде бочни рамови јер ту нема пчела. Потом се преостали рамови размакну тако да је средиште слободно за истресање пчела. С обзиром да је хладно, део пчела је завучен у ћелије па је потребно пар пута треснути рам, али се пре другог трзаја сачека неколико секунди, рам мирује и тада ове поизлазе из ћелија...и лако се истресу.

Истресање се не врши као лети, са висине него је рам који се истреса увек унутра и једна од бочних летвица при истресању клиза уз зид наставка (она где је мање пчела да су не притисну неке пчеле или матица). Ако би истресли као лети, пчеле би попадале по тлу и требало би много времена да се покупе. Зато се прави празан простор у средини размицањем рамова, да има простора за рам који се истреса и пази се да се не направи паничан и непажљив покрет и зарије у саће неких блиских рамова (може се десити да се тако убије матица по Марфијевим правилима комад намазаног хлеба увек падне на џем :) ).

Не користити четку при раду (и ако се користи то треба радити пажљиво и не „млати се около“ са четком јер ти покрети могу покренути неке пчеле са рамова да нападају и да део њих падне не тло и страда).

Када сам навео да је пожељно имати један рам мање у кошници (или 2 рама), при истресању не треба правити празнину до зида. Пчеле имају навику да се групишу у празном простору и то може урадити део пчела и онда би следило навођење пчела да се одатле склоне и крену ка средишту. Ако би до тога дошло, најбоље је да се пчеле одвајају од зида и усмеравају силиконском лопатицом, које се користи у кухињи. Четком никако, јер се пчеле хватају за њу. Зато имамо празан простор у средини који омогућава пчелама да се ту окупљају.

Г) И онда долазимо до сређивања простора. У средишњу празнину се убацује један рам за који је најбоље да има у доњем делу лежиште за клубе (што значи и јак венац) или рамови на којима има легла (ако има таквих рамова, они се спуштају доле, како се на њих наилази, ако је могуће). Рам са медом који се убацује би требало да је загрејан...боље је, али ако нема могућности ставља се и хладан. Ту се углавном групишу пчеле као у браду и кроз ту скупину се лагано спуста рам. удаљени рамови се лагано приближавају углавном групно и не до потпуног додиривања бочних летвица суседних рамова. мали размак није штетан, а избегава се притискање пчела или матице. И наравно, гледа се да опет буде 1 рам мање у кошници од укупног броја.



Ако би се вршила нека процена у овом „милитантном“ подухвату :), како сам га у шали назвао, треба знати да увек постоје прихватљиви губици. То би био губитак матице при оваквом раду (којег досада нисмо имали). Свакако да би неприхватљив губитак био да друштво при обиљу хране у кошници страда...


Будите спремни на то да ће пчеле да вас мало „унереде“... :)

И на крају, већи је посао ово прочитати него да се све то уради :)...а ја сам писао мало опширније да укажем на неке појединости које су битне.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Рајко Борић Mart 07, 2022, 21:52:22
Неки прибегавају чак и стављању погаче између првог и другог наставка, не узимајући у обзир да пчеле при јаком захлађењу и не прилазе тој погачи. И тако додата погача може представљати препреку да друштво пређе у други наставак, када се стекну услови. Ја сам, некада, то радио на бољи начин и то медом на сатоноше доњег наставка и није имало очекивани учинак.
Ово сам и ја пробао пар пута са ЛР: исечем траке тврђе погаче и слажем их на доње сатоноше тако да попуне "смртни простор". Радљиво али вероватно непотребно.

Све друго у Шошићевом овом и другим упутствима вреди.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2022, 18:28:51
Рајко кажем да сам стављао кристалисан мед али то није дугорочна сигурност. Ако је друштво „заглавило“ у првом наставку и време је већ показало да је то опасно по живот друштва и ако морам да је отварам да „нешто“ ставим на сатоноше, ја сматрам да је боље да рамове са леглом подигнем у други наставак (који је обично пун хране). Питање је да ли ће пчеле моћи при условима постојања легла и јаког захлађења са ветром да се приближе некаквој „тврђој погачи“...шећеруши...

Не отклања се тако никаква смртни простор, ако постоји легло.

Кажем избор је да друштво има могућност да преживи (уз то да добију малу кијавицу :) ) или да страда...по мени, избор је један и јасан. Чак и у изузетним условима то урадим и ако су рамови са медом ледени (ако не могу да пре тога угрејем рамове који би били блиски клубету).

Али ја ипак сматрам да је боље те рамове загрејати (што није велики проблем ако је пчелињак близу...а изводљиво је и ако је удаљен).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Februar 01, 2023, 16:48:10
Sada napolju mislim da nema više od 10 stepeni, duva i zapadni vetar. 2 kosnice koju su u decembru pokrenule leglo I gde sam stavio pogače donose sada polen...  Treća miruje, ne izlazi uopste. Vidim najavljuju minus sledeće nedelje


Да не бих затрпавао тему Временска ситуација, овде ћу написати зашто мислим да је крајње време да се плодиште окрене за 180⁰, а што сам тамо споменуо. Наравно под условом да је познато да на рамовима у задњем делу постоји више меда, односно јачи медни „ћошак“ (пчеле се обично зазиме у предњем делу и троше венац изнад - храна иза остаје).

На скици се види облик клубета (углавном кружни облик лопте - сфере), којем пчеле теже јер је однос пречника, запремине и површине лопте најповољнији. Појавом легла се и даље задржава кружни лоптасти облик (колико је могуће) а при захлађењима и нарочито са ветром, клубе постаје елипсастог облика – пчеле теже да телима зауставе продор хладног ваздуха.

Према скици (а вероватно и према стварном стању у кошници) може се видети потпуно одвајање од залиха меда које су иза и на које се клубе „наслања“. Када се, међутим, плодиште окрене за 180, додир за преосталим залихама хране који је био на задњем делу рама, тада је извеснији.

Додир са храном у задњем делу рама је могућ ако је захлађење слабије и нема ветра...али ако то није (дуже траје) пчеле потроше мале залихе које постоје у пределу гнезда и страдају.


ПС

Да не помислите да сам ја „генија за вожњу“ ово су познате ствари и сличне скице су објављене у неком од „Пчелара“ пре неких 30 година (па и мало више). У обимном тексту је Лебедев (ако се не варам) описивао понашање зимског клубета (ја само додајем да је гнездо ако се појави легло а није више клубе – разлика је огромна...и може бити пресудна по опстанак друштва).

Искрено, морао сам на „интернетима“ да се уверим да је Лебедев...да не напишем Герасимов :)...овај други се бави другачијом науком :)...не замерите, ја сам у „фази“ заборављања.

И ако сам ово већ раније писао и објашњавао, не замерите...немам воље ни снаге да претражујем а налазим се у „фази“ заборављања :) .
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Vojo Brstina Februar 01, 2023, 23:18:14
Да, да, мало сутра заборављаш, све држиш у малом прсту.  :D

Имао сам пре око 25 година одвајање клубета од меда, не остављају легло и поред пуних крајњих рамова меда са обе стране и још меда на истим рамовима позади на северној страни оне отишле на предњу топлију јужну страну и ту су остале у 5-6-7 кошница. Можда да сам их окренуо за 180 степени да не би умрле. Давно је било али се памти док је човек жив.

Поздрав драгим пријатељима... 
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dušan Tanaskovic Mart 07, 2023, 12:07:03
Pozdrav zaljubljenicima u pčele i njih svet  :). Posmatram ovih dana ove moje 3 košnice. Dzanarika i kajsija su krenule da cvetaju, dren završava, cvetaju maslačak, mrtva kopriva i razno cveće. Košnica koja je zimus mirovanja i nije pokrenula leglo do skoro sada aktivno radi, izleti i ulazi u košnicu su brzi. Takodje i košnica u sredini koja je još u decembru pokrenula leglo i koja je tokom decembra, januara i februara donela mnogo polena, takodje aktivno radi i sad. Međutim, treća košnica koja je isto pokrenula lego u decembru ali u manjoj meri i koja je cele zime donosila polen ali dosta manje od ove druge, sada ima nikakvu aktivnost. Jednostavno na letu su prisutne 5-6 pcele koje se muvaju tu ali nema nikakvog izleta po polen i nektar. Bas sam je posmatrao zadnja 4 dana i nema uopšte izleta pčela. Polete tu malo oko leta i to je to. Da nije neki problem sa maticom ili neka bolest. Planiram da sutra pregledam tu zajednicu.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Rakovac Goran Mart 07, 2023, 12:21:23



Свашта је ту могло да се деси ? Но , нема рационалног одговора док се кошница не отвори и утврди право стање.

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dušan Tanaskovic Mart 07, 2023, 13:16:04
Treba li na nešto posebno da obratim pažnju?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 07, 2023, 15:30:37
Душане тешко је свима да нешто кажу ако се не види бар део стварног стања. Направите неколико фотографија и поставите на форум. Свакако, прве фотографије су поглед на опште стање а то значи, фотографија чим се подигне поклопна даска.

И како Горан каже, док се не погледа шта је у кошници, нема ништа од закључака. Мада ту не очекујем „нешто“ јер друштво које слабо ради може бити у јадном стању. Ту за наш закључак може бити од утицаја и доба дана када сте пратили рад...али ако је то у добу дана када је очигледно да пчеле могу радити, онда је врло могуће да је то друштво у лошем стању (нпр. може бити и друштво које има прилично легла и због тога креће касније да ради, а релативно кратко сте посматрали).


ПС

Прво на шта треба да обратите пању је то опште стање које сам напоменуо (количина пчела, звук и мирис друштва и слично). Јак узбуђујући и непрекидни звук је одлика друштва без матице.

Следеће би било количина хране доступна гнезду (има ли хране на рамовима са леглом и колико). Не треба заборавити да је још прва декада марта и може бити свакаквог времена. Већ смо у добу када пчеле могу са бокова премештати храну, али ђаво не спава – ко зна колико може захладити и колико би то захлађење било јако.

Ако знате стање хране у непосредној близину гнезда, знаћете и да ли треба друштву помоћи ако се то покаже неопходним. А то значи да погледате и убележите све што је битно (приближан број улица које запоседају, стање и распоред хране, количина легла итд).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dušan Tanaskovic Mart 07, 2023, 16:00:27
Hvala na odgovoru. Posmatrana je od subote do danas u periodu od 10h do 16h, nekoliko puta dnevno u tom razmaku po par minuta. Sutra cu izvršiti pregled sve 3, da vidim stanje i uporedim. Probaću i da napravim slike ako bude hteo ko da mi pomogne od ukućana, ili ću se sam snaći. Nemam ja tu rutinu pa mi slikanje dodje nekako opterećujuće, ali potrudiću se.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 07, 2023, 16:15:11
Добро ако је тако (мислим није баш добро ако пчеле из те кошнице не раде него на време посматрања). Друго, немојте само посматрати споља. С времена на време се понешто погледа. Не треба у томе претерати али се повремено погледа стање друштава.


ПС

Предложио бих вам да отворите вашу тему у поглављу Predstavite vaš pčelinjak (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?board=60.0)  али да је не претварате у „сваштару“ него да се разматра ваш пчелињак тако се лакше прати и лакше ће неко моћи да вам помогне уместо да претражује друга поглавља где сте писали о стању о својим друштвима.

За остало што се тиче општег пчеларства, постоје и одговарајуће теме.

Наравно, немојте да „промашите“ :) па да се о вашем пчелињаку расправља у теми Представљање нових чланова. Тема нечијег представљања (по упутству администратора) би требало да „траје“ по сваком појединцу 5 дана...али постоји кршење тог правила па се и ту праве „сваштаре“. Али, добро, не уређујем ја форум па је тако како је :).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dušan Tanaskovic Mart 08, 2023, 15:07:46
Hvala na preporuci, uradiću to svakako. Trenutno istražujem forum još uvek, čitam, trebaće mi malo vremena dok ne upoznam forum...
Elem, pogledao sam danas 3 drustvanca koje imam. Jedno je na 4 ulice pcela, 2 rama legla i ima oko 5-6 kila hrane. Drugo je na 4 ulice pcela, 3 rama legla i sa veoma malo hrane, ono je i skoro pojelo pogaču od 1kg dodatu 15.januara. Oba ta drustva aktivno donose polen. 
Treće društvo, koje sam primetio da je slabo aktivno prethodnih dana ima pcela za 2 ulice, leglo nisam uspeo da vidim, a ima 3 puna rama meda koji nije poklopljen. Tu košnicu sam gledao za Božić i tada je bilo pčela na 4-5 ulica i zatvorenog legla na jednom ramu.... Šta se u međuvremenu desilo, razmišljam da nisam ja tada maticu ubio greškom. Nisam ništa uspeo da slikam jer sam nosio rukavice. Ostavio sam sve kako je i bilo pa da razmislim kako dalje, da li da ih spajam sa ove druge 2 ili ne.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2023, 16:51:44
Не може се то спајати са друге две него можда са једном од оне две (ако уопште вреди спајати) што зависи од положаја те кошнице у односу на остале. Али прво треба утврдити има ли матицу. Да ли су пчеле узнемирене и да ли брује (ако су одгајиле матицу која се не може током зиме спарити, узнемиреност и брујање су слабије изражени па се мора тражити матица).

Ако гласно и сложно брује ту нема матице. Други показатељ би биле младе чауре матичњак на рамовима (не чауре излежене матице са коконом него само воштане „основе“ – звончићи).

Разлог утврђивања присуства матице је да пчеле не би убиле матицу друштва којем се ове пчеле придодају. Друштво које има младу неспарену матицу која је одгајена током зиме не би требало да је ратоборно и да прогони матицу друштва којем се те пчеле придодају (по мојим искуствима јер већ имају јаку потребу за леглом), али ипак треба проверити.

Колике су те две улице? Дугачке улице дуж рама (што чисто сумњам јер би такве дуже улице биле могуће само ако је више легла на раму ) или су много мање. Мени се чини да су то две уличице или што би се рекло шака пчела. Ако сам у праву само повадите рамове и по топлом времену истресите пчеле на пар метара испред кошница па нека улазе где хоће. Храну додати оном друштву које је нема.

Пчеле са рамова отресајте пчеларском четком и не тресите рам (кажете да је мед добрим делом неоклопљен и он има вишка воде па могу свуда лети капљице тог разређеног меда...а то вам баш и не треба :) ).

Остале рамове склоните у затворену просторију ако има меда на њима да их не нападају пчеле  и тако да не може ући миш (немојте само да их заборавите па да мољац уради своје када крену топли дани).

Наравно узмите у обзир да пишем „напамет“ јер слика нема и да пишем како бих ја урадио...на основу познатих (непознатих...јер нема слика :) ) података.




ПС

Основна грешка је ако нисте гледали та друштва током зиме (нарочито ове благе зиме). Када кажем „гледали“ не мислим да се „рије“ по кошници на сваких пар дана (како многи мисле када кажем да се и зими гледају друштва) него се одигне поклопна даска и погледа стање друштва (а ради се и зими око друштава ако се мора...па и по снегу).

Матица је могла престати да носи због пуно разлога а да ли су одгајиле младу може се закључити по постојању матичњака са коконом (значи, цео потпуни матичњак који је наравно отворен). Могла вам је испасти са рама када сте прегледали или да је притиснете испупчењем меда на рамовима или комадима воска на раму који штрче.

Други начин праћења је утврђивање присуства матице куцкањем по кошници и ослушкивањем звука (ако сте можда убили матицу или је спала са рама, када сте прегледали) то би вам било јасно и могло је нешто да се уради.

Корист  спајања на време је вишеструка за преостала друштва јер би се пчела из безматка искористила код њих...овако је пропала а оне су слабије него што би биле да сте им придружили пчелу из безматка (пчеле којих је тада било прилично, како кажете)...и храну, наравно.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2023, 16:52:45
По питању преосталих кошница и уопште око ваших кошница...

Имате ли поклопну даске  или можда онај „недоврш збег“ (како га ја називам). То је збег: пола хранилица и пола мрежа па то почетници држе тако а легло се развија. Онда ни преко потребне топлоте леглу ни влаге коју пчеле користе...него иде у новине које трпају (не знам са којом намером) или у збег да се гаје плесни.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dušan Tanaskovic Mart 08, 2023, 18:53:59
Hvala na volji da mi pomognete. Na kosnicama su najlon, stiropor pa krov. Pcela je bilo rastrkano u 4 ulice ali je moja procena bila da ih realno ima za 2 ulice. Nisam video maticnjak niti zvoncice. Pčele su svo vreme lepezale krilima. Maticu nisam uspeo da nadjem. Verovatno ću da poslušam savet i istresem ih ispred ove druge 2.
Greške se plaćaju, nekad i ne može bez njih, sad polako postajem svestan gde sam grešio prošle godine. Bez muke nema nauke.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2023, 19:48:00
Чим јако и трајно зује и лепезају крилима, нема ту матице.

Зато кажем да је слика потребна. 4 раштркане улице није баш шака пчела и онда не треба истресати (ако вас занима зашто, написаћу).

Ја бих одредио 2 најпунија рама са храном и оно остају у тој кошници која нема матицу. Сву пчелу очеткаш са рамова у кошницу. Значи, она ће остати са само 2 пуна рама хране и свом пчелом која ће се окупити око тих рамова.

Те све пчеле са оба рама са храном бих додао оној која има мало хране. Код ње се одреде три рама који су најпразнији и изваде из кошнице.


ПРВО припремити кошницу којој се додају 2 рама и пчеле (ја бих то додао оној са 3 рама легла и мањком хране). Изваде се три рама са најмање хране (видети скицу). Скупа остаје легло и два рама до њега са поленом. Ваде се 3 рама ради лакшег рада и убацивања оних који се додају.

ДРУГО припремити кошницу која се укида и остају само два рама са храном и пчлама које ће се окупити око њих.

Ако све припремите нпр. око 13 часова припајање оних пчела на рамовима се врши око 16 – 16 и 30 (то је мали посао и брзо се уради). Рамови се изваде један по један и са пчелом ставе на припремљена места (требало би да се за то време сва пчела окупи око њих).

Када завршите, примакните све рамове у целину (пажљиво) и с обзиром да ће један недостајати рамови треба да су лепо постављени а не са неким великим размаком (јер ће касније пчеле градити задебљано саће и то прави проблем).

Ово се ради по обрасцу и објашњењу у низу порука, почевши од ове поруке (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg11067#msg11067).





ПС

Посао је врло једноставан иначе.

Спајати пчеле преко неких новина и осталог не препоручујем, а у вашем случају би захтевало додатни (и беспотребни) рад. Спајање и истресање (нарочито истресање страних пчела у кошницу) не препоручујем јер придодате пчеле јуре ка матици и долази до покоља пчела (не јуре да је убију него да јој се придруже).


Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2023, 20:14:10

Hvala na volji da mi pomognete. Na kosnicama su najlon, stiropor pa krov.


Тај начин стиропора испод крова ми се не свиђа никако. О томе сам већ писао (има негде на форуму) и мислим да се тако губи добијање топлоте од сунца. Пчеле користе све те „ситнице“ из природе за свој бољитак. Топлота од сунца им помаже да се лакше одржи температура и искористе време за излет и унос полена, раније (али и повољније).

Стиропор треба користити лети (ако га неко користи) јер помаже да се кошница не прегреје по јаким врућинама.

Ево слике друштва које је у врло неповољној „утопљавајућој ситуацији“ :). Има само најлон који је сада већ лоше решење јер има легла и преко тога иде само кров јер је најлон кратак (овде се лепо види поука из изреке: незгодан као кратко ћебе :) :) ). На сликама се види да није пропала – напротив, рекао бих да је „моћна“ и то се види када се пажљивије погледа количина пчела испод најлона на сликама предњег и задњег дела

Кажем сада би требала да добије поклопну даску без отвора или бар најлон који потпуно прекрива кошницу.


ПС


Наравно, слажем се да свако ради по својој вољи и како мисли да је добро.

Онај увећани део слике је пчела који сам јурио са монитора компјутера јер је Биља тог дана радила нешто на пчелињаку и унела пар пчела у кућу. И док сам прегледао слику приметим ову пчелу и почнем да машем руком пред монитором да је отерам :) :D...после сам се смејао сам себи...и што је најгоре, нисам одустајао да је терам минут-два :) :) док сам био сконцентрисан на „проучавање“ количине пчела испод замагљеног најлона.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dušan Tanaskovic Mart 08, 2023, 20:54:09
Hvala puno na korisnim savetima. Sad vidim najavljuju kišu narednih dana. Da li da spajanje izvršim i ako bude kiša ili da sačekam dan kada pcele budu išle na pašu, to bi trebalo da budu nedelja ili ponedeljak ako je verovati prognozi?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 08, 2023, 21:12:06
Е то о киши не могу рећи ништа ал'да ваља :). Киша може бити јака или „килава“ па онда може да се ради.

Додао бих једну ситницу (мислим да сам то наводио у оној теми о спајању) да прилико убацивања она два рама на припремљена упражњена места треба држати кошницу којој се додају отклопљеном. Мало ће да се скупи и напрегне да одржи топлоту али није опасно јер није толико зима.

Разлог је потпунија безбедност спајања када у друштву преовладава феромон очувања легла који потискује феромон одбране. Тако домаће пчеле радо прихвате оне додате. Што значи да се све ради без грча и без журбе.

Наравно, не треба кошница са леглом да буде откривена неразумно време.

А зашто не урадите то сутра ако не буде јака киша? (ако нешто пишем за неки одређни дан, имајте на уму да ја појма немам који дан и морам да проверавам  :) па је могуће да погрешим у том смислу). Кажем то није велики посао па бар ону без матице сведите на та два рама и извадите рамове из оне „домаће“ и скупите рамове у целину...а придруживање када се стекну услови (а могу бити повољни још исто поподне). Лако је одмаћи бочне рамове и убацити два рама...


ПС

Надам се да је све јасно па ипак да поновим: у моменту додавања се отклопи „домаћа“ кошница (она којој се придодају пчеле) и онда се из друге пребацује први рам са пчелама и одмах приближи раму домаће кошнице, на свом месту. Онда се додаје други и потом обједине сви рамови у целину.

Тако успостављено друштво остављате на 8 рамова и ако вас занима написаћу зашто мислим да тако треба.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: dusan lazic Mart 08, 2023, 22:52:15
Šole, imaš pivo...! :D
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dušan Tanaskovic Mart 08, 2023, 23:21:45
Naravno da me zanima zašto na 8 ramova ostaviti.
U ovoj bez matice imam 3 puna rama meda, a u ovoj osnovnoj 2 prazna koja su za izbacivanje, jedan je iskrivljen puno a na drugom je loše saće. Pa se mislim da umesto ta 2 ubacim 3 rama sa medom i pčelama. U tom slučaju bi bilo ukupno 9 ramova u 1 LR nastavku.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 09, 2023, 00:17:18
Свакако да се слажем да убаците јо један вишка са храном (вишка је условно речено јер тој јадној без хране није вишак  :) ).

Али тај трећи ипак додајте без пчела (када се заврши онако како сам рекао, онда се овај рам само убаци).

Мислио сам да буде неко време на 8 рамова због прихране, јер је танка са храном. Прихрана се не би вршила кроз хранилицу него се лепо наспе сируп у рам (баш се лепо „накрца“ рам сирупом). За то је потребно мало стрпљења и „организације“ јер се сипа џезвом (оном старинском са лепим „кљуном“). Тако се избегава дављење пчела у хранилици и отежана прихрана по нешто свежијем времену (када после подне ипак лепо освежи а пчеле морају у хранилицу). Ако вас занима и о томе можемо прозборити коју  :) (мада има у једној теми и то)...јер има ситница које би вам користиле, ако се одлучите да тако додајете храну (док је још друштво недорасло да може и кроз хранилицу да се прихрањује).

Ако има 9 рамова онда се тај са сирупом угурава мало теже...ипак је лакше када их је 8 – само се „бућне“ рам доле и...ћао  :).

Али убаците и тај трећи да храном...вероватно ће је распоредити око легла па да може да се извади.



ПС

Поштујем то што тежите да се ослободите лоших рамова. Они су увек „отежавајућа околност“  :). Толико сметају да човек полуди  :).

Лоше саће не треба држати у кошници (осим ако се мора и да буде до зидова).

На сликама је кошница наше Тање и види се снага у фебруару (сликано по топлом сунчаном дану) и једна од пре неки дан али са пуна 2 рама легла и обиљем хране.

Рам на слици је замењен 22 јануара јер је у средишту а празан...а не знамо каква зима наступа даље. Овакве радње се раде у свако доба  (и у сред зиме, свакако) ако је ослобођен простор за то. Садашње стање говори да јој још не требају бочни рамови...када затреба, бира се да ли убацити сатне основе или изграђене рамове...а ако би се десило лоше време и пуни рамови хране (које Тања има).

Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Zoran Vučković Mart 09, 2023, 08:31:00

Увек је лепо и корисно читати све оно што пише Драган Шошић и из његовог писања се много може научити. За овај форум је права благодет то што Драган дели своје знање са свима нама.
Од свег срца желим да му Бог подари здравље па да може још дуго, дуго да на дарује своје знање.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Mart 10, 2023, 19:32:57
....
Рам на слици је замењен 22 јануара јер је у средишту а празан...а не знамо каква зима наступа даље.
...


Овде у овој поруци (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg64078#msg64078) сам направио грешку. Празан рам је извађен 22. фебруара како у наслову слике и пише. Није нешто судбоносно али делује без везе :)...па да исправим грешку...


ПС

22. јануар ми је био на уму у вези са овом кошницом јер је тада сликано стање клубета по ниској температури (види се и снег око кошница)...добро  :), јануар ми је био на уму због још неких зимских радова које Тања радила у јануару...





Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 13, 2023, 19:38:48
U sličnoj situaciji su i moje košnice kao što ste opisali Vaš savet, od preko pedeset košnica koje su na paši uljane repice polovina ima dva puna nastavka meda a druga polovina po jedan nastavak,repica je dala koliko je vreme dozvolilo. Nisam hteo vrcati med zbog zahladjenja a na mojoj lokaciji bagrem kasni i tek je oko 2 cm. Mislim da sam ispravno postupio. Ako imate neki savet..Hvala unapred
Košnica je RV.sa matičnom rešetkom plodiste jedan i mediste dva nastavka RV.matica mlada saće pola pola nisu u rojevima nagonu pregledane su 10.05. I svakoj je dodato u plodiste po 3 SO. Legla polovina imaju 13 i vise ramova ostale 10-13 ramova legla u svim stadijumima spremne za bagrem koji bi tek krajem iduće nedjelje trebao da se otvori na mojoj lokaciji! I zanimljivo danas na kišnom i oblačnom danu vaga pokaz 0.50 kg plus. Ako ima svet još jednom hvala unapred.

Не бих да о овоме пишемо у теми у којој се прати стање багрема...

Направио сам приближну скицу стања у вашим друштвима (наглашавам - приближну).

По стању, како сте описали све је добро осим што кажете да сте ставили 3 сатне основе (СО) у плодиште. Не мора то бити онако како сам ја претпоставио (да су на тим местима), али ја никада не бих у ово доба ставио 3 СО у плодиште (ако вас занима, написаћу и зашто не бих). Чак и да пчеле припреме младо саће за легло и матица залеже, опет то није велики плус (можда јесте у краткорочном смислу, али у дугорочном није).

Сада ме занима у чему је проблем? Кажете да до багрема има још времена. До тада ће мед од репице бити зрео и може да се изврца. Да ли се можда бринете шта са медом који неће бити поклопљен?

Питам какав савет и за које доба? За садашње стање (које је добро) или за припрему за багрем?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Milomir Jelic Maj 13, 2023, 22:47:11
Stanje je kao što ste prikazali na slici i sa vise meda od vašeg prikaza,ali u plodistu su SO. Na broju 3,6,8 što se tiče problema pitao sam dali sam trebao vrcati ili je dobro sto sam ostavio zbog zahladhenja za iducu nedelju.? A zbog čega ne tri? Hvala!
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Maj 14, 2023, 16:12:19
Што се тиче меда, наравно да је боље што нисте врацали и због лошег времена и зато што није све зрео мед. С обзиром на укупне услове то је неоспорно....али ће мед морати да се склања чим буде зрео. Пчеле морате држати у радном расположењу – са крцатом кошницом то свакако нису.

Сатне основе у плодишту нису најбоље решење зато што је то „хладно саће“ и пчеле га првом приликом избегавају, па то може бити дуготрајније избегавање. При томе га пуне поленом и друштво излази из радног расположења и иде ка ројењу (мање легла које их подстиче на рад). Нарочито је проблема када изнад матичне решетке има легла на старијем саћу које се излеже. Много је јачи феромонски подстицај који долази са тог саћа и то доприноси да још више запусте младо саће у плодишту.

Уз то, нису увек повољи услови да младо саће редовно (и уредно) залежу.

Али ако вама доноси успех у раду...онда радите тако.

Када сам у ЛР стављао по две СО, и навео пчеле да залегу те рамове, првом приликом сам их померао као рамове до зида.


ПС

Ми на нашем пчелињаку користимо тај однос пчела према младом саћу и у раду да ЛР + све остало полумедишта (како ја кажем „мала даданка“), успевамо да користимо бежалицу иако се не користи МР и да смањимо рад на најмању могућу меру. Али убачене СО у плодиште морају да се помере на обод плодишта да не сужавају простор за легло.

Да, да не заборавим...ви сте ставили СО на логичније место него што сам ја то на скици представио :) (скица је „на брзака“ рађена па је уследио тај превид). Али то не значи да их ја не бих померао када то саће буде залежено...један рам са младим саћем би могао и да остане у плодишту, али мислим да је три много. Наравно, као што рекох, ако то вама доноси успех у раду моје мишљење је ту небитно.
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 21, 2023, 17:29:36
Ово сам пребацио одавде у ову тему јер спада у некакву технику пчеларења јер сам то успешни примњивао (слабо ће неко да касније прегледа тему сунцокрет 2023)....колико је успешно при пчеларењу са контејнером, не знам јер нисам радио.

Gledao sam ovu "Boja meda".(dali sam uspeo da postavim?) To me je ponukalo...
Đorđe Mrkšić je inače uzoran pčelar ali ovde se ne bih složio sa njim...
Zato sam te prozvao  :)  da malo demistifikujemo...

Свако има своје мишљење и можда је човек у праву...а можда и није. Али, како се много тога ради по „аутометизму“ и када има лепог уноса (и уз то, пчелар уради свој део посла), не буде брада па се сматра да је то зато што је отворено (пре)много вентилационих отвора.

Врло дуги низ година сам радио без склањања регулатора лета и успех је зависио само од јачине  паше (количине и дневне сталности излученог нектара)...и наравно, стања друштва да то користи.

Да не говорим о томе да се подижу и кровови кошница у смислу вентилације и одстрањивања вишка воде из нектара. Моје мишљење је да пчеле то треба да ураде у не баш кратком року и сматрам да при томе и мед буде боље прерађен (наука би требала да каже да ли при одстрањивању воде има премештања нектара и тиме узимања нектара у медну вољку и могућег бољег обогаћивања будућег меда, ензимима и осталим потребним материјама).

Ако се гледа само уклањање воде, није циљ да мед смо има потребну влажност него и да буде више обогаћен материјама које му пчеле додају.

Пчеле се неће хватати у браду док има паше и места у кошници да сместе расположиви нектар (у току дана...предвече хоће и поствљао сам слике како то игледа дању при температури од 37⁰ С а како увече). При томе се у обзир не узма постојећи простор (који се може проширити), него простор који одговара пчелама и које су вољне, односно способне да користе. (Као што сам одавно рекао, јако друштво је свако друштво које без проблема влада простором...наравно, сада додајем: и ту постоје неки услови изгледа унутрашњости кошнице али и услова у природи да се то испољи – на пчелару је да то препозна).

За сада толико и кога занима још нешто, можемо поразговарати о томе.



Мислим да сам и на овом форуму спомињао да су ми друштва остајала са малим летом док су још били ројчићи и тако је остало до краја сунцокрета и напуниле су сав расположиви простор до последње ћелије. А и подњаче ми нису биле нешто дубоке, него само 10 мм од доњих летвица...и углавном, цео пчелињак са врло плитком подњачама (исто 10 мм до доњих летвица), које сам користио силом прилика.


p.s.
Ako te ne mrzi...: Kako si rešavao bradu prilikom selidbe?


Четкање брада пре сеобе..само то није просто четкње него има међурадње и процену времена када то почети. Али је четкање брада главни поступак. Дуле, за контејнер не знам како би то било решено (а убеђен сам да би било слично) јер контејнер не користим.

Написаћу како сам то радио...а има и неких слика на форуму, које сам постављао и мислим да је то из 2018-те и виде се браде. Такав пчелињак је требало „спаковати“ како ваља...

Негде око 18 сати (6 после подне) кренем да пумпицом мало квасим пчеле на лету које већ имају браду (треба знати да то није само последица врућине него је то крај паше и брзо пчеле стају са радом и део свако иде у браду).

Кровове у то доба одижем када кренем да орошава лета да се већ свежији ваздух креће кроз кошницу (ако је то могуће и док сам селио појединачне кошнице...на палетама то није могуће јер се шипка поставља већ преко свих 5 кошница на постољу и већ је све дотегнуто).

Орошавање пумпицом је слабо, само да осете неку „промену времена“ и не сме брада пуно да се кваси јер мокра брада после четкања падне на тло и теже и спорије се подижу пчеле са тла...чак супротно, мокре пчеле се окупљају у“грудве“ по тлу, па их пчелар гази док се креће испред лета. Следећа неугодност може бити касније узлетање тих пчела које не могу ући у кошнице ако се већ затворе лета.

Око 19 сати (време се посматра условно и зависи од врућине датог дана) почињем да четкам браде. Повремно опет мало оросим лето и пчеле које су ван кошнице. Четкање се понавља док се брада потпуно не изгуби (док све не поулазе).

Иначе већ око 19 сати се може запазити да су и најврелији кровови (кровови од поцинкованог лима) већ прилично хладни.

Да би се ово успешније урадило, подњаче мрежасте морају имати  увучену увлаку иначе, браде се повлачи испод мреже и утовар је онда „пакао“.

Ако бих ово објашњавао у смислу понашања пчела, расуђујем да пчеле у бради слабије добијају феромонски налог (или не допире до њих уопште) да се повуку у кошницу иако кошница више није угрожена врелином па се дешава и када наиђе захлађење да остане на лету повелика брада иако је ветар, киша и пад температуре.


ПС

Наведене 2005-те године, пчелињак је био на незгодном месту. Иза пчелињак је били неколико метара високих џанарика и црног трна и на самом пчелињаку је била велика спарина...пре бих рекао ненормална спарина. А када сам при утовару био на камиону, неки ветрић је неугодно расхлађивао па сам имао проблем јер су ми синуси осетљиви и скроз сам мокар од зноја и почела је већ да ме боли глава...а када сиђем доле, не може се дисати од спарине.

Као што сам написао, пчеле су „обгрлиле“ кочнице до крова (било их је и на бочним страницама) и при тој спарини сам успео да их све сатерам у кошнице и то је могло једино четкањем (уз остале правилно изведене пропратне радње).
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: dusan lazic Jul 21, 2023, 18:12:54
Šole izvini, nije mi jasan pojam "četkanje". (nemoj da mi se smeješ)  :)
Kako to izvodiš?
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: Dragan Šošić Jul 21, 2023, 20:05:00
Извини Дуле, али ипак сам се насмејао :) (не подругљиво, свакако). Јеси ли некада четком скидао пчеле са рама који иде на врцање? На исти начин се пчеларском четком скидају пчеле у бради.

Изводим тако да не слећу на мене – идем уназад испред реда кошница и очеткам их да узлете (зато се и на квасе водом превише јер би попадале у траву у великим групама).

Наравно, то не успева увек из прве јер опет буде некаква брада али знатно мања па поновим поступак, док, практично, све не поулазе. Када дође до затварања лета онда се мало млазом из пумпице потерају да уђу и ако треба врло мало димилицом (никако се не претерује са димом јер онда опет излазе на лето да проветре кошницу). Али ипак само пумпицом са водом их лако потерам са лета да уђу у кошницу.

ПС

Четка, наравно права пчеларска а не за одећу...јер било је и тога: купила моја Биља на сајму четке а оне пре могу да послуже као отклапач меда. Неко купио од Кинеза повољно, четке и уваљивао пчеларима. То су биле четке за одећу (врло круте длаке)...

Друго, ако се некоме чини да је поступак сложен и дуго траје, много је сложеније гурати пчеле из браде када крене сумрак и отпочне се за затварањем лета...ово радим, онако уз разговор  и док чекамо време утовара...
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: dusan lazic Jul 21, 2023, 20:25:12
Sve sam tako predpostavio ali nisam smeo da kažem...da me neko nebi z..... ;D
Naslov: Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
Poruka od: dusan lazic Jul 21, 2023, 20:26:29
Jedino što ja (umesto vode) radim "Nozevoj".
Pozdrav Vojo!  :)