Autor Tema: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada  (Pročitano 234191 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #30 poslato: Februar 23, 2012, 18:19:34 »
Hvala, drago mi je da su prve kritike povoljne :D. Relativno skoro sam počeo da koristim ovaj program i imao sam malo problema da osmislim kako to da prikažem.

Nadam se da je dobro što sam prazno saće prikazao kao providno (da bi se bolje videla forma klubeta).

Hteo bih da podsetim na nešto što je poznato, ali treba imati uvek na umu.  Uvek treba praviti  :D između klubeta i gnezda. Kada je reč o gnezdu, to označava prisustvo legla. Tada je manja mogućnost pomeranja pčela za hranom. Klube se pri prvom blažem otopljnju može i celo prebaciti u deo košnice gde ima više hrane (levo ili desno u nastavku).

Da se ne shvati pogrešno, kao podcenjivanje kolega, ali o ovome treba uvek voditi računa. Takođe, smatram da nije suvišno ovo podsećanje, jer naslov ovog poglavlja je Pitajte pčelari početnici, tako da o tome vodim računa.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #31 poslato: Mart 05, 2012, 09:05:01 »
Priroda se lagano budi. Ovih dana je bilo prilike da se na brzinu pogledaju društva i sredi stanje kod društava koja imaju probleme. Legla ima u svim košnicama i to je normalno. Površine sa leglom su i dalje srazmerne unosu, a kako je unos polena još slab, treba voditi računa da se na površine sa leglom ne utiče tako da se šire neprirodno. Ako kažem neprirodno, to znači da ne treba na to uticati nekakvim stimulacijama koje nisu u srazmeri sa unosom polena. To se odnosi na stimulativno prihranjivanje. Takođe ne treba zaboraviti da polena do ovog talasa otopljenja pratično i nije bilo.

Jedan od vidova stimulacije pojačanog zanošenja je otklapanje ramova sa medom. Ova radnja sada je, ne korisna, nego štetna. Ne mogu se neki zahvati raditi po šablonu, a da se ne posmatra stanje i uslovi u prirodi.
Kada se pažljivo pogledaju tek zaležena jaja, može se videti da su krupnija nego ona koja matica zaleže tokom leta. To znači da pčele teže da odgaje kvalitetniju generaciju sposobnih pčela koja će društvo razviti do pune snage. Otklapanje ramova sa medom može podstaći pčele da povećaju površine sa leglom unos polena je vrlo slab. Tako da, pri eventualnom zahlađenju (što se u ovom periodu sasvim normalno dešava) pčelinje društvo ulaže dodatni napor pri odgajanju tog neprirodno uvećanog legla. Postupak pčelara tada može biti u suprotnosti sa težnjama društva i da upropasti do neke mere to kvalitetno leglo. I umesto da pojača društvo, može da ga oslabi.
Pri mnogim zahvatima se ne treba uzdati u sreću.

Sem toga, smanjuju se rezerve. Treba najozbiljnije uzeti u obzir mogućnost da je došlo do oštećenja biljki usled jakih mrazeva. To može uticati na slabije lučenje nektara. Stvara se dodatni napor pčelama da odgaje veštački uvećano leglo i ulazi se u jedan krug stvaranja slabih pčela. Opet ću naglasiti da brojnost pčela nije nikakav pokazatelj snage društva, nego kvalitetno odgajene pčele.

Ako uslovi budu povoljni, pčele će se dobro razvijati. Tek kada dođe do izuzetnog blokiranja plodišnog prostora može se intervenisati umerenim ubacivanjem satnih osnova ili praznih ramova. To bi bila prava stimulacija. Sada je svaka stimulacija dodavanjem hrane bez polena suvišna i štetna.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milan Miladinovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 26
  • Pol: Muškarac
  • skype ::: milan007miladinovic
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #32 poslato: Mart 05, 2012, 13:04:57 »
Hvala Šole svaki tvoj savet je pravo zlatan za sve nas.Veliki pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #33 poslato: Mart 05, 2012, 14:15:14 »

Opet ću naglasiti da brojnost pčela nije nikakav pokazatelj snage društva, nego kvalitetno odgajene pčele.


Narvno, ovo ne treba bukvalno shvatiti. To se odnosi na shvatanje pčelarstva kao „brojanja“ pčela u košnici. Svakako da je povoljno imati punu košnicu pčela. Samo je mnogo bolje kada su te pčele valjano odgajene. Kada se nađe mera i postignu oba (i brojnost i kvalitet), postaje se dobar pčelar.

Odnosno, kada se prati šta se dešava u prorodi i prema tome upravlja i postupa prema pčelama.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #34 poslato: Mart 05, 2012, 21:38:01 »
Bravo Šole, svaka čast za tvoja iskustva, ovo je ono što treba osetiti i što samo praksa i iskustvo mogu da utvrde.
Na žalost imamo mnogo pčelara sa veoma dugim stažom a da ovakvo stanje nisu u stanju da prepoznaju.

Sve aktivnosti pčelar mora da usklađuje sa pašnim prilikama i stanju na terenu.
Puna košnica pčela (bukvalno rečeno-ili na primer 15-16 ramova pčela na RV ramovima) proizvedenih jesenas tokom septembra to jest iz septembarskog legla u uslovima kada smo imali visoke temperature sa polenom lošeg kvaliteta ne vrede ni približno koliko vredi 5 RV ramova pčela koje nisu odgajale leglo tokom septembra.
Daleko bolje i sigurnije će prezimeti ovih 5 ramova pčela nego ovih pomenutih 15.
Da se ne pominje koliko manje hrane će potrošiti ova manja zajednica. Što je najvažnije veliko je pitanje da li će ova zajednica sa 15-16 ramova pčela uopšte preživeti ovakvu zimu kakva je ova bila.

Naravno najbolje bi bilo da je ova zamišljena manja zajednica ušla u zimu malo veće snage ali što je najvažnije to je da su pčele u ovakvim uslovima (navedenim kao primer) što naš Šole kaže kvalitetno othranjene, zdrave, očišćene od varoe i kvalitetno pripremljene za zimske uslove.

Pozdrav svima...... 
« Poslednja izmena: Mart 05, 2012, 23:05:23 od strane Moderator 2 »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Nikolić Nemanja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 90
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: grkinja
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #35 poslato: Mart 06, 2012, 03:51:28 »
Vrlo malo pčelara iznosi ovakve tvrdnje, dal zbog nezapažanja ili straha....a pravo je zadovoljstvo čitati ih.

Pozdrav svima


Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #36 poslato: Mart 08, 2012, 11:30:26 »
Hvala Šole svaki tvoj savet je pravo zlatan za sve nas.Veliki pozdrav.

Vrlo malo pčelara iznosi ovakve tvrdnje, dal zbog nezapažanja ili straha....a pravo je zadovoljstvo čitati ih.

Pozdrav svima

Obično su saveti drugačiji. Odmah po samom izimljavanju se krene na stimulaciju da se ubrza razvoj. Pčele su inače do pre neki dan jedva preživljavale, pa ih još treba forsirati. Ne vidim samo šta se time postiže.

Poredio sam ovih dana razvoj događaja 2002 i 2003 godine. Zajedničko im je to što je istih dana bilo mraza koji je oštetio mnoge kulture (pa i „nekulture“ – bagrem, bagremac itd). To je bilo oko 7-9 aprila (sva tri dana su bili jači jutarnji mrazevi).

Inače 2002 godina se može smatrati „ranom“ po ritmu cvetanja biljaka. Te godine je bilo uginuća u prvoj polovini aprila. Proverom arhive sam našao da je i meni stradalo jedno društvo od gladi! Ima ljudi koji su gubili i ceo pčelinjak i to oko polovine aprila!

Čitavog marta je bilo dobrog unosa i razvoj je bio dobar, pa je i razvoj društava bio izuzetan. A onda problem sa rezervama hrane koje su se istopile i problemi.

2003 je relativno "kasna" godina kada je džanarika cvetala 03. aprila. I to može biti slično ovoj godini. Nevolja je međutim, što su uspele da iskoriste samo 3-4 dana i da unesu nešto polena po prohladnom vremenu (u toku cvetanja je još i zahladilo). S obzirom da je bilo unosa polena, društva su se razvijala na račun postojećih rezervi. Ako se te rezerve rano utroše, ne može biti dobro za pčele, jer ne možemo pouzdano znati kakvo će vreme biti nadalje i koju pašu će i kako iskoristiti.

Znači, radi se o načinu pčelarenja koji se oslanja na prirodne uslove, i razvoj društava koji je u skladu sa njima, ali kada je to kritično (vreme izlaska iz zime).
Snažniji razvoj se može postići u bezbednim uslovima, sa puno pčela u košnici i puno rezervi polena i meda. Tada se može intervenisati proširivanjem prostora gnezda, ali i eventualnom prihranom, ako se mora. Naglašavam, ako se mora. Inače, ja lično to izbegavam, ali pratim razvoj događaja i ako je potrebno ne treba izbegavati ni prihranjivanje. Samo se vodi računa o stanju rezervi u košnici i vremenu bezbednom da se kasnije ne vrca veštački med i takav prodaje. I pri ovoj proceni ne oklevati. Bolje je na vreme napraviti procenu i hraniti pčele da bi tu hranu utrošile ili zatvorile. O ovome će kasnije biti više reči (kada se steknu uslovi :D).

 


Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #37 poslato: Mart 08, 2012, 13:40:31 »
Ja ne praktikujem stimulativnu prihranu u proleće. S obzirom koliko imaju meda (prošla jesen je bila izdašna u mom kraju), one bi mogle da se razviju i do polovine aprila, ali šta bi to vredelo mojim pčelama kad je kod mene malina glavna paša, a ona počinje da cveta posle Đurđevdana, a ove godine se može desiti da to bude i nešto kasnije. Ako bi se pčele rano razvile postojala bi opasnost da se na voćnoj paši (kraj aprila i početak maja) većina njih izroji i onda od meda nema ništa. Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #38 poslato: Mart 09, 2012, 12:49:18 »
Provera prisustva matice

U ovom periodu je već krajnje vreme da se utvrdi prisustvo matice (i kvalitet). Ovo je u načelu dovoljno.


Koga zanima i ima vremena, može pročitati i neka moja viđenja ovog problema.

Kada se vrši brzi pregled po hladnijem vremenu, kao što je to bilo ovih dana, lako je moguće da se matica povredi ili ramom pritisne i ubije matica.  Zato treba pažljivo raditi.

I eventualni propust pri kojem nije utvrđeno kakva je matica u društvu i ima li je uopšte treba što pre rešiti.

Inače, nije opasno kao što to izgleda, jer su matice uglavnom na saću sa leglom, za razliku od nekih razdoblja u godini, kada su izletnice napolju i pri otvaranju košnice mlade pčele u strahu krenu u „stampedo“ po zidovima košnice ili se hvataju u nekoliko brada na donjim letvicama. Naravno sa njima beži i matica i može biti oštećena nepažnjom ili ispastu u travu sa grupom pčela. vremenom se ovaj pregled uvežba i uglavnom je bezbedan. Prilikom ovog pregleda se inače vidi i opšte stanje društva.


1) Posmatranjem leta se ne može uvek zaključiti ima li matice i valja li matica uopšte (da li je trutuša).
2) Donošenje zaključka o tome i na osnovu unošenja polena nije pouzdano, pre se može reći nije uvek tačno.
3) Po zvuku koji se osluškuje se takođe ne može sasvim tačno doneti sličan zaključak: ima li matice ili ne i kakva je ona.
4) I postojanje ispravnog, radiličkog legla, ne mora biti isključiva potvrda prisustva matice u košnici.

Ovih dana pčele umereno otklapaju zimske rezerve meda. Ako je veći deo meda kristalisan, na podnjači će biti deo tih odbačenih kristala. Pri prohladnom vremenu kada je izlet pčela slabiji, pčele na punim podnjačama nastavljaju da prerađuju jedan deo kristala meda na podnjači. Jedan deo njih je i blizu leta. Tako da se može steći pogrešan zaključak da je društvo uznemireno i da nema maticu. Nije isključeno ni prikupljanje mrvica voska, koji pčele koriste u izradi poklopaca legla.

Uznemirenost na letu može biti vrlo slaba i kada nema matice, a lažne matice su odavno aktivne i već ima legla. Pčele pokušavaju da zaštite to leglo i da odgaje maticu. Ako je košnica LR tipa i ima dva nastavka, na letu se ne može uočiti skoro ništa. Obično se posmatraju košnice kada dolazi do smanjenja izleta i to u popodnevnom delu dana. Tada se lako uočavaju uznemirena društva. Samo što će prisustvo legla smanjiti tu mogućnost. Jednostavno, toplija zona je u gornjem nastavku i to je jedan od razloga smanjenja izleta uznemirenih pčela.

Postoji i mogućnost da se društvo totalno dezorijentiše i demorališe i da ni laže matice ne započnu leglo. To se može desiti i leti, ali je veća verovatnoća da će se desiti po izimljavanju (opisano u literaturi). Kod takvih bezmataka je karakterističan zvuk osirotelih društava (društava bez matice). To je poznato neprekidno zujanje većeg dela pčela, ali je često potrebno da se društvo „uznemiri“ sa par uobičajenih slabijih udaraca-kuckanja po košnici. Kod ovih društava nema unosa polena i aktivnost na letu je slaba. Po tome se može doneti određeni zaključak.


Prisustvo bilo kakvog legla će navoditi pčele da unose polen. Tako da ne treba dodatno obrazlagati metod „unošenja polena“ na osnovu kojeg se uočava bezmatak. To će biti i slučaj i kod društava gde su lažne matice već zasnovale gnezdo. Takođe, već navedena stavka o prisustvu matice koja je na „izdisaju“ je već navedena. To se može desiti kod oštećenja matice prilikom pregleda, koja može naglo nestati. Dešava se i kod nekih društava gde matica „donosi zaključak“ da je sposobna i uništava započete matičnjake nakon određenog vremena. I onda iznenada nestane ili prestane da obavlja svoje normalne funkcije. Ali ova društva unose polen i naizgled normalno se ponašaju.
Ono što pčelar može uraditi i pri najbržem pregledu je pomeranje grupe ramova u centru gnezda. Za to je dobro imati situaciju sa bar jednim uklonjenim ramom. Tako se vidi kvalitet legla i na osnovu njega zaključi da društvo ima ili nema maticu, da je matica prisutna, da nije trutuša, da normalno obavlja svoje funkcije (posmatra se opšte ponašanje pčela, način zujanja, pojačana agresivnost i sl.). Samo u izuzetnoj situaciji se pregleda leglo, ako je vreme hladnije, a to isto važi i za toplo vreme. Ne treba „brojati“ ramove sa leglom ili tražiti bez razloga maticu. Može se i dobro je, ako vreme dozvoljava, proveriti normalno širenje legla. Ako je leglo na samo jednom ramu i sa malom površinom u odnosu na sve dobre postojeće uslove, matica nije ispravana. Ova kontrola se postiže takođe bez vađenja ramova, pomeranjem grupe ramova, ali na drugoj strani gnezda.
Ramovi se vraćaju na svoje mesto oprezno.


Kod eventalnog postojanja bezmataka  i potrebe spajanja sa drugim društvom, obratiti pažnju na zdravstveno stanje pčela (prvi zaključak se može doneti na osnovu agresivnosti-živahnosti društava), postojanju isflekanih ramova (što ne mora značiti da je društvo već obolelo, ali treba biti oprezan). Patiti na mogućnost da pripojene pčele ne izazovu pokolj među pčelama LINK OPISAO SAM OVO, paziti na društva u kojima već ima legla ili neispravnog trutovskog legla. Kada ima neispravnog trutovskog legal (od lažnih matica), pčele će biti velikom večinom i dalje vezane za to leglo. Takođe će trošiti raspoloživa sredstva (ili hranu unetu iz prirode ili svoj telesni sastav). Ovde je uvek potrebna naknadna intervencija, a ona je inače očekivana jer treba ukloniti trutovsko leglo. Ovo je potrebno ako pčelar nije u mogućnosti da pripremi spajanje (uklanjanje legla) i to je uglavnom slučaj kod LR košnica.

Ako se spaja društvo koje ima legla a zaključeno je na osnovu nepostojanja jaja ili mladog legla da nema maticu, treba obratiti pažnju da ona moda nije prisutna u košnici, ali je prestala da nosi. Prisustvo matičnjaka ne mora značiti da nema matice. Obično se to zaključuje po zujanju pčela. i ovo takođe nije najpouzdanije. Ako je ta matica prestala da nosi pre par dana i pčelar sasvim slučajno pregleda to društvo, ponašanje pčela je uobičajeno. Već pri dužem periodu nedostatka mladog legla, zujanje društva će biti slično onom koje nema maticu iako je ona prisutna. Međutim, ima i olakšavajuća okolnost, takva društva se relativno bezbedno spajaju (nema pokolja sa pčelama kojima se pridodaju), čak i ako je matica sa njima (princip tihe izmene). Naravno opreznost nije suvišna.

Obratiti pažnju, ako je već vršen pregled, na eventualno prisustvo ispravnog trutovskog legla. Sada ne bi trebalo biti ni jedne ćelije trutovskog legla, jer je za to rano. Ako ga ima, ta društvo se sprema za tihu smenu i pitanje je trenutka kada će nestati matica u njemu. Inače, društva koja rano izvrše tihu maticu, u najvećem broju slučajeva ponovo vrše tihu smenu i to relativno brzo (može biti ponovne smene još krajem voćne paše). Moje objašnjenje ove pojave je potreba za genetskom raznovrsnošću i težnja pčela da izbegnu sparivanje u bliskoj rodbinskoj vezi. Mislim da nema govora o tome da su te pčele „genetski“ sklone tihoj izmeni matica. Bar ja nisam mogao do sada da dođem do takvog zaključka, jer pčele „kažu“ da to nije tako, odnosno, pri postojanju ogromnog broja trutova iz više košnica na širem prostoru, kasnijih letnjih ponovljenih smena matice nije bilo.



PS Tekst je nabrzinu pisan i može biti nejasnoća i nelogičnosti. Ako ih ima molio bih da ukažete na njih (mislim ako je neko imao strpljenja da uopšte čita :D).
« Poslednja izmena: Mart 09, 2012, 12:54:43 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Bradić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Čazma
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #39 poslato: Mart 09, 2012, 22:08:27 »
Ćitamo i pokušavamo sve to svatit - hvala vam na trudu.

Van mreže Zoran Antic

  • Gost
  • *
  • Poruke: 4
  • Pol: Muškarac
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #40 poslato: Mart 09, 2012, 23:43:45 »


           Bravo,tekst je dobro napisan – sve pohvale.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #41 poslato: Mart 11, 2012, 22:14:58 »
U nekim prethodnim porukama sam napisao da treba biti umeren sa trošenjem zaliha hrane (osim ako ne postoje ogromni višak ramova sa medom). Kod mene je situacija takva da u ramovima jedva da ima nešto novounesenog polena.

Postoji realna mogućnost da je došlo do oštećenja rodnih pupoljaka i da može biti slabijeg unosa nektara ubuduće.
U ovoj poruci, je bilo reči o proveri izmrzavanja pupoljaka bagrema. Isto to sam već uradio sa džanarikom i rezultat je poražavajući. Nadam se da je postojala greška u postupku i da to neće biti tako, ali puno rodnih pupoljaka je izmrzlo.

23. februara sam postavio slike mnoštva pupoljaka na jednoj grančici i to je delovalo obećavajuće. Nažalost, svi rodni pupoljci na toj grančici su izmrzli.

03. marta sam stavio na proveru drugu grančici i cvetale su oko 09. marta. Na slikama su te dve grančice jedna pored druge i može se uporediti stanje.

Tako da i dalje ostajem pri onome što sam napisao: oprez za sada, jer polena jedva da ima i pri tom ne računam neke južnije ili primorske krajeve, ali i tamo je bilo snega i mrazeva. A moguće je da unosa polena kasnije bude manje od očekivanog. Suština je da želim ponoviti kako treba biti umeren sa razvojem društava. Neka se razvijaju u skladu sa unosom od spolja.

Razviće se dovoljno dobro, ako su dobro zimovale, a naročito ne treba nasilno razvijati društva koja su imala problema tokom trajanja hladnog talasa. Na slikama je i društvo koje sam već prikazao (treća slika odozgo). Ona je kao poklopnu dasku imala Milerovu hranilicu sa otvorom 370 mm x 30 mm i još i zbeg (skoro prostor polumedišta iznad).
Zaključite sami treba li joj neko polivanje nekim preparatom na bazi joda ili neka druga hemikalija.

Ako su društva imala problema, može umerena dezinfekcija, a ako nisu nemojte ih mučiti.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Azem Tursić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 87
  • Pol: Muškarac
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #42 poslato: Mart 11, 2012, 23:09:12 »
Poštovani kolega, kod tebe vegetacija izgleda kreće nešto ranije.Kod mene je situacija sa pupoljcima danas kao kod tebe na fotografijama iz februara.
I ova godina ne obećava nešto.
Lijep pozdrav!

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #43 poslato: Mart 11, 2012, 23:48:48 »
Vegetacija je takva zbog toplog vremena u decembru i prvoj polovini januara.

Ali na ovoj slici iz decembra prošle godine se vide pupoljci trešnje sa puno zelene mase. Ove godine su manje razvijeni.

Sve je to posledica prosečno visokih temperatura u jednom delu zime.
A kakvi će biti i koliko će štete biti zbog niskih temperatura, videćemo.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #44 poslato: Mart 12, 2012, 12:24:29 »
Narednih dana, očekuje se umereni porast dnevnih temperatura. Uglavnom bi trebao biti veći unos polena, jer je to preča potreba društva. A i nektara je manje u prirodi. Podrazumevam da postoje povoljne rezerve meda u košnicama. Naravno, oslanjam se na to da su pčelarima poznate pašne prilike i da znaju čega od medonosnog bilja ima u njihovom okruženju.Tako da bi to bilo povoljno razdoblje do cvetanja džanarike (bele šljive), koja pored polena daje i prilično nektara, da se uklone stari ili neispravni i deformisani ramovi koji su bili u plodištu.

U subotu 09. marta sam pregledao pomoćna društva. To su oni uski oplodnjaci koji zimuju uglavnom na LR ramovima (4 u prvom i 4 drugom nastavku). Imaju sasvim dovoljno pčele, ali još ne prenose med iz donjih nastavaka, čak ni onaj koji nije poklopljen. To je normalna osobina naše pčele (štedljivost). Odnosi se na pčele sa prostora "zapadnog Balkana" pa i šire :D :D :D. Tek kada krene unos polena, i to uslovi obimnije proširenje legla, počinje uspon društva sa uvećanom potrošnjom hrane. Tada  pčele ubrzano prenose med iz ramova koji su ispod gnezda.

Ako se dozvoli da lošiji ramovi ostanu kada krene jači unos polena i nektara, pčele će ga skladištiti i u te ramove i onda ih je šteta ukloniti, ako u njima bude polena. Naročito je to izraženo kada su tamniji ramovi. Tu će pčele uskladištiti više i polena ali i nektara.

Mora se voditi računa da neće biti puno vremena. Kada se u međuvremenu vrši neki pregled, može se već ukloniti nešto praznijih ramova (ako to nije već urađeno). I kada se ovo planira kao ciljana operacija, ne nanosi se društvu puno štete, jer se u gornjem nastavku ne dira ništa, ako nema preke potrebe. Tako da društva nemaju neki prekid i ne ometaju se značajno u sakupljačkom radu.

Ovde doprinosi i preciznija evidencija i ja npr. već znam kod kojih košnica ću uklanjati ramove i približno koliko je to ramova.

Preostali ramovi se postavljaju u središnjem delu, tako da su praznine na bokovima. Direktno ispod legla se postave ramovi sa više meda. Ako med nije u vencu, nego samo u zadnjem delu rama, postavlja se prema letu, jer pčele ne trepe med ispod gnezda (legla). Voditi računa da društvo kojim slučajem nije sa velikim zalihama hrane i da ne započne gradnju saća prema praznom prostoru.

Ukoliko ne prenesu sav med, a paša je tako dobra, da će pčele skladištiti unos (pre svega polen) u loše ramove, obavezno ih sklanjam. To bi bilo vreme samog početka ili prve polovine cvetanja džanarike (zavisno od snage društva). Te ramove stavljam u nastavke i dodajem iznad poklopne daske društvima koja imaju manje hrane. Pri ovome se podrazumeva da su društva zdrava, jer se u jedan nastavak stavljaju ramovi iz više košnica. Kasnije pčele to sve utroše i očiste.

Sve ovo se obavlja vrlo brzo i relativno lako, jer znamo da matica nije tu i da se ne može naneti neka šteta društvu. Može se reći da je ovo lak posao.

Uvek i pri svakoj intervenciji treba obratiti pažnju na ukupno stanje društva. Ovo se odnosi na brojnost i kvalitet pčela, količinu hrane i slično, na osnovu čega se može doneti i približno tačan zaključak i o zdravstvenom stanju pčela. Kada se pojavi nešto sporno, samo se pribeleži i nastavi posao dalje, osim ako se ne radi o nekoj izuzetnoj stvari. Ovde ne spada npr. eventualni zaključak da neko društvo nema matice. To se takođe beleži i tek kasnije se napravi plan šta i kako uraditi. Ovo kažem zato što se pri daljem radu može naći neko društvo kojem se može dodati bezmatak. Dobija se prostor za bolji manevar ako se panično ne reaguje i to je poenta. Izuzeci se rade naknadno. Prvo se obavi neophodniji posao. Čak i kada bi sutradan zahladilo, bezmatak se može pridodati nekom društvu u svim uslovima (radi se nastavkom, a kasnije sređuje gnezdo).

Da ne bih postavljao posebne skice, odmah ću postaviti ono čemu se teži, a to je proširenje gnezda osnovama koje se vrši tokom cvetanja džanarike (iz praktičnih razloga obrazlažem svoje pašne prilike). Na tim skicama se već vidi da je med u donjem nastavku postavljen ispod gnezda i da su neki ramovi već uklonjeni ili prazni. To je ovaj početni, pripremni deo posla, o kojem je reč. Takođe se vidi i položaj satnih osnova, koje se dodaju kada krene džanarika, ali društvima koje ih mogu izgraditi. O tome će biti kasnije reči.



Kod košnica drugog tipa, koje normalno zimuju na jednom nastavku (npr. DB), pčelar bi morao otklapati med iz tih loših ramova, da ubrza uklanjanje meda iz njih. Postoji i mogućnost postavljanja vertikalne pregrade od lesonita (ili nekog drugog materijala) iza koje se postavljaju ramovi sa medom koje kasnije treba ukloniti. Ne moraju se otklapati, ali će to tada duže potrajati.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).