Pre svega nabolje je zazimiti društva još u avgustu i tu se svi slažemo. Ali nevolje izaziva taj
nesklad u tvrdnjama da pčela uvek zna šta radi, stvarnim stanjem u košnici koje
pčelar uspostavlja i još dodatno poređenje sa pčelama koje samostalno žive (bez mešanja čoveka u izabranom staništu), odnosno sa pčelama u “prirodnim” staništima.
I moramo biti ozbiljni. Rad oko košnice na -21º bi ukazuje na to da se na i Grenlandu uspešno pčelari, a Volhovič bi ‘ladno mogao da pčelari sa bar 1000 košnica jer je u srcu netaknute prirode. Ali nije baš tako. Sve ima neke razumne granice.
Temperature pri kojima sam ja ispravljao svoje greške su bile i do -9 (već sam napisao). To je bilo prošle zime. A razlog je oklevanje i čekanje boljeg vremena i umesto da sam to obavio na -3, morao sam na -9. U međuvremenu je pola pčela tog društva stradalo od gladi (imam i video zapis njihovog spasavanja), a da sam odmah to uradi bilo bi sve OK.
Nazovimo sve to intervencijama manjeg obima (jedna ili nekoliko košnica).
Najobimniji rad u zimskim uslovima sam imao zime 1995/1996. Uslovi tokom ’95 su uzrok tome, ali pre svega duga zima sa stalnim jakim vetrom. U roku od 3 dana sam
svaku košnicu na pčelinjaku otvorio i istresao pčela sa 2-3 rama i približio bočne ramove sa medom. Pčela je sam istresena na ramove donjeg nastavka. Naredna godina (1996), bila mi je vrlo uspešna. Inače te godine je džanarika (bela šljiva) cvetala tek 22 aprila!!!
Ako je potreban kasni ili zimski zahvat, to možemo smatrati
metodom sličnom šok terapiji. Zajednicu tretiramo snažnije i kratkom roku. Dalje ima vremena da se oporavi.
Postojanje legla traži i povećani oprez u radu i ništa više. Zato što se tu sakuplja previše pčela sa namerom da održi temperaturu u leglu. Teoretičari (koji o ovome raspravljaju, a nisu to radili) ovo razmatraju sa stanovišta stanja u proleće, kada se
leglo naglo uvećava i zna da bude i u nesrazmeri sa brojem pčela (usled nagle smene generacija). Tada je moguće prehladiti leglo i to možemo posmatrati sa čisto energetskog stanovišta: potrebno je obezbediti puno energije da se gnezdo ugreje, jer je ono jako uvećano u relativno kratkom vremenu. Koliko legla ima u novembru , decembru ili januaru? Pa vrlo malo. Kada pčela nema drugi posao osim da se stara o to malo legla, ništa neprijatno se ne dešava. Princip očuvanja zdravlja pčelinje zajednice zavisi od toga koliko pčele mogu da se posvete
svakoj pojedinačnoj ćeliji sa leglom, odnosno svakoj obavezi u košnici do najsitnijih detalja. To je suština.
O principima kako oboljevaju društva kada isprazne središte možemo raspravljati, ali pčele oboljevaju i na taj način i to uspešno
.
PS
Alternativa je šećerna pogača, ali ja nisam u toj priči. To je tek loše.