BOROVNICA
Borovnica je grmić, visok do 50 cm. Kod nas raste u velikom mnoštvu gradeći prizemnu floru mnogih naših vlažnih i hladnih planinskih bukovih i četinarskih šuma i čistina. Listovi su naizmenični, tanki, duguljasto-jajasti, 2 do 3 cm dugački i imaju perastu nervaturu. Cvetovi su ružičasto-beli, zvonasto-cevasti, pojedinačni i obešeni. Cveta u proleće. Plod je modro-crna, okrugla, sočna bobica sa više semenki; na vrhu se vidi krunični prsten. Sazreva u leto. Osušena bobica je smežurana i velika kao biber...
Bobice su dosta prijatnog, nakiselo-slatkog i malo oporog ukusa. List se bere u proleće sve dok biljka cveta, a plod kad je sasvim zreo...
Za lek se upotrebljava sveža i suva bobica, sok iz zrelih bobica, ekstrakt i vino. Zbog tanina i pektina borovnica borovnica deluje kao blago sredstvo protiv dijareja i katara creva, raznih upala sluznice itd. Zrele borovnice su prijatno dijetetsko sredstvo za jačanje, protiv dečjih proliva i akutnog enterokolita odraslih.
Zbog prisutnog arbutozida, list deluje slično listu medveđeg grožđa i diuretično. Upotrebljava se i protiv šećerne bolesti...
Narodna imena: barovnica, boribnica, borovača, borovinka, borovnjača, brosnica, brusovnica, burum, divo-grozje, ofinki, crna borovnica, crna jagoda.
Dr Jovan Tucakov Lečenje biljem
Ove slike sam napravio na Jelovoj Gori krajem aprila i početkom maja prošle godine. Pozdrav.