Kolega Esade već duže vreme nije ništa pisano o ovoj košnici. U međuvremenu sam tragao da saznam nešto više. Javio mi se čovek koji živi i radi u Moskvi i napisao da ova košnica daje izvanredne prinose čak i veće nego što je Fodorčenko objavio. Čitajući šta si ti pisao našao sam da si odstupio od orginalnog rešenja i povečao širinu rama a samim tim i plodište za nekih 50%. Ja ću sigurno uraditi bar jednu za probu. Odgovaraju mi ramovi od Brndine. Zašto si odstupio od originalnog rešenja? Dali si zadovoljniji prinosom u odnosu na standardne košnice tipa lr, db, farar.
Miroslave, druže, pa gdje si ti?
Znaš, ja slabije pamtim, pa sam zbog tebe otišao u svoje dokumente i našao šta sam napisao za Fodorčenkovu. Prije mjesecak dana sam nešto modifikovao jer nužda zakon mijenja, a to je: plodišni ram sam rasjekao na tri polurama (DB poluramovi), tako da iz plodišta, da bih spriječio rojenje, mogu oduzeti po 2 rama, rastaviti ih i tako dobiti po 6 poluramova koje ću prevjesiti u polunastavke iznad rešetke (pčele brže i slađe prelaze u medište, a i sprečavam rojenje). Postaviću ti sliku rama.
Zasad, evo ti mojih primjedbi pa kasnije pitaj. Možda nešto zajednički i postignemo.
PRIMJEDBE:
NAPOMENE:
Negdje sam pročitao da se dvomatično društvo slabije razvija nego dva fizički odvojena društva jer dvije matice odašilju svoje feromone I jača smeta slabijoj, a jasno je da su dvije matice protivprirodni spoj pošto u prirodi u jednom društvu uvijek imamo samo jednu maticu. Naravno, nije valjda potrebno da napomenem trivijalnost da će u poznatim slučajevima kad ponekad u društvu budu po dvije i više matica, jedna pobiti ostale i opet će ostati samo jedna MAJKA u jednoj “kući” , jednoj porodici (rojenje, tiha smjena, prisilne matice).
Posebna je priča visina rama i visoka medna kappa zbog čega pčele nećeš ni puškom natjerati u polumedišta, izuzev – prevješavanjem 1-2 plodišna rama bez matice.
Naravno, potrebne su dodatne karakteristike za ovu košnicu jer je sve ovo samo ovlaš opisano.
NAPOMENA DRUGA (26. 09. 2010. g.):
Iritiran, po meni, lažima o velikom prinosu (100-200 kg), u što nikako ne mogu vjerovati, negdje usred sezone 2010. godine (jun ili jul) bio sam riješio napraviti ovu košnicu da bih sve provjerio praktično. I sišao sam u garažu da je pravim. A onda sam se predomislio. Zašto? Ako izuzmemo njegovu duboku podnjaču i sudimo prema visini rama (440 mm), onda je plodište potrebno 450 mm visoko. Nadošao sam na ideju da ne pravim novu košnicu, nego da jednostavno fiksiram standardnu db (310 mm) zajedno sa PN-om (155 mm) i tako dobijem stvarno plodište od 465 mm, koje je više za 15 mm od stvarno potrebnih 450 mm. Tako sam i uradio. Sa 4 lima i šarafima fiksirao sam PN na P i dobio novo P, ali ga nisam skratio na 500x400, kako je original Fodorčenkova (bilo mi mrsko, a i da probam nešto svoje), nego je ostalo 500x500, a ram sam po visini skratio za 10 mm i dobio ram spoljnih dimenzija 440x340, a htio sam čisti kvadrat od 440x440. Zašto sam ga skratio? Zato što mi je Ferid greškom napilao tako. No, mogao sam to lahko riješiti, tako što bih donju letvicu debljine 10 mm kovao na bočne letvice i dobio bih čisti kvadrat, ali sam se bojao da je to nejako za onoliki ram pa sam donju letvicu umetnuo između bočnih i kovao je sa strana te tako izgubio tih 10 mm koliko je debljina donje letvice.
Dakle, moja dvomatična je prostranija od Fodorčenkove jer njegova je tijesna i iz prakse mogu ustvrditi da će brzo doći do rojenja pošto mi se to dešavalo i dešava u DB-u sa jednom maticom; moja nema ni vrata ozada ni ladice niti duboku podnjaču, nego sve kao prava košnica, a ne frižider ladičar jer bih ladicama sigurno gnječenjem pravio pčelocid.
No, večeras mi je naumpalo da za sljedeću sezonu napravim i original Fodorčenkovu, ali nikako u obzir ne dolazi 120 mm praznog prostora od podnjače do okvirova jer mi je nezamislivo da toliki prostor pčele savladavaju kad im je puno i 25 mm pa prave voštane “stepenice” na podnjači, izuzev ako bi u podnjači stalno bio hvatač polena pa bi pčele od njega do ramova imale proctor od 20 do 25 mm.
Moja dvomatična neće imati PN-ove ovih dimenzija jer ne može se reći da su polumedišta visine 230 mm, pa to su medišta i kraća su od LR-a samo za 12 mm, moja će biti standardni DB-ovi PN-ovi visine 155 mm, tako da će 3 komada tačno činiti jedan P, a to je odlično zbog prevješavanja, posebno kod satne osnove da privolim pčele da pređu gore i grade s. osnovu u PN-ovima. Tako će moja 4 otprilike zamijeniti njegova tri PN-a (155 x 4 = 620 mm; 230 x 3 = 690 mm; znači, izgubiću 70 mm, a to nije ništa, Bože daj da dobro pa i osrednje napune i 2, a nekamoli 3 ili 4 PN-a!).
Pozdrav, svako dobro!