Košnice Voja

Pčelinji proizvodi => Matični mleč => Temu započeo: Dušan Sušić Februar 14, 2011, 21:22:18

Naslov: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dušan Sušić Februar 14, 2011, 21:22:18
Bilo bi lepo da nam iskusniji pcelari prenesu svoje znanje i iskustvo u proizvodnji maticne mleci.
Nesto kao uputstvo za pocetnike.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Zvonko Babić Februar 14, 2011, 23:11:37
Bilo bi lepo da nam iskusniji pcelari prenesu svoje znanje i iskustvo u proizvodnji maticne mleci.
Nesto kao uputstvo za pocetnike.

Preporučujem pčelarsku literaturu koja uz ostalo obrađuje i proizvodnju matične mliječi, a nakon savladavanja teoretskog dijela pokušati praktično. Uz potrebnu motivaciju i upornost pozitivni rezultati neće izostati. 
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Djordjevic Predrag Februar 17, 2011, 19:23:42
Sto se tice literature ja sam pribavio knjige Slavomira Popovica o uzgoju matica i o proizvodnji maticne mleci. Mislim da je autor to lepo i razumljivo objasnio. Meni je ta literatura puno pomogla, zato ti preporucujem da ih pribavis, ali ako neko ima neki bolji izvor znanja voleo bih da procitam. Uvek ima nesto izmedju redova... :)
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Milan Miladinovic Februar 17, 2011, 19:36:39
Pozdravljam temu,ja od ove godine planiram da se pozabavim proizvodnjom m.m ,tako da je svaki savet dobrodošao.pozzzz
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Avgust 25, 2011, 16:19:22
Proizvodnja matične mleči je jednostavan posao, samo traži više prisustva na pčelinjaku. U određenom vremenskom intervalu se društvo presloži, tj. podigne se mlado leglo gore. Pored presađivanja larvica potrebna je kontrola prijema. Odgajanje matičnjaka za matice ili proizvodnju matične mleči je u prisustvu matice, tako da nema većih problema po društvo. Naprotiv, dobije se nešto jača košnica. Ako se mleč proizvodi u periodu između bagrema i suncokreta, moguće je vrlo lako udvojiti društva (formirati dvomatična). Preduslov za proizvodnju mleča je dobara polenska paša. Ovih dana, iako je suša ima biljaka kojima odgovara visika temperatura i ima i previše polena, što izgleda malo neverovatno. Npr. u mom dvorištu (30 ari) gde je pčelinjak jedva da se vidi poneki cvetić. Prošle godine, zahvaljujući onim kišama bilo je kao u raju. Samo što je onda bio problem pokositi travu, jer je stalno napredovala.
Na slici rama sa polenom, prikazan je jedan od tri tamnija rama, kojima je presečeno leglu u plodištu jer je imalo puno svetlog saća i pčele su smanjile leglo. Dva rama, takođe puna polena imaju nešto legla, a ovaj matica još nije zalegla. U plodištu ima još ramo va sa polenom, koji su ostali na svom mestu. Tako da je, što se tiče polena stanje više nego dobro.

Na slikama je situacija sa matičnjacima posle 15 sati po presađivanju larvica. Broj ponuđenih matičnjaka na odgoj je 24, kao i kada proizvodim matice. Ponekad bude 2-4 više, ali je to retko.


Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 20, 2011, 01:14:22
Ovdje bi mogao biti lijep izlaz, što se tiče finansija. Gospodski posao, a nije nešto ni previše zahtjevan kad se, naravno, prođu prve muke i steknu saznanja i sigurnost. Radio sam to, negdje sam slike već postavio. Naučio i oba sina da to rade, starijem je uvijek bio veći prijem od moga. Imao sam i Jenter i Nicot, i prodao. Ostali su mi okvirovi na kojima sam sve sam napravio za DB i LR. Koristio sam rojni sanduk (starter) i bio prezadovoljan. Puno lakše, nego proizvodnja matica jer te ne bacaju u brige: vlaga, temperatura, promjene vremena i sl. Deset g = 20-25 evra/eura. Nije loše, osim besparica i sirotinja.
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Sinisa Mirovic Decembar 03, 2011, 21:38:29
http://www.mlec.hotbox.ru/

pogledajte nije nikakav bauk,oni koji pisu knjige su u vecini slucajeva resavska skola iz prakse slabo znaju to mi je pricao i cika Stevo Galic nas najstariji pcelar koji proizvodi mlec
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Nenad Nessa Markovic Februar 03, 2012, 21:53:45
Postovane kolege, zanima me proces kad kako i u koja drustva se ubacuju ramovi za mm da li se ta drustva obezmatice ili ne i da li ta drustva ucestvuju u pasi, i jos mnogo detalja o kojima treba voditi racuna a mi pocetnici ih ne znamo pozdrav
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Esad Jusić Oktobar 21, 2012, 21:44:16
Nenade,
Nisam vidio ovaj post, a da jesam, rekao bih koju. Sad me zanima jesi li pokušao i, ako jesi, kako je prošlo?

Za tebe i ostale koji imaju slične želje, jedna preporuka: u knjizi Veroljuba Umeljića "U svetu pčela" imaš besprijekorno objašnjeno i slikama u boji potkrijepljeno sve.

Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Jasmin Ucambarlic Februar 24, 2013, 22:36:13
Volio bih kada bi se malo obnovila ova tema.Molio bih nekog ko vec to radi duze vremena da malo objasni njegov nacin proizvodnje maticne mleci.Kolega Sosicu vi bi mogli ako vam nije tesko malo objasnit pripremu i ostale postupke u proizvodnji jer vidim da to radite vrlo profes.Ove godine cu pokusat i sa proiz. mm nesto mi je i Esad govori njegov način a volio bih i od vas da to vidim poz.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Februar 24, 2013, 22:58:51
Može, nema problema. Samo za sada bih mogao koristiti neke fotografije iz arhive a pitanje je hoću li imati novih. Fotoaparat mi je u delovima, a ne daje mi se lova za novi.

U svakom slučaju, kako kažeš, oživećemo malo ovu temu. Ako zaboravim da pišem u ovoj temi, podseti me slobodno (postajem zaboravan, a i vreme mi je - ima i tema o tome (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1327.0) :D :D :D).

Za pošetak, moraš imati iglu za presađivanje i malo vežbati ovih dana pokrete vađenja larvice na nekom ramu sa saćem. Potrebno je da se ruka opusti i oslobodi grča. Toga ne sme biti pri presađivanju. Igla mora biti lako pokretljiva između kažiprsta i palca. Po dnu ćelije mora lako i "meko" klizati u svim pravcima.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Jasmin Ucambarlic Februar 25, 2013, 14:13:38
Ok Sole ovih dana idem u jedan trgovacki centar po osnovni pribor vidio sam i plasticne pocetke moguli oni posluzit posto nemam voska od poklopaca citao sam da je on najboli kod prijema poz.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: goran pesevski Februar 26, 2013, 21:51:17
 Kolega Jasmine, slobodno ti kupi stotinjak plasticnih pocetaka to je bar jeftino.  Pcelinja zajednica skoro isto prihvata larve u plasticnim i vostanim pocecima  u rojevom periodu godine i ako postoji dobar unos polena i nektara iz prirode. Tako to funkcionise kod mene. Izvan rojevog perioda vosak je daleko bolja opcija. U osnovni pribor OBAVEZNO stavi notes i plajvaz.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Februar 26, 2013, 22:15:27
Osnovno u šta morate biti sigurni je da ima dovoljno polenske paše i da se društva dovedu u predrojevno stanje (ne u rojevi nagon, jer to otežava prijem i odgajanje matičnjaka. To je najsloženiji posao (dugotrajno održavanje društava u tom stanju).

Prvo što se mora pripremiti su društva za odgoj matičnjaka i izolatori. Ukupna tehnika je ista kao kod odgoja matica, samo što se može dopustiti neko manje odstupanje u ujednačenosti (starosti) larvica. Preporučljivo je da se koristi isti uzrast larvica, a to su larvice starosti oko 6-10 sati (može i mlađe i to zavisi od veštine i mogućnosti pčelara da ih uoči).


Društva se vrlo jednostavno pripremaju i to ne odstupa previše od pripreme društava za bilo koju pašu. U prvom LR nastavku se zadržava matica i oko polovine (ili manje legla,) i to uglavnom starije leglo. Zatim se postavlja matična rešetka. Na matičnoj rešetki je potrebno leto, čiji se otvor može podešavati p oveličini, sa visinom kroz koju trutovi prolaze bez smetnje. U drugom nastavku je najveći deo mladog legla (nikako vrlo veliki broj ramova sa leglom, tako da i život matice bude ugrožen – maksimalno 2/3 legla, zavisno od razdoblja u kojem se radi). Na nastavak bi najbolje bilo staviti Milerovu hranilicu pune veličine (površina „poda“ hranilice je preko celog nastavka i to bez mreže i bilo kakve prepreke – polaz za pčele je duži ili kraći prorez oko 10 mm). Uloga ove hranilice je višestruka: koristi se za prihranjivanje, zatim kao poklopna daska i kao razdvojni deo između nastavka sa viškom hrane (tu se odlaže jedan umeren broj punih ramova). Ne bih da ulazim u diskusiju o prisustvu matice u društvu koje ima namenu u dugotrajnijoj proizvodnji mm. Obično bezvezne rasprave počinju oko toga. Pitanje je šta pčelar želi: da to uradi u dva tri ponavljanja ili u dužem roku.


Pri odabiru društava za proizvodnju mm, ne dolaze u obzir ekstremi. To su nenormalno jaka društva u odnosu na ostala. Vrlo često se kod takvih društava radi o tihoj smeni matice (i ja to nazivam najboljom tihom smenom, jer se društvo razvije do najjače snage).

Dobro je imati spremne zajednice, koje su zdrave, ali slabije od ostalih na pčelinjaku. Kada društva koja su duže bila u odgoju matičnjaka dostignu snagu koju ne možete obuzdavati bez posledica, koriste se društva koja tek dostižu potrebnu snagu. (To pripada onoj „filozofiji“ kada kažem da je svako zdravo društvo upotrebljivo, bez obzira na snagu).

Procena početka odgoja matičnjaka (da ne naglašavam uvek – za mm ili za matice, jer je to isti način rada), je prisustvo većeg broja „zvončića“ – matičnih početaka. Tada nam pčele „kažu“ da se približavaju snazi pčela koje se spremaju za rojenje.

Društva ne smeju ući u rojevi nagon, tako da matica zaleže „svoje“ matičnjake, a zapusti „vaše“.

Lakše je (mada to izgleda protivrečno) dugotrajno proizvoditi mm nakon razdoblja jakokog nagona pčela za razmnožavanjem (rojenjem).

Proizvodnju mleča je lakše održavati stalnom u razdoblju van obilnih paša, kao što je npr. bagremova paša.

Može se za proizvodnju matičnog mleča koristiti i izolator, ali uglavnom, kraće vreme od obišnog društva.

„Osvežavanje“ legla (da to tako nazovem) u drugom nastavku ne mora biti učestalo kao kod odgajanja matičnjaka za matice, pod uslovom da je društvo dovoljno jako. Tako da se sme malo zakasniti sa podizanjem (prevešavanjem) mladog legla iz plodišta. Ovo svakako zavisi i od vrste paše i drugih uslova (npr. mogućnosti da matica naglo zanese veće površine – što se često dešava i zanese svoje matičnjake).

Ako društvo uđe u jak rojevi nagon (možemo već reći da je to rojeva groznica), odmah se prestaje sa odgojem bilo kakvih matičnjaka i može se čak desiti da se društvo mora privremeno podeliti (s tim da se nakon nekog vremena može ponovo osposobiti za odgoj matičnjaka, ali ne uvek).


Polumedišta su mi se pokazala praktičnijim (ili kombinacija jednog LR nastavka sa polumedištem) od dva LR nastavka. Mada, i tu nema pravila. Sve zavisi u kojem vremenskom razdoblju se radi. U svakom slučaju, može se relativno lako držati društvo u stanju povoljnom za proizvodnju mleča.

Izvinjavam sem jer sada nisam u rapoloženju da potražim neke fotografije. Ako ste zadovoljni napisanim, nastavićemo.


PS (Za kolegu Jasmina): Plastične matične čaure ne koristim. Mislim da one upravljaju našim poslom, a ne mi njima. To nikako ne znači da neću u neko skorije vreme i to pokušati.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Jasmin Ucambarlic Februar 27, 2013, 13:15:50
Zadnjih dvadesetak dana vecinom kad sjednem za komp.trazim i citam iskustva mnogi pčelara o ovoj proiz.Neko vako neko nako ali večina ovako kao ti kol. Sole bez puno komplikacija vrlo jednostavno.U jedno prilogu se navodi da se umjesto citave mr stavi kao poklopna daska sa malim letom a na njoj u centru otvor 10x5 i tu se stavi mr jedino bi to bila veza pl i medist.Dole je matica sa starim leglom gore mlado leglo i vadjenje mladog legla gora a staro dole svakih 7 dana.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Februar 28, 2013, 21:41:46
Ne radim na taj način i ne mogu reći koliko je to stvarno dobro. To može biti jedna od mogućnosti koje se primenjuju u jako nepovoljnim uslovima. Ali pčela ima neka „svoja pravila“. Može se desiti da veći broj mladih pčela teži da se pridruži matici i da matičnjaci imaju mleča ali malo. Takođe, pčele koje se dugo drže na ivici izraženog rojevog stanja, često započnu i poneki matičnjak na leglu. Ako su još i previše odvojene od matice, tih matičnjaka može biti i više. To utiče na količinu mleča u matičnjacima koje im dajemo na odgoj.

Nisam siguran da je to praktična varijanta za neki duži rad. Kada sam radi nešto slično (stavljanjem Milerove hranilice na matičnu rešetku plodišta), upravo se dešavalo da gornji nastavak bude malo siromašniji mladim pčelama.

Ne može se pčela prevariti načinom rada, ako nije dostigla potpuni razvoj jedinki i društva (stanje približno rojevom nagonu). Zato mislim da je bolje raditi jednostavnije. Ne sumnjam da neko postiže i dobre rezultate i na ovaj način, ali ja tako ne radim, zato što je način jednostavnog postupka kao sa svim ostalim društvima, ne samo zadovoljavajući, nego i odličan.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic April 12, 2013, 02:09:04
sole zanima me ova metoda i da li je preporucujes.
dole stavimo par ramovaa s leglom i medom, u gornjem nastavku je ram izlator u desnom dijelu nastavka za tri rama i matica, do njega su dva otvorena rama sa leglom dva rama polena dva meda i ram sa presadjenim materijalom, ovo bi bio steve galica nacin, kako se tebi cini i da li je on adekvatan za uzgoj matica i mlijeci?
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić April 12, 2013, 08:54:40
Pre svega zamolio bih da se ne ljutite, jer sam obećao da ću više pisati o ovoj temi, a zastao sam u ovoj obavezi. Razlog su fotografije, koje su mi razbacane na sve strane i ne mogu da ih tražim. Npr. jedan hard disk sa puno podataka je trenutno neupotrebljiv i tražim način da se očitaju podaci (mislim, ima načina, ali da manje košta  :D- e to je onda pravi način). Ako se slažete, mogu pisati i odgovarati na pitanja, a ako prikupim sve fotografije, mogu ih složiti po redosledu radova u nekoliko uzastopnih poruka. Ovako izgleda kao da sam obećao i da nešto krijem, a nije tako.

Kenane, ovo što si napisao nije najbolje. To bi moglo spadati u neke „finte“ koje se koriste povremeno (kada nastupe nepovoljniji uslovi). U dugotrajnijem radu, pčele pretrpaju te gornje ramove medom i polenom, matica manje zanosi i društvo brzo ispada iz proizvodnje. Poznato ti je da pčele prenose med iz donjeg prostora u gornji. Naročito ako je tu matica. Može da se koristi izolator i ja sam sa prostorom za maticu od samo tri rama dovodio društvo do tri nastavka pčela! Matica mora biti dole, da bi ramovi bili oslobađani meda i time se održavalo leglo sa većim površinama.

Ja to radim na drugačiji način. Ako se koristi izolator (to znači troramni odeljak) i u jednom nastavku, mora se imati na raspolaganju još jedan nastavak i Milerova hranilica (hranilica preko cele površine nastavka sa uskim prorezom).

Društvo je spremno za odgoj matičnjaka, kada se vidi da je puno mlade pčele. To se najbolje vidi u danu kada ima tihe paše i starije pčele su u polju, a ulice su i tada dobro popunjene pčelama (većinom mladim, naravno). Sledeći uslov je da prostor ne bude prebogat medom. Ako je tako, pri prihrani se brzo popuni prostor i onemogućena je dalja prihrana ili se brzo blokira ako je jaka paša. To bi bila neka startna pozicija. I pre ostvarivanja pune snage (koju sam opisao), može se započeti sa presađivanjem. Jednostavno se društvo navikava da hrani matičnjake. U međuvremenu pristiže i mlada pčela.

Tokom rada, i prihranjivanja, ramovi koji se popune medom moraju iznad u drugi nastavak. I ovde ima ograničenja. Može se prebaciti 5-6 ramova. Ako se prebaci više, puno pčela ide gore i mogu malo zastati sa matičnjacima. Ovo važi samo ako se ne dodaju redovno ramovi matici na zaleganje i smanjuje broj izleženih mladih pčela. Isto tako, ako se dovede društvo do vrlo velike snage, a ne dodaju se ramovi matici, društvo ulazi u teži rojevi nagon. Što znači da treba iskustva da se sve održi u dobrom stanju (a iskustvo postižeš tokom rada, što se kaže „u hodu“). Jednostavno, ako vidiš da si kod jednog društva napravio grešku, kod sledećih otklanjaš takve nedostatke.

Ima i još jedna važna stvar. Ramovi u košnici moraju biti ujednačeni u starosti, za dugotrajniju proizvodnju mleča. Kada su ramovi različiti (a naročito ako dodaješ osnove), u jednom momentu matica „odbija“ da zanosi te ramove (nije to samo njena odluka, ali tosada nije važno). Tako da za ovakav rad moraš imati dovoljno ramova iz kojih se izvelo nekoliko generacija. To je važno radi održavanja velikog legla. Mlade ramove stavljaš da u njih prerađuju med i podižeš iznad. I to je bolje, jer se manje pčela zadržava u prostoru iznad košnice (i tu se pazi da „zagušeno" plodište ne dovede do rojevog nagona). Još jedan primer u kojem se vidi koji odnos ima pčela prema nešto tamnijim (ili tamnijim ramovima). Ako su gore stariji ramovi puni meda, biće i više pčela. Što znači da ti upravljaš time: stavljaš tamnije ramove u sredinu gornjeg nastavka, a mlađe spolja.

Kažem, najbitnije je da matici daješ redovno ramove na zanošenje i to bi bio neki nedeostatak, kada izolator previše ojača (trba više rada). Rešenje ovog problema je vrlo jednostavno. Ne čeka se puno, da pčele prestanu hraniti maticu i smanjuje leglo i polako ide urojevi nagon. Prvom prilikom kada se primeti da ubacuju više polena i hrane u prostoru za maticu, prelazi se na režim normalnog drušva: matična rešetka na prvi nastavak i sklanja se rešetka koja je činila izolator.

To bi okvirno bio neki rad sa izolatorom u dugotrajnijoj proizvodnji mleča (ili odgoju matičnjaka).

Ima jedna sitnica oko vertikalne rešetke koja odvaja izolator. Ne valja da je pričvršćena (zakovana za nastavak). Otežava se rad.

Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic April 12, 2013, 15:25:34
u globalu sole ti preporucujes rad na nacin da je drustvo organizovano kao proizvodno za bagrem, dakle prvi nastavak  sa maticom, pa mat resetka, na njoj nastavak na kojem je mlado leglo i ram sa presadjenim larvama, i stavimo i treci nastavak u kojem ce biti ramovi sa medom, znaci u globalu ne koristis troramni izolator. kad startas larve da li caure punis sa malo mat mlijeci da bi prijem bio bolji i da li je to potrebno raditi?
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić April 12, 2013, 19:51:17
Da, ja radim sa potpuno normalnim društvima kada odgajam matice. Za mleč koristim i izolatore, jer oni tada postignu punu snagu. I to baš na način kako sam opisao.

Inače, ja imam nekoliko kombinacija odgajivačkih društava u odgoju matica. Društva na polumedištima, kombinacija polumedište LR nastavak i dva LR nastavka. Svaka kombinacija ima prednosti i nedostatke.

Inače, ponekada izolatori budu spas. Kada naiđe jaka paša, nema tu dobrog rada sa matičnjacima. Tako da u igru mogu ući prvi izolatori koje formiram početkom aprila.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic April 13, 2013, 00:13:51
a jel istina da u ovom nacinu, a danas mi rece jedan uzgajivac zajednica slabije povlaci maticnjake jer osjeca prisustvo matice, on kaze da se mora koristiti starter, i da vec prihvacene larvice tek tada ovako formirano drustvo prihvata? kako ti ovo radis, jeli ih startas uz prisustvo matice tako sto stavis mao mlijeci u caure ili imas neki drugi metod?
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić April 13, 2013, 23:31:14
Ne, to nije tačno. Kada se shvati ponašanje pčele u svakom momentu, tačno se može zaključiti kako će prihvatiti matičnjake. Ako ne prihvataju matičnjake ili nisu dovoljno razvijena društva ili je po sredi neka druga greška u radu.

Ako se ne poznaje dovoljno detalji odgoja matičnjaka, treba znati da je moguće da i larvice koje su iz startera „ne pomažu“. Hoću reći da se odgaje loše matice. Ne želim da omalovažavam nikoga, ali pitaj tog odgajivača, kako društvo odgaja ogroman broj rojevih matičnjaka. To je pravo pitanje i rešenje problema uzgoja. Prate se oscilacije u jačanju i oporavku* zajednice i prema tome se određuje zapremina prostora, koja obezbeđuje da društvo u svakom momentu dobro odgaja (i prihvata) ponuđene larvice. I prati se rad tog društva na unosu nektara. Obično pčelari hoće i med i dobre matice i prave greške. Starter služi samo da društvo prihvati većinu larvica i dalje nema garancija da će to biti dobro odgajeni matičnjaci.

Starter smatram suvišnim poslom.



Na današnjim fotografijama je stoprocentni prijem larvica i odličan odgoj matičnjaka starih manje od dva dana. Na detalju se može videti koliko je larvica i dalje sitna. To je pokazatelj da je bila stara samo dva-tri sata u momentu presađivanja (vrlo često i manje).

Na fotografijama saća iz izolatora, vide se larvice koje se tek izležu. Moja ćerka Maja je glavni majstor za presađivanje. Ona presađuje larvice koje su najsitnije. Pisao sam o zgodi, kada sam jednom prilikom doneo ram iz izolatora i gde larvice nisu smele biti starije od 6 sati. Dobio sam ozbiljan i oštar prekor od Maje, kako uvek donosim krupne larve i kako mora da ih „juri“ po obodu rama! Za višnog „presađivača“ i zahvatanje tek izležene larvice nije problem. Samo što se one i praktično i ne vide. Vidi se mala izbočina na površini sitne „kapi“ providne tečnosti (na jako uvećanom snimku se jasno vide larvice). Čak ni sa običnim lupom se ne vide dobro. Takođe se mogu „videti“ ako se sadržaj koji je zahvaćen iglom za presađivanje nanese na glaatku površinu (npr. na nokat prsta). Larvica se vidi tek u matičnjaku (i tu se nekada vidi samo kao „malo prelamanje svetlosti“). Inače matičnjaci na fotografiji su Biljanino delo i ona dobro presađuje, ali malo sporije zbog već oštećenog vida (vid se ne oštećuje presađivanjem, mada to jako zamara nervni sistem, već stalnim naprezanjem vida oko rada kod oplodnjaka i to zato što se radi „na Suncu“).

Priprema za presađivanje i ubacivanje mleča je jednostavan posao, ali i to malo zamori ruku presađivača. Zato što mora oprezno da se spusti kap mleča da se ne razlije po dnu čaure. Pravilan oblik kapi mleča je u primeru A. Kada kapljica ovako izgleda, larvica lako sklizne, tako što se vrh igle samo „provuče“ tako da bok igle započinje „ulaz“ u kapljicu, igla se naginje i taj isti bok izlazi na drugu stranu. Larvica spada bez problema, zato što odmah ispliva na površinu te kapljice. Larvica mora biti pri sredini kapljice mleča. Inače ta kapljica je vrlo mala (nije dobro da se stavi previše razređenog mleča.

Kada kažem razređenog mleča, dolazimo do pripreme mleča. Mleč se razređuje mlakom destilovanom vodom (ima preporuka da treba koristiti i nektar, koliko se sećam, ali to nije dobro i nije ni potrebno). Ne treba filozofirati na temu, kako to nije onaj pravi prirodni mleč itd (kada se odgaji matica, vidi se da je sve bilo dobro). Korišćenjem čistog dvodnevnog (ili čak i jednodevnog) mleča, ne dobija se ništa, osim problema. Larvica teško sklizne (ili nikako ne sklizne) sa igle i lako se ošteti pri pokušajima te radnje. Drugo pitanje kako larva troši taj mleč nema neko pokriće. Treba pratiti šta se dešava sa mlečom i videće se da pčele za neko vreme očiste sve što se doda i kreću sa hranjenjem novim mlečom.

Da ne zvučim zajedljivo, mogli ste videti i na forumima i larvice iz "jentera", koje je prikazao jedan vrsni pčelar (koji inače ima temu koju su otvorili njemu u čast i gde mu postavljaju pitanja) gde se vidi da je larvica koja se dodaje na gajenje, starosti još malo pa kao ova na prikazana na detalju fotografije stara skoro dva dana.

Mleč se nanosi posebno obrađenom napravom od drveta, koja ima poseban oblik, da se kap dovoljne veličine nanese iz jednog pokušaja. Ja sam to radi špricem, ali treba jak pritisak i Maja i Biljana to ne mogu tako raditi.

*Pisao sam o oporavku društava i to se dešava i najjačim društvima, koje imaju tri ili četiri nastavka pčela. I društva takve snage znaju da prime malo larvica i da odgaje loše matičnjake.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 16, 2013, 19:29:47
kolega sosicu, poceo sam da radim maticnu mlijec po vasim uputama, desilo se da sam prebacio larvice u pocetke maticnjaka, odvojio sam maticu i te larvice su prihvacene, tj zablistala je mlijec unutar cahura, nakon sto sam maticu stavio u troramni izolator na gornjem nastavku, u ostatku nastavka sam postavio polen, med  po jedan ram, i tri rama legla, te te ram sa larvama, danas kontrola kad pcele su prestale da njeguju te larve i mlijec unutra se sasusila, gdje sam pogreijesio, i sta sad da napravim?
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 17, 2013, 09:58:18
Nisi napisao kako si presložio društvo i zašto si prebacivao maticu u izolator i kako si složio sam izolator.

Ponovo sam pogledao šta sam napisao. Ja nisam preporučio prebacivanje matice u drugi nastavak. Ako se koristi izolator, svo leglo je u donjem nastavku. Gornji nastavak je iznad Milerove hranilice i u njemu ima samo nekoliko ramova i to praznih. Gotovo sve pčele su u donjem nastavku. Ovo nije pogodno za jak unos nektara i to koristim u junu i julu.

Zašto je nejasno šta si uradio? Ne znam koliko košnica ima nastavaka . Gde je ostatak legla i zašto si menjao izgled gnezda, ako su već prihvatile larvice. Ovo pitam, jer si mogao koristiti i košnicu sa tri LR nastavka. Ako si deo legla ostavio u prvom nastavku, pčele hoće da započnu matičnjake i na leglu. Tada teže idgajaju matičnjake koje pčelar ubaci na odgoj. Takođe, bitan je i sam izolator. Ne sme se staviti tri prazna rama. Daje se matici prostor da puno zanosi. Nije dobro staviti ni tri „mlada“ rama, a da su ostali sa starijim voskom u kojima je bilo više generacija legla itd. Pravilo je da se u izolator stavlja dva rama sa poklopljenim leglom, a u sredini je ram koji se koristi u presađivanju. Znači, daje se samo jedan ram prostora matici. Napisao sam da se i tu mora paziti, da to ne stoji tako predugo. Tada zanosi matičnjake i napusta matičnjake sa ponuđenog rama. Kada radim sa više izolatora (10 košnica sa izolatorima), obavezno se stavlja u izolator jedan ram čije će leglo relativno brzo početi da se izleže. I kada se malo zakasni, matica opet ima prostora neko vreme.

Ali nisam preporučio isključivo izolatore. To koristim jer inače imam izolatore, koji kasnije ojačaju.

Uobičajeno se koristi se košnica sa dva LR nastavka sa matičnom rešetkom. U bagremovoj paši sam stavio još jedno polumedište. Ovih dana to polumedište skidam i med ide na drugu košnicu na dozrevanje. Košnica sa dva LR nastavka u jednom momentu postaje „tesna“ i društvo hoće da se roji. Može se obuzdavati sklanjanjem punih ramova i izuzetno oduzimanjem nešto legla. Ali kada se proceni da se sme uzeti leglo.

Tako da nisam siguran jesi li radio baš po mojim uputima. Ako si radio po mojim uputima, izolator (troramni) je u prvom nastavku. Kada su društva jaka, ovo se ne radi sa izolatorom. Može, ali traži puno rada. Izolator se koristi da imaš na raspolaganju larvice potrebnog uzrasta, a kada ojača, zašto to ne iskoristiti za mleč.

Inače, po mojim uputima ne bi bilo ni ramova sa pergom u tom prostoru, kao obaveznog postupka. Uopšte nije potrebno staviti ramove sa polenom ili pergom u blizinu matičnjaka koje pčele odgajaju.

Već sam više puta napisao kako se to radi. Vrlo jednostavno: matica i deo legla u prvi nasrtavak, a ostalo leglo u drugi, iznad rešetke oko rama sa matičnjacima. Mlađe leglo do rama a starje prema bokovima. I to je sve (pod uslovom da društvo ima potencijal da gaji matičnjake). Povremeno dodaješ najmlađeleglo do matičnjaka. Ako je paša „prejaka“ moraju se sklanjati ramovi puni meda. Ne smeš dovesti društvo u momenat da krene sa rojevim matičnjacima. Jako i radno raspoloženo društvo dobro odgaja matičnjake u gotovo svim uslovima* (nema tu hladno-toplo vreme). Čak i ako se desi da svo leglo bude izleženo, pčele mogu dobro odgajati matičnjake. Priče da pčele koje luče mleč nisu oko toh ramova su bezvezne: u medištu je uvek puno mladih pčela. Stare pčele su u dnu košnice, do podnjače. To se vidi po hladnijem vremenu, ako je podnjača nešto dublja: većina starih pčela je na donjim letvicama ramova plodišta. Ali je naravno bolje i sigurnije da tu ima mladog legla.

* Po pitanju isključenja nekih uslova, mogu reći da mi je najveći problem kada krenu jaki unosi na bagremu. U vrlo jakim pašama je malo teže odgajati matičnjake. Ima tu više neugodnosti: od gradnje saća oko matičnjaka do prerade velikih količina nektara ili nedostatka larvica za presađivanje. Ne treba zaboraviti da pčele tada na neki način zapostavljaju i leglo (ne mislim na dobro hranjenje legla, već na smanjenje legla). Često sam pisao da su sva zdrava društva vredna i iskoristiva u određenim uslovima. Mislim na slabija društva koja u određeno vreme dostižu jačinu koja je povoljna za odgoj matičnjaka. Tako se može rešiti preobilni unos: ili ubacivanjem slabijih društava u odgoj (društva koja su ranje bila znatno slabija od ostalih) ili oduzimanjem meda od onih koje već odgajaju matičnjake.


PS
Zamalo da zaboravim: na pitanje šta sada da napraviš, odgovor je presloži košnicu po pravilu i ponovi presađivanje larvica.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 17, 2013, 13:25:02
Nisi napisao kako si presložio društvo i zašto si prebacivao maticu u izolator i kako si složio sam izolator.

Ponovo sam pogledao šta sam napisao. Ja nisam preporučio prebacivanje matice u drugi nastavak. Ako se koristi izolator, svo leglo je u donjem nastavku. Gornji nastavak je iznad Milerove hranilice i u njemu ima samo nekoliko ramova i to praznih. Gotovo sve pčele su u donjem nastavku. Ovo nije pogodno za jak unos nektara i to koristim u junu i julu.

Zašto je nejasno šta si uradio? Ne znam koliko košnica ima nastavaka . Gde je ostatak legla i zašto si menjao izgled gnezda, ako su već prihvatile larvice. Ovo pitam, jer si mogao koristiti i košnicu sa tri LR nastavka. Ako si deo legla ostavio u prvom nastavku, pčele hoće da započnu matičnjake i na leglu. Tada teže idgajaju matičnjake koje pčelar ubaci na odgoj. Takođe, bitan je i sam izolator. Ne sme se staviti tri prazna rama. Daje se matici prostor da puno zanosi. Nije dobro staviti ni tri „mlada“ rama, a da su ostali sa starijim voskom u kojima je bilo više generacija legla itd. Pravilo je da se u izolator stavlja dva rama sa poklopljenim leglom, a u sredini je ram koji se koristi u presađivanju. Znači, daje se samo jedan ram prostora matici. Napisao sam da se i tu mora paziti, da to ne stoji tako predugo. Tada zanosi matičnjake i napusta matičnjake sa ponuđenog rama. Kada radim sa više izolatora (10 košnica sa izolatorima), obavezno se stavlja u izolator jedan ram čije će leglo relativno brzo početi da se izleže. I kada se malo zakasni, matica opet ima prostora neko vreme.

Ali nisam preporučio isključivo izolatore. To koristim jer inače imam izolatore, koji kasnije ojačaju.

Uobičajeno se koristi se košnica sa dva LR nastavka sa matičnom rešetkom. U bagremovoj paši sam stavio još jedno polumedište. Ovih dana to polumedište skidam i med ide na drugu košnicu na dozrevanje. Košnica sa dva LR nastavka u jednom momentu postaje „tesna“ i društvo hoće da se roji. Može se obuzdavati sklanjanjem punih ramova i izuzetno oduzimanjem nešto legla. Ali kada se proceni da se sme uzeti leglo.

Tako da nisam siguran jesi li radio baš po mojim uputima. Ako si radio po mojim uputima, izolator (troramni) je u prvom nastavku. Kada su društva jaka, ovo se ne radi sa izolatorom. Može, ali traži puno rada. Izolator se koristi da imaš na raspolaganju larvice potrebnog uzrasta, a kada ojača, zašto to ne iskoristiti za mleč.

Inače, po mojim uputima ne bi bilo ni ramova sa pergom u tom prostoru, kao obaveznog postupka. Uopšte nije potrebno staviti ramove sa polenom ili pergom u blizinu matičnjaka koje pčele odgajaju.

Već sam više puta napisao kako se to radi. Vrlo jednostavno: matica i deo legla u prvi nasrtavak, a ostalo leglo u drugi, iznad rešetke oko rama sa matičnjacima. Mlađe leglo do rama a starje prema bokovima. I to je sve (pod uslovom da društvo ima potencijal da gaji matičnjake). Povremeno dodaješ najmlađeleglo do matičnjaka. Ako je paša „prejaka“ moraju se sklanjati ramovi puni meda. Ne smeš dovesti društvo u momenat da krene sa rojevim matičnjacima. Jako i radno raspoloženo društvo dobro odgaja matičnjake u gotovo svim uslovima* (nema tu hladno-toplo vreme). Čak i ako se desi da svo leglo bude izleženo, pčele mogu dobro odgajati matičnjake. Priče da pčele koje luče mleč nisu oko toh ramova su bezvezne: u medištu je uvek puno mladih pčela. Stare pčele su u dnu košnice, do podnjače. To se vidi po hladnijem vremenu, ako je podnjača nešto dublja: većina starih pčela je na donjim letvicama ramova plodišta. Ali je naravno bolje i sigurnije da tu ima mladog legla.

* Po pitanju isključenja nekih uslova, mogu reći da mi je najveći problem kada krenu jaki unosi na bagremu. U vrlo jakim pašama je malo teže odgajati matičnjake. Ima tu više neugodnosti: od gradnje saća oko matičnjaka do prerade velikih količina nektara ili nedostatka larvica za presađivanje. Ne treba zaboraviti da pčele tada na neki način zapostavljaju i leglo (ne mislim na dobro hranjenje legla, već na smanjenje legla). Često sam pisao da su sva zdrava društva vredna i iskoristiva u određenim uslovima. Mislim na slabija društva koja u određeno vreme dostižu jačinu koja je povoljna za odgoj matičnjaka. Tako se može rešiti preobilni unos: ili ubacivanjem slabijih društava u odgoj (društva koja su ranje bila znatno slabija od ostalih) ili oduzimanjem meda od onih koje već odgajaju matičnjake.


PS
Zamalo da zaboravim: na pitanje šta sada da napraviš, odgovor je presloži košnicu po pravilu i ponovi presađivanje larvica.

nema kolega stvarno je zadovoljstvo citati tvoje postove pravi si majstor. ja sam pogresno slozio kosnicu, rekli su mi da na  suho pcele nece prihvatit maticnjake, pa sam razdvojio nastavke i pregradio, kad su u donjem nastavku bez matice rihvatili larvice, kosnicu sam organizovao tako da sam maticu stavio u izolator u gornjem desnom cosku, sa dva rama starog legla i jednim za zalijeganje, do resetke sam stavio leglo i nesto meda, dole su bili ostali ramovi, izvadio sam mat resetku izmedju nastavaka, a ram sa larvama stavio do izolatora, sa desna prva tri rama matica u izolatoru a na sedmom mjestu ram sa larvama, nakon 24 sata, sva mlijec se skorila, a larve suhe.

sad cu probat bez izolatora da radim, donje tijelo, matica i ramovi sa nesto starog legla, mat resetka, pa gornje tijelo, u sredini prostor za presadjeni materijal, oko njega ramovi sa najmladjim leglom, i prema krajevima sa starijim, pa cemo vidjeti. samo mi jos reci, ako bi opet radio sa ovim izolatorom, ako sam dobro shvatio, njega bi trebalo da stavim u prvi nastavak na desni kraj, a presadjeni materijal u drugi nastavak na sredinu, opet okruzen mladim leglom'?
ovaj metod sto sam radio sam procitao u pcelaru napisan od strane galica, sa cijim kalupom i pripremam maticnjake. pozdrav
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 17, 2013, 23:09:05
Ne, nisi me dobro razumeo. Ako koristiš izolator, i matičnjaci su u prvom nastavku, da tako kažem u drugom odelenju. „Prvo odelenje“ bi bio prostor izolatora sa ona tri rama. I u izolatoru moraš imati mnogo pčela, a naročito mladih pčela, da bi imao dovoljno mleča. Drugi nastavak je za početak odvojen pregradom. To zavisi od snage izolatora. Neko vreme i ne stoji drugi nastavak na izolatoru. Staviš ga kada kada dođe vreme da pčele mednim vencima ili polenom smanjuju prostor za leglo.

U jednom momentu izolator toliko ojača da pčele hoće da se roje. Ako bi ga naglo raširio na dva nastavka, nema ništa od mleča. To je zato, jer se izolator formira kao slabo društvo i proširenje bi bilo naglo. Hteo sam danas da ti fotografišem kako izgleda „loš“ izolator, ali je popodne naišlo nevreme. Loš je jer je prejak i teško se radi sa proširenim vencima meda. Izolator se formira kao slabo društvance koje teži da se širi. Ali, izolator vremenom, postupno jača. Tada ga koristiš za mleč (ili odvajaš nešto pčela i legla za roj). Samo što je to jačanje postupno i zato se prvo radi u jednom nastavku, a drugi je za prihvat viška ramova sa medom. Izolator se dovede i do snage od 8-9 ramova legla, tako da ponekada i nešto malo legla koje izlazi mora da se prebaci u taj drugi nastavak. Kako jača, i postiže punu snagu, prebacuje se u režim obične košnice (više nije izolator). Napisao sam: može biti i izolator, ali treba više rada da se društvo održi u normalnom stanju.

Na nekim starim fotografijama sam našao i fotografiju kako mora da izgleda društvo koje odgaja dobre matičnjake. Ovo društvo služi za odgajanje dve generacije matičnjaka na sedam dana. Za mleč ne mora dva rama, jer se mleč presađuje istog dana po vađenju već prethodnog.

Hoće da prihvati matičnjake i „na suvo“ ako je društvo jako, ali je to uglaavnom manji broj matičnjaka. To se radi u početku ako nemaš mleča da kreneš sa prvom turom. Ali i taj posao se planira i ostaviš pola bočice ili više, da bi započeo sa presađivanjem naredne sezone.

Dobro je pogledati narednog dana kakav je prijem larvica. Tada ispravljaš sve greške ili se neki matičnjaci prebace u drugu košnicu ako je manje prihvaćeno. Takođe se sačuvaju neke dobro obrađene čaure koje nisu prihvaćene. Ako koristiš one iz kojih je vađen mleč, pčele mogu da ih sačuvaju i idealnom obliku za naredno presađivanje. Kažem mogu da ih sačuvaju, ali isto tako mogu da ih unište. Čaurice koje se koriste prvi put pčele jednostavno upropaste, ako dugo stoje.

Kada je reč o čaurama, po brzini njihove obrade, možeš videti koliko je društvo raspoloženo da odgaja matičnjake. Uvek pre i bolje obradi čaure iz kojih je već vađen mleč. Postoji i jedna finta (nisam video da je to neko napisao – možda i grešim), a to je korišćenje čaura bez dodatne obrade. Tu se manje radi. Kada izvadiš mleč, skratiš nekim sečivom čaure na približnu potrebnu visinu, staviš kap razređenog mleča (pisao sam da ta kap ne sme da bude velika) i odmah presađuješ.

Što se tiče dodatnog komentara u vezi fotografija, smatram da nije potreban. I stanje u izolatoru mora biti takvo da pčele masovno popune prazan prostor, kao i u košnici.



PS
Inače, jedan izolator mi je greškom ostao sa maticom na samo tri rama. Sredio sam stanje tek polovinom decembra i sklonio rešetku. Sada je to jedno lepo društvo.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 18, 2013, 00:07:16
ja cu radit na nacin normalnog drustva pregradjenog maticnom resetkom, dole je matica i starije leglo, gore mladje leglo i ram sa maticnjacima, danas sam tako uradio, presadio sam 40 maticnjaka i vidim da je nesto od njih povuceno, radio sam na suho, pa sutra cu ponovo nakvasit malo neprihvacene celije mlijeom, i nanovo presadit pa cemo vidjet, onda bi trebalo startat, kasnije koliko sam skontao, samo vadim mlijec, i odma u te celije stavljam nove larve, i vracam u drustvo one nastavljaju da rade.
ovo sa izolatorom me zanima iz razloga cisto da se i to savlada, dakle ovde je najbolje da je zajednica na jednom tijelu, sa desne strane u cosku se nalaze tri rama u izolatoru, do izolatora mlado leglo i na sedmom mjestu ram sa presadjenim larvama, poslije se na to stavlja nastavak, u koji se stavljaju ramovi sa medom polenom, i kasnije sa  viskom starijeg legla, jesam li konacno dobro shvatio?
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 18, 2013, 22:55:43
Da, skratiš ih pre toga na približno dobru meru i moraš staviti kap razređenog mleča. Ali izbegavaš dodatni posao stavljanja rama na obradu.


Evo nekih današnjih slika „lošeg“ izolatora. „Loš“ je jer je prejak. To ti je muka za rad. Vidi se koliko su medni venci prošireni i to otežava rad. Na SL 6, vidi seda je uramljena matišna rešetka (strelica to pakazuje) koja pregrađuje izolator pokretna. Inače bi bilo praktično nemoguće izvući ram a da se ne ugrozi matica. Tako da to donekle ublaži posledice jakog izolatora. Slike na kojima se vi koliko i kako pčele zatrpavaju prostor izlazećeg legla polenom. To takođe ugrožava izolator: u jednom momentu nema dobrog rama za zanošenje. Zato se i dodaje drugi nastavak kada izolator ojača. Ja sam oslabio ovaj izolator u dva navrata, uzimajući po jedan okvir pun zatvorenog sa pčelom, ali je opet ojačao. Kasnije sam imao vremena samo da mu dodam ova polumedišta. Kada bi se polumedišta sklonila, bio bi više nego spreman da odgaja dobre matičnjake.


U izolatoru su tri rama. Drugo odelenje služi da se tu odlažu ramovi sa leglom, kada se matici daje prostor za zaleganje. Uvek ram sa najmlađim leglo stavim do rešetke. To je ram sa kojeg presađujem. Odmah do njega se postavi ram sa matičnjacima. Što znači da samo jedan ram sa mladim leglom odvaja matičnjake od izolatora.

Malo me zbunjuje tvoje brojanje ramova u prostoru celog tela izolatora. Mi kažemo prvi do izolatora, drugi do izolatora itd). Ako kažeš da si stavio matičnjake kao sedmi ram to je sa tri rama odvojen od pregradne rešetke. Ja uvek stavljam do mladog legla, a to sam već rekao – odvojen samo jednim ramom od rešetke. U načelu, možeš staviti taj ram gde hoćeš (osim do zida, jer će ga spajati zapercima za zid).
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 19, 2013, 01:07:43
dragane super¨su slike, vrijedi ti rijec para, ja sam pogresno onda stavljao, meni je od izolatora ram sa larvama bio tek treci, sad cu ga stavit, da bude do izlolatora mlado leglo, a do legla ram sa maticnjaima.. inace danas su dosta maticnjaka povukle, na ovaj drugi nacin gdje je dole matica slobodna u cijelom nastavku, na nastavku resetka a na  gornjem tijelu maticnjaci, posto nisam, imao mlijeca da startujem turnus, odvadio sam od nekoliko maticnjaka mlijec i po kap stavljao u prazne celije na drugim ramovima da pokrenem jos nekoliko kosnica na mlijec, odmah sam naravno u te cahure presadio i larve..
kolika kolicina po turnusu mlijeca je zadovoljavajuca, da bi hajmo rec bilo rentabilno, napminjem sad na mojim ramovima se nalazi po 60 maticnjaka, tj tri letvice  sa po dvadeset pocetaka.
 i jos pitanje kako si napravio izolator od maticne resetke, jeli ima neki drveni okvir u koji ona upada ili si je nekako samu presavio? pozdrav i hvala na pojasnjenjima,
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 20, 2013, 20:33:39
evo kolega da ti javim, danas sam povadio mlijec iz ona dva rama, bilo je nekih tek 40 tak prihvacenih maticnjaka od 120 koliko sam presadio, kolicina mlijeci je bila 25 grama, kad sam sve zavrsio, u one neprihvacene celije sam stavljao larvice da malo nakvase pa sam ih vadio i presadjivao nove larve. dakle odmah sam po vadjenju mlijeci stavljao novu turu larvi, bez onog tvog razredjivanja, vidjet cemo sta ce se desit, sljedeci put cu probat da razredim mlijec sa vodom, pa da vidim koliko ce prijem biti bolji. ovaj put takodjer nisam koristi resetku, nego sam eksperimentalno, ubacio na podnicu izolator, sa dva stara rama legla i jednim da matica zeleze, do njega sam stavio presadjeni materijal okruzen mladim leglom. vidjet cemo ujutro jesu li sta prihvatile.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 22, 2013, 10:19:37
i jos pitanje kako si napravio izolator od maticne resetke, jeli ima neki drveni okvir u koji ona upada ili si je nekako samu presavio? pozdrav i hvala na pojasnjenjima,

Pregradna rešetka ima ovir. Ne pravim uške (slične kao na običnom ramu), koje se naslanjaju na zid košnice. Ram je običan, četvrtasti, a umesto te uške - oslonca, stavim dve drvene “kockice” odgovarajuće visine. Tako da se ram može pokretati. Kada ga pomerim u stranu, lakše vadim ramove iz izolatora i smanjujem mogućnost da oštetim maticu. Bilo bi dobro da i ona rešetka na ramovima izolatora ima ram, ali nisam to uradio i ostalo je tako. Na slici se vidi da su to rešetke koje nisu dobre. Rađene su punkt-aparatom i lako se odvali žica sa rešetke, tako da matica može izaći iz izolatora. Kada se koriste drugačije učvršćene rešetke, ne mora biti rama na poklopnoj rešetki.

kolika kolicina po turnusu mlijeca je zadovoljavajuca, da bi hajmo rec bilo rentabilno, napminjem sad na mojim ramovima se nalazi po 60 maticnjaka, tj tri letvice  sa po dvadeset pocetaka.

Ovde nemam precizan odgovor. Sa svakom količinom mleča sam zadovoljan. Mleč mi dođe, na neki način, kao sporedni proizvod. Volim da radi neke sigurnosti ostavim kod kuće jedan broj rojeva. Njih ne selim. S obzirom da ih moram povremeno hraniti, red je da to plate (što kažu ameri: nema besplatnog ručka :D). Inače ja ne stavljam toliko matičnjaka ni kada radim samo mleč. To je kod nas 24-28, na dve letvice. Po jednom matičnjaku je neki minimum oko 300 mladih pčela, sposobnih da luče mleč (koliko se sećam podatka iz literature). Bolje je da je da ima više mladih pčela. I o ovome se mora voditi računa. Ne bi bilo dobro praviti poređenje sa odgojem rojevih matičnjaka i njihovim brojem. Ne zaboravimo da se mleč može prouzvoditi i u periodu kada pčele prirodno ne teže baš rojevom nagonu. Zato idem sa manje matičnjaka. Može i veliki broj matičnjaka, ali bi trebalo previše raditi oko odgajivačkih društava. Ja ne radim na taj način.

Tako da, uporedo sa razvojem tih rojeva dobijam i mleč. Bilo je godina kada izvadimo i do tri kg mleča.

Cilj mi je da imam i dobre matičnjake i u izolatoru uvek. Pa ako je potrebno produžiti proizvodnju matica, a da se održi kvalitet, ne mogu (i neću) da stavim više matičnjaka na odgoj. I iz izolatora i to od oko 20 matičnjaka se moglo dobiti oko 15-20 grama mleča.

Ima pčelara koji traže matičnjake i kasnije, u toku godine, tako da ne želim nikakav rizik da matičnjaci ne budu dobri (matičnjaci koji su bili namenjeni proizvodnji mleča moraju dati i dobru maticu, ako se ostave u košnici).



Što se tiče kapi razređenog mleča, koja se stavlja u matičnu ćeliju, to olakšava i rad oko presađivanja. Daleko je lakše skinuti larvicu sa igle kada ima tog razređenog mleča.

Još jedna stvar mi je tu bitna (iako je to sporedno i naizgled nevažno), a to je i dobijanje i očuvanje velikog broja dobro obrađenih čaura. S obzirom na zauzetost drugim poslovima, može se desiti da pčele unište veći broj čaura ponekada. Meni i to puno znači. Pitanje je šta i kako radiš. Kao što sam naveo, meni je sve to važno.



PS
Ova fotografija ti je verovatno poznata (postavljao sam je i ranije na forum). Ali sada je postavljam da pogledaš datum - 27 jul. Tada su mi mi društva na suncokretu i radim mleč samo sa izolatorima. Ovo su matičnjaci iz izolatora.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 22, 2013, 14:53:44
uh koje fotografije, taj maticnjak jedan dodje ko ampula puna mlijeci, svaka cast... mozes li jos jednom ponovit postupak razredjivanja mlijeci i stavljanja u spricu, ja sam pokusao ali bilo je previse vodenasto, koliki omjer ide, plus brzo potrosih spricu od deset miligrama a nisam napunio ni 15 maticnjaka..pozdrav
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 24, 2013, 09:12:51
Ne mogu ti tačno reći koja je razmera vode u odnosu na mleč, jer nikada nisam to merio. To se radi „odokativno“. Vodu u kapima dodaješ postupno dok se ne dobije takva gustina rastvora, da može skliznuti kao kap na dno ćelije. Ne bi trebalo da bude previše vode. Hajde da kažem da je to oko 25% vode u odnosu na mleč. Možda i 30%. Ako se desi da previše razrediš, a nemaš mleča da dodaš, kap koja se ostavlja u ćeliji teba da je što manja. Ali mora biti toliko velika da može proći vrh igle kroz nju, da bi larva spala sa igle.

Napisao sam da sam ja to radio špricem i to ne znači da je to bolje. Kažem da je to malo neugodnije zboj jakog pritiska koji se mora ostvariti oprezno da ne ide puno rastvora mleča u čauru. Pritiskom na klip šprica se mora ostvariti kap na izlazu, koja se odmerenim dodirom spušta na dno ćelije. „Odmereni dodir „ znači da se ne sme „udariti“ izlazom šprica u dno ćelije, jer se kap razlije po dnu. Samo se kap mleča „nasloni“ na ćeliju i ona tada ima oblik kao na skici A. Kada govorimo o špricu, logično je da se za tako gust rastvor ne koristi igla i da je špric srednje veličine zbog šireg izlaza koji formira kap povoljne veličine.

Ako se „udari“ izlazom šprica dobije se razlivena masa po dnu ćelije i mora se ponoviti spuštanje kapi. Tako da se dobija razlivenost kao na skici B. Sa manjom količinom, nego što se vidi na toj skici. Ja sam skicu tako napravio da se vidi šta se dobije sa velikom potrošnjom i nepravilnim unošenjem mleča.

Skica C je primer koji je napravio moj brat, kada je „sve pripremio“ za presađivanje i čekao samo da dođem da presadim larvice. Rekao sam mu da to stavi u košnice i da pčele očiste i uradimo kako je pravilno. Nije pristao i prijem je bio nula.

I kada se radi sa spravicom od drveta (koju možemo nazvati takođe nekom vrstom „igle“) i čiji sam oblik skicirao u ranijoj poruci i sa njom se razređeni mleč nanosi dodirom kapi mleča na dno ćelije, a ne udarom vrha igle o dno ćelije, čime se razliva mleč.


Da dodam da je najbolje kada se larvica (a time i kap mleča) postavi na sredinu ćelije. Takođe, treba se potruditi da i larva prilikom skidanja sa igle „ne beži“ i bude što više u sredini ćelije.

Kada se koriste vrlo male larvice stare samo dva-tri sata, koje inače mi koristimo (da ne govorim o mlađim), dešava se da povremeno mleč na igli zasuši i da larvica teško spada. Treba imati posudu sa vodom u kojoj se povremeno spira igla. Ne treba neko naročito ispiranje, već se samo oštrim  i kratkim potezima par puta igla „provuče“ kroz vodu. Ne treba, naravno brisati iglu ili razmišljati o nečem sličnom. Ovo se brzo (i vremenom, refleksno) radi.

Pravilo o nekih 60 sati do vađenja mleča je diskutabilno. Zavisi od starosti larvice koja se koristi. Matičnjaci na slici su u postupku vađenja mleča sa vremenom dužim od 70 sati. Na internetu možeš naći "brdo" slika gde su larve veće od ovih na slikama u mojoj prethodnoj poruci (a time i starije), i vreme vađenja tog mleča možda jeste nakon, oko 60 sati. Ali ga ima daleko manje nego u matičnjacima sa slike.

PS Izvini što kasnim sa odgovorom. Tek sada u pauzi za doručak sam našao vremena.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 25, 2013, 23:37:21
evo danas sam iz sprice stavio po kap nerazredjenog mlijeca u caure i presadio larvice, sutra cemo vidjeti rezultate.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 26, 2013, 00:07:15
evo danas sam iz sprice stavio po kap nerazredjenog mlijeca u caure i presadio larvice, sutra cemo vidjeti rezultate.


Keno, imam utisak da ti je neko rekao da razređen mleč ne koristiš nikako i da to umanjuje prijem larvica ili si pogrešno napisao. Nerazređen mleč otežava presađivanje. Ako presađivač nije dobro uvežban i sporije radi, pre se „zasušuju“ larvice kada ima manje tečnosti.

Mislim da to ima u literaturi, da je sveštenik i poznati i priznati pčelar-naučnik brat Adam (Brother Adam Kerle) ispitivao otpornost larvica. Možda je to radio neko drugi, ali to sada nije važno. Uglavnom, zaključak je da je najveći problem zasušivanje larvica (možda nisam upotrebio dobar izraz, ali mislim da se razumemo).

I kada staviš čist mleč (što je teže uraditi i raditi - mislim presađivati), kako se može znati da taj mleč odgovara starosti larvice. Obično to tvrde razni stručnjaci: da mleč treba da odgovara starosti larvice. Ne znam kako bi mi mogli da prikupimo mleč za presađivanje larvica starih dva-tri sata. Bilo koji mleč da staviš, posmatraj šta rade pčele. Očiste sve i počnu da hrane larvicu novim mlečom. Što manje mleča ima, pre će to počistiti i krenuti da hrane larvice odgovarajućim mlečom. Zato treba uvežbati da kap bude pravilnog oblika i što manja, ali da omogući lako skidanje larvice sa igle. To ne znači da treba da bude baš premala. Što bi rekli treba da je optimalna :D. To ćeš odrediti vremenom.

Kvalitet mleča u presađivanju na mleč može biti od drugorazrednog značaja. Presađivao sam i sa mlečom starim dve godine, koji se „zaturio“ negde u frižideru (mislim, nije se zaturio, već je tako stajao bez veze i sami ne znamo zašto). Promenio je boju i postao malo žućkast. Kada se proba, i dalje ima ukus mleča. Znaš šta se dešavalo sa larvicama. Ništa epohalno i nenormalno. Opet pčele sve počiste i nastave da luče novi mleč. Svakako da ti ovo ne preporučujem. Inače taj mleč je bio kod nas i toliko je stajao u frižideru, jer i nije bio naš, a vlasnik se nije izjasnio da ga bacimo ili koristimo dok je još valjao. Mene je zanimalo koliko je tačna tvrdnja raznih stručnjaka da mora "takav i takav" mleč ili larvice ne' da jedu i odbijaju da rastu :D. To sam proverio pre nekih 25 godinica. Mleč je inače bio iz Poljske, verovao ili ne.

Što se tiče šprica, ne moraš ga koristiti, jer sam već rekao da je to malo teža varijanta. Meni je bilo mrsko da radim sa onim drvcetom, kako ja kažem „iglom“ za mleč i da nabadam tamo-amo. Ja ne presađujem godinama. Nedavno sam presadio jednu turu i nisam koristio špric. I ništa mi nije falilo. Svakako, ti odredi šta ti je lakše.

Ovo ti pišem, jer si već u nekoj od prethodnih poruka napisao da si uradio prema mojim savetima i preporukama, a uradio si sasvim drugačije. Naravno, meni ne smeta, ali sam sebi komplikuješ posao.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 26, 2013, 00:43:22
ma ne ne
 ja apsolutno zelim da radim sa tvojim preporukama, jer nisam nikad pisao i pricao sa vecim poznavaocem pcela od tebe, mozda su ti moja itanja malo cudna i neobicna, ali u mojoj porodici nikad niko nije pcelario pa je za mene sve ovo novo, mada su rezultati dobri. mlijec nisam razredjivao jer sam se dvaput zeznuom tj kad sam ubacio mlijec nakapao sam valjda previse vode i sva je kroz dno sprice izasla tako da nisam znao sta sam dobio. tj sve je teklo kroz otvor. inace najveci mi je problem taj prijem larvica, radio sam matice novozelandskom metodomi uvijek bi mi skoro primile sve larvice, medjutim ovde mi u prisustvu matice od ponudjenih 50 maticnjaka prihvate nekad deset nekad 15 sto je jako malo, pa uporno pokusavam to popravit. i mislim da nece ici dok ne savladam ovo sa mlijeci razredjivanjem. danas sam i primjetio da je jedno drustvo gdje sam mlijec vadio ostalo bez matice. pa cu morati da intervenisem, i to zamjenim, mada mi je u danasnjoj turi valjda sto je bez matice upravo to drustvo dalo najvise primljenih maticnjaka, ovo drugo sto koristim, imalo je maticu, ali sam nasao dole kod njega tri ili 4 maticnjaka, rekao bih da nije u rojevom po ponasanju pcela i kolicini maticnjaka, ali vidjet cu sta mi je ciniti sa njim, inace drustva su kao sto si mi rekao sasvim normalna ni prejaka ni slaba, bas za mlijec, i prilikom presadjivanja napunim im pola litra sirupa, i tako svaki dan. pozzz
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Jano Supek Maj 26, 2013, 00:53:53
Da napišem i ja moje zapažanje ili bolje rečeno neko isprobavanje nečega. Prvo da napomenem da mleč i matice radim samo za svoje potrebe, tako da nemam toliko znanja i prakse kao Šole. Pošto radim sa Jenterom, presađivanje larvica mi je najmanji problem. Problem mi je što to moram raditi u kolima jer pretežno je loše vreme kada moram presaditi larvice. Razmišljao sam ovako: kada se skupljaju jaja za inkubator za izleganje pilića, jaja mogu biti stara par dana a pilići prvog dana su jako osetljivi. Došao sam do zaključka da je jaje verovatno otpornije na promenu temperature i vlažnosti vazduha a pošto radim sa Jenterom imam mogućnost presaditi jaje a ne larvicu, što sam i učinio i to napolju na poklopcu košnice a ne u kolima. Tako presađena jaja stavio sam u starter i prijem je bio isti kao i kada sam presađivao larvice. Matice koje sam dobio od takvog presađivanja, nisam primetio da su bile lošijeg kvaliteta od matica dobijenih presađivanjem larvica. Molio bi Šoleta za komentar povodom ovog mog postupka ako ga mogu tako nazvati a možda je i čista glupost.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 26, 2013, 21:25:24
ma ne ne
 ja apsolutno zelim da radim sa tvojim preporukama, jer nisam nikad pisao i pricao sa vecim poznavaocem pcela od tebe, mozda su ti moja itanja malo cudna i neobicna, ali u mojoj porodici nikad niko nije pcelario pa je za mene sve ovo novo, mada su rezultati dobri. mlijec nisam razredjivao jer sam se dvaput zeznuom tj kad sam ubacio mlijec nakapao sam valjda previse vode i sva je kroz dno sprice izasla tako da nisam znao sta sam dobio. tj sve je teklo kroz otvor. inace najveci mi je problem taj prijem larvica, radio sam matice novozelandskom metodomi uvijek bi mi skoro primile sve larvice, medjutim ovde mi u prisustvu matice od ponudjenih 50 maticnjaka prihvate nekad deset nekad 15 sto je jako malo, pa uporno pokusavam to popravit. i mislim da nece ici dok ne savladam ovo sa mlijeci razredjivanjem. danas sam i primjetio da je jedno drustvo gdje sam mlijec vadio ostalo bez matice. pa cu morati da intervenisem, i to zamjenim, mada mi je u danasnjoj turi valjda sto je bez matice upravo to drustvo dalo najvise primljenih maticnjaka, ovo drugo sto koristim, imalo je maticu, ali sam nasao dole kod njega tri ili 4 maticnjaka, rekao bih da nije u rojevom po ponasanju pcela i kolicini maticnjaka, ali vidjet cu sta mi je ciniti sa njim, inace drustva su kao sto si mi rekao sasvim normalna ni prejaka ni slaba, bas za mlijec, i prilikom presadjivanja napunim im pola litra sirupa, i tako svaki dan. pozzz


Ne mislim da moraš raditi po mojim preporukama. I ja sam odstupio od preporuka mojih učitelja kada sam zaključio da može bolje. A drugo, upravo zbog toga da ne praviš greške i otežavaš sebi, pokušavam da te usmerim kako mislim da je najbolje. Što se tiče pitanja, nisu ni čudna ni neobična. Slobodni pitaj i napiši šta misliš, rasparavićemo sve kako dolikuje i potruditi se da nađemo najbolje rešenje. Nisam ja ništa zamerio ako razgovaraš sa nekim i on ti prenosi svoja zapažanja. Ne mislim da će time srozati moju „veličinu“ kao nekog „stručnjaka“. Ne snatram sebe nekakvim stručnjakom. Nakon par godina pčelarenja dobar pčelar (koji malo i gleda van kanti za med – hoću reći, vodi računa i o tome da je pčela živo biće) može zaključiti da je osnova i tajna u  „ekonomskoj snazi“ pčelara. Mnoge stvari zamislimo, ali nemamo kintu da sve to ostvarimo.

Ali da ostavimo to po strani. Nije ti samo problem u tome kakav je mleč. U idealnim uslovima možeš kako hoćeš. Često nema tih idealnih uslova. Zato vodiš računa da ne pogrešiš u nekom od niza poslova i sitnica.

Kada naiđe ovakvo prohladno vreme, tada se vodi računa o svakoj sitnici. A mogu se dobiti dobri matičnjaci, u praktično svim uslovima.

Jedna od stvari o kojoj moraš voditi računa je da se ne ponašaju sva društva isto.


Ako radiš sa starterom poneke stvari su manje bitne, ali meni lično je održavanje startera naporno. Zamisli 5 meseci drndanja sa starterom: presipaj i dosipaj pčelu i ostalo. Zato je lakše koristiti sasvim normalna društva.

Jedna iz mnoštva tih sitnica, koje sam naveo je izgled obrađenih čaura, ali i odnos pčela prema njima. Taj odnos pčela prema čaurama zavisi od snage i raspoloženja društva. Neka društva mogu dobro odgajati matičnjake, ali relativno brzo počinju sa razgradnjom čaura. Pčele obrade čaure, čekaju neko vreme da ih matica zanese i kada ih ne zanese (a naravno, to se neće desiti jer je ispod rešetke – a i da je u tom nastavku nebi ih zanela), lagano ih razgrađuju.

Na fotografijama imaš niz čaura u postupku obrade i izgled kako izgleda razgradnja. Prva levo je u početnoj obradi, a druga je povoljno obrađena. Pčele svode „sirovu“ čauru do izgleda koji odgovara za zaleganje (posmatra sa s leva na desno). To je pravilan kružni otvor. Kako nema „legla“ u njoj, neka društva započinju razgradnju i to prvo proširivanjem tog otvora ili „pomeranjem“ otvora bočno u odnosu na prvobitni položaj. Na kraju ostaje samo jedno ispupčenje voska, jer otvor gotovo da nestaje. Takve čaure ja nazivam „ajkulicama“, jer pomalo podsećaju na glavu ajkule. Njih pčele slabije prihvataju (uglavnom ne prihvataju larvice koje se presade u ovakve čaure i zato ih odbacujemo). Ovo se dešava pri dužem stajanju čaura u košnici, a pri slabljenju paše ili u samoj obnovi i oporavku društva. Zato nije nevažno da čaure pri obradi ne stoje predugo. To je bitno i zbog toga, što bi dosta snažnija društva i u dostignutom stupnju oporavljenosti i obnove započela gradnju saća i uništila prilično čaura (ili sve njih). Društva koja dobro obrađuju „sirove“ čaure i potom im duže zadržavaju normalan oblik bolje prihvataju matičnjake na odgoj.

U drugom nizu su dobro obrađene čaure koje su odlične. Potiču iz različitih faza i situacija. Prva levo je nastala kao posledica primljene, a zatim odstranjene larvice. Društvo je dobro raspoloženo da odgaja matičnjake i ne uništava ovakvu čauru. Još jedan razlog što je ne uništava je sam oblik čaure, koji je takav jer je iz nje već vaćen mleč i pčele su je učinile „prirodnijom“ svojom dodatnom nadogradnjom voskom. Poslednja čaura u tom nizu je nastala višestrukim vađenjem mleča i ima idealan oblik, koji pčele neće dugo da unište ili pokvare im oblik. Jasno je da se do idealnih čaura stiže vaćenjem mleča. Takve čaure sačuvam za najteže uslove odgoja matičnjaka. Sa ovakvim čaurama je najbolji prijem. To je jedna od caka dobijanja dobrih matica i u nepovoljnim uslovima. A to je najteže: odgajati dobre matice (ili matičnjake) u dužem periodu i bez prekida, bez obzira na vremenske uslove. Tako da sam kvalitet mleča za presađivanje, kao što rekoh nije osnovni činilac. Čak i ne utiče mnogo, koliko se to misli (ili tvrdi).

Što se tiče drvenih osnova, nisu nešto „reprezentativne“, jer je puno pravilnih „otišlo“ sa matičnjacima koji se prodaju, a ove je Biljana sam iseče od komada letvica običnim nožem. Ona ne čeka da se neko prenemaže i uradi to kako treba (mislim ne čeka da se ja „smilujem“ i uradim to). Bitno je da vrše funkciju. Imam sreće da ima dobru i vrednu ženu, koja mora povremeno i da improvizuje.

Ako otvor čaure nije sveden na promer približan radiličkoj ćeliji (preveliki je i navodi pčele da je radilička larva u trutovskoj ćeliji), mogu prihvatiti larvice i potom ih odstraniti (ovo se može videti na slici gde su upoređena dve čaure – loša i dobra). Opet, kažem to zavisi od uslova u košnici i van nje.

Na fotografijama Dobro obradjene caure za maticnjake SL 2 i SL 3, može se videti koliko prirodno izgleda dobro obrađena čaura spolja i unutra. Nema tu idealno glatkih površina i pčele su je učinile „prirodnom“ stalnom nadogradnjom vrlo sitnih komadića voska, ali i propolisa i to je vrlo bitno prilikom prijema. Jasno je da ovakva čaura može da se dobije samo višestrukim vađenjem mleča.

Iako je poruka preduga, ovo nije sve o čaurama, ali je sasvim dovoljno. Ako bi se moglo nazvati „tajnom“ o kojoj nisam primetio da je pisano, glavna „caka“ za dobijanje dobrih matičnih ćelija i siguran prijem larvica (a time i boljih matica ili mleča) je u višestrukom vađenju mleča i time stalnoj obradi čaura i dovođenju do prirodnog oblika.

O ovome što Jano radi, u narednoj poruci, ova je već preduga, ali sam se trudio da objasnim važnost prirodnijeg oblika matične ćelije u veštačkom odgoju matica (ili matičnjaka).
 
PS
I naravno, tu je čika Boža Petrović, legenda i velemajstor pčelarstva.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 26, 2013, 22:05:36
a vidis sole ja sam mislio nakon nekoliko vadjenja mlijeci da se cahure mjenjaju, i idu na petapanje a lijepe nove. reci mi kad povadis mlijec da li odmah presadjujes novu turu larvica na suho, ili opet nakapavas po kap razredjenog mlijeca'
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 26, 2013, 23:56:55
Čaure koje se koriste za matičnjake koji su namenjeni proizvodnji matica nam više nisu od koristi.  Ove od mleča se koriste više puta. Što ih više koristiš, bolji je prijem naredne ture. Koliko dugo se mogu koristiti ne mogu reći.

Kada povadimo mleč (pišem u množini, da uzdignem sebe :D – ne vadim ja mleč, to radi ova moja ekipa), presađujemo u vreme koje određuje izolator. Ako nema larvica, a dešava se da ih ne bude ako nemam dovoljno izolatora, da stavljam ramove na zanošenje u različito vreme tada saćekamo do predveče. Moram staviti čaure u košnicu da ih obrade. Mleč uvek vadimo pre podne, a presađujemo predveče.

Kada ima larvica starih par sati na raspolaganju presađuje se odmah. Stavi se kap mleča koja je toliko velika da omogući lako skidanje larvice sa igle. Skidati larvicu bez te kapi je teže.



Inače, kupio sam ono kinesko pero odavno, ali sam samo kratko probao da radim sa njim i pravo da ti kažem i ne sećam se koliko je bilo efikasno. Praktično ga nisam koristio. Možda bi trebalo (a možda i ne :)).


PS

Zaboravio sam i nešto u vezi onih izlivenih čaura na slici. Slike su prošlogodišnje i plaćali smo jednoj ženi da lije čaure. Kvalitet livenja nije prvoklasan. To su osrednje dobro izlivene čaure.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 27, 2013, 23:04:21
sole pokusao sam danas opet da pomjesam mlijec i vodu, medjutim vrlo tesko se sjedine tj ispocetka ide kao fino, onda kao da nestane vode, i opet ide gusta smjesa mlijeca, kako da sjedinim ovo, da bude to to, radio sam u maloj sprici. pimjetio sam da u ovoj tvojoj metodi je bolja stvar nego nerazredjen mlijec jer ovo ne susi cini mi se dok se mlijec sasusi brzo.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Maj 28, 2013, 10:06:43
Ne može da bude „raslojen“ rastvor u tolikoj meri da prvo oslobodi tečnost. Dodaješ vode, kap po kap i mućkaš bočicu. Sve dok ne dobiješ ravnomeran rastvor. Tako spremljen rastvor držiš u hladnjaku. Pre upotrebe se opet blago promućka, da ne stvara previše mehurića. Naravno da ne možeš dobiti idealan rastvor i uvek ima malih grudvica u rastvoru, ali su one vrlo sitne. Ako dolazi do taloženja gušće mase, opet se blago promućka tokom presađivanja. Ali, ne može se desiti da prvo izađe tečniji deo, a potom gušći. Onda nisi napravio dobar rastvor i nisi promućkao. Samo prvi put, kada se pravi rastvor, oštrije se mućka bočica i tada bude mehurića. Kasnije, kada imaš spreman rastvor, dovoljno je da se blago promućka i ne stvarju se mehurići. Rastvor ne moraš praviti za svako presađivanje. Može stajati više dana u hladnjaku. Pred presađivanje se bočica stavi u mlaku vodu i zagreje. Par puta se mlaka voda zameni drugom, jer se ohladi, što je i normalno.

Već sam ti pisao da ne moraš korisiti taj špric. Zašto insistiraš na tome. Probaj napraviti drvenu „iglu“ za nanošenje mleča u čauru. To nije teško. Ja ih i ne pravim godinama, jer to Biljana sama uradi. Povremeno se odbacuju one koje se duže vreme koriste i potrebno je praviti nove. Pre presađivanja se drži kratko vreme u vodi, da ne upija mleč. Ovo nema neke važnosti, osim higijenske - zbog kasnijeg ispiranja. Kada se završi opere se vodom i na kraju alkoholom i gotovo. Neko veče sam pogledao baš od kojeg drveta ih je izradila. Ništa naročito - štapić od sladoleda! Opere se dobro i oblikuje onaj vrh, da ne bude uzak (da nema oblik čačkalice, odnosno da ne bude oštar vrh, jer tada kap sklizne pre no što stigneš do čaure. Ako si napravio promer vrha takav da nanosiš nedovoljno mleča, dodaš još jenu kap.

Ako ne zaboravim, fotografisaću danas kolika kap treba da bude na dnu čaure.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 28, 2013, 23:16:29
evo danas sam upotrebio mlijec u rastvoru, nekim drvenim stapicem sam nakapao po kap u celiju, pa cemo vidjet ujutro, kakva je situacija. mnogo sporije susi i lakse se skida larva a ostalo cemo vidjet, inace u rastvoru kad se promucka ima kao neke pjene, po slobodnom vidjenju cini se da je mao vodenasto, kao sampon nekako, mozda bih trebao dodat jos mlijeca, vidjet cu ...
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Jano Supek Maj 29, 2013, 21:54:05
Kolega Kenane, daću ti jedan savet a mislim da će se i kolega Šole s tim složiti jer veoma poštujem njegovo mišljenje i dosta stvari sam saznao čitajući njegove poruke. Kolega Šole svaka čast a ona dva matičnjaka na slici gde se larvice kupaju kao u Jakuziju, ne mogu a da ih ne pogledam kad god sam na forumu. Da se vratim na temu. Što se tiče stavljanje mleči u čaure, ja sam to dok nisam imao Jenter, radio ovako: posle svih predhodnih radnji oko priprema čaura, uzeo sam onu veliku drvenu čačkalicu što se koristi za, ja mislim ražnjiće i oštar deo udario o sto kao da zabadaš i on se malo zatup, posle kad umočiš vrh te čačkalice u mleč, ostane na vrhu kap koju staviš u čauru. Nadam se da sam bar malo pomogo. Pozdrav
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 30, 2013, 17:30:33
Kolega Kenane, daću ti jedan savet a mislim da će se i kolega Šole s tim složiti jer veoma poštujem njegovo mišljenje i dosta stvari sam saznao čitajući njegove poruke. Kolega Šole svaka čast a ona dva matičnjaka na slici gde se larvice kupaju kao u Jakuziju, ne mogu a da ih ne pogledam kad god sam na forumu. Da se vratim na temu. Što se tiče stavljanje mleči u čaure, ja sam to dok nisam imao Jenter, radio ovako: posle svih predhodnih radnji oko priprema čaura, uzeo sam onu veliku drvenu čačkalicu što se koristi za, ja mislim ražnjiće i oštar deo udario o sto kao da zabadaš i on se malo zatup, posle kad umočiš vrh te čačkalice u mleč, ostane na vrhu kap koju staviš u čauru. Nadam se da sam bar malo pomogo. Pozdrav

kolega probat cu sa tim stapicem, evo danas sam pregledao kakva je situacija sa presadjenim larvama, od pedeset presadjenih u 5 kosnica situacija je sljedeca, u dvije kosnice nisu primile ni jednu larvu, u jednoj primljeno 12 u jednoj 35 u jednoj 23, idemo dalje pa cemo da vidimo, sta se desava.. pozdrav!
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Jano Supek Maj 30, 2013, 20:49:09
Svaka čast kolega, ti si baš uporan. Samo napred. Rezultati moraju doći.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Maj 30, 2013, 21:02:54
meni se ovo cini da one na ocetku odbijaju da rade dok se malo ne naviknu, ali sto kazes ja bi im svaki dan nudio dok ne popuste, evo primjetio sam neke zajednice koje na prvu dosta bolje prihvataju larve, pa cu njih da odvojim nadam se da ima i do toga da su neke sklonije proizvodnji mlijeci, pa cu njih vise da forsiram, ali odustajanja nema.. :))
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Kenan Halilagic Jun 09, 2013, 21:23:43
pozdrav drustvo, kako ide kod vas? radi li se mlijec, kakvi su rezultati? inace kolika je cijena grama mlijeci u srbiji?  ako moze u eurima da mi je lakse. podzrav
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Jun 14, 2013, 11:24:22
Gledao sam i nemamo temu o izolatorima i proizvodnji (odgoju ) matica. Malo je teže pronaći neke podatke pri pretraživanju, ali nema veze, nastavićemo u ovoj temi ili temi Rani odgoj matica.

U ovoj poruci je izolator (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=410.msg24735#msg24735), koji sam ocenio kao „loš“ izolator, jer pčele previše meda i polena natrpaju u ramove i gubi se funkcija izolatora. Isti taj izolator fotografisan posle 23 dana izgleda sasvim drugačije. Matica izuzetno dobro nosi i ramovi su puni legla.

Do ovog stanja se dolazi ili slabljenjem izolatora ili se to desi prirodno, u periodu kada je bespaša. To je bilo u dužem nizu prethodnih dana. Pre toga sam sklonio oba polumedišta sa medom. Iako sam dozvoljavao da matica duže vremena bude sa samo tri rama za zanošenje, ne gubi se na snazi društva, koje kasnije ide u medober. Sada je leglo na 6 ramova, ali su zaposednuti leglom „od letvice do letvice“: računski, to bi bilo oko 36000 pčela samo u leglu. Prednost kod izolatora je, da ako se malo zakasni sa zamenom ramova u izolovanom odeljku, što sene gubi na sabiračkoj snazi društva, jer su pčele manje iscrpljene odgajanjem legla.

Na fotografiji koja pokazuje detalj sa maticom, može se videti da je matica spremna da dalje odmah zanose dodati ram. To je bitno zbog momenta presađivanja, koji se može planirati, što se ono kaže „u minut“. Ako se matica „smanji“, trebaće vremena započne sa obimnijjim zaleganjem i treba se opredeliti za drugi izolator, iz kojeg se dobije leglo za presađivanje, idealne starosti sa vrlo preciznom starošću larvica. Ne treba da zbunjuje prvi pogled na ram sa larvicama starosti par sati, koje izgledaju „starije“ jer ima više mleča u ćelijama. To se dešava baš zbog zastoja u odgoju legla i pčele obilnije luče mleč. To još i olakšava presađivanje. Kada matica izgleda kao ova na fotografiji, ona odmah zanosi dodati ram



Na jednoj od fotografija je i spojen trodelni LR oplodnjak, koji je postao nepodesan za rad upravo zbog previše meda. Rešenje bi bilo sklanjanje ramova sa medom i dodavanje praznih u svaki odeljak. Ali to je praktično nemoguće, jer na svakom ramu ima po malo legla i polena, koji treba pčelama. Ima još rešenja i mogu se ovi ramovi prepuni zatvorenog meda zameniti sa sličnim ramovima iz košnica koji imaju polena, ali manje meda. Međutim, to su rešenja koja traže puno vremena i najlakše je bilo povaditi pregrade, spojii odeljke i ostaviti jednu maticu. Dodaju se još dva prazna rama ili osnove i dobiće se vremenom dobro drušvo.

Iz ovim par sitnica može se zaključiti:
-Ponekada je i prevelika kličina hrane u određenij vrsti društava otežavajuća okolnost
-I preterana snaga specifičnih društava u pojedinim momentima (prejaki oplodnjaci ili npr izolatori) takođe može biti problem.
-Neka specifična društva (izolatori) moraju biti u stalnom razvoju, što omogućava dobro i pravovremeno  i ujednačeno zaleganje.
-Pravilno uspostavljena specifična društva omogućavaju lako upravljanje njima i poslovima koji sa njima imaju veze.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Radovic Dragan Novembar 15, 2013, 08:17:53

http://www.youtube.com/watch?v=vJr2J7IyvVI
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Mirko Maric Avgust 31, 2014, 09:05:18
Pisali ste juce da pcele nikada nisu odgajale maticnjake-mlec ovako dugo koji su razlozi za to?
Dali kada pocnu odgajati zimske pcele,kada se primete krupnija jaja,dali je to  mozda znak
 da treba zavrsiti?A i uopste kada treba stati-prekinuti?
Nije tema ali,u odgovoru #37 u pozadini zvoncica Boza Petrovic,sa onim visokim ramom jel to DB-kosnica?
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 01, 2014, 20:17:03
Pisali ste juce da pcele nikada nisu odgajale maticnjake-mlec ovako dugo koji su razlozi za to?

Nikada nemoj da misliš da je dobro baš sve što rade iskusni pčelari. To važi i za mene  :D :D.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Mirko Maric Septembar 01, 2014, 20:28:27
Znam,samo me je zanimalo :D
Sto se tice vas,imate odlicne poruke,zato vas i dalje davim sa pitanjima :D
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Mirko Maric Septembar 03, 2014, 23:00:02
Kada se matica smanji u izolatoru sta se cini,ako se zeli da ponovo zaleze,
koliko je otprilike vremena potrebno da opet nosi?
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Septembar 04, 2014, 08:48:22
Neke radnje se moraju uraditi na vreme. U ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=410.msg24978#msg24978) (deo narednog citate je baš iz te poruke) ukazao sam na neke nevolje koje mogu zadesiti oplodnjak, a isto je sa izolatorom.

Na jednoj od fotografija je i spojen trodelni LR oplodnjak, koji je postao nepodesan za rad upravo zbog previše meda. Rešenje bi bilo sklanjanje ramova sa medom i dodavanje praznih u svaki odeljak. Ali to je praktično nemoguće, jer na svakom ramu ima po malo legla i polena, koji treba pčelama. Ima još rešenja i mogu se ovi ramovi prepuni zatvorenog meda zameniti sa sličnim ramovima iz košnica koji imaju polena, ali manje meda. Međutim, to su rešenja koja traže puno vremena i najlakše je bilo povaditi pregrade, spojii odeljke i ostaviti jednu maticu. Dodaju se još dva prazna rama ili osnove i dobiće se vremenom dobro drušvo.

Iz ovih par sitnica može se zaključiti:

-Ponekada je i prevelika kličina hrane u određenoj vrsti društava otežavajuća okolnost

-I preterana snaga specifičnih društava u pojedinim momentima (prejaki oplodnjaci ili npr izolatori) takođe može biti problem.

-Neka specifična društva (izolatori) moraju biti u stalnom razvoju*, što omogućava dobro i pravovremeno  i ujednačeno zaleganje.

-Pravilno uspostavljena specifična društva omogućavaju lako upravljanje njima i poslovima koji sa njima imaju veze.


* (Stalni razvoj društva je dovoljno prostora za leglo, nektar-med i polen).


Ukoliko se primeti pojačan unos nektara i polena, najbolje je na vreme sklanjati ramove sa medom (mogu se sklanjati i ramovi sa polenom, ako polena ima dovoljno na ostalim ramovima). Ove sklonjene ramove je najbolje staviti u neku drugu košnicu, ako se zaključi da med u njima nije zreo, ili da polen nije prerađen u pergu. Na njihovo mesto se dodaju prazni ramovi. Zavisno od uslova u prirodi, mogu biti sa starijim ili mlađim saćem. Pčele će radije pripremiti matici za zaleganje saće gde je već bilo legla.

Početni izolator koji se obrazuje od nekog vrlo slabog društva ne može biti pripreman na isti način kao neki snažniji. Pčele ne mogu zaštititi svo leglo ako naglo zahladi. Tu se mora pažljivo postupati i prostor u samom izolatoru se proširuje kada je društvo sposobno za to. I slabiji izolator može pri jakom unosu pretrpati prostor legla, zato što nektar i polen skladišti u izolatoru (prostoru gde je matica), a ne pomoćnom prostoru. Ako se doda prazan ram, pčele ga neće pripremiti za zaleganje, već tu skladište nektar i polen. Prosto, nemaju snage da održavaju širi prostor i rade tamo gde je to primereno. U tom slučaju je prirodno da matica privremeno smanjuje zanošenje, jer i nema mesta (i još uz to društvo nema snage da proširuje leglo na dodati ram).

Kada se dodaje ram na zaleganje, koji se po pravilu postavlja između dva rama sa leglom, mora se paziti da se sa jednog od ta dva rama nije započelo izleganje legla. U tom slučaju matica prelazi sa rama i na taj ram i dobije se leglo koje je nepodesno za presađivanje. Larvice potrebne starosti su „razbacane“i to otežava presađivanje.

Vreme za koje će matica koja je privremeno prestala da zaleže ponovo započeti zanošenje se ne može tačno odrediti. Ali ako se doda dobro saće pre će ga pčele pripremiti za zanošenje. Samo što se tada mora proveravati momenat zanošenja. Takođe se mora proveriti na dan određen za presađivanje ima li izleženih larvica i što je još važnije, kada je započelo izleganje (a to je nekoliko pregleda tog društva). To je dodatni rad i bolje je na vreme dobro pripremati izolator. Zbog toga koristim više izolatora (do 10 društava – izolatora).
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Mirko Maric Septembar 06, 2014, 20:18:00
Dali presadjivanje ponekad vrsite i na otvorenom ili u prostoriji  sa odgovarajucom temperaturom svetlu,vlaznoscu...Takodje koji je vremenski rok pozeljan od uzimanja rama(materijala za presadjivanje)do vracanja istog rama(zavrsetka presadjivanja),da leglo nebi previse bilo van kosnice?
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Oktobar 17, 2014, 19:45:57
Dugo stoji ovo tvoje pitanje, nisam zaboravo mada nije u redu što nisam odgovorio. Nadam se da ne zameraš.


Može se presađivati na otvorenom, ali je to baš neugodno. 1996 sam provo 16 dana na pčelinjaku (tada su već počele krađe košnica) i presađivao na mleč. Drugo šta nisam imao da radim jer sam tri pčelinjka detaljno sredio (na pčelinjku svog prijatelja sam čak ujednačavao društva sa prenošenjem ramova jer je bilo različitih dimenzija).

Presađivanje je vršeno u kabini dajca. Ali je praktično za svaku uzetu larvu igla prvo morala da ide u vodu jer je mleč brzo zasušivao. Znači da može, ali je za veći broj larvica teže.


Presađujem u kuhinji, ništa posebno (pčelarska zgrada još nije spremna i za taj posao). Neugodno je leti kada se stavi posuda sa vodom da se poveća vlažnost u prostoriji. Presađivač se baš preznojava ponekada. Sreća što to nisam ja  :D . Temperatura je oko 25-26 ºC. Vlažnost vazduha ne merim, ali je tu uvek posuda sa vodom koja isparava.

Vreme uzimanja određuješ prema starosti larvica u izolatoru. Mi težimo da to bude pred kraj dana kada se svi drugi poslovi obave. U prostoriji u kojoj se radi može ram sa larvicama biti i više od sat vremena. Ako je presađivanje u više košnica, spreme se dva rama iz dva izolatora (ovo je posao koji mora da se detaljno planira, prati i sprovodi ako se odgaja velika količina matica u više turnusa).

Kada je hladno, koristimo oplodnjak za zaštitu legla pri prenošenju. Unutra je mermerna ploča koja je zagrejana, a preko nje vlažna tkanina. Tako se prenose i presađeni matičnjaci i nije baš lako, ako je kišovito vreme i klizavo tlo.

To bi otprilike bilo sve. Nekakvo pridržavanje iskljućivih parametara: temperatura toliko i toliko, vlažnost toliko i toliko ne sprovodimo. Nema potrebe. Najbitnije je da leglo ne zasuši.

Ako imaš još neko pitanje tu sam (odgovoriću ti valjda za godinu dana, ovo ti je kao da si pitao državu za nešto – samo oni toliko otežu sa odgovorom  :D ).

PS

Jedna mala drugarska zamerka  i jedna čestitka kolegi Saši Milojeviću (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1747.msg33346#msg33346). U ovoj temi i temi Rani odgoj matica sam upućivao ljude u ovaj posao i nisam mistifikovao ovaj posao. Posao kao svaki drugi. A čestitka se odnosi na dobro urađen posao. Ako su u posudi na jednoj slici matičnjaci sa mladim maticama, nemoj ih držati položene već uspravne i nije baš dobro šetati matičnjake slabo zaštićene po pčelinjaku.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: slavica petrovic Mart 24, 2016, 11:34:03
Ja moram da odam zahvalnost u ime svih koji pozele saznati sto vise o pcelama a da to nije naucna fantastika na nacin kako to nas dragi kolega prijatelj Šole iznosi i prenosi.Malo je reci hvala ti na tome.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: pizurica aleksandar Januar 26, 2018, 13:33:19
Predivna tema, pregrst odlicnih fotki, nesebicno podeljeno jedno fantasticno iskustvo, izuzetno pismeno I elokventno na nivou profesionalnog edukatora,..... citam po ko zna koji put I nadam se odvazicu se da se oprobam u prizvodnji maticne mleci I matica I sve to zahvaljujuci kolegi Draganu Sosicu. Neizmerno hvalaaaaa
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Krešo Lesan Februar 22, 2018, 14:40:21
Imam jedno pitanje da malo obnovimo temu.

Dragane bio sam na predavanju o proizvodnji matične mliječi i predavač je rekao da on presađuje larvu između 4 i 5 dana od zaljeganja (vidi sliku).
Te da istu vadi nakon 65 sati.
Iz tvojih objava vidljivo je da presađujš larvu do 6 sati, to bi prema ovoj slici bilo 4 dan tj sam početak 4 dana.

Dali imaš možda sliku kako izgleda ta larva koju presađuješ i dali je vrijeme između 4 i 5 dan već kasno za presađivanje.
Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Milos Obradovic Februar 22, 2018, 15:33:16
http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2571.15 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2571.15) u ovoj temi ima slika na kojoj je kolega  Dragan obelezio larvu koju presadjuje odgpvor pod br 26 prva slika...



Naslov: Odg: proizvodnja maticne mleci
Poruka od: Dragan Šošić Jul 29, 2018, 21:23:53
Већ смо на пола пута до завршетка сезоне млеча (трајаће до половине августа).

Пчеле расположене, а и ми смо...једино што се деси да мало покиснемо, као данас предвече: пала киша 10 минута таман да будемо мокри :), али посао приведен крају.