Prvo, poštovanje svima, a drugo:
koliko sam samo puta na SPOS-ovom forumu spomenuo Voji, bukvalno rečima: ,,kada će već jednom ta knjiga", ali odgovora nema. Brošuru jesam ja pisao na predlog gospodina Ajdinovića. On je čovek kontaktirao mene i objasnio mi je šta hoće. Moj odgovor tada, a i sada bi bio isti: ja neću i nemogu da pišem o nečemu što ne znam i ne primenjujem. Resavac (prepisivač) nisam i puno puta se neslažem (iz iskustva) sa mnogo cenjenijim pčelarima i njihovim tvrdnjama. Znači, u toj brošuri se nalazi tekst o mom načinu pčelarenja koji na mom siromašnom terenu daje rezultate vredne pažnje. Činjenica je da se ljudi koji pčelare oko mene zadovoljavaju količinom meda od 15-20 kg za celu godinu (to je prosek po društvu). Onda vam je jasno koliko je paša slaba, a ako vreme učini svoje može da bude poražavajuća.
Na mom terenu paša ide ovako: rano proleće - dren, malo leske, poneka kajsija, šljiva i jabuka (to su paše od kojih med nema u košnici), naravno i poneki korov, kasnije - jabuka i dunja (takođe slabo), maj mesec bagrem (nisu neke površine, ali zna da bude izdašan), posle toga prekid od 10-14 dana pa malo lipe i livada i TU JE KRAJ. Ako šuma da, da, ako ne onda ništa. Ne postoje gori uslovi, ako se uzme u obzir da kiša ne pada i po 3-4 meseca.
Hanemanova rešetka je obavezna u mom pčelarenju RV košnicom. Da rotiram treći, vršni nastavak za 180 stepeni. Ne koristim šećer ili pogače u RV košnicama, koristim med. I samo med ili sirup od vode i meda. "Med na medu rađa" i TAČKA!!!
Demariram društvo obavezno pred bagrem i posle 14 dana, kada se nadam livadskom medu. Razvijam društvo uvek na dva plodišna nastavka i prevešavam leglo. ZAŠTO?
1. Sprečavam rojenje
2. Umanjujem leglo u burnoj paši
3. Dobijam veće prinose
4. Konstantno upošljavam svoje "vojnike" da ne bi pravile gluposti
5. Održavam društvo cele godine jakim (matica uvek kada treba ima na raspolaganju dovoljan broj ćelija i čak i više od toga)
6. Ponovo - dobijam još veće prinose meda
7. Jaka društva neke bolesti zaobilaze
8. Uzimljavam ekstra-jaka društva u RV košnicama
9. Uvek imam ekstra ramove za ishranu pčela (i u RV, a boga mi i u drugim košnicam kada zatreba), za formiranje rojeva, za kasniju proizvodnju matica u RV košnici, uvek imam 4 rama puna polena i 1 ili 2 u rezervi za bilo koj vid upotrebe.
10. Eliminišem sve negativnosti oskudne lokacije koje drugi pokrivaju šećerom, spajanjem društva u jesen ili proleće, bolest i sl.
* Prvo demariranje je obavezno kod mene pre bagrema
* Drugo - u cilju obimnije zamene saća i dodatnog razvoja (jer kod mene ima ljudi koji prskaju luka u bašti na vikendici insekticidom u sred bagremove paše), na taj način eliminišem ili bolje rečeno ublažavam posledice nestajanja pčela (koje će se sigurno osetiti ako hanemanovu rešetku koristite samo kao prepreku za maticu) - zamislite kada vam pčele nalete na polje uljane repice koja je prskana preparatima - a svi su štetni u većoj ili manjoj meri -, pa onda suncokret koji je takođe prskan (čak mu je i "klica" modifikovana hemijski- e onda se pitamo ZAŠTO SE LOŠE DESI? Jaka društva - zdravija društva - vitalnija društva - sve to vodi ka USPEHU. To nije ništa novo.
* Treće - ili vršim ili ne vršim - ako bude suše onda samo po jedan ili dva rama iz ograničenog plodišta prevešam iznad hanemanove rešetke, ramove u plodištu zamenim ili izvučenim ramovima ili SO i to je sve - da uposlim pčele - ako bude kasne paše - vršim drastičnije demariranje (o tome nažalost nisam mnogo pisao u brošuri- ali biće u knjizi).
Još mogu da primetim po ponašanju pčela u RV košnici, da bi društva na 1000 i više metara opet najbolja bila u takvom staništu i obim poslova (barem da sam ja u pitanju) bi bio prepolovljen. Sve bi se svelo na prvi razvoj od dva plodišna nastavka, dok matica ne zaleže 12-14 ramova legla i pretežno bude starije leglo. Onda jedno demariranje kao pred bagrem, a ostali posao bi se sveo na dodavanje medišnih nastavaka po potrebi - oduzimanju meda i povremenom prevešavanju po jednog rama sa starim leglom u medišta i TO JE SVE. Barem do kraja sezone. Zimovanje naravno na tri nastavka, zatvorena mrežasta podnjača fijokom a širom otvoreno leto sa hanemanovom rešetkom na podnjači (zbog miševa), tretmani na vreme protiv gamadi i vidimo se u aprilu
. Naravno, tu bi hrane trebalo da bude nešto više od 20kg. Iz predostrožnosti.
Gore sam video pitanje o matičnjacima koji se pojavljuju u gornjim nastavcima i šta sa njima. Da ne kucam zašto se javljaju, dovoljno je reći: pčela u gornjim nastavcima stiče utisak nedostatka matice (to je kada im razmestiš kuću kako ti hoćeš, a one bi malčice drukčije). Ti matičnjaci u glavnom ne zadovoljavaju po kvalitetu. Neću da ulazim u polemiku da li je to baš tako ili ne. Ja ih odsecam. A matice proizvodim sam i to presađivanjem larvica u matične početke. Kao starter i bilder društvo koristim jedno RV društvo. (Još jedan razlog da pčele moraju da budu jake i zašto ih održavati jakim cele godine i to ne samo jakim, već ekstra jakim skoro u predrojevnom stanju - slabe pčele = slabi matičnjaci = slabe matice).
I za kraj (ako vas nije mrzelo da čitate i već ste odustali na početku), danas pčelarstvo nije više samo hobi. Sve više je mladih ljudi koji se okreću pčelarstvu. I ja i ako mogu da kažem da sam mlađi čovek, već imam nekoliko početnika koji imaju veliko poverenje u mene i ono što im kažem. Naravno ne pčelare svi RV košnicama, ali polako uče
. I to je nezamenljivo. Pčelarstvo je danas profesija i rudarski posao. Što zbog sredine i klime i ljudi samih, što zbog većeg profita. U pravu je Miodrag za mene: ja profit vidim samo od meda u pčelarstvu, a pčelarim na lošem terenu. Ali lošem za neka druga društva u drugim košnicama ne i RV. Moj način je za mene najbolji.
Danas se sve više gleda kroz novac. Ne samo u pčelarstvu već u globalu. Prvi savet je uvek: pazite se druge vrste pčelara (oni koji ne žive od pčela već od drugih pčelara) i njihovih neproverenih saveta i kojekakvih zavrzlama. Na kraju krajeva: ljudi kao Vener i njemu slični, priznati pčelari i vrsni majstori u radu drugim tipovima košnica, nisu uvek slušali savete izumitelja LR ili DB ili neke druge košnice. Ma jok!!! Našli su svoj metod, unapredili pčelarstvo, podelili ga sa drugim ljudima koji su hteli da probaju, unapredili su i poboljšali svoje prihode, pružili su svetu drugačiji pristup i drugačiji pogled na ovo izvrsno profesionalno zanimanje. Danas, dok ti se donji deo leđa ne orosi čvrsto, meda, pčela a zatim i novca nema prijatelji. Ako hoćete prinose, ako hoćete korist od pčela (a ne od drugih pčelara) morate da radite i to čvrsto da radite.
Ne kažem da sam ja sada neki naučnik ili ne znam šta. Ništa više u pčelarstvu nije tolika tajna. I ni jedan način pčelarenja bilo kojom košnicom više nije nov, samo je pitanje kako ćete da primenite to što pročitate ili iskoristite to što vidite. Ja radim ovako, pročitajte, vidite, uporedite, odbacite nešto ako smatrate da je nepotrebno i nađite SVOJ način pčelarenja u zavisnosti od vaših postavljenih ciljeva na samom početku.
Izvinite zbog brda teksta, ali zbog proleća i radova u pčelinjaku nisam u prilici da često boravim ni na jednom forumu, pa se malo nakupilo (čuj malo
). Svima želim puno uspeha i zdravlja pre svega. Medno vam bilo!!!!! Pozdrav iz Zaječara.
Dragan Đorđević, pčelar-početnik.