Bas lepo ste se izjasnili i zneli vasa razmisljanja sto me navodi da postavljam jos pitanja.
Pitao sam samo zato sto ja imam temu za predavanja o ,,Ventilaciji regulaciji temperature ,vlage i CO2 u kosnici" pa vidim kolega je vec odrzao predavanje.
Ono sto vam mogu reci i dokazati i odbraniti je da prirodne zakone morate zaboraviti kada su pcele u pitanju.
Dve tri godine sam merio temperaturu i vlagu u toku cele godine i primetio sam da pcele ne regulisu vlagu kao sto regulisu temperaturu, ali sam mislio da nesto gresim.
Medjutim lutajuci po internetu pronasao sam naucni stav i potvrdu raznih instituta kao injihovih naucnika koji tvrde da do danasnjeg dana niko nije dokazao da li pcele vrse regulaciju vlage .
Ja vas molim da ovaj moj odgovor ne shvatite kao nesto sto ja zelim da kontriram bilo kome , ja samo zelim da saznam ono sto neznam , a bas smo lepo krenuli i molim da ovako i nastavimo.
U cilju diskusije molim vas da uzmete u obzir sta je to mikro a sta je makro klima , sta je ventilacija i koliko vrste ventilacija postoje bez ventilatora.
u Kosnici da li je omoguceno pcelama da u prisustvu mikro klime one vrse regulaciju , ili smo im nasom makro klimom napravili ventilaciju.
Prica o obrnutoj casi je vrskara , moderne kosnice koje nemaju podnjacu su isto sto i vrskare , ali ne zaboravite da mi ne ocekujemo prinos iz nasih kosnica kao iz vrskara.
I n akraju vidim koriscenu literaturu , pitanje za sve , dali je neko od vas merio bilo sta u kosnici pa onda potvrdio to sto misli.
Opet moram da naglasim da nije provokativno jer sam posle predavanja Mirka Viluca o istoj temi o kojoj raspravljamo postavio isto pitanje , to sto predaje i pise o ventilaciji dali je nesto od toga merio ili je samo teorija ili tudja merenja , lepo je odgovorio da nista nije merio no je to samo teorija, ja sam ipak prakticar pa se mozda necemo sloziiti u mnogim prilikama svestan da praksa je nista bez teorije , ali ipak praksa mora da potvrdi teoriju.
Pozdrav i ocekujem jos preciznije odgovore
Slažem se sa Vama da su praktična iskustva neprocenjiva i oduvek je bilo da praksa mora da potvrdi teoriju.
Da li postoji mogućnost da Vaše predavanje postavimo ovde na forumu?
Mislim da bi svima nama koristilo, naravno ako to nije pod autorskim pravima zaštićeno javne prezentacije
ovog tipa.
Ivane, meni bi jako interesantno bilo da nam kažete kako su bili postavljeni senzori-sonde u košnici, koliko ih je bilo,
koje sonde ste koristili i od kojeg proizvođača. Molim Vas da me ne razumete pogrešno, prosto pokušavam da
sklopim ceo sistem u glavi i da razumem na kojem principu ste postavili praćenje.
Planiram u neko dogledno vreme da nešto slično uradim i za sebe pa su ovakva iskustva više nego dragocena.
Ono što sam do sada pričitao i pratio u stručnoj literaturi, pčele su vrlo senzitivna bića i mnogo prilagođenija
prirodnim uticajima nego čovek. Čula vida, okusa, mirisa, magnetne orijentacije, i tako dalje su mnogo senzitivnija
nego kod nas, a svi mi znamo da pčele "osete" kakva će biti zima i bolje je predskazuju od bilo kojeg
meteorološkog sistema i sile naučnika koji rade na tome.
Moje razmišljanje, što uopšte ne mora biti tačno, da pčele mogu posredno regulisati vlagu u košnici.
Direktno kontrolisanje temperature nam je poznato, princip i način kako to one rade.
Kako su pčele izuzetno racionalno organizovane kao socijalni insekti, mišljenja sam da se one prema
svemu odnose sa tog stanovišta. Možda je malo grubo, ali bih upotrebio reč apsolutno proračunato.
Primarni cilj je opstanak zajednice koji se prilagođava količini raspoložive hrane u staništu ili
energetskim resursima sa izrazitim racionalisanjem. Svako povećanje temperature, koja direktno utiče
na vlagu u staništu, je direktan udar na veličinu rapoloživih resursa.
Ono što hoću da kažem je da ako su pčele u klubetu onda je cilj društva izvođenje mladog legla i nove
generacije za opstanak zajednice po bilo koju cenu u proleće. One ne prepoznaju da je tu i pčelar koji
može pravovremeno da interveniše sa dodatnom prihranom. Mislim da prosto reaguju na ono što im je
na raspolaganju i u odnosu na to ekonomišu sa resursima. Analogija je kao i kod mrava.
Zašto bi one rasipale resurse kada mogu da prežive i sa povišenom vlagom?
Ovde se postavlja pitanje paralele sa prirodnim uslovima i nametnutim uslovima za preživljavanjem.
Cilj svakog pčelara je dobiti maksimalno moguću količinu meda a da sačuva društva za sledeći ciklus.
Cilj pčela je produženje vrste i razvoj kolonije po bilo koju cenu.
U literaturi se to naziva savremeno pčelarenje,
što uopšte i ne mora da bude istina u odnosu na prirodne, genetski upisane, zakone.
Puno pozdrava od
Maria