Razmišljao sam, da li uopšte da se oglasim ponovo, po temi, obzirom da nailazim na dosta negativne reakcije.
No, ipak, osećam potrebu da neka svoja i tuđa razmišljanja podvučem, a neka tuđa blago precrtam...
Vezano za pojavu isključivo jednobojnih (recimo sivih) trutova, u zajednici, u kojoj se javljaju podporodice pčela,
različitih boja prstena trbuha, objasnio sam jednostavno, precizno i sasvim tačno.
I da, tu je presudni, u stvari jedini činilac genetika. Potpuni.
Još nisam naišao na naučni rad, koji objašnjava tu boju, uticajem bilo čega drugog.
Skokom uvis sam se bavio i mogao bih pisati o raznoraznim uticajima na postignute rezultate, pa čak i bockanja.
Ljudi su skloni da, izlivom obilne količine adrenalina, ponekad učine i daleko više, od svojih uobičajenih mogućnosti.
Međusobno delovanje potporodica pčela, kolega Šošić vezuje za nasušnu potrebu zajednice, zbog različitih orijentacija,
na izvršenje zadataka. Neki drugi smatraju da u zajednici tinja večiti sukob, među potporodicama. Nemam svoje mišljenje,
ali, kada bih morao da odgovorim, skloniji bih bio verovanju, da sve pčele u zajednici funkcionišu u pravcu opstanka, da
poslove obavljaju u skladu sa potrebama zajednice i da pripadnost potporodici ne igra nikakvu ulogu.
Što se semenih ćelija tiče, osim što su ćelije, treba imati u vidu, da su veoma posebne ćelije, koje se samostalno kreću,
iako nisu samostalni organizmi (npr. bičari), već pripadaju jednom složenijem.
Njihovo osnovno svojstvo, kretanje (kao i posedovanje enzimske "kape", uz čiju pomoć prodiru u neke druge ćelije),
može biti ugroženo različitim uticajima, od kojih je značajan i povišena temperatura.
Bez tog kretanja, nisu u stanju da ostvare svoj jedini zadatak.
O tome je pričao gospodin Dr Dolašević, pa je čak i naveo optimalnu temperaturu, za održavanje njihove živahnosti.
Što se precrtavanja tiče, ljudi, koji su se time bavili (zovu ih naučnim radnicima) utvrdili su da se matica pari sa više trutova u jednom jedinom izletu i čak su to podrobno opisali, snimili itd...